Slovačka

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.22</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Slovačka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3175</id>
    <revision>
      <id>42705505</id>
      <parentid>42597960</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:23:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10529" sha1="cpahg31dbvcp28yy3advgp9lc6pzbwt" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|ime=Slovačka Republika
|izvorno_ime=Slovenská republika
|zastava=Flag_of_Slovakia.svg
|grb=Coat_of_arms_of_Slovakia.svg
|službeni jezik=[[Slovački]]
|glavni_grad=[[Bratislava]]
|vođa_titula1=[[Predsjednik Slovačke|Predsjednik]]
|vođa_ime1=[[Peter Pellegrini]]
|vođa_titula2=[[Premijer Slovačke|Premijer]]
|vođa_ime2=[[Robert Fico]]
|tip_vlasti=[[Republika]]
|stanovništvo_proc_godina=2004.
|stanovništvo_proc=5.379.455
|uspostava_događaj1=[[Raspad Čehoslovačke]]
|uspostava_datum1=1. 1. 1993.
|državna_himna=[[Nad Tatrou sa blýska]]
|vremenska_zona=[[UTC]] +1
|pozivni_broj=+421
|domen=.sk
|valuta=[[Euro]]
|površina_km2=49035
|karta=EU-Slovakia.svg
|površina_rang=126
|stanovništvo_proc_rang=119}}

'''Slovačka''' ([[slovački jezik|slovački]]: ''Slovensko'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈsloʋensko]]]), službeno '''Slovačka Republika''', slovački: ''Slovenská republika''), država u [[Srednja Evropa|centralnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Ukrajina|Ukrajinom]] na [[istok]]u, [[Poljska|Poljskom]] na [[Sjever|severu]], [[Češka|Češkom]] na [[Sjeverozapad|severozapadu]], [[Austrija|Austrijom]] na [[jugozapad]]u i [[Mađarska|Mađarskom]] na [[jug]]u.

== Državni simboli ==
* Himna Slovačke je pesma „[[Nad Tatrou sa blýska]]“ („Nad Tatrama sijeva“), koja je predstavljala Slovačku u himni nekadašnje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]].
* [[Grb Slovačke]] čini srebrni (beli) [[Dvostruki krst|dvostruki (lorenski) krst]] na crvenoj pozadini, koji je smešten na centralnom od tri &quot;brda&quot;, koja predstavljaju tri slovačke planine: [[Niske Tatre]], [[Tatre|Visoke Tatre]] i Male Fatre.
* [[Zastava Slovačke|Zastavu Slovačke]] čine tri horizontalne linije: bela (na vrhu), plava (u sredini) i crvena (na dnu). Na zastavi se obavezno nalazi i [[grb Slovačke]] koji je smešten u sredini blizu koplja.

== Historija ==
''Glavni članak: [[Historija Slovačke]]''

Prvobitno [[Slaveni|slavensko]] stanovništvo je naselilo teritoriju današnje Slovačke u [[5. vijek]]u. Slovačka je bila središte [[Samo]]vog carstva u [[7. vijek]]u. Praslovačka drava poznata kao [[Nitranska kneževina]] je nastala u [[8. vijek]]u i godine [[833]]. postala dijelom [[Velikomoravska kneževina|Velikog moravskog carstva]]. Vrhumac ovog proto-slovačkog carstva bio je dolazak [[Kiril i Metod|sv. Kirila i Metoda]] i širenje pod kraljem [[Svätopluk]]om.				

Između 11. i 14. vijeka Slovačka je postala dijelom [[Ugarska|Mađarskog kraljevstva]]. Dok su [[10. vijek]]u Slovaci naseljavali sjevernu polovicu današnje Mađarske, u 14. vijeku se njihov teritorij prostirao do današnje centralne i sjeveroistočne Mađarske (do današnjeg [[Vác]]a (slovački ''Vacov''), [[Visegrád]]a (''Višegrad/Vyšehrad''), [[Miskolc]]a (''Miškovec'')). Veliki dio plemstva u mađarskom kraljevstvu bio je slovačkog porijekla.

Nakon što se [[Otomanski imperij]] počeo širiti prema današnjoj Mađarskoj, središte Mađarskog kraljevstva (preimenovanog u ''Kraljevsku Mađarsku'') se premjestilo prema Slovačkoj i Bratislava (poznata kao ''Pressburg/Pressporek/Posonium/Posony/Požun'' u to doba) postalo je njegovom prijestolnicom godine [[1536]]. No, do kraja [[18. vijek]]a slovački utjecaj će se smanjiti.

Za vrijeme [[Mađarska revolucija 1848|mađarske revolucije 1848-49]] Slovaci su se pridružili [[Austrijanci]]ma u gušenju mađarskog separatističkog pokreta, nastojeći stvoriti vlastiti državnopravni entitet unutar Habsburške monarhije, odvojen od Mađarskog kraljevstva, no taj cilj nije postignut.

U doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], i.e. 1867 - 1918, Slovaci su postali žrtvama jedne od najbrutalnijih represija u svojoj historiji, koja se odražavala u obliku prisilne [[Mađarizacija|mažarizacije]] koju je sprovodila mađarska vlada.

Godine [[1918]]. Slovačka se zajedno s bivšim habsburškim pokrajinama [[Bohemija|Bohemijom]] i susjednom [[Moravska]] odlučila na stvaranje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Tokom kaotičnog perioda koji je nastao nakon raspada kraće vrijeme se, po uzoru na [[Boljševici|boljševike]] u [[Rusiji]] stvorila [[Slovačka sovjetska republika]] koja je godine [[1919]], slično kao i njen ekvivalent u Mađarskoj, ugušena. [[Čehoslovačka]] je postojala sve dok nije raskomadana od strane susjednih država nakon [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] [[1938]]. Godine 1939. Slovačka - dijelove čijeg teritorija je temeljem prve [[bečke arbitraže]] preuzela Mađarska - je postala &quot;nezavisna&quot; republika pod patronatom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]]. Kao njemački saveznik uzela je učešće u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i njene trupe su sudjelovale u napadu na Poljsku godine 1939. Pet godina kasnije, prilikom dolaska [[Crvena armija|Crvene armije]] na njene granice, Slovačka je podigla [[Slovački ustanak|ustanak]] i priključila se saveznicima. Nakon završetka rata Čehoslovačka je obnovljena (izuzev Zakarpatske Ukrajine koja je postala dio [[SSSR]]-a), ali je došla pod sovjetski utjecaj.

Nakon invazije [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] na Čehoslovačku i sloma [[Praško proljeće|praškog proljeća]] godine [[1968]]. počeo se stvarati sve veći jaz između Češke i Slovačke. U potonjoj je bilo daleko manje otpora prema prosovjetskom režimu, a 1970-e i 1980-e su čak bilježile ekonomski rast, najčešće na račun razvijenije i liberalnije Češke. Sve to je doprinijelo da nakon sloma komunističkog režima u [[Baršunasta revolucija|baršunastoj revoluciji]] godine [[1989]] izbiju otvorene nesuglasice između čeških i slovačkih političara koje će godine 1993. dovesti do [[Raspad Čehoslovačke|Baršunastog razvoda]] i stvaranja dviju nezavisnih država - Češke i Slovačke. Slovačka je u maju 2004. godine postala dio [[EU|Evropske Unije]].

== Politika ==
* Na čelu Slovačke se nalazi [[predsednik]], koji se bira [[Direktno glasanje|direktnim glasanjem]] na mandat u trajanju od 5 godina. (Poslednji izbori su održani u [[april]]u 2012 godine.)
* Najveća izvršna vlast leži u rukama [[premijer]]a (predsednika Vlade), koji je obično vođa najbrojnije [[Stranka|stranke]] ili [[Koalicija|koalicije]] u [[Skupština|Skupštini]]. [[Premijer]]a postavlja [[predsednik]], koji potom, na [[premijer]]ov predlog, imenuje ostale članove [[Vlada|Vlade]].
* Najviše Slovačko zakonodavno telo je jednodomna [[Skupština]] (''Národná rada Slovenskej republiky''), koja ima 150 mesta. Poslanici se biraju na četvorogodišnji mandat, po [[Proporcionalni sistem|proporcionalnom sistemu]].
* Najvišu sudsku vlast u Slovačkoj ima [[Ustavni sud]] (''Ústavný súd''). Čini ga 13 članova, koje imenuje [[predsednik]] od ljudi koje je predložila [[Skupština]].
* Slovačka je pristupila [[NATO]] paktu [[29. mart]], [[2004]] a 1. maja iste godine, sa još deset zemalja bivšeg istočnog bloka, ušla je u [[Evropska zajednica|Evropsku Zajednicu]].

== Teritorijalna organizacija ==
''Glavni članak: [[Slovački Krajevi]]''

Slovačka je podeljena na 8 ''Viših Zemaljskih Celina'' ([[Slovački jezik|svk]]: ''vyššie územné celky'' skraćeno ''VÚC'') odnosno 8 ''Samoupravnih Krajeva'' ([[Slovački jezik|svk]]: ''samosprávny kraj''):

# [[Bratislavski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Bratislavský kraj'') ([[Bratislava]])
# [[Trnavski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Trnavský kraj'') ([[Trnava]])
# [[Trenčinski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: Trenčiansky kraj) ([[Trenčín]])
# [[Nitranski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Nitriansky kraj'') ([[Nitra]])
# [[Žilinski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Žilinský kraj'') ([[Žilina]])
# [[Banskobistrički kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Banskobystrický kraj'') ([[Banská Bystrica]])
# [[Prešovski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Prešovský kraj'') ([[Prešov]])
# [[Košički kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Košický kraj'') ([[Košice]])

Svaki od ovih ''Krajeva'' podeljen je na više okruga ([[Slovački jezik|svk]]: ''okresy''), kojih danas ima 79.

== Geografija ==
Slovačka je pretežno [[Planina|planinska]] zemlja, sa [[Karpati|Karpatskim planinama]] koje se prostiru preko [[sever]]nih i središnjih delova zamlje. [[Nizija|Nizije]] su u Slovačkoj uglavnom koncentrisane u [[Jug|južnim]] i [[jugozapad]]nim delovima zemlje, tačnije u [[Dolina|dolini]] [[Dunav]]a. Među [[planina]]ma se posebno ističu [[Tatre]], koje su poznati [[Skijanje|skijaški]] centar, ali njihova [[Jezero|jezera]] i kamenite udoline privlače posetioce tokom cele godine. Nad njima dominira i najviši vrh Slovačke [[Gerlahovski Štit]] (''Gerlachovský štít'') sa svojih 2.655 metara nadmorske fisine. Pored [[Dunav]]a veće doline prave [[Vah]] (''Váh'') i [[Hron(reka)|Hron]] (''Hron'').

[[Klima]] u Slovačkoj je umerena sa relativno hladnim [[Leto|letima]] i hladnim, vlažnim i oblačnim [[zima]]ma.

Slovačka privreda

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}
[[Lista gradova u Slovačkoj]]

== Praznici ==
* [[1. januar]] - Dan Slovačke Republike (''Deň vzniku Slovenskej republiky'') [[1993]], Nova Godina.
* [[6. januar]] - Pravoslavni Božić i Tri Kralja.
* [[Mart]], [[April]] - [[Veliki petak]] (''Veľkonočný piatok'' ); [[Veliki ponedeljak]] (''Veľkonočný pondelok'').
* [[1. maj]] - Praznik Rada (''Sviatok práce'' ) [[1886]].
* [[8. maj]] - Dan Pobede nad fašizmom (''Deň víťazstva nad fašizmom'') [[1945]].
* [[5. jul]] - Dan [[Kiril i Metod|sv. Kirila i sv. Metoda]] (''Sviatok svätého Cyrila a Metoda'') [[863]].
* [[29. avgust]] - Dan Ustanka (''Výročie SNP'') [[1944]].
* [[1. septembar]] - Dan Ustavnosti (''Deň Ústavy Slovenskej republiky'') [[1992]].
* [[15. septembar]] - Dan Device Marije (''Sviatok Panny Márie Sedembolestnej, patrónky Slovenska''), zaštitnice Slovačke. 
* [[1. novembar]] - Dan Svih Svetih (''Sviatok všetkých svätých''), Zadušnice.
* [[17. novembar]] - Dan borbe za slobodu i demokratiju (''Deň boja za slobodu a demokraciu'') [[1939]]/[[1989]].
* [[24. decembar]] - Badnje veče (''Štedrý deň'').
* [[25. decembar]] - Prvi dan Božića (''1. sviatok vianočný'').
* [[26. decembar]] - Drugi dan Božića (''2. sviatok vianočný'').

== Povezano ==
* {{ill|Moravska Slovačka|en|Moravian Slovakia}}, oblast u jugoistočnoj [[Moravska|Moravskoj]], na granici sa Slovačkom i Austrije

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Slovakia}}
{{države EU}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovačka| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>cpahg31dbvcp28yy3advgp9lc6pzbwt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705506</id>
      <parentid>42705505</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:24:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10529" sha1="7u3wo38s2jltf4tbnimybrsvwqktnbi" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|ime=Slovačka Republika
|izvorno_ime=Slovenská republika
|zastava=Flag_of_Slovakia.svg
|grb=Coat_of_arms_of_Slovakia.svg
|službeni jezik=[[Slovački]]
|glavni_grad=[[Bratislava]]
|vođa_titula1=[[Predsjednik Slovačke|Predsjednik]]
|vođa_ime1=[[Peter Pellegrini]]
|vođa_titula2=[[Premijer Slovačke|Premijer]]
|vođa_ime2=[[Robert Fico]]
|tip_vlasti=[[Republika]]
|stanovništvo_proc_godina=2004.
|stanovništvo_proc=5.379.455
|uspostava_događaj1=[[Raspad Čehoslovačke]]
|uspostava_datum1=1. 1. 1993.
|državna_himna=[[Nad Tatrou sa blýska]]
|vremenska_zona=[[UTC]] +1
|pozivni_broj=+421
|domen=.sk
|valuta=[[Euro]]
|površina_km2=49035
|karta=EU-Slovakia.svg
|površina_rang=126
|stanovništvo_proc_rang=119}}

'''Slovačka''' ([[slovački jezik|slovački]]: ''Slovensko'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈsloʋensko]]]), službeno '''Slovačka Republika''' (slovački: ''Slovenská republika''), država u [[Srednja Evropa|centralnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Ukrajina|Ukrajinom]] na [[istok]]u, [[Poljska|Poljskom]] na [[Sjever|severu]], [[Češka|Češkom]] na [[Sjeverozapad|severozapadu]], [[Austrija|Austrijom]] na [[jugozapad]]u i [[Mađarska|Mađarskom]] na [[jug]]u.

== Državni simboli ==
* Himna Slovačke je pesma „[[Nad Tatrou sa blýska]]“ („Nad Tatrama sijeva“), koja je predstavljala Slovačku u himni nekadašnje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]].
* [[Grb Slovačke]] čini srebrni (beli) [[Dvostruki krst|dvostruki (lorenski) krst]] na crvenoj pozadini, koji je smešten na centralnom od tri &quot;brda&quot;, koja predstavljaju tri slovačke planine: [[Niske Tatre]], [[Tatre|Visoke Tatre]] i Male Fatre.
* [[Zastava Slovačke|Zastavu Slovačke]] čine tri horizontalne linije: bela (na vrhu), plava (u sredini) i crvena (na dnu). Na zastavi se obavezno nalazi i [[grb Slovačke]] koji je smešten u sredini blizu koplja.

== Historija ==
''Glavni članak: [[Historija Slovačke]]''

Prvobitno [[Slaveni|slavensko]] stanovništvo je naselilo teritoriju današnje Slovačke u [[5. vijek]]u. Slovačka je bila središte [[Samo]]vog carstva u [[7. vijek]]u. Praslovačka drava poznata kao [[Nitranska kneževina]] je nastala u [[8. vijek]]u i godine [[833]]. postala dijelom [[Velikomoravska kneževina|Velikog moravskog carstva]]. Vrhumac ovog proto-slovačkog carstva bio je dolazak [[Kiril i Metod|sv. Kirila i Metoda]] i širenje pod kraljem [[Svätopluk]]om.				

Između 11. i 14. vijeka Slovačka je postala dijelom [[Ugarska|Mađarskog kraljevstva]]. Dok su [[10. vijek]]u Slovaci naseljavali sjevernu polovicu današnje Mađarske, u 14. vijeku se njihov teritorij prostirao do današnje centralne i sjeveroistočne Mađarske (do današnjeg [[Vác]]a (slovački ''Vacov''), [[Visegrád]]a (''Višegrad/Vyšehrad''), [[Miskolc]]a (''Miškovec'')). Veliki dio plemstva u mađarskom kraljevstvu bio je slovačkog porijekla.

Nakon što se [[Otomanski imperij]] počeo širiti prema današnjoj Mađarskoj, središte Mađarskog kraljevstva (preimenovanog u ''Kraljevsku Mađarsku'') se premjestilo prema Slovačkoj i Bratislava (poznata kao ''Pressburg/Pressporek/Posonium/Posony/Požun'' u to doba) postalo je njegovom prijestolnicom godine [[1536]]. No, do kraja [[18. vijek]]a slovački utjecaj će se smanjiti.

Za vrijeme [[Mađarska revolucija 1848|mađarske revolucije 1848-49]] Slovaci su se pridružili [[Austrijanci]]ma u gušenju mađarskog separatističkog pokreta, nastojeći stvoriti vlastiti državnopravni entitet unutar Habsburške monarhije, odvojen od Mađarskog kraljevstva, no taj cilj nije postignut.

U doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], i.e. 1867 - 1918, Slovaci su postali žrtvama jedne od najbrutalnijih represija u svojoj historiji, koja se odražavala u obliku prisilne [[Mađarizacija|mažarizacije]] koju je sprovodila mađarska vlada.

Godine [[1918]]. Slovačka se zajedno s bivšim habsburškim pokrajinama [[Bohemija|Bohemijom]] i susjednom [[Moravska]] odlučila na stvaranje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Tokom kaotičnog perioda koji je nastao nakon raspada kraće vrijeme se, po uzoru na [[Boljševici|boljševike]] u [[Rusiji]] stvorila [[Slovačka sovjetska republika]] koja je godine [[1919]], slično kao i njen ekvivalent u Mađarskoj, ugušena. [[Čehoslovačka]] je postojala sve dok nije raskomadana od strane susjednih država nakon [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] [[1938]]. Godine 1939. Slovačka - dijelove čijeg teritorija je temeljem prve [[bečke arbitraže]] preuzela Mađarska - je postala &quot;nezavisna&quot; republika pod patronatom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]]. Kao njemački saveznik uzela je učešće u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i njene trupe su sudjelovale u napadu na Poljsku godine 1939. Pet godina kasnije, prilikom dolaska [[Crvena armija|Crvene armije]] na njene granice, Slovačka je podigla [[Slovački ustanak|ustanak]] i priključila se saveznicima. Nakon završetka rata Čehoslovačka je obnovljena (izuzev Zakarpatske Ukrajine koja je postala dio [[SSSR]]-a), ali je došla pod sovjetski utjecaj.

Nakon invazije [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] na Čehoslovačku i sloma [[Praško proljeće|praškog proljeća]] godine [[1968]]. počeo se stvarati sve veći jaz između Češke i Slovačke. U potonjoj je bilo daleko manje otpora prema prosovjetskom režimu, a 1970-e i 1980-e su čak bilježile ekonomski rast, najčešće na račun razvijenije i liberalnije Češke. Sve to je doprinijelo da nakon sloma komunističkog režima u [[Baršunasta revolucija|baršunastoj revoluciji]] godine [[1989]] izbiju otvorene nesuglasice između čeških i slovačkih političara koje će godine 1993. dovesti do [[Raspad Čehoslovačke|Baršunastog razvoda]] i stvaranja dviju nezavisnih država - Češke i Slovačke. Slovačka je u maju 2004. godine postala dio [[EU|Evropske Unije]].

== Politika ==
* Na čelu Slovačke se nalazi [[predsednik]], koji se bira [[Direktno glasanje|direktnim glasanjem]] na mandat u trajanju od 5 godina. (Poslednji izbori su održani u [[april]]u 2012 godine.)
* Najveća izvršna vlast leži u rukama [[premijer]]a (predsednika Vlade), koji je obično vođa najbrojnije [[Stranka|stranke]] ili [[Koalicija|koalicije]] u [[Skupština|Skupštini]]. [[Premijer]]a postavlja [[predsednik]], koji potom, na [[premijer]]ov predlog, imenuje ostale članove [[Vlada|Vlade]].
* Najviše Slovačko zakonodavno telo je jednodomna [[Skupština]] (''Národná rada Slovenskej republiky''), koja ima 150 mesta. Poslanici se biraju na četvorogodišnji mandat, po [[Proporcionalni sistem|proporcionalnom sistemu]].
* Najvišu sudsku vlast u Slovačkoj ima [[Ustavni sud]] (''Ústavný súd''). Čini ga 13 članova, koje imenuje [[predsednik]] od ljudi koje je predložila [[Skupština]].
* Slovačka je pristupila [[NATO]] paktu [[29. mart]], [[2004]] a 1. maja iste godine, sa još deset zemalja bivšeg istočnog bloka, ušla je u [[Evropska zajednica|Evropsku Zajednicu]].

== Teritorijalna organizacija ==
''Glavni članak: [[Slovački Krajevi]]''

Slovačka je podeljena na 8 ''Viših Zemaljskih Celina'' ([[Slovački jezik|svk]]: ''vyššie územné celky'' skraćeno ''VÚC'') odnosno 8 ''Samoupravnih Krajeva'' ([[Slovački jezik|svk]]: ''samosprávny kraj''):

# [[Bratislavski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Bratislavský kraj'') ([[Bratislava]])
# [[Trnavski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Trnavský kraj'') ([[Trnava]])
# [[Trenčinski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: Trenčiansky kraj) ([[Trenčín]])
# [[Nitranski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Nitriansky kraj'') ([[Nitra]])
# [[Žilinski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Žilinský kraj'') ([[Žilina]])
# [[Banskobistrički kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Banskobystrický kraj'') ([[Banská Bystrica]])
# [[Prešovski kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Prešovský kraj'') ([[Prešov]])
# [[Košički kraj]] ([[Slovački jezik|svk]]: ''Košický kraj'') ([[Košice]])

Svaki od ovih ''Krajeva'' podeljen je na više okruga ([[Slovački jezik|svk]]: ''okresy''), kojih danas ima 79.

== Geografija ==
Slovačka je pretežno [[Planina|planinska]] zemlja, sa [[Karpati|Karpatskim planinama]] koje se prostiru preko [[sever]]nih i središnjih delova zamlje. [[Nizija|Nizije]] su u Slovačkoj uglavnom koncentrisane u [[Jug|južnim]] i [[jugozapad]]nim delovima zemlje, tačnije u [[Dolina|dolini]] [[Dunav]]a. Među [[planina]]ma se posebno ističu [[Tatre]], koje su poznati [[Skijanje|skijaški]] centar, ali njihova [[Jezero|jezera]] i kamenite udoline privlače posetioce tokom cele godine. Nad njima dominira i najviši vrh Slovačke [[Gerlahovski Štit]] (''Gerlachovský štít'') sa svojih 2.655 metara nadmorske fisine. Pored [[Dunav]]a veće doline prave [[Vah]] (''Váh'') i [[Hron(reka)|Hron]] (''Hron'').

[[Klima]] u Slovačkoj je umerena sa relativno hladnim [[Leto|letima]] i hladnim, vlažnim i oblačnim [[zima]]ma.

Slovačka privreda

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}
[[Lista gradova u Slovačkoj]]

== Praznici ==
* [[1. januar]] - Dan Slovačke Republike (''Deň vzniku Slovenskej republiky'') [[1993]], Nova Godina.
* [[6. januar]] - Pravoslavni Božić i Tri Kralja.
* [[Mart]], [[April]] - [[Veliki petak]] (''Veľkonočný piatok'' ); [[Veliki ponedeljak]] (''Veľkonočný pondelok'').
* [[1. maj]] - Praznik Rada (''Sviatok práce'' ) [[1886]].
* [[8. maj]] - Dan Pobede nad fašizmom (''Deň víťazstva nad fašizmom'') [[1945]].
* [[5. jul]] - Dan [[Kiril i Metod|sv. Kirila i sv. Metoda]] (''Sviatok svätého Cyrila a Metoda'') [[863]].
* [[29. avgust]] - Dan Ustanka (''Výročie SNP'') [[1944]].
* [[1. septembar]] - Dan Ustavnosti (''Deň Ústavy Slovenskej republiky'') [[1992]].
* [[15. septembar]] - Dan Device Marije (''Sviatok Panny Márie Sedembolestnej, patrónky Slovenska''), zaštitnice Slovačke. 
* [[1. novembar]] - Dan Svih Svetih (''Sviatok všetkých svätých''), Zadušnice.
* [[17. novembar]] - Dan borbe za slobodu i demokratiju (''Deň boja za slobodu a demokraciu'') [[1939]]/[[1989]].
* [[24. decembar]] - Badnje veče (''Štedrý deň'').
* [[25. decembar]] - Prvi dan Božića (''1. sviatok vianočný'').
* [[26. decembar]] - Drugi dan Božića (''2. sviatok vianočný'').

== Povezano ==
* {{ill|Moravska Slovačka|en|Moravian Slovakia}}, oblast u jugoistočnoj [[Moravska|Moravskoj]], na granici sa Slovačkom i Austrije

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Slovakia}}
{{države EU}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovačka| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>7u3wo38s2jltf4tbnimybrsvwqktnbi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3278</id>
    <revision>
      <id>42705503</id>
      <parentid>42599967</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44903" sha1="qbgm1gzrb3fjk03f85olhb989lz49y6" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Češka (razvrstavanje)}}
{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Češka Republika
| ime                     = 
| izvorno_ime             = ''Česká republika''
| ime_genitiv             = Češke
| status             = 
| zastava            = Flag of the Czech Republic.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Coat of arms of the Czech Republic.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = ''[[Pravda vítězí]]''
| geslo_prijevod     = Istina pobjeđuje
| državna_himna      = [[Kde domov můj?]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Czech Republic (orthographic projection).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Prag]]
| latd  = 50 | latm  = 05 | latNS  = N
| longd = 14 | longm = 28 | longEW = E
| najveći_grad         = [[Prag]]
| tip_najvećeg_naselja = najveći grad
| najveće_naselje      =
| službeni_jezici      = [[češki jezik]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Unitarna država|Unitarna]] [[parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[ustav]]na [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Češke|Predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Petr Pavel]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Češke|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Petr Fiala]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Parlament Češke|Parlament]]
| gornji_dom   = [[Senat (Češka)|Senat]]
| donji_dom    = [[Poslanički dom (Češka)|Poslanički dom]]
| suverenitet_tip      = [[Historija Češke|Nastanak]]
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = [[Vojvodstvo Češka]]
| uspostava_datum1     = cca. [[870.]] – [[1198.]]
| uspostava_događaj2   = [[Kraljevina Češka]]
| uspostava_datum2     = [[1198.]] – [[1918.]]
| uspostava_događaj3   = [[Čehoslovačka]]
| uspostava_datum3     = [[1918.]] – [[1969.]]
| uspostava_događaj4   = {{nowrap|[[Češka Socijalistička Republika|Češka SR]]}}
| uspostava_datum4     = [[1969.]] – [[1993.]]
| uspostava_događaj5   = {{nowrap|[[Baršunasta revolucija]]}}
| uspostava_datum5     = [[1989.]]
| uspostava_događaj6   = Pristupanje [[EU]]
| uspostava_datum6     = [[1. svibnja]] [[2004.]]
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 78866
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 116
| vode             = 2%
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 10,701,777
| stanovništvo_proc_godina  = [[2021.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 86
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 10,436,560
| stanovništvo_popis_godina = [[2011.]]
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 134
| stanovništvo_gustina_rang = 87
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $432.346 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 36
| GDP_PPP_godina              = [[2020.]]
| GDP_PPP_per_capita          = $40,585
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 34
| GDP_nominal                 = $261.732 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 36
| GDP_nominal_godina          = [[2020.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $24,569
| GDP_nominal_per_capita_rang = 37
| Gini          = 24.0
| Gini_ref      = &lt;ref name=eurogini&gt;{{cite web |url=https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&amp;init=1&amp;language=en&amp;pcode=tessi190&amp;plugin=1 |title=Gini coefficient of equivalised disposable income - EU-SILC survey |publisher=[[Eurostat]] |website=ec.europa.eu |access-date=3 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320064533/https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&amp;init=1&amp;language=en&amp;pcode=tessi190&amp;plugin=1 |archive-date=20 March 2019 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;                   
| Gini_rang     = 5
| Gini_godina   = 2019
| Gini_promjena = increase
| HDI           = 0.900
| HDI_ref       = &lt;ref name=&quot;UNHDR&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/content/latest-human-development-index-ranking|title=Human Development Report 2020|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]|date=10 December 2019|access-date=10 December 2019|format=PDF}}&lt;/ref&gt;
| HDI_rang      = 28
| HDI_godina    = 2019
| HDI_promjena  = increase
| valuta     = [[češka kruna|kruna]]
| valuta_kod = CZK
| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_nadom          = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_nadom_DST      = +2
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = +420{{sup|a}}
| svetac_zaštitnik   = [[Sveti Vjenceslav]]
| internetski_nastavak = [[.cz]]{{sup|b}}
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = Češka je do [[1997.]] godine dijelila kod +42 sa [[Slovačka|Slovačkom]].
| fusnota_b = Kao članica [[EU|Europske unije]], Češka koristi i internetski nastavak [[.eu]].
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}

'''Češka''' ([[češki jezik|češki:]] ''Česko''), službeno '''Češka Republika''' (češki: ''Česká republika''), jest [[neobalne države|neobalna država]] u [[Srednja Evropa|srednjoj Europi]] koja graniči s [[Njemačka|Njemačkom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na jugu, [[Slovačka|Slovačkom]] na jugoistoku i [[Poljska|Poljskom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad je [[Prag]], koji broji preko 1.2 milijuna stanovnika. Današnja Češka uključuje teritorije koji su pripadali povijesnim državama [[Češka (historijska regija)|Bohemiji]],&lt;ref&gt;[[Češki jezik]] ne poznaje lingvističku distinkciju između pridjeva koji se odnose na povijesnu Bohemiju i suvremenu Češku; i.e. ''český'' znači i ''bohemijski'' i ''češki''.&lt;/ref&gt; [[Moravska|Moravskoj]] i [[Češka Šleska|Češkoj Šleskoj]].

Češka država nastala je krajem [[9. vijek|IX. vijeka]] kao [[Vojvodstvo Češka]] u sklopu povijesne [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravske Kneževine]]. Nakon pada kneževine [[907.]] godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom [[Pšemislovići|Pšemislovića]]. Godine [[1004.]], Vojvodstvo je formalno priznato kao dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;The Path&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vlada.cz/assets/udalosti/vystavy/Cesty-ceske-ustavnosti.pdf|title=The Path of Czech Constitutionality|last1=Mlsna|first1=Petr|last2=Šlehofer|first2=F.|last3=Urban|first3=D.|year=2010|work=1st edition|publisher=Úřad Vlády České Republiky (The Office of the Government of the Czech Republic)|pages=10–11|language=: (Bilingual) – Czech, English|accessdate=31 October 2012|location=Praha}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nacr.cz/zpravy/zlatabula800.aspx|title=800 let Zlaté buly sicilské|last=Čumlivski|first=Denko|year=2012|publisher=National Archives of the Czech Republic (Národní Archiv České Republiky)|language=czech|accessdate=31 October 2012|archiveurl=https://archive.today/20130111124158/http://www.nacr.cz/zpravy/zlatabula800.aspx|archivedate=2013-01-11|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Godine [[1212.]] službeno je priznato kao [[Kraljevina Češka]], a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tokom [[14. vijek|XIV. vijeka]]. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Krunu sv. Vaclava]], a imao je i [[Izborni knez|pravo glasa]] pri izboru [[Car Svetog Rimskog Carstva|njemačkog cara]]. Tokom [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]] u [[15. vijek|XV. vijeku]], potaknutih [[Češka reformacija|češkom reformacijom]], Kraljevina Češka se suočila s nizom [[embargo|embarga]] i odbila je čak pet [[Križarski ratovi|križarskih pohoda]] koje su proglasili vođe [[Rimokatolička crkva|Katoličke crkve]], a mahom vodili njemački carevi.

Nakon [[Bitka na Mohačkom polju|Mohačke bitke]] [[1526.]] godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], zajedno s [[Nadvojvodstvo Austrija|Austrijskim Nadvojvodstvom]] i [[Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]]. Protestanska [[češka buna]] (1618–1620) protiv katoličkih [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] dovela je do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], nakon kojega je [https://www.organic-seo-dubai.com/ Monarhija konsolidirala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217203708/http://pakistanrugby.com/index.php/news/71 |date=2015-02-17 }} svoju vlast, nanovo nametnula [[katolicizam]] i započela s provedbom postepene [[germanizacija|germanizacije]]. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva [[1806.]] godine, Kraljevina Češka je pripojena [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]], a [[češki jezik]] je doživio obnovu u jeku jačanja [[romantizam|romantičarskog nacionalizma]]. U [[19. vijek|XIX. vijeku]], češke zemlje su predstavljale industrijsko središte [[Austro-Ugarska Monarhija|Monarhije]], zbog čega će kasnije postati središte [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], formirane [[1918.]] godine nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Češka je bila pod [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačkom okupacijom]], a oslobođena je [[1945.]] godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina [[Sudetski Nijemci|stanovništva koje je govorilo njemačkim]] je [[Protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke|protjerano]] nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na [[Parlamentarni izbori u Čehoslovačkoj 1946.|izborima 1946.]] pobjedu je odnijela [[Komunistička partija Čehoslovačke]]. Nakon [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]], Čehoslovačka je postala [[jednopartijska država|jednopartijska]] [[komunistička država]] pod [[SSSR|sovjetskim utjecajem]]. Godine [[1968.]], rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao [[Praško proljeće]], koji je završio [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|sovjetskom invazijom]]. Čehoslovačka je do [[1989.]] godine bila pod okupacijom, kada je [[Baršunasta revolucija]] dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana [[1. siječnja]] [[1993.]] godine, Čehoslovačka se [[Raspad Čehoslovačke|mirno raspala]], a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i [[Slovačka]].

Češka je izrazito [[razvijena država]]&lt;ref name=&quot;worldbank06&quot;&gt;{{cite web| last = Velinger| first = Jan| title = World Bank Marks Czech Republic's Graduation to 'Developed' Status| publisher = Radio Prague| url = http://www.radio.cz/en/article/76314| date = 28 February 2006| accessdate = 22 January 2007| archive-date = 2008-01-12| archive-url = https://web.archive.org/web/20080112081601/http://www.radio.cz/en/article/76314| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; s [[napredno gospodarstvo|naprednim gospodarstvom]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/weodata/weoselco.aspx?g=110&amp;sg=All+countries+%2f+Advanced+economies |title=Edit/Review Countries |publisher=Imf.org |date=14 September 2006 |accessdate=14 May 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.worldbank.org/about/country-and-lending-groups#High_income Country and Lending Groups.] [[World Bank]]. Accessed on 3 July 2014.&lt;/ref&gt; i visokim životnim standardom.&lt;ref&gt;http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/pdf/text.pdf&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.numbeo.com/quality-of-life/rankings_by_country.jsp|title=Quality of Life Index by Country 2014 Mid Year|publisher=|accessdate=13 September 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Social Progress Index]]&lt;/ref&gt; [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|UNDP]] je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2011_EN_Complete.pdf|title=2011 Human Development Report|publisher=|accessdate=13 September 2014}}&lt;/ref&gt; Češka je također [[Globalni mirovni indeks|10. najmiroljubivija zemlja]] svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. [[Prag]] ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj [[EU|Europskoj uniji]]. Češka je uz to i članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[EU|Europske unije]], [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[OSCE]]-a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]].

== Etimologija ==

Etimologija naziva Češke Republike ima određene specifičnosti. Aktualni naziv dolazi od endonima ''Čech'', koji je posuđen iz [[Poljski|poljskog jezika]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://oxforddictionaries.com/view/entry/m_en_gb0201690#m_en_gb0201690 |title=Oxford English Dictionary |publisher=Askoxford.com |accessdate=4 March 2011 |archive-date=2011-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110510015227/http://oxforddictionaries.com/view/entry/m_en_gb0201690#m_en_gb0201690 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
[http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/czech Czech]. CollinsDictionary.com. Collins English Dictionary – Complete &amp; Unabridged 11th Edition. Retrieved 19 November 2012.
&lt;/ref&gt; Naziv se odnosi na slavenski narod [[Česi|Čehe]] ([[češki]]: ''Čechové''), koje je njihov [[Leh, Čeh i Rus|vođa Čeh]] doveo i nastanio na planini [[Říp]]. Etimologija riječi ''Čech'' se može pratiti još do [[Praslavenski jezik|praslavenskog]] korijena ''*čel-'', koji se odnosi na pripadnika nekog naroda. To znači da termin ''Čech'' ima isti etimološki korijen kao suvremeni češki izraz ''člověk'', koji označava osobu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Spal|first=Jaromír|title=Původ jména Čech|url=http://nase-rec.ujc.cas.cz/archiv.php?art=4320|publisher=Naše řeč|accessdate=10 December 2012}}&lt;/ref&gt;

Međutim, za Češku se, u [[srpskohrvatski|srpskohrvatskom]] jeziku u historijskom, a u [[engleski|engleskom]] i u svakodnevnom kontekstu, koristi i izraz ''Bohemija'', a koji potječe od [[latinski|latinskog]] izraza ''Boiohaemum'', koji znači &quot;domovina [[Boji|Boja]]&quot;, galskog plemena koje je nastanjivalo to područje.

U suvremenom se leksiku sve više pojavljuje termin '''Czechia''', kojeg je predložilo [[Ministarstvo vanjskih poslova (Češka)|češko Ministarstvo vanjskih poslova]], a promovirao ga je i češki predsjednik [[Miloš Zeman]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Meeting with the members of the Diplomatic Corps|url=http://www.hrad.cz/en/president-of-the-cr/current-president-of-the-cr-milos-zeman/selected-speeches-and-interviews/650.shtml|website=www.hrad.cz|publisher=Prague Castle|accessdate=27 April 2015|date=29 October 2014}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{main|Historija Češke}}
===Prahistorija===
O naseobinama na teritoriji Češke još oko 28.000 godina prije nove ere govori niz [[arheologija|arheoloških]] nalazišta. Od [[3. vijek pne.|III. vijeka prije nove ere]] naseljavaju je [[Kelti]], a od [[1. vijek|I. vijek]]a i Germani. [[Slaveni]] su se na područje današnje Češke doselili u [[5. vijek|V. vijek]]u, a u [[7. vijek|VII. vijek]]u oformili [[Samovo Carstvo]]. Godine [[833]]. na području Moravske, [[Slovačka|Slovačke]], sjeverne [[Mađarska|Mađarske]] i zapadnog zakarpatskog kraja nastaje [[Velikomoravska kneževina]], koja vremenom raste i obuhvata i Češku ([[890]]–[[894]]), Šleziju, Lužice, Malopoljsku, i dio Mađarske. Velika Morava, od koje se Češka otcjepila [[894]]., nestala je pod udarom Mađara [[907]]. godine.

===Bohemija===
[[File:Jan Vilímek - František Palacký 2.jpg|220px|thumb|Historičar i političar [[František Palacký]] se danas smatra &quot;ocem domovine&quot; u Češkoj.]]
Češka država se rađa u drugoj polovini [[9. vijek|IX. vijeka]]a, kada je ustoličen prvi češki knez iz dinastije [[Pšemislovići|Pšemislovića]], [[Bořivoj I od Češke|Bořivoj I]]. U [[10. vijek|X.]] i [[11. vijek|XI. vijeku]]u država se konsolidira, pripaja Moravsku i postaje [[kraljevina]]. [[Kraljevina Češka]] je značajna regionalna sila, a svoj vrhunac dostiže za vrijeme posljednjih Pšemislovića ([[Přemysl Otakar II od Češke|Otokara II.]] i [[Václav II od Češke|Václava II.]]), te (i prije svega) moćnog [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karela IV.]] iz luksemburške dinastije. Međutim, [[Husitski ratovi]] u [[15. vijek|XV. vijek]]u te kasniji [[Tridesetogodišnji rat]] u [[17. vijek|XVII. vijek]]u imali su razarajući učinak.

Godine [[1526]]. na češki tron definitivno stupa dinastija [[Habsburg]]ovaca, koja je zemlju pripojila [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. Masovni ustanci su podizani [[1547]]. i [[1618]]. godine. Kada su u [[svibanj|svibnju]] [[1618]]. godine [[Praške defenestracije|vladari ubijeni izbacivanjem sa prozora]] u [[Prag]]u započeo je i [[Tridesetogodišnji rat]]. Pobunjenici su poraženi, zarobljeni najoštrije kažnjeni, a zatim se počelo sa nasilnom rekatolizacijom čeških protestanata. Reforme [[Joseph II od Svetog Rimskog Carstva|Josepha II.]] [[1781]]. godine donijele su kraj vazalstva i početak vjerske tolerancije. Od kraja [[18. vijek|XVIII. vijek]]a, u češkim zemljama se formira narodni pokret za obnovu češke [[kultura|kulture]] i [[jezik]]a, a kasnije ističe i zahtjev za političkom moći.

===Čehoslovačka===
{{main|Čehoslovačka}}
{{multiple image
 | footer = [[Tomáš Garrigue Masaryk]] (lijevo), prvi predsjednik Čehoslovačke, i [[Edvard Beneš]] (desno), predsjednik prije i poslije Drugog svjetskog rata.
 | align  = left
 | width1 = 119
 | image1 = Tomáš Garrigue Masaryk, Bain News Service (Library of Congress, Bain Collection) crop.jpg
 | alt1 = Portrait
 | width2 = 125
 | image2 = Edvard Beneš.jpg
 | alt2 = Portrait
}}
Nakon poraza [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], češke zemlje su se osamostalile i zajedno sa susjednim [[Slovaci]]ma ([[Martinska deklaracija]]) [[28. listopada]] [[1918]]. godine formirali novu državu, [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] (''češki'': Československo), &quot;prvu republiku&quot;, koja je obuhvaćala i teritorij zakarpatske [[Rusija|Rusije]] (danas [[Ukrajina|Ukrajine]]), s prvim predsednikom [[Tomáš Masaryk|Tomášom Masarykom]]. U novoj državi većina industrije je bila iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i u narednim godinama je počela prosperirati. Industrijski proizvodi su bili izvezeni na tržišta mnogih država svijeta. Vlada ČSR je osnovala obranu republike paktom sa [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavijom]] (tzv. [[Mala Antanta]]).

Pod pritiskom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i europskih sila, od kojih su neke čak ignorirale obrambene sporazume s [[Prag]]om, Čehoslovačka je u rujnu [[1938]]. godine [[Minhenski sporazum|Minhenskim sporazumom]] [[Njemačka|Njemačkoj]] predala širok pogranični pojas [[Sudeti|Sudeta]] sa značajnom njemačkom nacionalnom manjinom, uz dogovor da to bude i posljednji njemački zahtjev. Jug Slovačke i zakarpatska Rusija pripali su Mađarskoj, a jedan dio teritorije (Tješinska oblast) je uzela i [[Poljska]]. Nastaje i &quot;[[Njemačka okupacija Čehoslovačke|druga republika]]&quot; - [[Slovačka]] dobija veću autonomiju, a u ime države ulazi crtica (Češko-Slovačka). Nedugo zatim, [[14. ožujka]]a [[1939]]., Slovačka proglašava nezavisnost, a [[15. ožujka]] njemačka vojska okupira ostatak zemlje i proglašava [[Protektorat Češka i Moravska]]. U svibnju [[1945]]., [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] su oslobodili Čehoslovačku, a etnički Nijemci i neki Mađari su [[Benešovi dekreti|Benešovim dekretima]] protjerani u Njemačku, Austriju i Mađarsku.

====Komunistička Čehoslovačka====
[[File:10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|thumb|250px|Pokušaj liberalizacije čehoslovačkog komunizma ([[Praško proljeće]]) ugušen je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnom intervencijom]] snaga [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i svih ostalih zemalja Varšavskog ugovora.]]
[[Komunizam|Komunisti]] vlast u Čehoslovačkoj preuzimaju [[Čehoslovački puč 1948.|prevratom]] u [[veljača|velječi]] [[1948]].; uveden je [[totalitarizam]], zemlja se približava [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] i [[1960]]. godine mjenjaju ime u [[Čehoslovačka Socijalistička Republika]] (ČSSR). Široki pokret za liberalizaciju [[1968]]., i napori vodstva čehoslovačke komunističke partije da reformiraju sistem i stvore &quot;socijalizam sa ljudskim likom&quot;, poznati pod nazivom [[Praško proljeće]], ugušeni su [[21. kolovoza]] [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnom intervencijom]] snaga [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i svih ostalih zemalja Varšavskog ugovora (izuzev [[SR Rumunjska|Rumunjske]]). Dana [[1. siječnja]] [[1969]]. stupio je na snagu i Zakon o federalizaciji ČSSR, kojim je zemlja i formalno ustrojena kao federacija dvije narodne ([[Češka Socijalistička Republika|češke]] i [[Slovačka Socijalistička Republika|slovačke]]) socijalističke republike.

===Raspad Čehoslovačke i samostalnost===

Do demokratskih promjena u Čehoslovačkoj dolazi mirnim putem, poslije [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[17. studenog]] [[1989]]., kada je komunistički kongres za predsjednika izabrao književnika i disidenta [[Václav Havel|Vaclava Havela]]. Godine [[1990]]. iz imena obe republike odstranjen je pridjev &quot;socijalistička&quot;, a početkom proljeća iste godine zajednička država je preimenovana u Čehoslovačku Federativnu Republiku (skr. Čehoslovačku) na češkom jeziku, odnosno Češko-Slovačku Federativnu Republiku (skr. Češko-Slovačku) na slovačkom (ova komplikacija je bio značajna kao [[Crtični rat]]). Nepunih mjesec dana kasnije, [[20. ožujka]] [[1990]]., ČSFR je ponovo dobila novo puno ime - [[Češka i Slovačka Federativna Republika]]; različite skraćenice ostale su nepromenjene.

Čehoslovačka je sporazumno prestala da postoji [[1. siječnja]] [[1993]]. godine. Godine [[1999]]., na pedesetom samitu [[NATO]] pakta, Češka Republika je primljena u punopravno članstvo. Dana [[1. svibnja]] [[2004]]. godine pristupila je i [[Evropska unija|Europskoj uniji]].

==Geografija==
{{main|Geografija Češke}}
[[File:Národní park Podyjí Dyje Nationalpark Thayatal 2013 10 a.jpg|thumb|320px|[[Nacionalni park Podyjí]] je jedan od četiri nacionalna parka u Češkoj.]]
Češkireljef je vrlo raznolik. Na zapadu zemlje nalazi se Češka zavala, [[visoravan]] u obliku romba koji okružuju četiri ulančana gorja: [[Krkonoše]] u regiji [[Sudeti]] na sjeveroistoku (tu se nalazi najviši vrh države, [[Sněžka]], visok 1,602 m), [[Rudna gora]] na sjeverozapadu, [[Češka šuma]] na jugozapadu i [[Češko-moravsko visočje]] na jugoistoku. Kroz nju teku rijeke [[Laba]] i [[Vltava]].

[[Moravska]], istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima [[Morava (Češka)|Moravu]], ali u njoj izvire i [[Odra]]. Na [[sjever]]u je ograđena lancem Istočnih Sudeta, a na istoku Bijelim [[Karpati]]ma na granici sa [[Slovačka|Slovačkom]]. Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: [[Sjeverno more]], [[Baltičko more]] i [[Crno more]].

===Klima i vegetacija===

Klima je kontinentalnoga tipa s hladnim zimama i velikim termičkim skokovima; [[Ljeto|ljeta]] su topla, a [[Zima|zime]] hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji. Planine su obrasle crnogoricom i bjelogoricom do najviših vrhova, dok se na obroncima uzgajaju poljoprivredne kulture. U istočnom dijelu Moravske, gdje su padaline oskudnije, pojavljuju se stepska područja. Valja napomenuti da su velika šumska područja zemlje ozbiljno ugrožena onečišćenjem i kiselim kišama.

==Politika==
{{main|Politika Češke}}
[[File:Czechpolsystem.png|400px|thumb|Shematski prikaz političkog sustava Češke.]]
Prema [[Ustav Češke|Ustavu]], Češka je parlamentarna [[republika]], a šef države je [[predsjednik Češke|predsjednik]] (''prezident České republiky''), koji se od [[2013.]] bira na izravan način. Prvi tako izabrani predsjednik bio je [[Miloš Zeman]]. Od [[1993.]] do [[2012.]] godine, predsjednika je na zajedničkoj sjednici birao [[Parlament Češke|Parlament]]. Mandat predsjednika traje pet godina, a moguć je samo jedan reizbor. Predsjednik ima ograničene i specifične ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce [[Ustavni sud|Ustavnog suda]], raspušta [[Poslanički dom (Češka)|Poslanički dom]] u određenim uvjetima te vraća zakone parlamentu. Osim toga, predsjednik imenuje [[Premijer Češke|premijera]], koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.

Češka ima dvodomni [[parlament Češke|Parlament]] sa [[Poslanički dom (Češka)|Poslaničkim domom]] (''Poslanecká sněmovna'') i [[Senat (Češka)|Senatom]] (''Senát''). Donji dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandad šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasanja u dva kruga.

Najviši državni prizivni sud je [[Vrhovni sud (Češka)|Vrhovni sud]]. Predsjednik predlaže članove [[Ustavni sud (Češka)|Ustavnog suda]], koje potvrđuje Senat. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.

===Administrativna podjela===
{{main|Krajevi Češke}}
Od [[2000.]] godine, Češka je podijeljena na [[Krajevi Češke|trinaest regija]] (''kraj'') i glavni grad [[Prag]]. Svaki kraj ima zasebnu regionalnu skupštinu (''rajské zastupitelstvo'') i regionalnog upravitelja (''hejtman''). U Pragu te dužnosti obavljaju gradsko vijeće i gradonačelnik. Niže administrativne jedinice su okruzi, koji ima 76, ali koji su nakon reforme lokalne samouprave izgubili na značaju, iako formalno nisu ukinuti.

Regije su sljedeće:

[[File:Czechia - Bohemia, Moravia and Czech Silesia III (en).png|thumb|right|Mapa Češke s tradicionalnim i aktualnim regijama.]]
[[File:Okresy ČR 2007.PNG|thumb|right|Mapa Češke s prikazanim okruzima.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- style=&quot;line-height:1.25em;&quot;
!style=&quot;font-size:80%;line-height:1.25em;&quot;| Oznaka na&lt;br&gt;tablicama
! Naziv regije&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|(srpskohrvatski)}}}}
! Naziv regije&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|(češki)}}}}
! Središte
! Stanovništvo&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|(procjena iz 2004.)}}}}
! Stanovništvo&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|(procjena iz 2011.)}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vdb.czso.cz/sldbvo/#!stranka=zakladni-vysledky&amp;tu=0&amp;th=&amp;vseuzemi=null&amp;v=&amp;vo=H4sIAAAAAAAAAGVPu07DQBDcGJm8XASKdHxCIlFBKrjkHNny4yL7YoQrDmIlIJMY-xxcIdFAQQs9BWV-AvEFtFSInpoSNkhAwUi72pFmNLOLd1CzFNZOxFy0c3kctw2RTRyRqOWXx6fmwfMKKH2oxTMx6osjOUtNqMpJGmWTWTwqkp1dWEI7r-Bu4NQlVIe-7g2IR5zsDC4A_mmgQJFvsL1vkYQSkVA2GHUZx0vZ7EhYtRjtmT6yzpaEGiWcBcQnlCRLKycBs5htopUh5_uDkHU9EiLn6HWJYesUiStBDXQv1H8_jMV03DanMhpH6frb_cPH5fW2AiUT1LmI86hIofGnc_PTwyi9Wtxt1G9fbxTsnXwiJGiY2Pecn9AyJ92hbWH3ikl1lw8CbKX5Nu22QmLZrZ5XfAFdFX7ZZwEAAA..&amp;void= |title=Základní výsledky |publisher=[[Czech Statistical Office]] |accessdate=11 August 2015}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|align=center| A || [[File:Praha CoA CZ small.svg|20px]] [[Prag]]{{sup|a}}
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Hlavní město Praha'' ||style=&quot;font-size:90%;&quot;| n/a
|align=right| 1,170,571 ||align=right| 1,268,796
|-
|align=center| S || [[File:Central Bohemian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Srednjočeški kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Středočeský kraj'' || [[Prag]]{{sup|b}}
|align=right| 1,144,071 ||align=right| 1,289,211
|-
|align=center| C || [[File:South Bohemian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Južnočeški kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Jihočeský kraj'' || [[České Budějovice]]
|align=right|   625,712 ||align=right|   628,336
|-
|align=center| P || [[File:Plzen Region CoA CZ.svg|20px]] [[Plzeňski kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Plzeňský kraj'' || [[Plzeň]]
|align=right|   549,618 ||align=right|   570,401
|-
|align=center| K || [[File:Karlovy Vary Region CoA CZ.svg|20px]] [[Karlovarski kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Karlovarský kraj'' || [[Karlovy Vary]]
|align=right|   304,588 ||align=right|   295,595
|-
|align=center| U || [[File:Usti nad Labem Region CoA CZ.svg|20px]] [[Ústečki kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Ústecký kraj'' || [[Ústí nad Labem]]
|align=right|   822,133 ||align=right|   835,814
|-
|align=center| L || [[File:Liberec Region CoA CZ.svg|20px]] [[Liberečki kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Liberecký kraj'' || [[Liberec]]
|align=right|   427,563 ||align=right|   432,439
|-
|align=center| H || [[File:Hradec Kralove Region CoA CZ.svg|20px]] [[Královéhradečki kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Královéhradecký kraj'' || [[Hradec Králové]]
|align=right|   547,296 ||align=right|   547,916
|-
|align=center| E || [[File:Pardubice Region CoA CZ.svg|20px]] [[Pardubički kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Pardubický kraj'' || [[Pardubice]]
|align=right|   505,285 ||align=right|   511,627
|-
|align=center| M || [[File:Olomouc Region CoA CZ.svg|20px]] [[Olomoučki kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Olomoucký kraj'' || [[Olomouc]]
|align=right|   635,126 ||align=right|   628,427
|-
|align=center| T || [[File:Moravian-Silesian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Moravsko-šleski kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Moravskoslezský kraj'' || [[Ostrava]]
|align=right| 1,257,554 ||align=right| 1,205,834
|-
|align=center| B || [[File:South Moravian Region CoA CZ.svg|20px]] [[Južnomoravski kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Jihomoravský kraj'' || [[Brno]]
|align=right| 1,123,201 ||align=right| 1,163,508
|-
|align=center| Z || [[File:Zlin Region CoA CZ.svg|20px]] [[Zlínski kraj]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Zlínský kraj'' || [[Zlín]]
|align=right|   590,706 ||align=right|   579,944
|-
|align=center| J || [[File:Vysocina Region CoA CZ.svg|20px]] [[Vysočina]]
|style=&quot;font-size:90%;&quot;| ''Kraj Vysočina'' || [[Jihlava]]
|align=right|   517,153 ||align=right|   505,565
|}
{{sup|a}} Glavni grad.&lt;br/&gt;{{sup|b}} Središte uprave.

== Stanovništvo ==

Prema preliminarnim rezultatima popisa iz [[2011]]. godine, 63.7% stanovništva Češke izjasnilo se [[Česi]]ma, 4.9% kao [[Moravci]], 1.4 % kao [[Slovaci]], 0.4% kao [[Poljaci]], 0.2% kao [[Nijemci]] i 0.1% kao [[Šlezijci]]. Polje nacionalnosti je bilo neobavezno pa je čak 26% stanovnika odbilo popuniti to polje.&lt;ref&gt;[http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf První předběžné výsledky Sčítání lidu, domů a bytů 2011: Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů]. (PDF) . Retrieved on 12 August 2012.&lt;/ref&gt; Prema procjenama, u Češkoj živi oko 250,000 [[Romi|Roma]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://romove.radio.cz/en/article/18158 |title=The History and Origin of the Roma |publisher=Romove.radio.cz |accessdate=25 April 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Green |first=Peter S. |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9401E6DA103CF936A3575BC0A9679C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |title=British Immigration Aides Accused of Bias by Gypsies |work=New York Times |date=5 August 2001 |accessdate=25 April 2010}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima statističkog ureda, u rujnu [[2013.]] godine je u Češkoj živjelo 437,581 manjina. Najveće skupine su [[Ukrajinci]] (106,714), [[Slovaci]] (89,273), [[Vijetnamci]] (61,102), [[Rusi]] (32,828), [[Poljaci]] (19,378), [[Nijemci]] (18,099), [[Bugari]] (8,837), [[Amerikanci]] (6,695), [[Rumunji]] (6,425), [[Moldavci]] (5,860), [[Kinezi]] (5,427), [[Britanci]] (5,413), [[Mongolci]] (5,308), [[Kazahstanci]] (4,850) i [[Bjelorusi]] (4,562).&lt;ref name=&quot;czso.cz&quot;&gt;[http://www.czso.cz/csu/cizinci.nsf/t/7800512362/$File/c01t01.pdf Foreigners by type of residence, sex and citizenship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150903213530/http://www.czso.cz/csu/cizinci.nsf/t/7800512362/$File/c01t01.pdf |date=2015-09-03 }}, ''Czech Statistical Office'', 30 September 2013&lt;/ref&gt; [[Židovi|Židova]] je tokom [[1930.]] godine bilo 118,000 međutim židovsko je stanovništvo tokom [[Holokausta]] gotovo eliminirano;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&amp;ModuleId=10007323 |title=The Holocaust in Bohemia and Moravia |publisher=Ushmm.org |accessdate=25 April 2010}}&lt;/ref&gt; godine [[2005.]], u Češkoj je bilo oko 4,000 Židova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/jewpop.html|title=The Virtual Jewish Library|publisher=|accessdate=13 September 2014}}&lt;/ref&gt;

;Najveći gradovi
{{main|Popis gradova u Češkoj Republici}}
{{Najveći gradovi u Češkoj}}

===Religija===
{{main|Religija u Češkoj}}
{{bar box
|title=Religija u Češkoj (2011.)&lt;ref name=&quot;Czech Statistical Office&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.czso.cz/sldb2011/eng/redakce.nsf/i/tab_7_1_population_by_religious_belief_and_by_municipality_size_groups/$File/PVCR071_ENG.pdf|title=Population by religious belief and by municipality size groups|accessdate=23 April 2012|publisher=Czech Statistical Office|archive-date=2015-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150221184947/http://www.czso.cz/sldb2011/eng/redakce.nsf/i/tab_7_1_population_by_religious_belief_and_by_municipality_size_groups/%24File/PVCR071_ENG.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
|titlebar=
|float=right
|bars=
{{bar percent|Neizjašnjeni|DarkGray|45}}
{{bar percent|Ireligiozni|Gray|34}}
{{bar percent|Katolici|MediumOrchid|10.3}}
{{bar percent|Ostale religije|YellowGreen|9}}
{{bar percent|Protestanti|DodgerBlue|0.8}}
}}
Češka je jedna od najmanje religioznih zemalja na svijetu. Prema udjelu [[ateizam|ateista]] u ukupnom stanovništvu, Češka se nalazi na trećem mjestu u svijetu, iza [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.&lt;ref name = &quot;Religion-and-Atheism&quot;&gt;{{Cite web|url = http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|title = GLOBAL INDEX OF RELIGION AND ATHEISM|accessdate = 10 October 2013|archivedate = 2012-10-16|archiveurl = https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Prema popisu iz [[2011.]] godine, 34% ljudi je reklo kako nema nikakvu religiju, 10.3% se deklariralo katolicima, 0.8% protestantima (0.5% [[Evangelička crkva češke braće|češki evangelici]] i 0.4% [[husiti]]), a 9% je reklo kako slijedi neku drugu religiju ili denominaciju. Čak 45% stanovnika je odbilo odgovoriti na to pitanje.

Prema anketi iz [[2010.]] godine, samo 16% Čeha je izjavilo kako vjeruju da postoji [[Bog]], njih 44% je izjavilo da vjeruje u nekakvu vrstu duha ili sile, dok je 37% izjavilo kako ne vjeruje ni u kakav nadnaravni entitet.&lt;ref name=EUROBAROMETER&gt;{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|title=Eurobarometer on Biotechnology 2010 – page 381|accessdate=1 February 2013|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Druga anketa iz [[2012.]] godine je utvrdila kako je u Češkoj ukupno 39% [[agnosticizam|agnostika]] i čak 20% [[ateizam|ateista]]. Kršćana je 34%, među kojima dominiraju katolici, dok je neizjašnjenih bilo 6%.&lt;ref name=EUROBAROMETER2012&gt;{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |accessdate=14 August 2013 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was &quot;Do you consider yourself to be...?&quot; With a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and Non-believer/Agnostic.  Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Češke}}
Češka i [[Moravska]], regije s jakom industrijom još u doba [[Habsburg|Habsburškog Carstva]], bile su najrazvijenija područja još u komunističkom bloku, što se osobito odnosi na sekundarni privredni sektor. Prijelaz na [[slobodno tržište]], započet 1990., dovršen je mnogo brže nego u ostalim zemljama toga područja zahvaljujući krupnim stranim ulaganjima. Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije. Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od [[2000.]] do [[2001.]] godine zbog izvoza u [[Europska unija|Europsku uniju]], pogotovo u [[Njemačka|Njemačku]], te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača.

Češko je [[poljodjelstvo]] intezivno i iskorištava visoki stupanj mehanizacije u proizvođačkim sustavima. Na više od polovine obradivih površina proizvode sve [[žitarice]]; obilata je i proizvodnja [[krumpir]]a, [[povrće|povrća]], [[duhan]]a i [[šećerna repa|šećerne repe]], dok se na kraju oko [[Plzeň]]a, u Češkoj, uzgaja [[hmelj]], sirovina za proizvodnju [[pivo|piva]]. Radi se na dovršenju [[privatizacija|privatizacije]] [[bankarstvo|bankarstva]], [[telekomunikacije|telekomunikacija]] i [[energetika|energetike]], što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju.

Iako su ležišta [[nafta|nafte]] gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu; Ostravom prolazi ruski [[naftovod]] dug čak 4 500&amp;nbsp;km. Energetskim potrebama udovoljavaju brojne [[termoelektrana|termoelektrane]], [[hidroelektrana|hidroelektrane]] i [[nuklearna centrala|nuklearne centrale]]. Obilje sirovina omogućilo je razvoj [[teška metalurgija|teške]] i [[laka metalurgija|lake metalurgije]] u blizini [[rudarstvo|rudarskih]] područja.

== Promet ==
{{glavni|Saobraćaj u Češkoj}}

Cestovne i željezničke prometnice u Češkoj dobro su razgranate diljem zemlje, dok se [[autocesta|autocestovna]] mreža širi i razvija. [[Prag]] je dobro povezan s glavnim gradovima središnje Europe: s [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Beč]]om, [[Moskva|Moskvom]], [[Varšava|Varšavom]], [[Berlin]]om. Dobro je razvijen i [[zračni promet]]. Kroz zračne luke [[Prag]]a, [[Brno|Brna]] i [[Ostrava|Ostrave]] prolazi veliki dio trgovačkoga prometa.

== Kultura ==
{{main|Kultura Češke}}
{{main|Češka književnost}}
{{main|Češka muzika}}
{{main|Češka umjetnost}}
{{main|Češka kinematografija}}
[[File:Kafka1906 cropped.jpg|220px|thumb|[[Franz Kafka]] je jedan od globalnoj najpoznatijih predstavnika češke književnosti, iako je zbog očeva utjecaja sva svoja djela napisao na njemačkom. Globalni uspjeh stekao je tek posthumno, a danas ga se smatra jednim od najvažnijih avangardnih pisaca.]]
[[Karlov univerzitet u Pragu]], osnovan [[1340-te|1340-ih]] (vjerovatno [[1348]].), bio je prvi univerzitet u Centralnoj Europi i u svim slavenskim zemljama. Neki od njegovih studenata i profesora su bili [[Jan Hus]], [[Franz Kafka]], [[Milan Kundera]], [[Nikola Tesla]], [[Albert Einstein]], [[Ernst Mach]], [[Tomáš Garrigue Masaryk]] i [[Edvard Beneš]].

[[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] je bio vezan za [[Prag]], jer je u njemu nalazio na više razumijevanja za svoj rad nego u [[Beč]]u. U [[Narodni teatar (Prag)|Narodnom teatru u Pragu]] je održana premijera njegove opere ''[[Don Giovanni]]'' ([[29. listopada]] [[1787]].), a [[vila Bertramka]] u kojoj je stanovao, danas je muzej.

Poznati su češki [[kompozitor]]i nacionalne škole iz [[19. vijek|XIX. vijeka]] [[Bedřich Smetana]] i [[Antonín Dvořák]]. Među piscima izdvajaju se [[Karel Čapek]], [[Franz Kafka]] i [[Milan Kundera]], koji su sva trojica ostvarili svjetski uspjeh. Slikar i grafičar [[Alfons Mucha]] bio je jedan od predvodnika umjetničkog pravca [[secesija|secesije]] (ili ''Art Nouveau''). Česi su bili među najaktivnijim umjetnicima u pokretu [[Kubizam|kubizma]].

Čuveni naučnik, [[Gregor Mendel]], otac [[genetika|genetike]], živio je i istraživao u [[Brno|Brnu]].

Što se [[Češka kinematografija|filmske umjetnosti]] tiče, u Češkoj se održava poznati [[Međunarodni filmski festival Karlovy Vary|Filmski festival u Karlovim Varima]]. Širom svijeta poznati su češki režiseri [[Jiří Menzel]] i [[Miloš Forman]].

=== Popularna kultura ===
{{main|Sport u Češkoj}}
* Najpopularniji sport u Češkoj je [[hokej na ledu]], u kome je nacionalna ekipa imala dosta međunarodnog uspjeha (zlato na [[XVIII. Zimske olimpijske igre - Nagano 1998.|olimpijadi u Naganu 1998]]).
* [[Věra Čáslavská]], [[Gimnastika|gimnastičarka]], je na [[XVIII. Olimpijske igre - Tokio 1964.|ljetnim olimpijskim igrama 1964.]] i [[XIX. Olimpijske igre - Ciudad Mexico 1968.|1968.]] osvojila ukupno 7 zlatnih olimpijskih medalja.
* Iz Češke potiče više poznatih manekenki, kao: [[Eva Herzigová]], [[Petra Němcová]], [[Paulina Porizkova]], [[Ivana Trump]] i druge.
* [[Josef Čapek]], slikar i pisac, brat [[Karel Čapek|Karela Čapeka]], skovao je izraz [[robot]], koji se prvi put spominje u Karelovoj drami ''[[R.U.R.]]''

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Sister project links|voy=Czech Republic|Czech Republic}}
*{{CIA World Factbook link|ez|Czech Republic}}
* [http://www.state.gov/p/eur/ci/ez/ Czech Republic] information from the [[United States Department of State]]
* [http://www.loc.gov/rr/international/european/czechr/cz.html Portals to the World] from the United States [[Library of Congress]]
* [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/czechrepublic.htm Czech Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828073616/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/czechrepublic.htm |date=2008-08-28 }} at ''UCB Libraries GovPubs''
*{{dmoz|Regional/Europe/Czech_Republic}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17220018 Czech Republic profile] from the [[BBC News]]
*{{Wikiatlas|Češke}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=CZ Key Development Forecasts for the Czech Republic] from [[International Futures]]
* [http://www.czech.cz/en/ Czech Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140914000132/http://www.czech.cz/en/ |date=2014-09-14 }}
* [http://www1.ceses.cuni.cz/benacek/hist%20kniha2.pdf History of Czech Economic and Political Alignments Viewed as a Transition]

'''Vlada'''
* [http://www.vlada.cz/en/ Governmental website]
* [http://www.hrad.cz/en/ Presidential website]
* [http://portal.gov.cz/portal/obcan/ Portal of the Public Administration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120812061745/http://portal.gov.cz/portal/obcan/ |date=2012-08-12 }}
* [http://www.senat.cz/index-eng.php Senate]
* [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-c/czech-republic.html Chief of State and Cabinet Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210080250/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-c/czech-republic.html |date=2008-12-10 }}

'''Vijesti'''
* [http://www.praguepost.com/ The Prague Post]
* [http://aktualne.centrum.cz/czechnews/ CzechNews]
* [http://www.ceskenoviny.cz/news/ Czech News Agency News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210311233917/http://www.ceskenoviny.cz/news/ |date=2021-03-11 }}
* [http://praguemonitor.com/ Prague Daily Monitor]
* [http://www.radio.cz/en/ Radio Prague] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171112092949/http://www.radio.cz/en/ |date=2017-11-12 }}

'''Statistike'''
* [http://www.czso.cz/eng/redakce.nsf/i/home Državni ured za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129060510/http://www.czso.cz/eng/redakce.nsf/i/home |date=2011-01-29 }}

'''Trgovina'''
*[http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/CZE/Year/2012/Summary Statistike trgovine za Češku (Svjetska banka)]

'''Putovina'''
* [http://www.czechtourism.com/Homepage.aspx?lang=en-GB&amp;selectedculture=en-US Czech Tourism] official travel site of the Czech Republic
* [http://www.kct.cz/cms/czech-tourist-klub-kct/ Czech tourist club official webpage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141019054702/http://www.kct.cz/cms/czech-tourist-klub-kct |date=2014-10-19 }}

{{Evropa}}
{{države EU}}
{{Slovenske države}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Češka| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>qbgm1gzrb3fjk03f85olhb989lz49y6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budimpešta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5479</id>
    <revision>
      <id>42705531</id>
      <parentid>42677627</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T21:30:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53160-31</username>
        <id>398188</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42705531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11562" sha1="bwzgbmwiehtlsahonu67rj0q1mko33g" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Budimpešta
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Budapest főváros&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Budapest_from_Gellert_Hill.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Panorama]] grada na [[Dunav]]u
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Mađarska
| širina-stupnjevi =47
| širina-minute =29
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =19
| dužina-minute  =03
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Mađarska}}
| lokacija1_ime  =[[Županije u Mađarskoj|Županija]]
| lokacija1_info =Budimpešta
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe  =Gergely Karácsony

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža  = 525.13 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_šira  = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 
| visina_izvor      =
| visina_max=527
| visina_min=96

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =1,757,618&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 3,347 stan./[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =1011–1239
| pozivni_broj=01
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://budapestinfo.hu/en/ www.budapestinfo]
| bilješke =
}}

'''Budimpešta''' ([[mađarski]]: ''Budapest'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbudɒpɛʃt]]] – Budapešt), [[glavni grad]] [[Mađarska|Mađarske]] od 1,757,618 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/Hungary-Cities.html
 | title =Hungary: Major Cities &amp; Towns
 | accessdate =17. 04. 2016.
 | language =engleski
 | publisher =City population
 | archive-date =2019-09-11
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190911173022/http://www.citypopulation.de/Hungary-Cities.html
 | url-status =live
 }}&lt;/ref&gt;, što je manje nego [[1980]]. kad je imao 2,059,226 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;

Budimpešta je i glavni politički, industrijski, kulturni, financijski i transportni centar zemlje. Postala je jedan grad na obje obale [[Dunav]]a spajanjem [[Budim]]a i [[Obuda|Obude]] na desnoj obali, sa [[Pešta|Peštom]] na levoj (istočnoj) obali Dunava.
[[Datoteka:Dunapartlatkep4.jpg|thumb|right|300px|Budimpešta, sa [[Dunav]]om u prvom planu]]
== Historija ==
[[Datoteka:Budapest cityscape.jpg|thumb|right|300px|Budimpešta gledana sa Eržebeta, bliže je Budim, iza je Pešta]]
Poznata istorija Budimpešte počinje sa [[Rimsko Carstvo|rimskim]] gradom pod imenom ''[[Akvinkum|Aquincum]]'', osnovanim oko [[89]]. godine nove ere, na mestu starije [[Kelti|keltske]] naseobine blizu mesta gde je nastala Obuda. ''Aquincum'' je od 106. do kraja 4. veka bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na mestu današnje Pešte je bio izgrađen grad ''Contra Aquincum'' (ili ''Trans Aquincum'').

Oblast su oko 900. godine osvojili [[Mađari]], koji su oko jednog veka kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je uništili [[Mongoli]], [[1241]], Pešta je već bila značajno mesto, i brzo je ponovo izgrađena, ali je Budim bio sedište kraljevskog dvora od [[1247]]. i [[1361]]. je postao glavni grad Mađarske. 
[[Datoteka:Budapest_bridge.jpg|thumb|left|[[Széchenyi lánchíd|Lančani most, Lanchid]]]]
[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili veći deo Mađarske u 16. veku, i prekinuli su rast grada: Peštu su sa juga zauzeli [[1526]]. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je Budim ostao sedište turskog upravnika, Pešta je bila vrlo zapuštena do [[1686]]. kada su je osvojili habsburški vladari.

Pešta je od [[1723]]. bila sedište administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i 19. veku, i inicirao izraziti rast grada u 19. veku.

Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada [[1849]] je poništeno ubrzo potom, po reuspostavljanju habzburške vlasti. Konačno je ovu odluku sprovela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po [[Austro-Ugarska nagodba|Austro-Ugarskoj nagodbi]] iz [[1867]] (vidi [[Austro-Ugarska]]). Broj stanovnika &quot;ujedinjene&quot; prestonice je porastao u periodu od [[1840]]. do [[1900]]. na 730 000.

[[Datoteka:Parlement van Boedapest gelegen aan de Donau.jpg|thumb|right|''Pogled na Peštu sa [[Országház|parlamentom]] i [[Dunav]]om'']]

U 20. veku je većina rasta broja stanovnika otpadala na predgrađa, [[Ujpešt]] (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika između [[1890]]. i [[1910]], a većina industrije zemlje se koncentrisala u gradu. Ljudski gubici Mađarske tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], i potonji gubitak više od polovine teritorije kraljevstva ([[1920]].) je zadao samo privremeni udarac broju stanovnika, a Budimpešta je postala prestonica manje, ali sada suverene države. Do [[1930]]. je uže gradsko jezgro brojalo milion stanovnika, uz dodatnih 400 000 u predgrađima.

Oko trećina od 200 000 Jevreja u Budimpešti je umrla tokom [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] genocida tokom [[treći rajh|nemačke]] okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Grad je znatno porušen u sovjetskoj opsadi tokom zime [[1944]], a oporavio se tokom 1950-ih i 1960-ih. Budimpešta je tokom 1980-ih podelila sudbinu države kada je broj stanovnika smanjen usled povećane emigracije i smanjenja nataliteta.

=== Demografska istorija ===
[[Datoteka:Budapest Population graph.PNG|thumb|280px|Grafik stanovništva]]

1800: 54 200 stanovnika&lt;br /&gt;
1830: 102 700&lt;br /&gt;
1850: 178 000&lt;br /&gt;
1880: 370 800&lt;br /&gt;
1900: 733 400&lt;br /&gt;
1925: 957 800&lt;br /&gt;
1990: 2 016 100&lt;br /&gt;
2003: 1 719 342&lt;br /&gt;
2012: 1 740 041

== Okruzi Budimpešte ==
(napomena: reč ''Uj'' na [[Mađarski jezik|mađarskom]] znači ''novo'', pa prefiks ''Uj'' ispred imena grada znači ''novi'' - Ujpešt - Nova Pešta .. ''város'' kao i na srpskom znači varoš)
* [[Várkerület]], - I okrug
* [[2 Okrug Budimpešte|II okrug]]
* [[Óbuda-Békásmegyer]] - III okrug
* [[Újpest|Ujpešt]] - IV okrug
* [[Belváros-Lipótváros]], - V okrug
* [[Terézváros|Terezvaroš]] - VI okrug
* [[Erzsébetváros|Eržebetvaroš]] - VII okrug
* [[Józsefváros|Jožefvaroš]] - VIII okrug
* [[Ferencváros|Ferencvaroš]] - IX okrug
* [[Kőbánya]] - X okrug
* [[Újbuda|Ujbuda]] - XI okrug 
* [[Hegyvidék|Heđvidek]] - XII okrug
* [[13 Okrug Budimpešte|XIII okrug]]
* [[Zugló|Zuglo]]
* [[15 Okrug Budimpešte|XV okrug]]
* [[16 Okrug Budimpešte|XVI okrug]]
* [[Rákosmente|Rakošmente]]
* [[Pestszentlőrinc-Pestszentimre|Peštsentlőrinc-Peštsentimre]] - XVIII okrug
* [[Kispest|Kišpešt]] - XIX okrug
* [[Pesterzsébet|Pešteržebet]] - XX okrug
* [[Csepel (okrug)|Csepel]] - XXI okrug
* [[Budafok-Tétény|Budafok-Tetenj]], - XXII okrug
* [[Soroksár|Šorokšar]] - XXIII okrug

== Saobraćaj ==
=== Aerodrom ===
Feriheđ (Ferihegy) aerodrom ima 3 različita putnička terminala: Feriheđ 1, Feriheđ 2/A i Feriheđ 2/B. Aerodrom se nalazi istočno od centra grada u XVIII okrugu u [[Pestszentlőrinc-Pestszentimre|Peštsentlorinc-Peštsentimru]].

=== Putevi ===
Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminal; svi glavni [[autoput]]evi završavaju u Budimpešti. Ona je takođe i najznačajniji železnički terminal.

=== Vodeni putevi ===
Reka Dunav protiče kroz Budimpeštu na putu ka [[Crno more|Crnom moru]]. Budimpešta je kroz istoriju bila važna trgovačka luka.

=== Metro ===
[[Budimpeštanski metro]] je drugi najstariji na svetu [[1894]] (posle [[london]]skog). Ta [[metro]] linija na dubini od samo nekoliko metara je prvih godina bila sa konjskom vučom. Polazna [[Metro stanica|stanica]] je sa Vörösmarthy Tera (Trg Veresmartija) gde se nalazi i najstarija poslastičarnica u Mađarskoj [[Gerbaud|Žerbo]] koja je poznata po kolaču Žerbo kocke. Kraj linije je u Varošligetu - parku blizu [[Hősök tere|Trga Heroja]]. Prva metro linija se sada zove M1 ili Žuta linija. U potpunosti je restaurisana u originalno stanje, zbog istorijskih vožnji. Druge dve linije, M2 (crvena) i M3 (plava) su kasnije izgrađene i vode ka drugim delovima grada. &amp;dash; ''Vidi takođe:'' [[Lista metro stanica u Budimpešti]].

== Značajne osobe ==
* [[Albert Szent-Györgyi]], [[Mađarska|mađarski]] [[fiziologija|fiziolog]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu]] [[1937]].
* [[Eugene Wigner]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1963.
* [[George de Hevesy]], dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1943.
* [[Imre Kertész]], mađarski književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 2002.
* [[Žuži Jelinek]], modni kreator i pisac;
* [[Robert Capa]], [[SAD|američki]] fotograf
* [[Gyula Horn]], mađarski političar
* [[Ilona Štaler]], porno zvijezda

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Budapest}}
* [http://www.budapest.com/ Budapest hotels and info Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231031130801/https://www.budapest.com/ |date=2023-10-31 }} (na engleskom)
* [http://www.budapest360.hu/ Panorama Budimpešte u 360 stepeni]
* [http://www.visitors.hu/budapest_en.html Budimpešta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202035005/http://www.visitors.hu/budapest_en.html |date=2006-02-02 }} ''(Mađarska za posetioce)''
* [http://www.fsz.bme.hu/hungary/budapest/ Stranice Budimpešte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040402070041/http://www.fsz.bme.hu/hungary/budapest/ |date=2004-04-02 }}
* [http://www.budapestinfo.org/ Informacije o Budimpešti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040331073950/http://budapestinfo.org/ |date=2004-03-31 }} (na [[Engleski jezik|engleskom]])
* [http://www.lonelyplanet.com/destinations/europe/budapest/index.htm Svetski vodič ''LonelyPlanet.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040415121722/http://www.lonelyplanet.com/destinations/europe/budapest/index.htm |date=2004-04-15 }} (na engleskom)
* [http://www.budapest.hu/ Portal Budimpešte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050817014146/http://www.budapest.hu/ |date=2005-08-17 }} (na mađarskom)
* [http://wikitravel.org/en/article/Budapest Putni vodič kroz Budimpeštu na Vikiputovanjima - engleski]
* [http://www.bkv.hu/ Budapest Transport Plc.] javni prevoz u Budimpešti (i na engleskom)
* [http://drott.cis.drexel.edu/hungary/budametro.html Budimpeštanski metro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704111007/http://drott.cis.drexel.edu/hungary/budametro.html |date=2007-07-04 }}
* [http://metros.hu/terkep/metrosterkep.html Budapest public transport map] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150722045716/http://metros.hu/terkep/metrosterkep.html |date=2015-07-22 }}

{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Budimpešta| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Mađarskoj]]</text>
      <sha1>bwzgbmwiehtlsahonu67rj0q1mko33g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kocka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7864</id>
    <revision>
      <id>42705558</id>
      <parentid>42695933</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T06:26:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42705558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1604" sha1="ks7w8mm2m8brucahqu8ci82kudp97jx" xml:space="preserve">{{otheruses}}

[[Datoteka:Hexahedron.jpg|thumb|right|250px|Kocka (projekcija na ravninu).&lt;br /&gt;[[:Datoteka:Hexahedron.gif|animacija]] ]] 
'''Kocka''' (ili pravilni heksaedar) je [[geometrijsko telo]], jedno od [[Platonova tela|Platonovih tela]]. Kocka spada u [[paralelepiped]]e, to je pravilna četverostrana [[prizma]] - sastoji se od šest jednakih [[kvadrat]]a, njenih [[stranica]]. Ona ima 12 [[brid]]ova i 8 [[vrh]]ova.

[[Datoteka:Hexahedron flat.svg|120px]]&lt;br /&gt;Mreža kocke sastoji se od 6 jednakih kvadrata.

== Formule ==
(''a'' - stranica)

{| class=&quot;wikitable&quot;
| '''V ([[zapremina]]):''' || a&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| '''P ([[površina]]):''' || 6a&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''d (manja [[dijagonala]]):''' || &lt;math&gt;a\sqrt{2}&lt;/math&gt;
|-
| '''D (prostorna dijagonala):''' || &lt;math&gt;a\sqrt{3}&lt;/math&gt;
|-
| '''r ([[radijus]] upisane [[kružnica|kružnice]]):''' || &lt;math&gt;\frac{a}{2}&lt;/math&gt;
|-
| '''R (radijus opisane kružnice):''' || &lt;math&gt;\frac{{\sqrt 3} a}{2}&lt;/math&gt;
КОЦКА ЈЕ ЧЕТВРТАСТА
|}

== Višedimenzionalne kocke ==
Analogija kocke u četriri dimenzije zove se [[hiperkocka]]. Ona se sastoji od osam jednakih kocaka.

Analogija kocke u n-dimenzionalnom prostoru se naziva jednostavno n-dimenzionalnom kockom.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cubes}}
* [http://www.mathconsult.ch/showroom/unipoly/ The Uniform Polyhedra]
* [http://www.mathsisfun.com/geometry/hexahedron.html Spinning Hexahedron]
* [http://www.georgehart.com/virtual-polyhedra/vp.html Virtual Reality Polyhedra]
* [http://www.korthalsaltes.com/ Paper Models of Polyhedra]


{{Poliedri}}

[[Kategorija:Geometrijska tijela]]</text>
      <sha1>ks7w8mm2m8brucahqu8ci82kudp97jx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705559</id>
      <parentid>42705558</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T06:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42705559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5632" sha1="farzw696shai99fk4vo4jf9dy0g7dzo" xml:space="preserve">{{otheruses}}
[[Datoteka:Cube Drawing.jpg|mini|Kocka]]
U geometriji, '''kocka''' je pravilno geometrijsko tijelo, odnosno [[poliedar]] ograničen sa šest kvadrata (također se naziva i '''pravilni heksaedar''').&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==
[[Datoteka:Eleven nets of a cube with numbers.svg|mini|Jedanaest mreža kocke ]]
* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Strane kocke su kvadrati, pa su i njene dimenzije (dužina, širina i visina) jednake &lt;math&gt; a&lt;/math&gt;
* Diedarski ugao između susjednih strana iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane, a svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=Weisstein|first=Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice a ==
[[Datoteka:Cube diagonals.svg|mini|Dijagonala  kocke]]
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane): &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke): &lt;math&gt;D=a\sqrt{3}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane): &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice): &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove): &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

'''Površina dijagonalnog presjeka''': &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere: &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere: &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini|Jedinična kocka  &lt;math&gt; a = 1&lt;/math&gt;]]
Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt;a= 1&lt;/math&gt; naziva se jedinična kocka. . Ako je njen centar u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;, njeni vrhovi imaju koordinate &lt;math&gt;(\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Poluprečnik upisane sfere &lt;math&gt;r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt; (udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje sfere &lt;math&gt;\rho = \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

Poluprečnik opisane sfere &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt; (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt;\frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravan
!Oblik presjeka
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijelova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx 1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;\frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}

=== Karakteristike specifičnih presjeka ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su: &lt;math&gt;(0,-\tfrac12,\tfrac12),(\tfrac12,-\tfrac12,0),
(\tfrac12,0,-\tfrac12),(0,\tfrac12,-\tfrac12),
(-\tfrac12,\tfrac12,0),(-\tfrac12,0,\tfrac12)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
U zavisnosti od broja dimenzija &lt;math&gt;(n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt;n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1,414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1,732&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n&lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{n}&lt;/math&gt;
|}


== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cubes}}
* [http://www.mathconsult.ch/showroom/unipoly/ The Uniform Polyhedra]
* [http://www.mathsisfun.com/geometry/hexahedron.html Spinning Hexahedron]
* [http://www.georgehart.com/virtual-polyhedra/vp.html Virtual Reality Polyhedra]
* [http://www.korthalsaltes.com/ Paper Models of Polyhedra]


{{Poliedri}}

[[Kategorija:Geometrijska tijela]]</text>
      <sha1>farzw696shai99fk4vo4jf9dy0g7dzo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705560</id>
      <parentid>42705559</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T06:29:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42705560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5631" sha1="bqxe0pcoklrzwcbwkdx56f234gpo4nj" xml:space="preserve">{{otheruses}}
[[Datoteka:Cube Drawing.jpg|mini|Kocka]]
U geometriji, '''kocka''' je pravilno geometrijsko tijelo, odnosno [[poliedar]] ograničen sa šest kvadrata (također se naziva i '''pravilni heksaedar''').&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==
[[Datoteka:Eleven nets of a cube with numbers.svg|mini|Jedanaest mreža kocke ]]
* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Strane kocke su kvadrati, pa su i njene dimenzije (dužina, širina i visina) jednake &lt;math&gt; a&lt;/math&gt;
* Diedarski ugao između susjednih strana iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane, a svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=Weisstein|first=Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice a ==
[[Datoteka:Cube diagonals.svg|mini|Dijagonala  kocke]]
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane): &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke): &lt;math&gt;D=a\sqrt{3}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane): &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice): &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove): &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

'''Površina dijagonalnog presjeka''': &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere: &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere: &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini|Jedinična kocka  &lt;math&gt; a = 1&lt;/math&gt;]]
Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt;a= 1&lt;/math&gt; naziva se jedinična kocka. . Ako je njen centar u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;, njeni vrhovi imaju koordinate &lt;math&gt;(\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Poluprečnik upisane sfere &lt;math&gt;r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt; (udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje sfere &lt;math&gt;\rho = \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

Poluprečnik opisane sfere &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt; (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt;\frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravan
!Oblik presjeka
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijelova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx 1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;\frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}

=== Karakteristike specifičnih presjeka ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su: &lt;math&gt;(0,-\tfrac12,\tfrac12),(\tfrac12,-\tfrac12,0),
(\tfrac12,0,-\tfrac12),(0,\tfrac12,-\tfrac12),
(-\tfrac12,\tfrac12,0),(-\tfrac12,0,\tfrac12)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
U zavisnosti od broja dimenzija &lt;math&gt;(n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt;n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1,414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1,732&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt;n&lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{n}&lt;/math&gt;
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cubes}}
* [http://www.mathconsult.ch/showroom/unipoly/ The Uniform Polyhedra]
* [http://www.mathsisfun.com/geometry/hexahedron.html Spinning Hexahedron]
* [http://www.georgehart.com/virtual-polyhedra/vp.html Virtual Reality Polyhedra]
* [http://www.korthalsaltes.com/ Paper Models of Polyhedra]


{{Poliedri}}

[[Kategorija:Geometrijska tijela]]</text>
      <sha1>bqxe0pcoklrzwcbwkdx56f234gpo4nj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hemotrofi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9162</id>
    <revision>
      <id>42705501</id>
      <parentid>42558613</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:16:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53284-62</username>
        <id>398117</id>
      </contributor>
      <comment>Meow</comment>
      <origin>42705501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2085" sha1="4nwiajk00twz2of01zauumcip0nnzef" xml:space="preserve">'''Hemotrofi''' ili hemoautotrofi (hemosintetički) su organizmi (bakterije) koji energiju za sinteze [[organske materije|organskih materija]] dobijaju putem [[oksidacija|oksidacije]] nekih neorganskih [[jedinjenja]]. Sam proces se naziva [[hemosinteza]] i karakterističan je za neke vrste [[bakterija]].

U zavisnosti od neorganskih materije koje oksidišu hemosintetičke bakterije se dele na:
* [[nitrifikacione bakterije]], oksiduju jedinjenja azota i imaju glavnu ulogu u njegovom kruženju na našoj planeti; razlikuju se dve vrste ovih bakterije:
** [[Nitrosomonas]], bakterija koja oksidiše [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(ili [[amonijum]] NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) u [[nitrit]]e (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;):

:::NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 1½O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; —&gt; NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;
** [[Nitrobacter]], vrsta koja oksidiše nitrite u [[nitrat]]e (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; :

:::NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + 1½O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; —&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;

Obe vrste bakterije omogućavaju biljkama da iz zemljišta koriste soli azota pošto ne mogu da apsorbuju atmosferski azot. Na taj način one vrše prirodno obogaćivanje zemljišta [[soli azota|solima azota]]. Nitrifikacione bakterije su [[aerobni organizam|aerobni]] organizmi pa kada u zemljištu nema kiseonika njihovo dejstvo prestaje te se onda aktiviraju [[anaerobni organizam|anaerobne]] [[denitrifikacione bakterije]]. Ove bakterije redukuju nitrite i nitrate do elementarnog [[azot]]a. Proces [[denitrifikacija|denitrifikacije]] se u prirodnim uslovima može sprečiti stalnim preoravanjem zemljišta čime se omogućava njegova ventilacija.
* [[gvožđevite bakterije]] oksidišu soli [[gvožđe|gvožđa]] i nalaze se u vodama bogatim [[fero-jedinjenja|fero-jedinjenjima]];
* [[sumporne bakterije]] oksidišu [[vodonik-sulfid]] do [[sumpor]]a koji se sakuplja u njihovom telu;
* [[vodonične bakterije]] oksidišu [[vodonik]].
* [[metanske bakterije]] vrše oksidaciju [[metan]]a.

{{klica-biol}}

[[Kategorija:Prokariote]]
[[Kategorija:Trofička ekologija]]
Meow</text>
      <sha1>4nwiajk00twz2of01zauumcip0nnzef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705504</id>
      <parentid>42705501</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:22:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53284-62</username>
        <id>398117</id>
      </contributor>
      <origin>42705504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2080" sha1="t0uup1xdl68ibkm5f81y1mqimrbhrrx" xml:space="preserve">'''Hemotrofi''' ili hemoautotrofi (hemosintetički) su organizmi (bakterije) koji energiju za sinteze [[organske materije|organskih materija]] dobijaju putem [[oksidacija|oksidacije]] nekih neorganskih [[jedinjenja]]. Sam proces se naziva [[hemosinteza]] i karakterističan je za neke vrste [[bakterija]].

U zavisnosti od neorganskih materije koje oksidišu hemosintetičke bakterije se dele na:
* [[nitrifikacione bakterije]], oksiduju jedinjenja azota i imaju glavnu ulogu u njegovom kruženju na našoj planeti; razlikuju se dve vrste ovih bakterije:
** [[Nitrosomonas]], bakterija koja oksidiše [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(ili [[amonijum]] NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) u [[nitrit]]e (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;):

:::NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 1½O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; —&gt; NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 2H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;
** [[Nitrobacter]], vrsta koja oksidiše nitrite u [[nitrat]]e (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; :

:::NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + 1½O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; —&gt; NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;

Obe vrste bakterije omogućavaju biljkama da iz zemljišta koriste soli azota pošto ne mogu da apsorbuju atmosferski azot. Na taj način one vrše prirodno obogaćivanje zemljišta [[soli azota|solima azota]]. Nitrifikacione bakterije su [[aerobni organizam|aerobni]] organizmi pa kada u zemljištu nema kiseonika njihovo dejstvo prestaje te se onda aktiviraju [[anaerobni organizam|anaerobne]] [[denitrifikacione bakterije]]. Ove bakterije redukuju nitrite i nitrate do elementarnog [[azot]]a. Proces [[denitrifikacija|denitrifikacije]] se u prirodnim uslovima može sprečiti stalnim preoravanjem zemljišta čime se omogućava njegova ventilacija.
* [[gvožđevite bakterije]] oksidišu soli [[gvožđe|gvožđa]] i nalaze se u vodama bogatim [[fero-jedinjenja|fero-jedinjenjima]];
* [[sumporne bakterije]] oksidišu [[vodonik-sulfid]] do [[sumpor]]a koji se sakuplja u njihovom telu;
* [[vodonične bakterije]] oksidišu [[vodonik]].
* [[metanske bakterije]] vrše oksidaciju [[metan]]a.

{{klica-biol}}

[[Kategorija:Prokariote]]
[[Kategorija:Trofička ekologija]]</text>
      <sha1>t0uup1xdl68ibkm5f81y1mqimrbhrrx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članci u začetku</title>
    <ns>4</ns>
    <id>10462</id>
    <revision>
      <id>42705532</id>
      <parentid>42696570</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T21:51:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53160-31</username>
        <id>398188</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kreiranje (novih) šablona */</comment>
      <origin>42705532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13409" sha1="cdbz9j6ixr0li3fl5ysev419pdczbdf" xml:space="preserve">{{Ombox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Commons-emblem-notice.svg|40px|alt=Question mark]]
| text      = '''Napomena:''' ''Ove smjernice nastale su prevođenjem [[w:en:Wikipedia:Stub|istovjetnih smjernica]] s [[Engleska Wikipedia|engleske Wikipedije]].''&lt;br&gt;Većina tih smjernica može se bez ikakve adapracije primjenjivati i na ovom projektu, mada postoje određene razlike koje možda neće biti jasno istaknute.&lt;br&gt;Kada se praksa na ovom projektu usuglasi i kada se smjernice donesu, iste će biti inkorporirane u ovaj tekst, a ova obavijest bit će uklonjena.
| smalltext  = Text for the top of article sections.
}}
{{-}}
[[File:Linguistics stub.svg|250px|right]]
'''Članci u začetku''' (poznati i kao '''mrve''', '''klice''' ili '''''stubs''''') oni su članci za koje se smatra da su prekratki da bi prenijeli relevantan enciklopedijski sadržaj. Smisao ove stranice je da korisnicima i posjetiteljima prezentira opća pravila i smjernice prilikom rukovanja s takvim člancima. 

Prvi odlomak, ''[[#Osnovni podaci|Osnovni podaci]]'', sadrži informacije i opće smjernice korisne za većinu korisnika. Drugi odlomak, ''[[#Dodatni podaci|Dodatni podaci]]'', sadrži ponešto specijaliziraniji materijal prilagođen korisnicima ove Wikipedije. 

'''NAPOMENA: Ova stranica NIJE mjesto za predlaganje novih članaka (u začetku). Molimo Vas da se suzdržite od takvih radnji i iste preusmjerite na odgovarajuća mjesta.'''

== Osnovni podaci ==

=== Kako prepoznati članak u začetku? ===

Članak u začetku je očigledno prekratak, ali ne toliko kratak da bi bio beskoristan i da bi bio. Iako Wikipedia kao cjeloviti projekt ne poznaje jasno definirane kriterije prepoznavanja članaka u začetku, a mnogi su korisnici tokom godina slijedili različite kriterije, moguće je postaviti okvirne smjernice za njihovo uočavanje i označavanje. Smjernice se mogu kretati u dva smjera - kvalitativni i kvantitativni; ''kvalitativni kriterij'' nalaže da članak mora sadžavati najosnovnije informacije o temi (naslov članka, definicija i osnovne informacije), kako ne bi bio brisan, dok ''kvantitativni kriterij'' nalaže da članak ne prelazi određenu količinu znakova ili riječi ([[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] postavljen je da automatski uklanja oznaku članka u začetku za sve članke koji imaju preko 500 riječi). 

'''Važno je istaknuti kako ne postoji fiksno propisan kvantitativni kriterij za određivanje članaka u začetku.''' Sama kratkoća članka ne mora nužno značiti da se radi o članku o začetku iz prostog razloga što postoje članci o kojima ne postoji dovoljan broj informacija da bi se napisao duži članak. Takvi članci ne bi dobili oznaku članka u začetku. S druge strane, postoje članci o kojima je dostupan velik broj informacija, no čak ni oni neće biti članci u začetku ako nisu navedene sve dostupne informacije, već samo ako sadrži one najosnovnije podatke, potrebne da članak ne bi bio pobrisan. Uz to, veliki članci kojima je potrebno [[Wikipedia:sređivanje|sređivanje]] se obično ne smatraju člancima u začetku i uobičajeni je postupak da se njima umjesto toga doda oznaka za &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;[[Template:proširenje|proširenje]]&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;.

===Označavanje i razvrstavanje članaka u začetku===
[[File:Puzzle stub cropped.png|right|120px]]
Nakon pisanja kratkog članka ili pak otkrivanja neoznačenog članka u začetku, korisnici bi trebali dodati '''[[Wikipedia:Članci u začetku/Spisak šablona|jedan od odgovarajućih šablona]]'''. Prema [[Wikipedia:Stil|stilskim smjernicama]], šabloni za članke u začetku dodaju se na samo ''dno'' članka, nakon vanjskih poveznica i eventualnih navigacijskih kutija, tako da se ista pojavljuje nakon svog sadržaja. 

Iako je moguće da članak ima više od jednog šablona za članke u začetku (kada to svrha kategorizacije zahtijeva), preporučuje se korištenje samo jednog i to najpreciznijeg šablona, gdje je to moguće; savjetuje se korisnicima da izbjegavaju korištenje više od četiri šablona po članku, ali čak i to samo u slučaju krajnje potrebe. Tako, primjerice, neki članak o gradu može biti označen šablonom {{tl|Grad-začetak}}, koji je opći šablon za sve članke u začetku o gradovima, međutim, ako se radi o, primjerice, gradu u [[Francuska|Francuskoj]], onda bi opći šablon trebalo zamijeniti s postojećim specifičnijim šablonom, to jest šablonom {{tl|Grad-Francuska-začetak}}. U tom se slučaju opći šablon uklanja, a stavlja se onaj precizniji. Naravno, gdje ne postoje specifični šabloni koji pobliže opisuju sadržaj članka, treba koristiti one općenite.

Sami šabloni za članke u začetku sastoje se od dva dijela: ''kratke poruke'' koja objašnjava temu članka i poziva da se isti proširi te poveznice na ''kategoriju'' unutar koje je članak u začetku svrstan. Formula za imenovanje šablona je '''''[tema]-začetak'''''; za konkretne primjere pogledajte [[Wikipedia:Članci u začetku/Spisak šablona|ovdje]]. Zbog njihovog velikog broja, nije nužno da korisnici napamet uče sve šablone - ukoliko ste u dilemi ili naprosto ne znate da postoji adekvatni šablon, možete koristiti i onaj generički, {{tl|U začetku}}, pri čemu će se rekategorizacija odraditi kasnije. 

Ako naiđete na članak u začetku koja nema glavnu kategoriju, toplo vam preporučujemo da je dodate. Dodavanje kategorije se smatra podjednako važnim kao i pravilno označavanje članka. Također, treba znati da jednom kada se članak u začetku propisno proširi i postane članak, šablon o prijašnjem statusu se uklanja.

===Prestanak statusa===

Kada pišete članak u začetku, važno je imati na umu da je njegova glavna svrha da bude proširen i da bi bilo idealno da sadrži dovoljno podataka da na osnovu kojih ga drugi korisnici mogu nadograđivati. Prilikom pisanja članaka u začetku, važno je držati se generalnih pravila i smjernica Wikipedije, zbog čega preporučujemo da konzultirate [[Pomoć:Sadržaj|ovu stranicu]] i [[Wikipedia:Stil|stilski priručnik]]. 

Jednom kada ste postavili članak, on može krenuti raznim putevima. Možda se neki urednik zainteresira da ga dalje razvija, ili ćete ga možda i sami proširiti kada pronađete još podataka o temi ili kada budete imali više vremena za to.

Kada do tog trenutka dođe, odnosno kada članak u začetku postane članak, bilo koji korisnik može ukloniti šablon iz članka. Nije potrebna nikakva administratorska validacija ili dozvola. Kada uočite da je bivši članak u začetku proširen, potražite šablon na dnu i uklonite ga; ukoliko je samo dio članka ostao neproširen, ali članak generalno zadovoljava kriterije, ne treba zadržavati šablon za članke u začetku već bi se konkretni dio trebao označiti šablonom {{tl|Odlomak-začetak}}. 

[[Wikipedia:Budite odvažni|Budite odvažni]] u uklanjanju šablona koji očigledno više nisu potrebni.

===Pronalaženje članaka u začetku===

Radi lakšeg snalaženja, ovdje su navedene osnovne lokacije preko kojih se mogu pronaći članci u začetku: 

* [[:Kategorija:Članci u začetku]] (temeljna kategorija sa svim nužnim poveznicama)
* [[Wikipedia:Članci u začetku/Spisak šablona|Spisak šablona za članke u začetku]] (tekstualno-tabelarni pregled svih šablona za članke u začetku)

==Dodatni podaci==

Ovaj odlomak sadrži informacije praktične prirode, namijenjene uglavnom korisnicima ove Wikipedije. Za razliku od prethodnog odlomka, koji sadrži opće informacije, ovdje su sadržane informacije koje reflektiraju smjernice i praksu [[Srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatske Wikipedije]], zbog čega iste ne moraju biti primjenjive na drugim projektima.

===Kreiranje novih šablona i kategorija===

Generalno gledajući, ''tip članka u začetku'' sastoji se od ''šablona'' i pripadajuće ''kategorije''. Prilikom kreiranja novog sadržaja, važno je da novi tip uključuje obje stavke. Ovdje će biti objašnjen navedeni proces.

Prije kreiranja ikakvog novog sadržaja, trebalo bi se voditi sljedećim smjernicama: 

# Postoji li već tip članka u začetku za navedenu temu? ''Ukoliko se tip već nalazi [[Šablon:Začetak/Jezgra|ovdje]], nije potrebno njegovo kreiranje.''
# Hoće li novi tip biti dobro definiran? ''Tipovi članaka u začetku su alatka za korisnike Wikipedije koja omogućava lakše snalaženje po sadržaju. Ukoliko stvarate novi tip, važno je da on bude jasno i precizno definiran (tema i kategorija), kako bi korisnici mogli lakše raditi.''
# Pokriva li novi tip članka u začetku neko područje koje prethodno nije pokriveno, ili pak stvara specifični podtip koji se jasno izdvaja u odnosu na glavni tip? ''Važno je da svi novi (pod)tipovi jasno pokrivaju neko specifično područje, a ne da postoje sličnosti i podudarnosti s nekim drugim tipovima.''
# Hoće li u novoj kategoriji biti dovoljan broj članaka? ''Nije potrebno stvarati kategorije čisto stvaranja radi, već je nužno da njihovo postojanje bude svrhovito. Poželjno je da nova kategorija ima barem 5–10 članaka u sebi.''
# Ukoliko izdvajate podtip iz glavnog tipa, hoće li to smanjiti opterećenje glavnog tipa u značajnoj mjeri? ''Iako ovaj kriterij nije apsolutna nužnost, trebalo bi ga uzeti u obzir. Dakle, prilikom stvaranja podtipa, trebalo bi da isti predstavlja određeno rasterećenje za glavni tip, inače se njegova svrha gubi. Kao što je rečeno, kreiranje samo radi kreiranja nije poželjno.''

====Kreiranje (novih) šablona====

Šabloni za članke u začetku imaju svoju propisanu formu. Tako, na primjer, {{tl|Pisac-začetak}} proizvodi:

&lt;div class=&quot;boilerplate metadata&quot; id=&quot;stub&quot;&gt;&lt;table cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;background-color: transparent&quot;&gt;&lt;tr &gt;&lt;td &gt;[[File:Quill and ink.svg|30px| ]]&lt;/td&gt;&lt;td&gt;''&amp;nbsp;Ovaj članak o '''piscu''' je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Možete pomoći Wikipediji tako da ga &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} proširite]&lt;/span&gt;''.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;

Kako je ova skupina šablona po svojoj prirodi generička, njihovo kreiranje olakšano je glavnim šablonom {{tl|Začetak/Jezgra}}, koji stoji u osnovi svih postojećih šablona. Dakle, prilikom stvaranja novih šablona, potrebno je samo koristiti ranije nevedeni šablon i popuniti potrebne informacije; za više detalja pogledati [[Šablon:Začetak/Jezgra|ovdje]]. 

Kao što je ranije rečeno, svi šabloni moraju biti imenovani prema formi &lt;code&gt;[tema]-začetak&lt;/code&gt;. Dosadašnja praksa sastojala se u tome da se &lt;code&gt;[tema]&lt;/code&gt; piše u obliku nasumično odabrane skraćenice, ali se zbog sve većeg broja šablona i širenja projekta preporučuje korištenje punih naziva teme; izuzeci su tek države (gdje se mogu koristiti međunarodne troslovne kratice) i šabloni za biografije (gdje se uz tematski osnov može koristiti predmetak &lt;code&gt;-biog-&lt;/code&gt;). vi šabloni koji nisu sukladno novoj praksi bit će preimenovani. Za više detalja pogledati [[Šablon:Začetak/Jezgra|ovdje]].

==== Kreiranje (novih) kategorija ====

Svi članci u začetku moraju biti svrstani u pripadajuće kategorije. Kategorije, kao i šabloni, imaju propisani naziv, koji mora biti '''''[tema], članci u začetku''''', pri čemu ova ''[tema]'' nazivom odgovara onoj iz šablona. Na taj se način postiže uniformiranost sadržaja i bolja preglednost. Dodavanjem konkretnog šablona u članak, taj se članak automatski svrstava u pripadajuću kategoriju, tako da postojanje kategorija možete provjeriti preko šablona; ove kategorije spadaju u skupinu tzv. [[Wikipedia:Kategorija|skrivenih kategorija]], odnosno nisu vidljive osim ako se ta opcija posebno ne aktivira.

Sve kategorije moraju biti propisno uređene, bilo da su one već postojeće, koje nisu adekvatno sređene, bilo da su nove, koje su tek stvorene. Svaka kategorija mora biti svrstana u matičnu kategoriju teme kojoj pripada, ali i u matičnu kategoriju članaka u izradi. Tako će, primjerice, kategorija [[:Kategorija:Arhitektura, članci u začetku|Arhitektura, članci u začetku]], istovremeno biti kategorizirana i u kategoriju [[:Kategorija:Arhitektura|Arhitektura]] i u onu [[:Kategorija:Članci u začetku|Članci u začetku]]. Prva navedena kategorija uvijek se mijenja s obzirom na temu, dok je druga kategorija fiksna za sve. Prilikom izrade kategorija, trebalo bi paziti da one budu povezane s istovjetnim kategorijama na drugim Wikipedijama preko [[Wikidata|Wikidate]]. 

Svaki šablon za članke u začetku mora imati pripadajuću kategoriju. Ukoliko ona nije otvorena, potrebno ju je kreirati prema gore navedenim smjernicama. Dugoročni cilj je da sve navedene kategorije budu prazne.

===Wikiprojekt===

Za razliku od nekih drugih projekata, srpskohrvatska Wikipedija trenutno nema zasebni [[Wikipedia:Wikiprojekt|Wikiprojekt]] posvećen člancima u začetku. Sve relevantne informacije mogu se pronaći na ovoj i povezanim stranicama, kao i na pripadajućim stranicama za razgovor. Ukoliko smatrate da bi trebalo formirati [[Wikipedia:Wikiprojekt Članci u začetku]], slobodni ste predložiti to na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]].

==Vidi i==

* [[Wikipedia:Članci u začetku/Spisak šablona|Spisak šablona za članke u začetku]]
* [[Šablon:Začetak/Jezgra]]
* [[Pomoć:Sadržaj|Wikipedia:Pomoć]]

[[Kategorija:Wikipedija]]
[[Kategorija:Članci u začetku| ]]</text>
      <sha1>cdbz9j6ixr0li3fl5ysev419pdczbdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dugo Selo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12077</id>
    <revision>
      <id>42705554</id>
      <parentid>42559269</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T03:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2612" sha1="jgjifg96gkzbcblwxmagn91zhwzodkq" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Dugo Selo 
| slika = Dugo Selo center.JPG
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = 
| županija = [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] 
| broj stanovnika = 14.300 
| gradonačelnik = Nenad Panian 
}}

'''Dugo Selo''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]].

== Geografija ==
Grad Dugo Selo, koji se prostire na 51 četvornom kilometru čini niz naselja smještenih u podnožju Martin Brega (visine 205 metara), 20 kilometra istočno od središta [[Zagreb]]a.

== Stanovništvo ==
Grad Dugo Selo ima otprilike oko 20 000 stanovnika na gradskom području,a sa svojom okolicom oko 40 000 do 45 000 stanovnika po zadnjim informacijama.U grad Dugo Selo se u prosjeku svaki dan doseli oko dva stanovnika.

== Uprava ==
==Historija i privreda==
Dugo Selo se razvijalo stoljećima uz križanje željezničkih pruga [[Zagreb]] - [[Koprivnica]] i [[Zagreb]] - [[Slavonski Brod]].

Od početka stoljeća većina ljudi ovog kraja bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Osim ratarstva, danas je posebice razvijeno vinogradarstvo i voćarstvo na padinama Martin Brega. No, na samom početku stoljeća razvijaju se i industrijsko-obrtničke djelatnosti. Tada su izgrađeni pogoni za proizvodnju cigle, drvne građe, pekarskih proizvoda, a kasnije i za proizvodnju metala. Već tada izdvojio se sloj obrtnika i trgovaca, a te su djelatnosti, trgovina, usluge, ugostiteljstvo, uglavnom zastupljene i danas.

Od proizvođačkih djelatnosti najrazvijenija je proizvodnja pekarskih proizvoda, te individualna poljoprivredna proizvodnja.
== Značajne osobe ==
==Spomenici i znamenitosti==
== Obrazovanje ==
==Kultura==
KUD «Preporod» je središnja kulturna ustanova Dugog sela. Nastao [[1907]]. kao Crkveno pjevačko društvo, danas se sastoji od folklorne i tamburaške sekcije, ženske vokalne grupe «Koledarice» i glumačke skupine.

Tradicionalne «Dugoselske jeseni» održavaju se uoči [[11. 11.|11. studenog]] – na Martinje kad se obilježava i Dan grada Dugog Sela.
== Sport ==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dugo Selo}}
* [http://www.dugoselo.hr Službene stranice]
* [http://www.cromaps.com/vacmap/dugoselo_index.htm Plan grada Dugo Selo - CroMaps navigator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060713025811/http://www.cromaps.com/vacmap/dugoselo_index.htm |date=2006-07-13 }}
* [https://web.archive.org/web/20200813030236/http://www.kud-preporod.com/ Kulturno umjetničko društvo Preporod]
* [http://www.dugoselo.com Neslužbene stranice]

{{Stub-grad-hrv}}
{{Hrvatski gradovi}}

[[Kategorija:Gradovi u Zagrebačkoj županiji]]</text>
      <sha1>jgjifg96gkzbcblwxmagn91zhwzodkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1981.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18793</id>
    <revision>
      <id>42705520</id>
      <parentid>42690157</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42705520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78389" sha1="ajo7hsmjv1t1pdq1ixszax88y44lx5s" xml:space="preserve">{{year dab|1981}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1981}}
__NOTOC__
Godina '''1981''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] po gregorijanskom kalendaru.
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1981''': &lt;br /&gt; [[1981#Januar/Siječanj|1]] • [[1981#Februar/Veljača|2]] • [[1981#Mart/Ožujak|3]] • [[1981#April/Travanj|4]] • [[1981#Maj/Svibanj|5]] • [[1981#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1981#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1981#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1981#Septembar/Rujan|9]] • [[1981#Oktobar/Listopad|10]] • [[1981#Novembar/Studeni|11]] • [[1981#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1981#Rođenja|Rođenja]] • [[1981#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:EC10-1981 European Community map.svg|mini|150px|left|[[Evropska zajednica]] 1981-86. (Grenland se povukao '85)]]
* [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Grčka]] ušla u [[Evropska zajednica|Evropsku zajednicu]] (danas [[EU]]).
* 1. 1. - [[Palau]] postao samoupravan (trust SAD).
* 1. 1. - Koncert &quot;Pozdrav iz Zagreba&quot; predstavlja zagrebačku rock scenu u Beogradu.
* 1. 1. - [[Abdou Diouf]] je novi predsednik [[Senegal]]a (do 2000); prethodnik [[Léopold Sédar Senghor]] je prvi afrički predsednik koji se dobrovoljno povukao s položaja.
* [[2. 1.]] - U Engleskoj uhapšen [[Peter Sutcliffe]], dva dana kasnije priznaje da je ''Yorkshire Ripper'' - ubio je 13 žena.
* [[3. 1.]] - Prva epizoda &quot;Jovanovići - svakodnevica jedne porodice&quot; na Radio Beogradu.
* [[5. 1.]] - [[Iransko-irački rat]], bitka kod Dezfula, tj. Operacija Nasr: Iranci započinju svoju prvu kontraofanzivu, napadaju oklopnim snagama, ali su do 9-tog razbijeni.
* 5. 1. - TV izdanje &quot;[[Autostoperski vodič kroz galaksiju|Autostoperskog vodiča kroz Galaksiju]]&quot; na BBC 2.
* [[6. 1.]] - U Tripoliju objavljeno da će se [[Libija]] i [[Čad]] ujediniti, ali ubrzo odustaju zbog međunarodnog pritiska i stanja u Čadu.
*   6. 1. - Na brazilskoj reci potonuo feribot ''Novo Amapo'', najmanje 230 mrtvih.
* [[10. 1.]] - [[Salvadorski građanski rat]]: [[Nacionalna oslobodilačka fronta Farabundo Marti|Front Farabundo Marti]]  započinje prvu ofanzivu i zauzima teritorije na severu zemlje, vlada odgovara uvođenjem ratnog stanja i policijskog časa, zatim taktikom spržene zemlje i terora protiv civila.
* [[12. 1.]] - U SAD krenula TV serija &quot;[[Dynasty (TV serija)|Dinastija]]&quot; (u SFRJ od 1984).
*   12. 1. - Levičarski [[Portoriko|portorikanski]] nacionalisti iz [[Narodna armija Boricua|Narodne armija Boricua]] (Mačeterosi) uništili devet mlaznjaka u bazi nacionalne garde.
* [[13. 1.]] - Sedmorica profesora &quot;[[Praxis (časopis)|Praxisovaca]]&quot; ([[Mihailo Marković|Marković]], [[Ljubomir Tadić|Tadić]], [[Miladin Životić|Životić]], [[Zagorka Golubović|Golubović]], [[Dragoljub Mićunović|Mićunović]], [[Svetozar Stojanović|Stojanović]], [[Nebojša Popov|Popov]]) dobili otkaz na Beogradskom univerzitetu (nisu mogli predavati od [[1975]], sledećeg jula prihvatili zaposlenje u Institutu društvenih nauka).
* [[januar]] - Otkrivena [[Saravačka komora]], najveća podzemna šupljina na svetu.
* [[19. 1.]] - Kreditna linija između centralnih banaka SFRJ i SR Nemačke vredna 1,1 milijardu dolara.
[[Datoteka:Official Portrait of President Reagan 1981-cropped.jpg|mini|left|150px|[[Ronald Reagan]], predsednik SAD 1981-89]]
* [[20. 1.]] - [[Ronald Reagan]] inauguriran za predsjednika [[SAD]]. Odmah zatim, [[Iran]]ci puštaju 52 američka taoca posle 444 dana [[Iranska talačka kriza|Iranske talačke krize]].
* 20. 1. - Emitovan TV-šou &quot;[[Beograd noću]]&quot; [[Oliver Mandić|Olivera Mandića]].
* [[21. 1.]] - Proizveden prvi automobil [[DeLorean DMC-12]].
* [[23. 1.]] - &quot;Hrvatski borci za slobodu&quot; podmetnuli bombu u njujoršku sudnicu, manja materijalna šteta.
* [[25. 1.]] - Suđenje [[Banda četvorke|Bandi četvorke]] u Kini: Maova udovica [[Jiang Qing]] osuđena na smrt (kasnije preinačeno u doživotni zatvor).
* [[27. 1.]] - Delegacija Kosova u poseti Albaniji, na čelu sa [[Riza Sapundžiju|Rizom Sapundžiuom]], zamenikom predsednika PIV-a; u poseti i delegacija Kosovske akademije nauka i umetnosti (visok nivo kulturne saradnje dve teritorije)&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-244.shtml A New High In Albanian-Kosovar Relations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055143/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-244.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE&lt;/ref&gt;.
* 27. 1. - [[Jakov Blažević]], predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske, osuđuje nadbiskupa [[Franjo Kuharić|Kuharića]] zbog gajenja sjećanja na nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Stepinca]].
* 27. 1. - Indonežanski brod ''Tampomas II'' izgoreo i potonuo u Javanskom moru, 431 mrtvi i nestali.
* [[27. 1.]] - [[6. 2.]] - Poljska &quot;[[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]]&quot; organizuje generalni štrajk u [[Bielsko-Biała|Bielsko-Białi]] - štrajk sa političkim ciljevima, dovodi do smene nekoliko korumpiranih zvaničnika.
* [[28. 1.]] - [[Pakišanski rat]] - kratak konflikt između [[Ekvador]]a i [[Peru]]a zbog graničnog spora.
* [[29. 1.]] - Španski premijer [[Adolfo Suárez]] dao ostavku.
* [[30. 1.]] - Operacija ''Beanbag'' - južnoafrički komandosi ubili 15 članova [[Afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]] u Mozambiku.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[MMF]] odobrio Jugoslaviji stand-by kredit od 2,2 milijarde dolara u tri godišnje rate za prevazilaženje ekonomskih problema (najveći ikada dat zemlji u razvoju).
* [[3. 2.]] - [[INA]]-Naftaplin objavljuje da će nastaviti istraživanje nafte u Jadranu, po ceni od 600 miliona dolara u sledećih pet godina.
* [[4. 2.]] - Od danas ne važi zakon o ograničenju kretanja motornih vozila, poznat kao &quot;par-nepar&quot;, uveden maja 1979. radi štednje goriva.
* 4. 2. - [[Gro Harlem Brundtland]] prvi put postaje norveška premijerka (1981, 1986-89 i 1990-96). 
* [[6. 2.]] - [[Yoweri Museveni]] počinje [[građanski rat u Ugandi]] (do 1986).
* [[7. 2.]] - Pad vojnog aviona [[Tu-104]] blizu Lenjingrada, gine 50 ljudi od čega 16 admirala i generala. 
* [[8. 2.]] - Tragedija na stadionu Karaiskakis u Pireju, poginuo 21 navijač [[Olimpijakos]]a.
* [[11. 2.]] - General [[Wojciech Jaruzelski]] imenovan za poljskog premijera (do 1985, šef države 1985-90).
* [[13. 2.]] - [[Rupert Murdoch]] kupio londonski [[The Times]].
* [[februar]] - Rok koncert &quot;Pozdrav iz Beograda&quot; u Zagrebu.
* februar - [[Bugarska]] štampa opet tvrdi da su [[Makedonci]] u stvari [[Bugari]].
* [[17. 2.]] - Objavljen [[Tanjug]]ov komentar u kojem se odbacuju peticije beogradskih i zagrebačkih intelektulaca za izmenu Krivičnog zakona (prošlog novembra, u vezi političkih prestupa).
* [[18. 2.]] - Predsednik SAD Regan predstavio Kongresu plan smanjenja inflacije i nezaposlenosti putem smanjenja federalne potrošnje i poreza na prihod.
* [[20. 2.]] - Povjesničar [[Franjo Tuđman]] osuđen na 3 godine zatvora zbog &quot;neprijateljske propagande&quot;.
* [[22. 2.]] - Šestoro mrtvih u lavini na [[Šar-planina|Šar-planini]].
* [[23. 2.]] - ''[[23-F]]'' - pokušaj puča u Španiji: [[Antonio Tejero]] sa pripadnicima ''Guardia Civil'' (žandarmerije) upao u španski parlament tokom glasanja za premijera, drži poslanike kao taoce sledećih 18 sati - puč sprečen zahvaljujući kralju [[Huan Karlos I|Huanu Karlosu]].
* [[23. 2.]] - [[3. 3.]] - XXVI kongres KPSS - potvrđeno staro, i ostarelo, vođstvo; poslednji [[Leonid Brežnjev|Brežnjevljev]] kongres.
* [[24. 2.]] - Jak zemljotres u Ateni, 16 mrtvih.
*   24. 2. - U [[Darmštat]]u sintetisan element [[borijum]] (atomski broj 107). 
*   24. 2. - Objavljena veridba Diane Spencer i Charlesa, princa od Walesa. 
* [[25. 2.]] - [[Leopoldo Calvo-Sotelo]] konačno izabran za predsednika vlade Španije, s kašnjenjem od dva dana zbog pokušaja puča (ostaje do 1982).
* [[26. 2.]] - 17. plenum CK SKJ - o pitanjima odbrane.
* [[28. 2.]] - Velike demonstracije na severu Zapadne Nemačke protiv izgradnje [[Nuklearna elektrana Brokdorf|nuklearne elektrane Brokdorf]].

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Bobby Sands]] iz Privremene [[IRA]]-e počeo štrajk glađu - umreće [[5. 5.]], prvi od desetorice.
* [[2. 3.]] - Egipatski maršal i ministar odbrane [[Ahmed Badawi]] poginuo sa još 13 visokih oficira u udesu helikoptera.
* [[4. 3.]] - Govor predsednika predsedništva [[Cvijetin Mijatović|Cvijetina Mijatovića]] u Nišu o teškoj ekonomskoj situaciji - domaći i strani neprijatelji &quot;zlonamerno preuveličavaju&quot; probleme, sugeriše se &quot;ideološki rad&quot;.
* [[5. 3.]] - Branko Puharić, partijski funkcioner i ravnatelj RTV Zagreb, optužuje hijerarhiju Katoličke crkve da želi stvoriti sukob sa državom; pokušaje rehabilitacije [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] smatra pokušajem rehabilitacije ustaštva (deo polemike između vlasti u Hrvatskoj i crkve).
*   5. 3. - Bavarska policija uhapsila 141 osobu u Nirnberškom centru kulture, gde se prikazivao film o [[Skvotiranje u Holandiji|skvotiranju u Holandiji]].
*   5. 3. - Jermenski teroristi ubili dvojicu turskih diplomata u Parizu.
* [[6. 3.]] - [[Marianne Bachmeier]] ubila u sudnici u [[Lübeck]]u ubicu svoje kćerke.
* [[7. 3.]] - U prištinskoj [[Rilindja|Rilindji]] oštar odgovor na feljton o albanskom ekspanzionizmu objavljen u skopskoj &quot;Večeri&quot; prošle jeseni.
*   7. 3. - Na [[Dominika|Dominici]] rasturen pokušaj puča, uhapšeni bivši premijer i komandant odbrambenih snaga (pogubljen 1986). 
[[Datoteka:Kosovo1981Ethnic.gif|mini|200px|[[SAP Kosovo]]: etnička karta 1981.]]
* [[11. 3.]] - [[Nemiri na Kosovu 1981]]: u studentskoj menzi [[Univerzitet u Prištini|Univerziteta u Prištini]] započinje protest zbog loše hrane koji će eskalirati u '''masovne proteste''' Albanaca širom [[SAP Kosovo]], sa [[iredenta|iredentističkim]] zahtevima.
* [[15. 3.]] - Salvadorska armije počinje operaciju čišćenja blizu granice sa Hondurasom, strada veliki broj civila.
* [[mart]] - [[Jugoton]] objavljuje album &quot;[[Paket aranžman]]&quot; sa beogradskom trojkom: [[Šarlo Akrobata]], [[VIS Idoli]], [[Električni orgazam]].
* [[16. 3.]] - Izgoreo konak [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]].
* [[17. 3.]] - U [[Italija|Italiji]] otkrivena nelegalna [[masonstvo|masonska]] loža [[Propaganda Due]] (P2), na spisku ima 962 člana, uključujući važne biznismene, političare, oficire.
* [[17. 3.]] - Pritoke Save i Dunava nadošle nakon višednevnih kiša i topljenja snega, potopljen deo Obrenovca.
* [[18. 3.]] - Napravljen [[skenirajući tunelski mikroskop]].
* [[19. 3.]] - &quot;[[Događaj u Bidgošću]]&quot; - na sastanku Saveta Vojvodstva [[Bidgošć]] vlasti pretukle članove &quot;[[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]]&quot; koji su davali podršku osnivanju zemljoradničkog sindikata.
* [[22. 3.]] - Klizište usled padavina odnelo dva vagona u Moravu kod Stalaća, 38 (?) mrtvih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/03/23/Rescuers-save-8-year-old-girl-trapped-in-derailed-Yugoslav-train/9897354171600/ Rescuers save 8-year-old girl trapped in derailed Yugoslav train]. March 23, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* [[25. 3.]] - Uveče okupljanje u studentskom domu u Prištini.
* [[26. 3.]] - [[Nemiri na Kosovu 1981]]: Dolazak [[Štafeta mladosti|Štafete mladosti]] u [[Priština|Prištinu]] koincidira s drugim valom masovnih protesta, a pošto uhapšeni pre dve nedelje nisu pušteni - zahtevi su politički, traži se republika, kao i ekonomski i ideološki (&quot;marksističko-lenjinistički&quot;, kao u [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Hodžinoj Albaniji]]); milicija reagira brutalno.&lt;ref&gt;Jović 2003, 279&lt;/ref&gt;
*   26. 3. - Rekordni vodostaji Save kod Beograda, 738&amp;nbsp;cm, i Dunava kod Zemuna, 757&amp;nbsp;cm (premašeni 2006).
*   26. 3. - Umereni britanski laburisti, koji misle da je stranka otišla previše ulevo, osnivaju Socijaldemokratsku partiju (spojila se s liberalima 1988, → [[Liberalni demokrati (UK)|Liberalni demokrati]])
* [[27. 3.]] - Poljska &quot;Solidarnost&quot; organizuje nacionalni &quot;štrajk upozorenja&quot; povodom Događaja u Bidgošću.
[[Datoteka:Srpsko Narodno Pozoriste NS.JPG|mini|200px|[[Srpsko narodno pozorište]] u Novom Sadu]]
* [[28. 3.]] - Otvorena nova zgrada [[Srpsko narodno pozorište|Srpskog narodnog pozorišta]] u Novom Sadu (kasnije Dan te institucije).
* [[29. 3.]] - &quot;[[Proces nacionalne reorganizacije]]&quot; u [[Argentina|Argentini]]: gen. [[Roberto Eduardo Viola]] dolazi na čelo vojne hunte (do decembra).
[[Datoteka:President Ronald Reagan moments before he was shot in an assassination attempt 1981.jpg|mini|200px|left|Regan pred atentat]]
* [[30. 3.]] - [[Atentat na Ronalda Reagana]]: Predsjednik SAD [[Ronald Reagan]] teško ranjen metkom koga je ispalio [[John Hinckley]].
* 30. 3. - Objavljen bojkot nastave na tri najveća prištinska fakulteta.&lt;ref name=&quot;Jovic2003-280&quot;&gt;Jović 2003, 280&lt;/ref&gt;
* [[31. 3.]] - Protestuju đaci i radnici u [[Obilić]]u kod Prištine.
* 31. 3. - [[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|Popis stanovništva u SFRJ]]: 22.424.711 stanovnika, od čega 1.219.045 (5,4%) [[Jugosloveni|Jugoslovena]].
* 31. 3. - [[53. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Ordinary People]]'', ukupno četiri nagrade od šest nominacija; ''[[Raging Bull]]'' i ''[[The Elephant Man (film)|The Elephant Man]]'' po osam nominacija sa dve odn. bez nagrade.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:EtnickaKartaSFRJMZ.jpg|mini|Etnički sastav SFRJ, prema [[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|popisu 1981]]]]
* [[1. 4.]] - Počela akcija sadnje &quot;88 stabala za druga Tita&quot; po svim mesnim zajednicama.
* 1. 4. - Grupa tajlandskih oficira, &quot;Mladoturci&quot;, pokušala da izvede puč.
* [[1.4.|1]] - [[3. 4.]] - Treći i najteži talas nemira na Kosovu u kojima učestvuju studenti, đaci i neki radnici; zvanično osam mrtvih, nagađa se čak i 1000 mrtvih&lt;ref&gt;Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije..., str. 301&lt;/ref&gt;. Pošto milicija ne može, ili ne želi, uvesti red, Pokrajinski komitet za ONO poziva vojsku. Milicijsko pojačanje iz uže Srbije je zaustavljeno na barikadi kod Podujeva, uzeta su 34 taoca Srba i Crnogoraca - oslobođeni nakon dolaska jedinice iz Prištine.&lt;ref name=&quot;Jovic2003-280&quot; /&gt;
* [[2. 4.]] - [[Nemiri na Kosovu 1981]]: [[Predsjedništvo SFRJ]] proglašava vanredno stanje na Kosovu i šalje [[JNA]] da uspostavi red posle jučerašnjih nereda. Vanredno stanje traje tri meseca, 585 osuđenih.
*   2. 4. - [[Libanski građanski rat]]: razgorevaju se borbe između sirijskih snaga i hrišćanske milicije u [[Bejrut]]u i kod [[Zahlé]]. 
* [[3. 4.]] - Nove demonstracije u Kosovskoj Mitrovici, Vučitrnu i Uroševcu - pojačana milicija brzo reaguje.&lt;ref&gt;Jović 2003, 281&lt;/ref&gt;
* [[4. 4.]] - [[Pjesma Evrovizije 1981.|Pjesma Evrovizije]] u Dublinu: prvi je britanski bend [[Bucks Fizz]], [[Vajta]] je 15. sa &quot;Lejlom&quot; (prvo učešće Jugoslavije od 1976).
*   4. 4. - [[Napad na H-3]] - uspešan iranski napad na vazduhoplovnu bazu na zapadu Iraka.
* [[8. 4.]] - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[10. 4.]] - [[Tunis]]ki predsednik [[Habib Bourguiba]] se izjašnjava za višepartijski sistem (prvi višepartijski izbori 1. novembra).
* [[10.4.|10]] - [[12. 4.]] - Brixtonski neredi u južnom Londonu (u julu/srpnju će biti još rasnih nereda u Liverpulu i Lidsu).
[[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|mini|180px|[[STS-1]]]]
* [[12. 4.]] - Prvi put lansirana ''[[Space Shuttle Columbia|Columbia]]'', što je [[Popis misija programa Space Shuttle|prva od 135 misija]] programa ''[[Space Shuttle]]'' do okončanja 2011.
* [[13. 4.]] - [[Jože Smole]], član CK SKJ i SK Slovenije: mogu se očekivati ljudi koji će tražiti politiku čvrste ruke, povodom Kosova (ilustracija postojanja dve struje u SKJ)&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-218.shtml Yugoslavia One Year After Tito's Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054922/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-218.shtml |date=2011-07-28 }}, page 4, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe&lt;/ref&gt;
* [[17. 4.]] - [[Gvatemalski građanski rat]]: vojska ubila 65 civila u neprijateljski nastrojenom selu Cocob, uključujući 34 dece.
* [[18. 4.]] - Sneg prekrio &quot;veći deo Jugoslavije&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/04/18/Foreign-News-Briefs/8213356418000/ Foreign News Briefs]. April 18, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* [[20. 4.]] - Ponovo otvoren [[Prištinski univerzitet]].
* [[24. 4.]] - Sirijska vojska nasumice uhvatila 150 ljudi u [[Hama|Hami]] i streljala ih - odmazda za napad [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] tri dana ranije.
*   24. 4. - Predsednik Regan ukinuo embargo na žito uveden SSSR-u prošle godine, istog dana šalje pismo Brežnjevu s pozivom na dijalog. 
* [[27. 4.]] - [[Operacija Crveni pas]]: [[FBI]] sprečio bele rasiste da izvrše puč u [[Dominika|Dominici]].
* 29/[[30. 4.]] - Skrnavljenje srpskih grobova u selu Bresje kod Prištine.
* proleće - Oficir KGB [[Vladimir Vetrov]] stupa u kontakt sa Francuskom: pod imenom ''Farewell'' dostavlja podatke o sovjetskoj tehnološkoj špijunaži Zapada, na šta se odgovara proterivanjem agenata i CIA-inim podmetanjem &quot;trojanskih konja&quot;.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Meeting François MITTERRAND Caen 1981.jpg|mini|200px|left|[[François Mitterrand]], predsednik Francuske 1981-1995.]]
* [[4. 5.]] - Sudar autobusa i kamiona u [[Sićevačka klisura|Sićevačkoj klisuri]], 12 mrtvih. 
* [[5. 5.]] - Plenum PK SK Kosova - [[Veli Deva]] na čelu SK Kosova umesto [[Mahmut Bakali|Mahmuta Bakalija]], koji je prinuđen na ostavku zbog nemira.
* 5. 5. - Umro severnoirski štrajkač glađu [[Bobby Sands]], dolazi do nereda na celom ostrvu.
* [[6. 5.]] - Plenum CK SK Srbije poziva na &quot;zaustavljanje egzodusa Srba i Crnogoraca sa Kosova&quot;. [[Draža Marković]] upozorava da je &quot;potpuno neustavno&quot; postojeće stanje u kome se pokrajine tretiraju kao jednake republikama.&lt;ref&gt;Jović 2003, 290&lt;/ref&gt;
*   6. 5. - U [[Senegal]]u uveden višepartijski sistem bez ograničenja. 
* [[7. 5.]] - 20. sednica CK SKJ o stanju na Kosovu.
* [[10. 5.]] - [[Francuska]]: [[François Mitterrand]] pobedio sadašnjeg predsednika [[Valéry Giscard d'Estaing|d'Estaing]]-a (preuzima 21. 5.).
[[Datoteka:PapalAssassinationAttemptSite.jpg|mini|220px|Mesto atentata na papu]]
* [[13. 5.]] - Papa [[Ivan Pavao II]] ranjen u pokušaju atentata.
* 13. 5. - Manji nemir u studentskim domovima u Prištini, smenjeni direktori studentskih centara na Kosovu.
* [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništvu SFRJ]]: [[Sergej Krajger]] umesto [[Cvijetin Mijatović|Cvijetina Mijatovića]].
* svibanj - Osuđen [[Dobroslav Paraga]], u vezi sa peticijom za političke zatvorenike.
* maj - Šef [[KGB]] [[Jurij Andropov]] pokreće [[Operacija RJaN|Operaciju RJaN]] (&quot;Raketno-jadernoje napadenije&quot;, РЯН): potraga za indikacijama da SAD pokreće prvi nuklearni udar.
* maj - Početak [[Sindrom toksičnog ulja|Sindroma toksičnog ulja]] u Španiji, umire oko 1.100 ljudi. 
* [[16. 5.]] - [[Soong Ching-ling]], udovica [[Sun Jat-sen]]a, proglašena za počasnu predsednicu NR Kine (umrla 28. 5.). 
* [[19. 5.]] - Nakon novih demonstracija zatvoren Prištinski univerzitet; narednih dana se najavljuju reforme univerziteta - smanjenje broja studenata za 10%, otpuštanje nekih predavača, prelaz na prevedene srpske udžbenike itd..
* [[21. 5.]] - [[Pierre Mauroy]] novi francuski premijer (do 1984), u početku sprovodi mnoge socijalne programe.
[[Datoteka:Sergej Kraigher (1).jpg|mini|150px|[[Sergej Krajger]] (1969)]]
* [[23. 5.]] - Dve eksplozije u krugu jugoslovenske ambasade u [[Tirana|Tirani]] - sledi prekid kulturnih veza između [[Albanija|Albanije]] i pokrajine [[Kosovo]].
* [[24. 5.]] - Kongres Udruženja književnika Srbije - svi pisci Srbi da budu srpski pisci, bez obzira iz koje su republike.
* 24. 5. - Predsednik [[Ekvador]]a [[Jaime Roldós Aguilera]] poginuo u avionskoj nesreći.
* [[25. 5.]] - [[Dobroslav Ćulafić]] novi sekretar Predsedništva CK SKJ nakon [[Dušan Dragosavac|Dušana Dragosavca]] (ili od 28. 6.?). 
*   25. 5. - Osnovan Savet zalivske saradnje (GCC, današnji [[Savet saradnje arapskih država zaliva]]).
*   25. 5. - Izviđački avion udario u palubu nosača aviona ''[[USS Nimitz]]'', 14 mrtvih.
* [[26. 5.]] - Italijanski premijer [[Arnaldo Forlani]] prinuđen na ostavku zbog skandala sa Propagandom Due.
* [[27. 5.]] - [[Andrzej Wajda|Wajdin]] &quot;[[Čovjek od željeza]]&quot; dobio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]].
* [[29. 5.]] - Pesnik [[Gojko Đogo]] uhapšen zbog zbirke &quot;Vunena vremena&quot; (zabranjena u aprilu&lt;ref&gt;Jović 2003, 336&lt;/ref&gt;) - optužen za vređanje sećanja na predsednika Tita - hapšenje izaziva proteste književnika i profesora.
* [[30. 5.]] - Ubijen predsednik [[Bangladeš]]a [[Ziaur Rahman]].
* [[31. 5.]] - [[Azem Vlasi]] izabran za predsednika SSRN Kosova.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - U Beogradu uhapšeni Turčin i osmoro Jugoslovena, zaplenjeno 16,4&amp;nbsp;kg [[heroin]]a&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/06/02/Yugoslav-authorities-have-broken-a-heroin-smuggling-ring-which/4372360302400/ Yugoslav authorities have broken a heroin smuggling ring which...]. June 2, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;. U Jugoslaviji je ove godine došlo do naglog porasta upotrebe te droge&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1981/10/04/world/yugoslavs-alarmed-by-sharp-rise-in-drug-use.html?scp=82&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt Yugoslavs Alarmed by Sharp Rise in Drug Use], ''New York Times'', October 4, 1981&lt;/ref&gt;.
* [[5. 6.]] - [[Vlado Gotovac]] osuđen na dve godine zatvora i četiri godine nenastupanja zbog &quot;neprijateljske delatnosti&quot; (intervjui stranim glasilima o položaju hrvatskog naroda).
* 5. 6. - Centar za kontrolu bolesti je u [[Los Angeles]]u izvjestio o prvim slučajevima [[AIDS]]-a u SAD. Narednog meseca vest ulazi u velike medije.
* [[6. 6.]] - Železnička katastrofa u indijskom [[Bihar]]u, između 500 i 800 poginulih.
* [[7. 6.]] - [[Operacija Opera]]: Izraelski zrakoplovi uništili irački [[nuklearni reaktor]] Osirak (među pilotima je bio i [[Ilan Ramon]], koji će [[2003]] stradati sa [[Space Shuttle|šatlom]] Kolumbija).
* [[10. 6.]] - Ekspoze predsednika SIV-a Veselina Đuranovića u Saveznoj skupštini najavljuje ograničenje uvoza i privremenu kontrolu cena - nestabilna ekonomija i inflacija blizu 50% zbog višegodišnje previsoke investicione potrošnje&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/06/10/In-an-effort-to-curb-the-inflation-rate-that/2752360993600/ In an effort to curb the inflation rate that...]. June 10, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* [[11. 6.]] - Kermanski (Golbafski) zemljotres u Iranu, preko 2.000 mrtvih. 
* [[12. 6.]] - Izvešteno da je SFRJ započela pregovore sa stranim bankama radi pozajmice 1,8 - 2,2 milijarde dolara za pokrivanje deficita platnog bilansa (dugovi iznose 18 milijardi dolara).
* 12. 6. - Američka premijera &quot;[[Raiders of the Lost Ark|Otimača izgubljenog Kovčega]]&quot;, prvi film i početak franšize [[Indiana Jones]]a.
* [[13. 6.]] - Savezni sekretar unutrašnjih poslova [[Franjo Herljević]] obaveštava Skupštinu da će biti pojačana milicija na Kosovu.
* jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda; u Kup UEFA idu Hajduk i Radnički Niš; Velež ide u Kup pobednika kupova.
* [[16. 6.]] - Sudar dva autobusa kod [[Bečej]]a, jedan sa đacima na izletu, najmanje pet mrtvih.
* [[16.6.|16]] - [[18. 6.]] - U Beogradu se održava Treći kongres samoupravljača.
* [[17. 6.]] - Sukob Kopta i islamista u kairskom predgrađu el-Zawiya el-Hamra, 17 mrtvih. 
* [[18. 6.]] - [[Politika ekspres]] izveštava o učestalom kamenovanju vozova i opreme na Kosovu.
[[Datoteka:F-117 Nighthawk Front.jpg|mini|180px|[[Lockheed F-117 Nighthawk]]]]
* 18. 6. - Prvi let &quot;nevidljivog&quot; lovca [[F-117]].
* 18. 6. - Osnovana [[Organizacija istočnih karipskih država]]. 
* [[19. 6.]] - Raketa [[Ariane 1]] je izručila prvi koristan teret u orbitu, dva satelita. 
* [[20. 6.]] - [[Olovne godine (Maroko)|Olovne godine]] u [[Maroko|Maroku]]: nakon generalnog štrajka dolazi do krvavih nereda u Kazablanci, u kojima gine 66 osoba po zvaničnim podacima, ili nekoliko stotina. 
* [[21. 6.]] - [[Iranski parlament]] (Medžlis) opozvao predsednika [[Abulhasan Banisadr|Banisadra]], koji se već krije nakon što je pozvao na &quot;otpor diktaturi&quot;. Zabranjene sve partije, u represiji narednih meseci strada veliki broj ljudi, Banisadr će pobeći iz zemlje.
* 21. 6. - Ubedljiva pobeda francuskih socijalista na parlamentarnim izborima, posle 23 godine desnice na vlasti.
* [[22. 6.]] - Suđenje hrvatskom disidentu [[Marko Veselica|Marku Veselici]] odloženo zbog zdravstvenih problema.
[[Datoteka:Medjugorje1-08.JPG|mini|300px|[[Međugorje]]]]
* [[24. 6.]] - [[Ukazanja u Međugorju]]: po prvi se put u malom [[hercegovina|hercegovačkom]] mjestu [[Međugorje|Međugorju]] pred šestoro djece navodno ukazala [[Blažena Djevica Marija]] (u vreme zategnutih odnosa Katoličke crkve i vlasti&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-10.shtml New Conflicts Between Church and State in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić RFE Research&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-82.shtml The Madonna Embarrasses Yugoslav Communists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307161139/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-82.shtml |date=2016-03-07 }}, Z.Antić RFE&lt;/ref&gt;).
* [[25. 6.]] - U Kanadi i SAD uhapšena devetorica lidera hrvatske grupe Otpor&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/06/26/Arrests-said-to-cripple-Croatian-terrorism/6266362376000/ Arrests said to cripple Croatian terrorism]. June 26, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* [[27. 6.]] - Organizacija afričkog jedinstva usvaja [[Afrička povelja o ljudskim i narodnim pravima|Afričku povelju o ljudskim i narodnim pravima]] (stupa na snagu 1986). 
* [[28. 6.]] - [[Giovanni Spadolini]] iz Republikanske partije je novi premijer Italije, prvi koji nije demohrišćanin - početak koalicije ''[[Pentapartito]]'', demohrišćana i četiri sekularne stranke, čime je sprečena mogućnost komunističke većine (aranžman traje do 1991).
* 28. 6. - Bomba u sedištu Islamske republikanske partije u Teheranu ubila 74 iranska zvaničnika, među kojima je i vrhovni sudija [[Mohammad Beheshti]].
* 28. 6. - [[Hua Guofeng]] gubi preostale funkcije, čelnika [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] (sledi [[Hu Yaobang]] do 1987) i predsedavajućeg Centralne vojne komisije ([[Deng Xiaoping]] do 1989).
* [[30. 6.]] - Okončana sedmomesečna [[Bitka za Zahlé]]: hrišćanska milicija odbranila istočni grad [[Zahlé]] od sirijskog napada.
*   30. 6. - [[Likud]] izraelskog premijera [[Menachem Begin|Menachema Begina]] odnosi tesnu pobedu nad [[Shimon Peres|Peresovom]] partijom.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Ministarstvo pravde SAD izjavljuje da će [[Andrija Artuković]], ministar pravde NDH, biti izručen Jugoslaviji (ostvareno [[1986]]).
* 1-2. 7. - Komitet CK SKJ raspravlja o statutarnim pitanjima, neki se zalažu za demokratski centralizam, protiv federalizacije partije.
* [[3. 7.]] - Izglasani Amandmani I - VIII na [[Ustav SFRJ]] - uređivanje kolektivnog rukovodstva, 4-godišnji mandat za predsednika Saveznog izvršnog veća, mogućnost glasanja o poverenju.
* 3. 7. - Izbijaju rasni neredi u nizu engleskih gradova, vrhunac 11. 7..
* [[7. 7.]] - [[Vladimir Bakarić]] kritikuje SIV i NBJ da izazivaju inflaciju štampanjem novca (objavljeno 19. 7.).
*   7. 7. - U Španiji legalizovan razvod.
* [[9. 7.]] - [[Nintendo]] predstavio [[arkadne igre|arkadnu igru]] ''[[Donkey Kong (arkadna igra)|Donkey Kong]]''.
* [[10.7.|10]] - [[24. 7.]] - Izraelsko vazduhoplovstvo bombarduje uporišta [[PLO]] u [[Liban]]u.
* [[14. 7.]] - Jugoslovenski diplomata Blagoja Anakioski i još jedan Jugosloven ranjeni u Briselu, kada je pucano na njih (sumnja se na Albance).
* jul - Pismo Predsjedništva SFRJ Saveznoj skupštini: inzistira se da se strani krediti uzimaju samo za omogućenje izvoza (republičke vođe ingoriraju).&lt;ref&gt;Jović 2003, 232&lt;/ref&gt;
* jul - Poseta [[Patrijarh srpski German|patrijarha Germana]] predsedniku SIV-a Veselinu Đuranoviću povodom događaja na Kosovu (inače, odnosi države i crkve su loši)&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-128.shtml Serbian Orthodox Church Under Attack in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z. Antić, RFE Research&lt;/ref&gt;.
* jul - [[Urengoj-Pomari-Užgorodski gasovod]] (Transsibirski): konzorcijum zapadnonemačkih banaka daje 3,4 milijarde maraka za gradnju sovjetskog gasovoda, projektu se ove i sledeće godine pridružuju zapadnoevropske i japanske firme, uprkos pritisku SAD.
* [[16. 7.]] - [[Mahathir Mohamad]] postaje premijer [[Malezija|Malezije]] (do [[2003]]).
* [[17. 7.]] - [[Džavid Nimani]], predsednik predsedništva Kosova, dao ostavku.
* 17. 7. - Izraelci bombardovali višespratnice u [[Bejrut]]u u kojima su bile prostorije grupa povezanih sa [[PLO]] - gine oko 300 civila, SAD zavodi embargo na izvoz aviona.
* 17. 7. - U rušenju dve pasarele u hotelu Hyatt Regency u [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]-ju poginulo 114 osoba.
[[Datoteka:Humber Bridge South Bank2.jpg|mini|200px|[[Humberski most]]]]
* 17. 7. - Zvanično otvoren [[Humberski most]], sa rasponom od 1440 metara najduži viseći mosta na svetu do 1998.
* [[18. 7.|18]] - [[29. 7.]] - 28. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Pad Italije]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/28-pulski-filmski-festival/ 28. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211016110836/https://arhiv.pulafilmfestival.hr/28-pulski-filmski-festival/ |date=2021-10-16 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[20. 7.]] - [[Martina Navratilova]] dobila američko državljanstvo.
* [[21. 7.]] - Umrla je [[Ljudmila Živkova]], [[Todor Živkov|Todorova]] kćerka, zadužena za kulturnu politiku u [[Народна Република Бугарска|Bugarskoj]], inicijator tekuće proslave &quot;1300 godina Bugarske&quot; - priredbe, filmovi, izložbe, Nacionalni dvorac kulture, spomenici...
* [[22. 7.]] - Trojica kosovskih Albanaca osuđena na 6-8 godina, povodom nereda proletos (prvo u nizu suđenja).
* [[23. 7.]] - Predsedništvo Zajednice jugoslovenskih univerziteta predložilo prekid veza između Univerziteta u Tirani i jugoslovenskih škola.
* [[26. 7.]] - Posle šest godina okončana operacija &quot;[[Joseph D. Pistone|Donnie Brasco]]&quot;, agent FBI je bio infiltriran u [[Familija Bonanno|familiju Bonanno]].
* [[27. 7.]] - [[Microsoft]] kupuje [[86-DOS]] kojeg će preraditi u [[MS-DOS]].
* 27. 7. - Šestogodišnji Adam Walsh kidnapovan i ubijen na Floridi, njegov otac John će povesti kampanju za prevenciju kriminala i biti voditelj emisije ''America's Most Wanted''.
* [[28. 7.]] - Kermanski (Sirčki) zemljotres u Iranu, 1.500 mrtvih.
* [[29. 7.]] - Kraljevsko vjenčanje: [[Diana, princeza od Walesa|Diana Spencer]] se udala za britanskog prijestolonasljednika [[Charles, princ od Walesa|Charlesa, princa od Walesa]], pretpostavlja se da je bilo 750 miliona TV gledalaca.
*   29. 7. - Levičarski pokušaj puča u [[Gambija|Gambiji]], predsednik [[Dawda Jawara]] se održao zahvaljujući senegalskoj intervenciji - stradalo 500 do 800 ljudi.
* [[30. 7.]] - [[Marševi gladi u Poljskoj (1981)|Marševi gladi u Poljskoj]] zbog krize i nestašice hrane, najveće okupljanje je u [[Łódź]]u.
* [[31. 7.]] - [[Panama|Panamski]] šef države [[Omar Torrijos]] poginuo u avionskoj nesreći. Kao i u slučaju pogibije ekvadorskog predsednika u maju, ima spekulacija o atentatu.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:MTV.png|mini|left|100px|[[MTV]]]]
* [[1. 8.]] - [[MTV]] kreće na kablovskoj televiziji u SAD.
* [[4. 8.]] - Ubijen službenik jugoslovenske ambasade u Briselu Stojan Đerić, ranjen Zuko Redžo&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/08/04/A-gunman-shot-and-killed-a-member-of-the/6937365745600/ A gunman shot and killed a member of the...]. Aug. 4, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;, počinilac je kosovski Albanac [[Musa Hoti]].
* [[5. 8.]] - [[Ali Šukrija]] izabran za predsednika predsedništva Kosova.
* 5. 8. - Predsednik SAD Regan otpustio 11.359 kontrolora leta koji nisu želeli prekinuti štrajk.
* [[6. 8.]] - Sednica CK SK Kosova: isključen Mahmut Bakali, kao i još četvorica članova, predsedništvo CK svedeno sa 19 na 13 članova (na čelu [[Veli Deva]]).
[[Datoteka:Ibm pc 5150.jpg|mini|200px|[[IBM PC]]]]
*   6. 8. - Predsednik Regan obnavlja proizvodnju [[neutronska bomba|neutronske bombe]], s bojevim glavama za rakete i haubice.
* [[7. 8.]] - Lansiran je bugarski satelit [[Interkosmos-Bugarska-1300]] (u zemlji se ove godine slavi 1300 godina [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]]).
* [[11. 8.]] - U Gvatemali osnovana [[Nikaragvanska demokratska snaga]], skup antisandinista udruženih na insistiranje CIA-e, baza će im biti u Hondurasu (→ [[kontraši]]).
* [[12. 8.]] - Predstavljen [[IBM PC]] (osnovna cena $1565 tj. $4120 u dolarima iz 2016).
* [[13. 8.]] - [[Reganomika]]: u SAD potpisan zakon kojim je porez na prihod snižen za 25%.
* 13. 8. - Jak zemljotres u [[Banja Luka|banjalučkom]] kraju, 44 povređenih.
* 13. 8. - Umro [[Stevan Doronjski]], član predsedništava SFRJ i CK [[SKJ]] (u državnom predsedništvu ga zamenjuje [[Radovan Vlajković]]).
* avgust - Na pacifičkoj obali [[Gvatemala|Gvatemale]] počinje operacija ''Ceniza'' (&quot;pepeo&quot;), operacija spržene zemlje protiv ustanika.
* [[15.8.|15]] - [[16. 8.]] - Evropski kup u [[atletika|atletici]] u Zagrebu.
* [[19. 8.]] - [[Incident u zaljevu Sidre 1981.|Incident u zaljevu Sidre]]: dva američka aviona oborila dva libijska.
* 19. 8. - Nakon što je udruženje poljoprivrednih proizvođača tražilo povećanje cena, &quot;panična kupovina&quot; u celoj SFRJ (SIV ipak odbio zahteve).
* [[22. 8.]] - Far Eastern Air Transport Flight 103: avion se raspao ubrzo nakon poletanja iz [[Taipei]]a, 110 mrtvih.
* [[23. 8.]] - U [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]] otvoren [[Spomenik na Buzludži]], spomen-dom [[Komunistička partija Bugarske|Bugarske KP]].
* 23. 8. - Operacija ''Protea'': južnoafričke snage ulaze u [[Angola|Angolu]] protiv [[SWAPO]]-a (sledi joj operacija ''Daisy'').
[[Datoteka:Saturn (planet) large.jpg|mini|160px|[[Saturn]] sa [[Voyager 2|Voyagera 2]]]]
* [[25. 8.]] - [[Voyager 2]] prolazi pored [[Saturn]]a.
* [[28. 8.]] - Postavljene bombe ispred tri lokala u vlasništvu jugoslovenskih doseljenika (Srba) u Detroitu i okolini.
* [[30. 8.]] - Eksplozijom ubijeni nedavno postavljeni predsednik i premijer Islamske Republike Iran - sledi krvavi progon [[Narodni mudžahedini|Narodnih mudžahedina]].

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Predsednik [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričke Republike]] [[David Dacko]] ponovo zbačen, vlast preuzima načelnik generalštaba [[André Kolingba]] (predsednik do 1993).
* [[3. 9.]] - U Egiptu uhapšeno preko 1.500 ljudi, uglavnom islamista ali i koptskih sveštenika i sekularnih političara i intelektualaca, koji se protive mirovnom sporazumu sa Izraelom. 
*   3. 9. - Stupila na snagu UN-ova [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]]. 
* [[5. 9.]] - Dvadeset jedan Albanac osuđen na kazne zatvora od 6 do 15 godina zbog organizovanja nereda u Prištini proletos, među njima i [[Bajram Kosumi]] (premijer Kosova 2005-2006).
* [[5.9.|5]] - [[12. 9.]] - [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|25px]] U [[Split]]u održan Evropski šampionat u vodenim sportovima: [[Borut Petrič]] uzeo zlatnu i srebrnu a [[Darjan Petrič]] bronzanu medalju.
* [[8. 9.]] - Na ''BBC One'' prikazana prva epizoda &quot;[[Mućke|Mućki]]&quot;.
* [[9. 9.]] - Hrvatski disident [[Marko Veselica]] osuđen na 11 godina zatvora (pušten 1986).
* [[10. 9.]] - Prvi nacionalni kongres poljskog sindikata [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]], ima 10 miliona članova, [[Lech Wałęsa]] izabran za predsednika. 
* [[11. 9.]] - Položen kamen temeljac [[Zagrebačka džamija|Zagrebačke džamije]], čiju će gradnju delom finansirati arapske zemlje&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-1-200.shtml Arab Countries Finance Construction of A Mosque in Zagreb]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research (1982)&lt;/ref&gt; (završena 1987).
* [[12.9.|12]] - [[13. 9.]] - Američki državni sekretar [[Alexander Haig]] u poseti Jugoslaviji - obećava nastavak podrške SAD &quot;teritorijalnom integritetu i nacionalnom jedinstvu&quot; Jugoslavije.
* [[11.9.|11]] - [[14. 9.]] - [[Datoteka:Wrestling pictogram.svg|25px]] U [[Skoplje|Skoplju]] održan Svetski šampionat u [[rvanje|rvanju]] (FILA); 4 medalje za Jugoslaviju, [[Refik Memišević]] zlatna.
* [[14. 9.]] - [[NE Krško]] puštena u probni rad&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-141.shtml Yugoslavia Opens Its First Nuclear Power Plant]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.
* [[15. 9.]] - Egipatska vlada proteruje sovjetskog ambasadora i preko 1.000 tehničara. 
*   15. 9. - Glavnokomandujući američkih snaga u Evropi gen. [[Frederick Kroesen]] povređen u napadu [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]] u [[Heidelberg]]u. 
* [[17. 9.]] - [[Gojko Đogo]] osuđen na dve godine zatvora po članu 133 KZ za zbirku &quot;Vunena vremena&quot;.
* [[18. 9.]] - Sovjeti upozoravaju poljske lidere da se zaustavi &quot;antisovjetska kampanja&quot;.
[[Datoteka:04 554 Bf Paris-Lyon, TGV PSE 82.jpg|mini|left|200px|[[TGV]]]]
* [[19. 9.]] - [[Simon &amp; Garfunkel]] sviraju pred pola miliona ljudi u njujorškom [[Central Park]]u.
* 19. 9. - Na Amazonu potonuo brod ''Sobral Santos II'', preko 300 mrtvih.
* [[21. 9.]] - {{flag|Belize}} (bivši Britanski Honduras) nezavisan od [[UK]]; 1500 britanskih vojnika ostaje zbog [[Gvatemala|gvatemalskih]] pretenzija.
* 21. 9. - [[Sandra Day O'Connor]] postaje prva žena u [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnom sudu SAD]].
[[Datoteka:Tunel Učka - Zrinšćak II, zapadni ulaz.jpg|mini|180px|[[Tunel Učka]]]]
* 24 - [[25. 9.]] - Jermenski teroristi zauzeli turski konzulat u Parizu, traže puštanje zatvorenika na slobodu.
* [[25. 9.]] - Pokrajinska skupština Kosova prihvatila ostavke [[Bahri Oruči]]ja, predsednika izvršnog veća, i [[Dušan Ristić|Dušana Ristića]], predsednika skupštine; zamenjuju ih [[Riza Sapundžiju]] odn. [[Ilija Vakić]]&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1981/09/25/The-parliament-of-Yugoslavias-Kosovo-province-ousted-its-chairman/1631370238400/ The parliament of Yugoslavia's Kosovo province ousted its chairman...]. Sept. 25, 1981. upi.com Archives&lt;/ref&gt;; smenjeni i direktori [[Radio-televizija Priština|RTV Priština]]; takođe se istupa u odbranu albanskih prava.
* 25. 9. - Radnici u [[Poljska|Poljskoj]] zakonom dobili veće učešće u upravljanju fabrikama.
* 26/[[27. 9.]] - Otmica JAT-ovog aviona na liniji Titograd-Beograd - preko Atine i izraelskog vazdušnog prostora stigao do Larnake na Kipru, gde su putnici i članovi posade uspeli pobeći&lt;ref&gt;[http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/171573/Hirurg-koji-je-dobio-sve-bitke-6-Putnici-prevarili-otmicare- Hirurg koji je dobio sve bitke (6): Putnici prevarili otmičare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306082147/http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/171573/Hirurg-koji-je-dobio-sve-bitke-6-Putnici-prevarili-otmicare- |date=2012-03-06 }}, Vesti online (15. 10. 2011.)&lt;/ref&gt;.
* [[27. 9.]] - Otvoren [[Tunel Učka]].
* 27. 9. - Prva komercijalna vožnja [[TGV]]-a, superbrzog vlaka u Francuskoj - od Pariza do Liona za manje od tri sata.
* 27. 9. - Iranskom [[Operacija Samen-ol-A'emeh|operacijom Samen-ol-A'emeh]] (&quot;Osmi imam&quot;) okončana je iračka [[Opsada Abadana]]. 
* [[30. 9.]] - XXI plenum CK SKJ, o krajnje lošoj ekonomskoj situaciji&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-92.shtml Yugoslav Leaders Discuss the Country's Negative Economic Trade]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić RFE Research&lt;/ref&gt;.
* 30. 9. - Plafon javnog duga SAD prvi put dignut iznad 1000 milijardi dolara.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Sadat and Mubarak - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|200px|[[Anwar el-Sadat|Sadat]] i [[Hosni Mubarak|Mubarak]] (foto 1973)]]
* [[1. 10.]] - Eksplozija auto-bombe ispred sedišta PLO u Bejrutu, 83 mrtvih.
*   1. 10. - Autobus sleteo sa nadvožnjaka kod Stare Pazove, 16 mrtvih.
* [[2. 10.]] - Predsednik Regan obnovio program bombardera [[B-1 Lancer|B-1]]. 
* 2. 10. - Od 21:05, [[Nuklearna elektrana Krško]] daje struju elektroenergetskoj mreži.&lt;ref&gt;&quot;Krenula 'atomska' struja&quot;, Borba 1981-10-04, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[3. 10.]] - Okončan sedmomesečni štrajk irskih republikanskih zatvorenika u zatvoru ''Maze'', umrlo je deset štrajkača. 
* [[6. 10.]] - Muslimanski ekstremisti na vojnoj paradi ubijaju [[egipat]]skog predsjednika [[Anwar el-Sadat|Anwara el Sadata]]. [[Hosni Mubarak]] izabran za predsednika [[14. 10.]], što ostaje do [[2011]].
* &lt; 8. 10. - U podmorju [[Angola|Angole]] pronađena nafta od koje 10% pripada jugoslovenskim firmama Ina-naftaplin i Naftagas.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19811009|page:14 &quot;Borba&quot;, 9. okt. 1981, str. 14]&lt;/ref&gt;
* [[10. 10.]] - U Bonu se okupilo 300.000 ljudi protiv postavljanja američkih raketa.
* [[12. 10.]] - Britanski [[ITV]] prikazao prvu od 11 epizoda serije &quot;[[Povratak u Brideshead (TV serija)|Povratak u Brideshead]]&quot;, smatra se jednim od najboljih britanskih TV programa.
* [[13. 10.]] - Ajatolah [[Ali Hamenei]] postaje predsednik [[Iran]]a (do 1989, zatim Vrhovni vođa).
* [[13. 10.|13]] - [[23. 10.]] - [[Polisario]]v napad na marokanski položaj kod Guelta Zemmura, oborili dva aviona. 
* oktobar - Dubl [[Martina Navratilova|Navratilova]]-[[Mima Jaušovec|Jaušovec]] pobedio u Filderstadtu (''Porsche Grand Prix'').
* [[16. 10.]] - [[Svetozar Vukmanović]] Tempo tvrdi da mu je Tito [[1978]]. rekao da se protivi prevelikoj samostalnosti republika i pokrajina - niko mu ne veruje, kritikuju ga u Hrvatskoj naredne godine&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-71.shtml Yugoslavia's Federal System put in Question] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310195907/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-71.shtml |date=2016-03-10 }}, Slobodan Stankovic (Radio Free Europe Research), Open Society Archives&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Persconferentie van Andreas Papandreaou in Poort van Cleve te Amsterdam, Bestanddeelnr 921-2801.jpg|mini|140px|[[Andreas Papandreu]] (1968)]]
* [[18. 10.]] - Parlamentarni izbori u [[Grčka|Grčkoj]] - ubedljiva pobeda [[Panhelenski socijalistički pokret|PASOK]]-a [[Andreas Papandreu|Andreasa Papandreua]], koji postaje prvi socijalistički premijer Grčke (1981-89 i 1993-96).
* 18. 10. - [[Wojciech Jaruzelski]] došao na čelo vladajuće partije u Poljskoj, nakon što je smenjen [[Stanisław Kania]] jer je privatno kritikovao sovjetsko rukovodstvo.
* 18. 10. - Članak u &quot;[[NIN]]-u&quot; u kojem se govori o &quot;tehnokratama&quot; koji napadaju Kardeljevu teoriju &quot;pluralizma samoupravnih interesa&quot;
* [[20. 10.]] - [[Dušan Dragosavac]] na čelu [[SKJ]] posle [[Lazar Mojsov|Lazara Mojsova]].
* [[21. 10.]] - Devalvacija dinara sa 27,3 na 36,9 za dolar (inflacija u SFRJ oko 40%) (&lt;small&gt;proveriti&lt;/small&gt;.
* [[22. 10.]] - Fra [[Jozo Zovko]], svećenik u [[Međugorje|Međugorju]], osuđen na 3,5 godine zatvora (optužen za navođenje dece koja su &quot;videla&quot; Gospu, napadanje socijalističke revolucije i širenje nacionalističke propagande i mržnje).
* [[22. 10.|22]] - [[23. 10.]] - U [[Cancún, Quintana Roo|Cancúnu]], Mexico, održan Samit Sever-Jug sa predstavnicima 22 zemlje, među kojima je i predsednik Predsedništva SFRJ Sergej Krajger. 
[[Datoteka:Reagan Thatcher Boigny Sattar Benjedid Genscher Trudeau Portillo Fahd Pahr Guerreiro Ziyang Marcos Kraigher Nyerere Suzuki Burnham Mitterrand Gandhi Shagari Falldin Campins Waldheim - DPLA - a9b3d3e36d8e15226f167727a0e6aafe.jpg|mini|Šefovi država u Kankunu, Krajger pozadi levo]]
* [[24. 10.|24]] - [[25. 10.]] - Vikend protesta u nekoliko gradova zapadne Evrope protiv stacioniranja američkih raketa.
* [[26. 10.]] - Finski predsednik [[Urho Kekkonen]] dao ostavku iz zdravstvenih razloga, posle 25 godina na čelu.
* [[27. 10.]] - Sovjetska podmornica [[S-363]] se nasukala u blizini [[švedska|švedske]] pomorske baze.
* [[28. 10.]] - Zvanični nastanak grupe ''[[Metallica]]''.
* [[31. 10.]] - Levičar [[Mir-Hossein Mousavi]] je novi premijer Irana (do 1989), Medžlis je ranije tokom meseca odbio nominaciju [[Ali Akbar Velayati]]ja.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - {{flag|Antigva i Barbuda}} stekla neovisnost od [[UK|Velike Britanije]].
* 1. 11. - [[Enver Hodža]], lider Albanije, na kongresu Partije rada traži status republike za Kosovo ([[Azem Vlasi]], lider pokrajinskog Socijalističkog saveza mu odgovara 12. 11. da kosovski Albanci žive bolje i slobodnije od onih u Albaniji).
* [[3. 11.]] - Libijske snage se povlače iz većeg dela [[Čad]]a, po zahtevu čadskog predsednika [[Goukouni Oueddei|Oueddeia]]; u zemlju će doći mirovne snage Organizacije afričkog jedinstva. 
* 7 - 8. 11. - Sneg iznenadio u centralnoj i istočnoj Jugoslaviji, 17 poginulih u saobraćajnim nesrećama.
* [[9. 11.]] - [[Mauritanija]] je poslednja zemlja u kojoj je zvanično ukinuto ropstvo, ali zakona protiv robovlasnika nema do 2007, a ropstva ima i nakon toga.
*   9. 11. - Predsednik [[Burma (država)|Burme]] [[Ne Win]] daje ostavku, ali ostaje na čelu vladajuće partije do 1988.
[[Datoteka:Ohio-class submarine launches Tomahawk Cruise missiles (artist concept).jpg|mini|220px|[[Podmornica klase Ohio]]]]
* [[11. 11.]] - Uvedena u službu američka nuklearna podmornica ''[[USS Ohio (SSGN-726)|Ohio]]'', prva od 18 iz [[podmornica klase Ohio|svoje klase]].
* 11. 11. - Operacija salvadorske vojske u departmanu Cabanas, ubijene stotine civila.
* [[17. 11.]] - XXII sednica CK SKJ - &quot;Politička platforma za akciju SKJ u razvoju socijalističkog samoupravljanja, bratstva i jedinstva i zajedništva na Kosovu&quot;&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19811126|page:7 &quot;Borba&quot;, 26. nov. 1981]&lt;/ref&gt; - neefektivno.
* [[18. 11.]] - [[IBM]] predstavio IBM PC (najavljen [[12. 8.]]) - procesor [[Intel 8088]] na 4,77&amp;nbsp;MHz.
*   18. 11. - Predsednik Regan predložio plan ''[[Zero Option]]'': neće u Evropi postaviti balističke rakete [[Pershing II]] i krstareće rakete ako Sovjeti uklone rakete SS-4, SS-5 i SS-20 usmerene ka Zapadnoj Evropi.
* [[20. 11.]] - [[Šah]]ovski šampion [[Anatolij Karpov]] sačuvao titulu od [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]].
* [[21. 11.]] - Tanker ''Globe Asimi'' se nasukao u sovjetskoj luci [[Klaipėda]], izlila se nafta. 
* [[23. 11.]] - [[Ronald Reagan]] potpisao tajnu direktivu NSDD-17 kojom je [[CIA]] ovlašćena da pomaže [[kontraši]]ma u [[Nikaragva|Nikaragvi]] (→ [[Irangate]]).
* [[24. 11.]] - Tajfun Irma izazvao blizu 600 žrtava na Filipinima. 
* [[25.11.|25]] - [[26. 11.]] - Neuspeli pokušaj puča na [[Sejšeli]]ma (grupa plaćenika na čelu sa &quot;Mad&quot; [[Mike Hoare]]-om).
* [[29. 11.]] - Auto-bomba u [[damask|damaštanskoj]] četvrti Azbakija ubila preko 200 osoba - okrivljeno Muslimansko bratstvo.
* 29. 11. - Poginula [[Natalie Wood]].
* 29. 11. - [[Roberto Suazo Córdova]] izabran nakon deset godina za prvog civilnog predsednika [[Honduras]]a (1982-86), ali vojska i dalje ima neke povlastice.
* [[29. 11.]] - [[7. 12.]] - [[Operacija Tariq al-Qods]] (&quot;Jerusalimski put&quot;): Iranci oslobađaju grad [[Bostan (Iran)|Bostan]], prvi put koriste taktiku &quot;ljudskog talasa&quot;. 
* [[30. 11.]] - U Ženevi počinju formalni pregovori između američke i sovjetske strane, koji će dovesti do zaključenja [[Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa|Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa]] 1987.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Inex-Adria Aviopromet Flight 1308]]: avion [[McDonnell Douglas MD-80|MD 81]] [[Adria Airways|Inex Adria Avioprometa]] udario u planinu na [[Korzika|Korzici]], poginulo 178 putnika i članova posade.
* [[4. 12.]] - &quot;[[Bantustan]]&quot; [[Ciskei]] oglašen nezavisnim od Južne Afrike, što na strani niko ne priznaje (ukinut 1994).
* [[5. 12.]] - Građani SFRJ od danas mogu bez carine uvesti robu najviše vrednosti od 200 dinara (5,26 dolara, ranije moglo 1500 dinara) - mera protiv devalvacije dinara.
* [[10. 12.]] - Argentinski predsednik gen. Viola zbačen vojnim udarom, sledi [[Leopoldo Galtieri]] (do 1982).
* [[11. 12.]] - [[Salvadorski građanski rat]]: [[masakr u El Mozoteu]], vojska ubila između 700 i 1.000 civila.
[[Datoteka:SSBN Typhoon.jpg|mini|200px|left|[[Podmornice klase Akula]]/Typhoon]]
* [[12. 12.]] - Sovjeti uveli u službu prvu [[Podmornice klase Akula|podmornicu klase Akula]] (na zapadu poznatu kao ''Typhoon''), najveća nuklearna podmornica na svetu.
*   12. 12. - Senegal i Gambija potpisali sporazum o [[Senegambija|Senegambijskoj]] Konfederaciji (traje 1982-89). 
[[Datoteka:AGAD Gen. Wojciech jaruzelski 13 grudnia 1981.jpg|mini|200px|[[Wojciech Jaruzelski]] objavljuje ratno stanje]]
* [[13. 12.]] - [[Wojciech Jaruzelski]] proglasio [[ratno stanje u Poljskoj (1981-83)|ratno stanje u Poljskoj]] nakon što je Solidarnost planirala generalni štrajk (u Jugoslaviji se to kritikuje i od vlasti i od disidenata, beogradski intelektualci šalju protestna pisma u Varšavu).
* [[14. 12.]] - [[Izrael]] anektirao [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], što niko ne priznaje.
* [[15. 12.]] - Automobil-bomba uništila [[irak|iračku]] ambasadu u [[Bejrut]]u, poginulo 61.
* [[16. 12.]] - &quot;Pacifikacija Wujeka&quot; - policija i vojska razbile štrajk u rudniku kod poljskih [[Katowice|Katowica]], poginulo devet radnika.
* [[17. 12.]] - Samoubistvo [[Mehmet Šehu|Mehmeta Šehua]], albanskog premijera i desne ruke [[Enver Hodža|Envera Hodže]]. Kasnije optužen da je agent Jugoslavije, CIA-e i KGB-a.
*   17. 12. - Italijanske Crvene brigade kidnapovale američkog generala [[James L. Dozier|Jamesa L. Doziera]] (kontrateroristički tim ga oslobodio 28. 1.). 
* [[19. 12.]] - Prvi let sovjetskog strateškog bombardera [[Tupoljev Tu-160]] (ušao u službu 1987).
* [[21. 2.]] - Bombaški napad na prostorije [[Radio Slobodna Evropa|Radio Slobodne Evrope]]/Radio Slobode u Minhenu. 
[[Datoteka:Medalja 40 godina JNA 2.jpg|mini|100px|40 godina JNA]]
* [[22. 12.]] - [[Leopoldo Galtieri]] dolazi na čelo vojne hunte u [[Argentina|Argentini]].
* [[24.12.|24]] - [[26. 12.]] - 18. sednica CK [[SK Srbije]]. Lideri (uže) Srbije osuđuju autonomašku isključivost, Vojvođani smatraju neprihvatljivim svaku promenu ustanovljenih ustavnih odnosa.
* [[27. 12.]] - Prvi diplomci Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu (danas [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]]).
* [[30. 12.]] - Premijera predstave &quot;Solunci govore&quot; u beogradskom Narodnom pozorištu.
* [[31. 12.]] - Zrakoplovni satnik [[Jerry Rawlings]] po drugi put dolazi pučem na vlast u [[Gana|Gani]], ostaje do 2001.

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Ljig spomenik2.jpg|mini|150px|Spomenik [[ljig|ljiškoj]] borbi 1941, vajar [[Oto Logo]]]]
* Izgrađena nova zgrada [[Vojnomedicinska akademija|VMA]] u Beogradu.
* Osnovan [[Nacionalni park Tara]]. 
* Privreda SFRJ:
** Osnovana Komisija za ekonomsku stabilizaciju, poznata kao Krajgerova komisija.
** Spoljna trgovina SFRJ: izvoz 10,457 mlrd. dolara (realno +11%), uvoz 15,265 mlrd (-5%), deficit 20% manji nego 1980.
** SFRJ: Dogovoreno 4,67 milijardi dolara stranih kredita od MMF i ostalih u 3-godišnjem periodu. Za finansiranje obaveza u 1981. uzeto 3,8 milijardi dolara kredita (MMF, strane banke, Libija, Francuska, Kuvajt); inflacija 39% (ili 35,7%, peta inflacija na svetu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1982/08/27/Argentinas-inflation-was-the-highest-in-the-world-at/9989399268800/ Argentina's inflation was the highest in the world at...]. upi.com Archives Aug. 27, 1982&lt;/ref&gt;).
** Od 1973, uzeto je oko 16,5 milijardi dolara zajmova, bruto dug je 21 milijardu dolara, čisto 19,5 milijardi.&lt;ref&gt;Jović 2003, 223&lt;/ref&gt;
** Zemlju posetilo rekordnih 6,6 miliona turista, potrošilo rekordnih 1,35 milijardi dolara&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1982/05/18/A-record-66-million-foreign-tourists-visited-Yugoslavia-in/5352390542400/ A record 6.6 million foreign tourists visited Yugoslavia in...]. upi.com Archives May 18, 1982&lt;/ref&gt; (3,38 milijardi u dolarima iz 2016.).
** Tvornica [[glinica|glinice]] u [[Obrovac|Obrovcu]] (&quot;Jadral&quot;), otvorena siječnja [[1979]], zatvorena zbog nerentabilnosti i nedostatka sirovina. Najpoznatija &quot;propala investicija&quot; ex-Yu.
** Samo 1,5% tvornica ima jedan ili više OOUR-a u drugoj republici (prema 2,1% 1976).&lt;ref&gt;Jović 2003, 220&lt;/ref&gt;
* U SFRJ ima 594 &quot;politička zatvorenika&quot; (380 Albanaca, 78 Hrvata, 72 Srba itd.), što je po izveštaju [[Amnesty International]]-a srazmerno najviše u Evropi&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-57.shtml &quot;Political Crimes&quot; In Yugoslavia and the Case of The Naked Island]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:White House Moscow (1992).jpg|mini|240px|[[Beli dom (Moskva)|Beli dom]] u Moskvi]]
* Pregled američkog magazina ''A.D.'' za 1981. beleži &quot;hapšenja katoličkih sveštenika i nekih članova muslimanske manjine&quot; u SFRJ&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1982/04/09/1981-was-a-bloody-year-for-religious-freedom/5281387176400/ 1981 was a bloody year for religious freedom]. upi.com Archives April 9, 1982&lt;/ref&gt;.
* Knjiga &quot;Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita&quot; [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] izaziva kontraverze.
* [[Tanzanija]] dogovorila zajam od Jugoslavije, između ostalih.
* [[Marjan Beneš]] se povukao s ringa zbog gubitka vida na jednom oku.
* [[Nicolae Ceaușescu]] započinje žestoku [[Politika štednje u Rumuniji 1980-tih|politiku štednje u Rumuniji]] kako bi otplatio strane dugove - to i uspeva do 1989, po cenu velikih patnji i žrtava koje vode [[Rumunska revolucija (1989)|revoluciji]].
* Objavljena je kviz društvena igra ''[[Trivial Pursuit]]''.

== 1981. u temama ==

* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Velo misto]]&quot; 1980-81, &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot;, &quot;[[Jelenko (TV serija)|Jelenko]]&quot; (snim. 1980) (TV Zagreb); &quot;[[Poslednji čin]]&quot;, &quot;Duvanski put&quot; (snim. 1980), &quot;Pesničke vedrine&quot; (1981-82), &quot;Svetozar Marković&quot; (snim. 1980), &quot;Priče preko pune linije&quot; (1981-82), &quot;Vojnici&quot; (snim. 1980), &quot;Sedam sekretara SKOJ-a&quot; (snim. 1978?) (TV Beograd); &quot;Mi smo smešna porodica&quot;, &quot;Baza na Dunavu&quot;, &quot;Optimisták&quot; (TV Novi Sad); &quot;Djetinjstvo mladosti&quot;, &quot;Osma ofanziva&quot; (TV Sarajevo) (→ [[:Kategorija:1981. na televiziji]]).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Dorotej (film)|Dorotej]]&quot;, &quot;[[Dečko koji obećava]]&quot;, &quot;[[Sok od šljiva (film)|Sok od šljiva]]&quot;, &quot;[[Laf u srcu]]&quot;, &quot;[[Šesta brzina]]&quot;, &quot;[[Neka druga žena]]&quot;, &quot;[[Ritam zločina]]&quot;, &quot;[[Sezona mira u Parizu]]&quot;, &quot;[[Sjećaš li se Doli Bel]]&quot;, &quot;[[Kraljevski voz]]&quot;, &quot;[[Banović Strahinja (film)|Banović Strahinja]]&quot;, &quot;[[Pad Italije]]&quot;, &quot;[[Samo jednom se ljubi (film)|Samo jednom se ljubi]]&quot;, &quot;[[Gosti iz galaksije]]&quot;, &quot;[[Visoki napon (film)|Visoki napon]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1981.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1981&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1981 on Discogs]. discogs.com (pristup. 29. 5. 2016.)&lt;/ref&gt;: 
** Pop/rock: &lt;small&gt;Kompilacija:&lt;/small&gt; &quot;[[Paket aranžman]]&quot;; &lt;small&gt;Kompilacija:&lt;/small&gt; &quot;[[Novi Punk Val 78-80]]&quot;; &lt;small&gt;Kompilacija:&lt;/small&gt;: &quot;Artistička radna akcija&quot;; &lt;small&gt;[[Šarlo Akrobata]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Bistriji ili tuplji čovek biva kad...]]&quot;; &lt;small&gt;[[Električni orgazam]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Električni orgazam (album)|Električni orgazam]]&quot;; &lt;small&gt;[[Idoli (grupa)|Idoli]]:&lt;/small&gt; &quot;[[VIS Idoli (album)|VIS Idoli]]&quot;; &lt;small&gt;[[Lačni Franz]]:&lt;/small&gt; &quot;Ikebana&quot;; &lt;small&gt;[[Oliver Mandić]]:&lt;/small&gt; &quot;Probaj me&quot;; &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]:&lt;/small&gt; &quot;[[5. april '81]]&quot; i &quot;Koncert kod Hajdučke česme&quot;; &lt;small&gt;[[Film (glazbeni sastav)|Film]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Film u Kulušiću – Live]]&quot; i &quot;[[Novo!Novo!Novo! Još jučer samo na filmu a sada i u vašoj glavi]]&quot;; &lt;small&gt;[[Riblja čorba]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Pokvarena mašta i prljave strasti]]&quot; i &quot;[[Mrtva priroda (album)|Mrtva priroda]]&quot;; &lt;small&gt;[[Azra]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Sunčana strana ulice (album)|Sunčana strana ulice]]&quot;; &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Heroj ulice]]&quot;; &lt;small&gt;[[Aerodrom (bend)|Aerodrom]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Tango Bango]]&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Vrijeme je na našoj strani]]&quot;; &lt;small&gt;[[Smak]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Zašto ne volim sneg]]&quot;; &lt;small&gt;[[Divlje jagode (bend)|Divlje jagode]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Stakleni hotel]]&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Novi fosili]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Budi uvijek blizu]]&quot;; &lt;small&gt;[[Zdravko Čolić]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Malo pojačaj radio]]&quot;; &lt;small&gt;[[Jadranka Stojaković]]:&lt;/small&gt; &quot;Svitanje&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Tako mi nedostaješ]]&quot;; &lt;small&gt;[[Cune Gojković]]:&lt;/small&gt; &quot;Janičar&quot;; &lt;small&gt;[[Halid Bešlić]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Sijedi starac (Halid Bešlić)|Sijedi starac]]&quot;. 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Šarlo Akrobata, Orgazam, Idoli, Haustor, Lačni Franz, Oliver Mandić, Jadranka Stojaković, [[Stijene (bend)|Stijene]], [[Rok Mašina]], [[Zana (grupa)|Zana]], [[Piloti (grupa)|Piloti]], Halid Bešlić, [[Izvorinka Milošević]], [[Merima Njegomir]], [[Mitar Mirić]], [[Marinko Rokvić]], [[Asim Brkan]], [[Kemal Malovčić]], [[Dobrivoje Topalović]], [[Hasan Dudić]], [[Šerif Konjević]], [[Vida Pavlović]], ansambl Južni vetar. (→ [[:Kategorija:Albumi 1981.]])
* Neka vozila uvedena 1981:
&lt;gallery&gt;
Renault 9 Cambridge.jpg|[[Renault 9 i 11]] (Evropski auto godine '82)
Delorean DMC-12 side.jpg|[[DeLorean DMC-12]]
Polo 2 b v sst.jpg|[[Volkswagen Polo]] II
Renault trafic jaslo.jpg|[[Renault Trafic]] I gen.
1982 Citroen Visa Club 652cc (15402862072).jpg|[[Citroën Visa]], novi izgled
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1981.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[3. 1.]] - [[Eli Manning]], igrač američkog fudbala
* [[7. 1.]] - [[James Denton]], britanski novinar i sportist
* [[14. 1.]] - [[Jadranka Đokić]], hrvatska glumica
* [[15. 1.]] - [[El Hadji Diouf]], senegalski fudbaler
* 15. 1. - [[Pitbull (rapper)]]
* [[21. 1.]] - [[Ivan Ergić]], fudbaler
* [[25. 1.]]. - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač († [[2007]])
* 25. 1. - [[Alicia Keys]], kantautorka, glumica
* [[28. 1.]] - [[Elijah Wood]], glumac
* [[30. 1.]] - [[Dimitar Berbatov]], bugarski fudbaler
* [[31. 1.]] - [[Justin Timberlake]], kantautor, glumac
* [[6. 2.]] - [[Dragan Markovina]], povjesničar 
* [[17. 2.]] - [[Paris Hilton]], poznata ličnost...
* [[19. 2.]] - [[Beth Ditto]], kantautorka
* [[24. 2.]] - [[Lleyton Hewitt]], teniser

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[10. 3.]] - [[Samuel Eto'o]], kamerunski fudbaler
* [[12. 3.]] - [[Katarina Srebotnik]], slovenačka teniserka
* [[16. 3.]] - [[Péter Magyar]], premijer Mađarske
* [[18. 3.]] - [[Fabian Cancellara]], biciklista
* [[19. 3.]] - [[Kolo Touré]], fudbaler
* [[29. 3.]] - [[Dolores Lambaša]], glumica († [[2013]])
* [[14. 4.]] - [[Jacques Houdek]], hrvatski pjevač
* [[18. 4.]] - [[Filip Juričić]], glumac
* [[19. 4.]] - [[Hayden Christensen]], glumac
* [[23. 4.]] - [[Seka Aleksić]], folk pevačica
* 23. 4. - [[Monica Sweetheart]], glumica
* 23. 4. - [[Jelena Veljača]], glumica, scenaristica i spisateljica
* [[25. 4.]] - [[Felipe Masa]], vozač Formule 1
* 25. 4. - [[Anja Pärson]], skijašica
* 25. 4. - [[Jovana Janković]], TV voditeljka
* [[26. 4.]] - [[Caro Emerald]], holandska pevačica
* [[28. 4.]] - [[Jessica Alba]], američka glumica

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[9. 5.]] - [[Denis Pušilin]], političar na istoku Ukrajine
* [[13. 5.]] - [[Sunny Leone]], glumica
* [[15. 5.]] - [[Patrice Evra]], fudbaler
* [[20. 5.]] - [[Iker Casillas]], golman
* [[26. 5.]] - [[Dino Drpić]], nogometaš
* [[29. 5.]] - [[Andrej Aršavin]], fudbaler
* [[5. 6.]] - [[Jade Goody]], učesnica reality TV († [[2009]])
* [[7. 6.]] - [[Ana Kurnjikova]], teniserka
* [[9. 6.]] - [[Natalie Portman]], američka glumica izraelskog podrijetla
* 9. 6. - [[Ana Maras]], glumica
* [[12. 6.]] - [[Adriana Lima]], brazilska manekenka
* [[13. 6.]] - [[Chris Evans (glumac)]]
* [[25. 6.]] - [[Simon Ammann]], skijaški skakač

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[8. 7.]] - [[Anastasija Miskina]], teniserka
* [[12. 7.]] - [[Maya Sar]], bh. pjevačica
* [[14. 7.]] - [[Jelena Lolović]], srpska alpska skijašica
* [[24. 7.]] - [[Nayib Bukele]], predsednik Salvadora 
* [[29. 7.]] - [[Fernando Alonso]], vozač Formule 1
* [[8. 8.]] - [[Roger Federer]], švicarski teniser
* [[12. 8.]] - [[Djibril Cissé]], fudbaler
* [[21. 8.]] - [[Sloboda Mićalović]], glumica
* [[29. 8.]] - [[Dimitrije Vojnov]], glumac, scenarista, kritičar

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[4. 9.]] - [[Beyoncé Knowles]], američka glumica i pjevačica
* [[12. 9.]] - [[Jennifer Hudson]], glumica
* [[21. 9.]] - [[Nicole Richie]], TV osoba
* 21. 9. - [[Amel Mekić]], bh. džudista
* [[26. 9.]] - [[Serena Williams]], američka teniserka
* [[27. 9.]] - [[Cytherea (glumica)]]
* [[3. 10.]] - [[Zlatan Ibrahimović]], švedski nogometaš bosanskog porijekla
* [[7. 10.]] - [[Ana Franić]], srpska glumica
* [[12. 10.]] - [[Arben Avdija]], bh. nogometaš
* [[17. 10.]] - [[Juice (muzičar)|Juice]], srpski hip hop muzičar
* [[21. 10.]] - [[Nemanja Vidić]], srpski fudbaler
* [[24. 10.]] - [[Tila Tequila]], model, TV osoba
* [[28. 10.]] - [[Milan Baroš]], češki fudbaler
* [[30. 10.]] - [[Ivanka Trump]], američki model, Donaldova kćerka

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[11. 11.]] - [[Guillaume od Luksemburga]], naslednik Velikog vojvodstva
* [[25. 11.]] - [[Xabi Alonso]], fudbaler
* 25. 11. - [[Barbara Pierce Bush|Barbara P.]] i [[Jenna Bush Hager]], kćerke G. W. Busha
* [[26. 11.]] - [[Natasha Bedingfield]], pevačica
* [[27. 11.]] - [[Nataša Janjić]], hrvatska glumica
* [[2. 12.]] - [[Britney Spears]], američka pop pjevačica i glumica
* [[11. 12.]] - [[Nikki Benz]], glumica
* [[12. 12.]] - [[Moamer Kasumović]], glumac
* [[13. 12.]] - [[Amy Lee]], kantautorka ''Evanescence''
* [[15. 12.]] - [[Roman Pavljučenko]], fudbaler
* [[18. 12.]] - [[Nives Celzijus]], model, pjevačica, spisateljica
* [[24. 12.]] - [[Dima Bilan]], ruski pevač, glumac, istoričar
* [[28. 12.]] - [[Sienna Miller]], glumica

=== Kroz godinu ===
* [[Aleksandar Josipović]], plesač, koreograf

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1981.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[5. 1.]] - [[Harold Urey]], američki fizikalni hemičar, nobelovac (* [[1893]])
* [[19. 1.]] - [[Vukić Mićović]], srpski hemičar, akademik (* [[1896]])
* 19. 1. - [[Francesca Woodman]], fotografkinja (* [[1958]])
* [[21. 1.]] - [[Mile Dupor]], astrolog (* [[1905]])
* [[23. 1.]] - [[Samuel Barber]], američki kompozitor (* [[1910]])
* [[26. 1.]] - [[Mustafa Ico Voljevica]], slikar (* [[1931]])
* [[9. 2.]] - [[Bill Haley]], rok muzičar (* [[1925]])
* [[18. 2.]] - [[Jack Northrop]], proizvođač aviona (* [[1895]])
* [[20. 2.]] - [[Nicolas de Gunzburg]], bankar, plejboj, urednik, glumac (* [[1904]])
* [[22. 2.]] - [[Michael Maltese]], scenarista crtanih filmova (* [[1908]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[9. 3.]] - [[Max Delbrück]], biofizičar, nobelovac (* [[1906]])
* [[22. 3.]] - [[John S. McCain, Jr.]], admiral SAD (* [[1911]])
* [[23. 3.]] - [[Ljubica Oblak-Strozzi]], hrvatska pjevačica (* [[1896]].)
* 23. 3. - [[Claude Auchinleck]], britanski feldmaršal (* [[1884]])
* 23. 3. - [[Beatrice Tinsley]], astronomica (* [[1941]])
* [[25. 3.]] - [[Edward Lasker]], šahista i goista (* [[1885]])
* [[3. 4.]] - [[Juan Trippe]], osnivač avio-kompanije Pan-Am (* [[1899]])
* [[8. 4.]] - [[Omar Bradley]], general armije SAD (* [[1893]])
* [[12. 4.]] - [[Joe Louis]], bokser (* [[1914]])
* [[23. 4.]] - [[Bela Krleža]], glumica, Miroslavova supruga (* [[1896]])
* [[29. 4.]] - Dušan Jovanović - Čika Duško, pionir srpskog planinarstva (* [[1903]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
[[Datoteka:Bob-Marley 3 (cropped).jpg|100px|mini|[[Bob Marley]]]]
* [[5. 5.]] - [[Bobby Sands]], pripadnik IRA, vođa štrajka glađu (* [[1954]])
* [[8. 5.]] - [[Jože Brilej]], jugoslavenski diplomata (* [[1910]])
* [[9. 5.]] - [[Margaret Lindsay]], američka glumica (* [[1910]])
* [[11. 5.]] - [[Bob Marley]], rege muzičar (* [[1945]])
* [[12. 5.]] - [[Vladimir Popović (glumac)|Vladimir Popović]], glumac (* [[1935]])
* [[18. 5.]] - [[William Saroyan]], američki književnik. (* [[1908]])
*   18. 5. - [[Eleonore Baur]], nacistkinja (* [[1885]])
* [[20. 5.]] - [[Dositej Stojković]], poglavar nepriznate Makedonske pravoslavne crkve (* [[1906]])
* [[28. 5.]] - [[Stefan Wyszyński]], kardinal, primas Poljske (* [[1901]])
* [[29. 5.]] - [[Soong Ching-ling]], počasna predsednica NR Kine (* [[1893]])
* [[1. 6.]] - [[Drago Ivanišević]], književnik, kazališni djelatnik (* [[1907]])
* [[12. 6.]] - [[Milorad Petrović - Lord]], poslednji general kraljevske vojske (* [[1882]])
* [[19. 6.]] - [[Lotte Reiniger]], animatorka (* [[1899]])
* [[23. 6.]] - [[Zarah Leander]], glumica i pevačica (* [[1907]])
* [[28. 6.]] - [[Mohammad Beheshti]], vrhovni sudija IR Iran (* 1929)

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
[[Datoteka:Neda Spasojevic 2009 Serbian stamp.jpg|100px|mini|[[Neda Spasojević]]]]
* [[1. 7.]] - [[Marcel Breuer]], arhitekt (* [[1902]])
* [[10. 7.]] - [[Bogdan Vujošević]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]])
* [[16. 7.]] - [[Neda Spasojević]], srpska glumica. (* [[1941]])
* [[27. 7.]] - [[William Wyler]], filmski režiser, scenarista, producent (* [[1902]])
* [[29. 7.]] - [[Robert Moses]], urbani planer NYC (* [[1888]])
* [[31. 7.]] - [[Omar Torrijos]], šef države Paname (* [[1929]])
* [[1. 8.]] - [[Paddy Chayefsky]], scenarista, pisac (* [[1923]])
* [[9. 8.]] - [[Stane Derganc]] - Verigar, gimnastičar (* [[1893]])
* [[10. 8.]] - [[Vule Jevtić]], kompozitor i vokalni solista hora RTB (* [[1913]])
* 10. 8. - [[Dušan Popov]], obaveštajac iz II sv. rata (* [[1912]])
* [[12. 8.]] - [[Aleš Bebler]], učesnik Španskog rata i NOB, političar, diplomata, narodni heroj (* [[1907]])
* [[13. 8.]] - [[Stevan Doronjski]], član predsedništava SFRJ i CK SKJ (* [[1919]])
* [[18. 8.]] - [[Anita Loos]], scenaristkinja (* [[1889]])
* [[27. 8.]] - [[Valerij Harlamov]], hokejaš (* [[1948]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[1. 9.]] - [[Albert Speer]], njemački arhitekt i nacistički ministar naoružanja (* [[1905]])
* [[2. 9.]] - [[Andrija Maurović]], hrvatski crtač stripova (* [[1901]].)
* [[3. 9.]] - [[Zorica Šumadinac]], glumica (* [[1946]])
* [[7. 9.]] - [[Edwin Albert Link]], pionir avijacije, podvodne arheologije i podmorskih vozila (* [[1904]])
* [[8. 9.]] - [[Hideki Yukawa]], fizičar, nobelovac (* [[1907]])
* [[9. 9.]] - [[Jacques Lacan]], psihoanalitičar, poststrukturalista (* [[1901]])
* [[12. 9.]] - [[Eugenio Montale]], književnik, nobelovac (* [[1896]])
* [[28. 9.]] - [[Ksenija Atanasijević]], filozof i književnica (* [[1894]])
* 28. 9. - [[Rómulo Betancourt]], bivši predsednik Venecuele (* [[1908]])
* 28. 9. - [[Ivo Čupar]], stomatolog, akademik JAZU (* [[1901]])
* [[5. 10.]] - [[Gloria Grahame]], glumica (* [[1923]])
* [[6. 10.]] - [[Anwar Sadat]], egipatski političar i predsednik (* [[1918]])
* [[16. 10.]] - [[Moše Dajan]], izraelski vojni vođa i političar (* [[1915]])
* [[24. 10.]] - [[Edith Head]], kostimografkinja sa osam oskara (* [[1897]])
* [[25. 10.]] - [[Ariel Durant]], supruga i saradnica Willa Duranta (* [[1898]])
* [[26. 10.]] - [[Franjo Mraz]], hrvatski naivni slikar (* [[1910]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Natalie Wood Allan Warren.jpg|100px|mini|[[Natalie Wood]]]]
* [[3. 11.]] - [[Edvard Kocbek]], slovenski književnik (* [[1904]].)
* [[5. 11.]] - [[Jean Eustache]], filmski režiser (* [[1938]])
* [[7. 11.]] - [[Will Durant]], pisac, filozof, istoričar (* [[1885]])
* [[10. 11.]] - [[Abel Gance]], filmski režiser (* [[1889]])
* [[12. 11.]] - [[William Holden]], glumac (* [[1918]])
* [[19. 11.]] - [[Novak Simić]], književnik (* [[1906]])
* [[22. 11.]] - [[Milan Kašanin]], srpski istoričar umetnosti (* [[1895]])
* 22. 11. - [[Hans Adolf Krebs]], njemački liječnik, nobelovac (* [[1900]])
* [[26. 11.]] - [[Max Euwe]], holandski šahista, bivši svetski šampion (* [[1901]])
* [[29. 11.]] - [[Natalie Wood]], glumica (* [[1938]])

[[Datoteka:Miroslav Krleža Radićeva ZG.jpg|100px|mini|[[Miroslav Krleža]]]]
* [[2. 12.]] - [[Hugo Klajn]], književnik, neuropsihijatar, pozorišni reditelj, profesor (* [[1894]])
* [[6. 12.]] - [[Stjepan Gunjača]], arheolog, muzeolog (* [[1909]])
* [[11. 12.]] - [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Sima Milutinović]], konstruktor aviona (* [[1899]])
* [[17. 12.]] - [[Mehmet Shehu]], premijer Albanije (* [[1913]])
* [[29. 12.]] - [[Miroslav Krleža]], hrvatski književnik i enciklopedista (* [[1893]])
* [[30. 12.]] - [[Franjo Šeper]], zagrebački nadbiskup, kardinal (* [[1905]].)

=== Kroz godinu ===
* [[Krista Đorđević]], dobrotvorka, saradnica NOP (* [[1892]])
* [[Mica Todorović]], slikarica (* [[1900]])
* [[Petar Đurković]], astronom (* 1908)
* [[Đurica Jojkić]], bivši gradonačelnik Beograda i preds. I.V. SR Srbije (* 1914)
* [[Jovan Marjanović]], srpski istoričar (* [[1922]])
* [[Pavle Radovanović (vajar)]] (* [[1923]])
* [[Borislav Pašćan]], dirigent, pedagog (* [[1924]])

== Nobelove nagrade ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Nicolaas Bloembergen]], [[Arthur L. Schawlow]] (doprinos razvoju laserske [[Spektroskopija|spektroskopije]]) i [[Kai Manne Siegbahn]] (doprinos razvoju [[Elektronska spektroskopija|elektronske spektroskopije]] visoke rezolucije)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: teorije u vezi toka hemijskih reakcija i to [[Kenichi Fukui]] ([[teorija graničnih molekularnih orbitala]]) i [[Roald Hoffmann]] ([[Woodward–Hoffmannova pravila]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Roger W. Sperry]] (otkrića u vezi funkcionalne specijalizacije cerebralnih hemisfera, → ''[[split-brain]]''), [[David H. Hubel]] i [[Torsten N. Wiesel]] (otkrića u vezi [[Vidna kora|prerade informacija]] u [[Vizualni sistem|vizualnom sistemu]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Elias Canetti]] (zapisi širokih pogleda, bogatstvo ideja i artističke snage)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[UNHCR|UNHCR - Ured visokog povjereništva UN za izbjeglice]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James Tobin]] (analiza finansijskih tržišta i njihovih odnosa sa odlukama o potrošnji, zaposlenošću, proizvodnjom i cenama)

== Reference ==
{{reference|2}}

; Literatura
* ''Collier's Year Book'' za 1981 (Microsoft Encarta 2004).
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003

== Vanjske veze ==
* [http://www.upi.com/Archives/1982/01/01/Focus-82-A-year-the-world-would-prefer-to-forget/2266378709200/ Focus '82: A year the world would prefer to forget]. Jan. 1, 1982. upi.com Archives
* {{en}} [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/_index_page_19.shtml OSA,RFE/RL Background Reports, Page #19]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-218.shtml Yugoslavia One Year After Tito's Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054922/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-218.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-227.shtml The Kosovo Unrest -- The Causes And The Consequences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180529135609/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-227.shtml |date=2018-05-29 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-1-11.shtml The Kosovo Events In Perspective]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Patrick Moore, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-237.shtml Why New Unrest In Kosovo?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307202411/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-237.shtml |date=2016-03-07 }}, Louis Zanga, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-120.shtml Yugoslavia's Census -- Final Results] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171226175341/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-4-120.shtml |date=2017-12-26 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-205.shtml Exodus of Serbs from Kosovo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-154.shtml On the Eve of the Self-Managers' Congress: Changes in the Offing?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055047/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-154.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-14.shtml Yugoslav Communists Mourn Stevan Doronjski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054811/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-14.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-17.shtml Economic Development Of Kosovo Under Discussion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309052545/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-17.shtml |date=2016-03-09 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-3-147.shtml Reforms at the University of Kosovo: Reaction to Nationalism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054846/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-3-147.shtml |date=2011-07-28 }}, John Blahnik, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-76.shtml Kosovo Provincial Government And Party Leaderships Purged] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055108/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-76.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-197.shtml Sergej Kraigher -- Yugoslavia's New State President] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326063410/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-2-197.shtml |date=2012-03-26 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-244.shtml A New High In Albanian-Kosovar Relations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055143/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-244.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-38.shtml Kosovo Albanian Leader Attacks Enver Hoxha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054959/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-38.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-3-277.shtml More on Fadil Hoxha's Sharp Attack on Tirana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054835/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-3-277.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-80.shtml Dusan Dragosavac New Party President in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055057/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-80.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-121.shtml Tirana Implies Soviet-Serbian Plot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054910/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-121.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-1-169.shtml Catholic Church Under Fire In Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055037/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-1-169.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-1-1.shtml New Books about Soviet Gulag Published in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054822/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-1-1.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/85-3-26.shtml Vukmanovic Censures Dedijer Over Tito's Biography]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-133.shtml Albania's Number Two Man -- Mehmet Shehu -- Commits Suicide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055023/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-133.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-128.shtml More On Albanian Premier's Mysterous Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055126/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-12-128.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-1-107.shtml Yugoslav Author on Moscow's Conflict with East European Countries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728055117/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-1-107.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE

{{Commonscat|1981}}

[[Kategorija:1980.]]</text>
      <sha1>ajo7hsmjv1t1pdq1ixszax88y44lx5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1936.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23731</id>
    <revision>
      <id>42705527</id>
      <parentid>42585540</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T20:35:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar/Siječanj */</comment>
      <origin>42705527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63918" sha1="ftpun79i0cd7s6h8xwtisyqcqok7zje" xml:space="preserve">{{Godina nav|1936}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|1936}}

Godina '''1936''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXXVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru.
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1936''': &lt;br /&gt; [[1936#Januar/Siječanj|1]] • [[1936#Februar/Veljača|2]] • [[1936#Mart/Ožujak|3]] • [[1936#April/Travanj|4]] • [[1936#Maj/Svibanj|5]] • [[1936#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1936#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1936#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1936#Septembar/Rujan|9]] • [[1936#Oktobar/Listopad|10]] • [[1936#Novembar/Studeni|11]] • [[1936#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1936#Rođenja|Rođenja]] • [[1936#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - Uvedeni motorno-električni vozovi na kratkim linijama iz Beograda.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/01/03?pageIndex=00004 &quot;Vreme&quot;, 3. jan. 1936]&lt;/ref&gt;
* [[7. 1.]] - U [[Pahlavi (dinastija)|Iranu]] zabranjeno pokrivanje žena, kasnije će ovaj datum u zemlji biti Dan žena (nakon Islamske revolucije prozvan &quot;dan sramote&quot;)&lt;ref name=&quot;Milani1992&quot;&gt;{{cite book|author=Farzaneh Milani|title=Veils and Words: The Emerging Voices of Iranian Women Writers|url=http://books.google.com/books?id=bOMwi_XXlsYC&amp;pg=PA34|year=1992|publisher=Syracuse University Press|isbn=978-0-8156-2557-5|pages=34–}}&lt;/ref&gt;.
* [[7. 1.|7]] - [[8. 1.]] - Generalni štrajk u [[Buenos Aires]]u, pet mrtvih u sukobima (dogovor postignut 25. 1.).
* [[14. 1.]] - Prva izložba karikatura [[Ošišani jež|Ošišanog ježa]] u paviljonu &quot;Cvijeta Zuzorić&quot;.
* [[17. 1.]] - [[Venijamin I]] izabran za vaseljenskog patrijarha (do [[1946]]).
* 17. 1. - Komunista Đuro Halabarec ubio policajca i jednog ranio tokom povorke nezaposlenih radnika na Preradovićevom trgu u Zagrebu.&lt;ref&gt;Vreme 1936-01-21, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[18. 1.]] - Otvoren za javnost [[Muzej kneza Pavla]] u Beogradu.
* [[19. 1.]] - Otvorena pruga Veles-Prilep, od ranije postoji prema Bitolju.
* [[20. 1.]] - Umro britanski kralj [[George V]], nasleđuje ga sin [[Edvard VIII]] (do decembra); sahrana 28. 1..
* 20. 1. - [[Drugi italijansko-abesinski rat]]: etiopska Božićna ofanziva okončana taktičkim etiopskim uspehom, Italijani privremeno zaustavljeni na severu. Ali istog dana na jugu okončana [[Bitka na Ganale Doriji]] u kojoj su etiopske snage potučene.
* 20. 1. - Počinje 50-dnevni generalni štrajk u [[Francuski mandat za Siriju i Liban|Siriji]] protiv francuske politike.
* [[22. 1.]] - U Beogradu izmereno 19,3 stepena, najtoplije u januaru od 1900.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/26?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 26. jan. 1936]&lt;/ref&gt;
* [[26. 1.]] - Izbori u Grčkoj: venizelisti i monarhisti približno izjednačeni, jezičak na vagi je Narodni front na čelu sa komunistima.

=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[David Frankfurter]], Jevrejin rođen u [[Daruvar]]u, ubio [[Wilhelm Gustloff|Wilhelma Gustloffa]], šefa [[NSDAP|nacističke]] stranke u [[Švajcarska|Švajcarskoj]].
* [[5. 2.]] - Premijera [[Charlie Chaplin|Chaplinovog]] filma ''[[Modern Times]]''.
* [[6.2.|6]]-[[16. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1936]] u [[Garmisch-Partenkirchen]]u ([[Njemačka]]).
* [[12. 2.]] - U Francuskoj izrečena presuda učesnicima [[Marsejski atentat|Marsejskog atentata]]: [[Zvonimir Pospišil]], [[Ivan Rajić]] i [[Mijo Kralj]] osuđeni na doživotni zatvor a [[Eugen Kvaternik]], [[Ante Pavelić]] i [[Ivan Perčević]] na smrt u odsustvu.
* [[13. 2.]] - Sahrana monarhističkog istoričara [[Jacques Bainville|Jacquesa Bainvillea]] u Parizu, pripadnici ''[[Camelots du Roi]]'', omladinske formacije ''[[Action Française]]'', napali kola sa socijalističkim političarem [[Léon Blum|Léonom Blumom]] i teško ga povredili; vlada sledeće večeri zabranjuje AF.
* februar - Objavljena knjiga &quot;Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca&quot; [[John Maynard Keynes|Johna Maynarda Keynesa]].
* februar - Francuska vlada ratifikovala [[Franko-sovjetski pakt o uzajamnoj pomoći]] (ratifikacije razmenjene 27. marta u Moskvi).
* [[16. 2.]] - Levičarski [[Narodni front (Španija)|Narodni front]] pobedio malom razlikom na izborima u [[Druga Španska Republika|Španiji]] (poslednji izbori do [[1977]]). Nakon ovoga u zemlji počinje talas nasilja, zauzimanja zemlje, pljačkanja i paljenja crkava.
* [[17. 2.]] - U američkim novinama se pojavljuje strip [[Fantom (strip)|Fantom]] (prvi superheroj sa pripijenim kostimom i maskom).
* 17. 2. - Umro Wilhelm Berliner, direktor austrijskog osiguravajućeg koncerna ''Phönix'', jednog od najvećih u Evropi - ali sledećeg meseca dolazi do pada zbog ogromnih dugova. Skandal je udarac [[Kurt Schuschnigg|Schuschniggovom]] režimu i austrijskoj državi.
* 10 - [[19. 2.]] - [[Bitka kod Amba Aradama]]: Italijani uz pomoć avijacije i bojnih otrova uništili etiopsko desno krilo na severu.
* 20. - 21. 2. - Španija: levičarske demonstracije za amnestiju i neredi, militanti napadaju crkve i manastire; vlada amnestira 34.000 političkih zatvorenika.
* [[23. 2.]] - Načelnik španskog Generalštaba [[Francisco Franco]] imenovan za vojnog komandanta na Kanarskim ostrvima.
* [[26. 2.]] - &quot;[[Incident 26. februara]]&quot; u Japanu, Frakcija Carskog puta pokušala puč, nekoliko političara ubijeno (kraj frakcije).
* 26. 2. - Obnovljen [[Generalitat de Catalunya|Generalitet Katalonija]].
* februar - Kampanja zanatlijskih radnika protiv fabričke obuće, naročite &quot;Batine&quot; gumene obuće, koja je znatno jeftinija - ali seljaci se s tim ne slažu.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/02/26?pageIndex=00004 ''Grupa seljaka i narodnih poslanika traži od nadležnih ministara da se omogući rad firmi &quot;Bata&quot;''. Vreme, 26. feb. 1936, str. 6]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* [[27. 2.]] - Vlada KJ usvaja uredbu kojom se sedište reis-ul-uleme vraća u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/03/01?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 1. mart 1936]&lt;/ref&gt;
* 27 - [[29. 2.]] - [[Druga Tembienska bitka]]: uništena etiopska armija centra.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Hoover dam from air.jpg|mini|260px|[[Hooverova brana]]]]
* [[1. 3.]] - Završena [[Huverova brana]].
* 1. 3. - [[Videofon]]: nemački ministar pošte inaugurirao sistem ''Gegensehn-Fernsprechanlagen'', prva veza između Berlina i Lajpciga.
* [[4. 3.]] - Prvi let dirižabla ''[[LZ 129 Hindenburg]]''.
* [[5. 3.]] - Prvi let aviona ''[[Supermarine Spitfire]]''.
* 5. 3. - [[8. dodjela Oscara]]: statuete se prvi put nazivaju &quot;oskari&quot;, najbolji film je ''[[Mutiny on the Bounty (film, 1935)|Mutiny on the Bounty]]'', četiri nagrade za ''[[The Informer (film, 1935)|The Informer]]'', dve za ''[[A Midsummer Night's Dream (film, 1935)|A Midsummer Night's Dream]]''.
* [[6. 3.]] - Poslanik Damnjan Arnautović pucao u skupštini na predsednika vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] i promašio.
* [[7. 3.]] - [[Remilitarizacija Rajnlanda]]: protivno [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]] i [[Ugovori iz Lokarna|Ugovorima iz Lokarna]] a uz izgovor Franko-sovjetskog pakta, nemačka vojska zaposeda teritoriju na levoj obali [[Rajna|Rajne]]. Hitler istog dana zvanično odbacuje Ugovore iz Lokarna i raspisuje izbore za 29. mart.
* 7. 3. - Rekonstrukcija Stojadinovićeve vlade: gen. [[Petar Živković]] je na mestu ministra vojske i mornarice zamenjen gen. [[Ljubomir Marić|Ljubomirom Marićem]].
[[Datoteka:Versailler Vertrag.png|mini|270px|Nemačka nakon Versajskog sporazuma, označene granice demilitarizovanog Rajnlanda]]
* [[8. 3.]] - Osnovana Radio Jugoslavija, danas Međunarodni Radio Srbija.
* [[9. 3.]] - [[Pogrom u Przytyku]], sukob Jevreja i Poljaka s troje mrtvih (u novije vreme se opovrgava da se radilo o pogromu).
* mart - Počela reklamna prodaja u nedovršenoj robnoj kući &quot;Tata&quot; - &quot;panika&quot; među beogradskim trgovcima.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/03/13?pageIndex=00010 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1936]&lt;/ref&gt;
* [[12. 3.]] - [[Falanga (Španija)|Falangisti]] pucali na socijalističkog potpredsednika Kortesa [[Luis Jiménez de Asúa]], ubijen njegov pratilac; demonstranti sutradan zapalili još dve crkve u Madridu.
* [[14. 3.]] - Zabranjena španska Falanga, njen lider [[José Antonio Primo de Rivera]] uhapšen.
* [[15. 3.]] - Austrijanac [[Josef Bradl]] ostvario na [[Planica|Planici]] prvi skijaški skok preko 100 m.
* 17 - [[18. 3.]] - Velike poplave na istoku SAD, naročito u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]], gde je bilo 69 mrtvih.
* [[19. 3.]] - Savet Društva naroda osudio Nemačku zbog gaženja Versajskog i Lokarnskog ugovora.
* [[23. 3.]] - Italija, Austrija i Mađarska dopunile [[Rimski protokoli (1934)|Rimske protokole]] iz 1934.
* [[24. 3.]] - Prva modna revija u Beogradu, u Domu inženjera i tehničara.
* [[25. 3.]] - Potpisan [[Drugi Londonski pomorski ugovor]].
* [[27. 3.]] - [[Stipe Javor]] umro u Srijemskoj Mitrovici - nakon njegovog sprovoda u Zagrebu će doći do nereda.
* [[29. 3.]] - Jednopartijski izbori u Nemačkoj i referendum o okupaciji Rajnlanda: 98,8% za, uz odziv od 99%.
* [[31. 3.]] - [[Bitka kod Maychewa]]: uništenje etiopskih snaga na severu.

=== April/Travanj ===
* {{circa}} april - Jugoslavija napušta politiku slobodne trgovine i pristupa kontroli i dirigovanju uvoza i izvoza.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/04/10?pageIndex=00005 &quot;Politika&quot;, 10. april 1936]&lt;/ref&gt;
* [[1. 4.]] - U Austriji uvedena vojna obaveza, protivno Senžermenskom ugovoru.
* 1. 4. - U Kraljevini Jugoslaviji, međugradski telefonski pozivi se mogu obavljati sa svakog telefona.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/03/06?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 6. mart 1936]&lt;/ref&gt;
* [[3. 4.]] - Pogubljen [[Bruno Hauptmann]], osuđen za otmicu i ubistvo [[Charles Lindbergh|Lindbergovog]] deteta.
* [[4. 4.]] - Počeo generalni štrajk studenata u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju i Subotici. U sukobu &quot;Ornasovaca&quot; (Organizacija nacionalnih studenata) i levičarskih studenata, koji su tražili štrajk na Beogradskom univerzitetu protiv visokih školarina i dr., ubijen levičar [[Žarko Marinović]] i teže povređen Jovan Šćepanović (ovaj datum će posle rata postati Dan studenata).
* 5 - 6. 4. - Jaki uragani pogađaju mesta u državama Misisipi i Džordžija.
* [[7. 4.]] - Španski parlament smenio predsednika [[Niceto Alcalá-Zamora|Alcalá-Zamoru]].
* [[9. 4.]] - U Trnovcu kod Gospića ubijen narodni poslanik iz HSS [[Karlo Brkljačić]].
[[Datoteka:Ioannis Metaxas 1937 cropped.jpg|mini|160px|[[Ioannis Metaksas]], diktator Grčke 1936-41.]]
* [[13. 4.]] - Umro [[Kraljevina Grčka|grčki]] premijer [[Konstantinos Demercis]], nasleđuje ga [[Ioannis Metaksas]] (do [[1941]]).
* 13. 4. - Otkriven [[asteroid]] [[1605 Milankovitch]] (astronom [[Petar Đurković]]).
* [[14. 4.]] - Na proslavi Republike u Madridu bačene petarde pred tribinu, došlo do meteža sa povređenima.
* [[15. 4.]] - Počinje [[Arapska pobuna u Palestini (1936–1939)]], nazvana i Veliki arapski ustanak, protiv [[Britanski mandat nad Palestinom|britanske vlasti]] i masovnog [[Aliyah|doseljavanja Jevreja]]; generalni štrajk Arapa traje od 20. aprila do oktobra.
* april - Počela gradnja [[Unska pruga|Unske pruge]].&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/10/04?pageIndex=00008 &quot;Vreme&quot;, 4. okt. 1936]&lt;/ref&gt;
* april - [[Aprilski plenum CK KPJ (1936)|Aprilski plenum CK KPJ]] u Beču: međusobni sukobi, Kominterna će raspustiti CK.
* april - Biskupi sa Jadrana osuđuje &quot;nemoral i golotinju&quot; na plažama.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/04/16?pageIndex=00009 &quot;Politika&quot;, 16. april 1936]&lt;/ref&gt;
* [[16. 4.]] - Seljačka rulja ubila šestoricu omladinaca [[Jugoslovenska radikalna zajednica|JRZ]]-e u [[Kerestinec|Kerestincu]], ubeđena da se radi o četnicima; povređen bivši hrvatski ban [[Antun Mihalović]]; doseljenik Jovan Buta, predsednik &quot;Četničkog udruženja&quot; u [[Samobor]]u, ubijen sa ženom i kčerkom u Rakitju; još jedno ubistvo u Plešivici&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/04/18#page/0/mode/1up Politika, 18. april 1936, str. 1-3]. digitalna.nb.rs (pristup. 8.2.2016.)&lt;/ref&gt;.
* 14 - [[25. 4.]] - [[Ogadenska bitka]]: poražene etiopske trupe na jugu, ali ne i uništene.
* [[25. 4.]] - U Palestini osnovan [[Arapski visoki komitet]] na čelu sa muftijom [[Muhamed Amin al-Huseini|al-Huseinijem]] (zabranjen 1937).
* [[26. 4.]] - Italijanski maršal [[Pietro Badoglio]] pokreće &quot;[[Marš gvozdene volje]]&quot; iz [[Dese]]a prema [[Adis Abeba|Adis Abebi]].
* [[28. 4.]] - Umro [[Kraljevina Egipat|egipatski]] kralj [[Fuad I (Egipat)|Fuad I]], nasleđuje ga [[Faruk I (Egipat)|Faruk I]] (do [[1952]]).

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Italian East Africa (1938–1941).svg|thumb|220px|[[Italijanska Istočna Afrika]] 1936-40]]
* [[2. 5.]] - Premijera kompozicije &quot;[[Petar i vuk]]&quot; u Moskvi.
* [[3. 5.]] - Drugi krug izbora u Francuskoj, pobedio [[Narodni front (Francuska)|Narodni front]] [[Léon Blum|Léona Bluma]], koalicija različitih socijalista i komunista (poslednji izbori u Francuskoj do [[1945]]). Radnici započinju štrajkove i nadaju se revoluciji.
* 3. 5. - Otvorene vazdušne linije Beograd-Borovo-Zagreb i Beograd-Niš-Skoplje (od 1. juna Beograd-Sarajevo-Dubrovnik).&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/04?pageIndex=00012 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1936]&lt;/ref&gt;
* [[5. 5.]] - Italijanske snage ušle u [[Adis Abeba|Adis Abebu]], u kojoj vladaju neredi (Haile Selasije napustio grad tri dana ranije). Musolini proglasio kraj [[Drugi italijansko-abesinski rat|Drugog italijansko-abesinskog rata]].
* x. 5. - U Beogradu otvorena robna kuća Ta-Ta, nekoliko dana kasnije jedan trgovački pomoćnik razbio izloge, iz &quot;protesta prema stranom kapitalu&quot;&lt;ref&gt;Vreme, 10. maj 1936, str. 9&lt;/ref&gt; (osuđen na globu 1940&lt;ref&gt;Vreme, 14. feb. 1940, str. 11&lt;/ref&gt;). Uprava grada je zabranila rad kuće 10. juna, na osnovu zabrane osnivanja trgovačkih radnji velikog obima iz 1934.
* 6. - 7. 5. - Konferencija [[Mala Antanta|Male Antante]] i Balkanskog sporazuma u Beogradu.
* [[9. 5.]] - Formirana [[Italijanska Istočna Afrika]], od Eritreje, Italijanske Somalije i tek anektirane Etiopije.
* 9. 5. - Generalni štrajk i demonstracije u [[Solun]]u, vojska i žandarmerija pucale u masu, 12 mrtvih.
* [[10. 5.]] - Španski premijer [[Manuel Azaña]] izabran za predsednika (do 1939)
* [[12. 5.]] - Arapski visoki komitet odlučuje da se od 15. maja u Palestini neće plaćati porezi i pribeći će se oružanom otporu ako Britanci ne zaustave useljavanje Jevreja, prodaju imanja i ako ne osnuju zakonodavno telo.
* 12. 5. - Prvo putovanje linije ''[[Super Chief]]'' od Čikaga do Los Anđelesa - prvi voz sa dizel vučom i svim vagonima Pullmanovim spavaćim kolima.
[[Datoteka:Queen Mary New York.jpg|mini|240px|''[[RMS Queen Mary]]'' (foto 1960)]]
* 12. 5. - [[Datoteka:Menjiang Flag (1936).svg|25px]] Japanci proglasili formalno nezavisnu Mongolsku vojnu vladu u kineskoj Unutrašnjoj Mongoliji (→ [[Mengjiang]]).
* [[maj]] - Jugoslavija, koja trpi štetu zbog međunarodnih sankcija Italiji, zaključila [[barter]] sporazum sa Nemačkom.
* [[14. 5.]] - Počeo štrajk u Trepči, završen sporazumom 1. juna.
* [[19. 5.]] - Inauguracija [[Telavivska luka|Telavivske luke]], pred oduševljenim narodom se istovaruje cement sa jugoslovenskog broda &quot;Četvrti&quot;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/31?pageIndex=00008 &quot;Politika&quot;, 31. maj 1936]&lt;/ref&gt; - izgrađena je za manje od dve godine, kao alternativa za arapsku luku u [[Jafa|Jafi]].
* [[25. 5.]] - Počeo je dugi štrajk u američkoj firmi [[Remington Rand]] tokom kojeg će nastati [[Formula Mohawk Valley]] za razbijanje štrajkova.
* [[26. 5.]] - Tragedija u češkom mestu Rakvice, na školskom izletu se utopilo 31 dete.
* [[27. 5.]] - [[1. 6.]] - Prvo putovanje luksuznog broda ''[[RMS Queen Mary]]'' (preko Atlantika joj treba 42 minuta duže nego &quot;[[SS Normandie|Normandiji]]&quot;, ali u avgustu će osvojiti [[Plava traka|Plavu traku]]).
* [[28. 5.]] - [[Alan Turing]] predao rad u kome je uveden pojam [[Turingov stroj|Turingovog stroja]].
* [[29. 5.]] - U španskom gradu [[Yeste]] došlo do sukoba između seljaka i [[Civilna garda (Španija)|Civilne garde]] - 18 mrtvih, od čega 17 seljaka.
* 29. 5. - Prikazan ''[[Fury (film, 1936)|Fury]]'', prvi holivudski film [[Fritz Lang|Fritza Langa]].
* 29. 5. - Sporazum o okončanju štrajka građevinskih radnika u Beogradu, u sukobu štrajkača sa žandarmima na Pašinom brdu poginuo jedan radnik.
* [[31. 5.]] - U beogradskom Košutnjaku otvoreno golf-igralište (proteže se &quot;od nemačkog ratničkog groblja prema Rakovici&quot;)&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/06/03?pageIndex=00005 &quot;Politika&quot;, 3. jun 1936., str. 5]. digitalna.nb.rs (pristup. 27.1.2016.)&lt;/ref&gt;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Léon-Blum-micro1936.jpg|mini|250px|[[Léon Blum]]]]
* [[2. 6.]] - Početak štrajka lučkih radnika u [[Antverpen]]u i šireg socijalnog pokreta u Belgiji, koji vodi sporazumu sa vladom (minimalna plata, šest dana plaćenog odsustva, 40-satna nedelja, sloboda sindikata).
* [[3. 6.]] - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] zabranjena [[Mađarska nacionalsocijalistička partija|nacionalsocijalistička partija]], uhapšeno više stotina ljudi.
* [[4. 6.]] - [[Léon Blum]] je francuski premijer, na čelu vlade Narodnog fronta (prvi socijalista i Jevrejin premijer, 1936-37 i 1938).
* 7/[[8. 6.]] - Generalni štrajk u Francuskoj: potpisani [[Matinjonski sporazumi (1936)|Matinjonski sporazumi]] kojim se daju izvesna prava radnicima.
* [[8. 6.]] - Velika svečanost u [[Bukurešt]]u povodom godišnjice vlasti kralja [[Karol II (Rumunija)|Karola II]]; došlo je do pada tribine, veliki broj mrtvih.
* [[9. 6.]] - Mussolinijev zet [[Galeazzo Ciano]] (33) postaje talijanski ministar inozemnih poslova (do [[1943]]).
* 9. 6. - Šef [[nikaragva]]nske Nacionalne garde [[Anastasio Somoza García]] prinudio na ostavku predsednika [[Juan Bautista Sacasa|Sacasu]] - sa i bez predsedničke titule vlada zemljom do [[1956]].
* [[10. 6.]] - Objavljen roman ''[[Gone with the Wind (roman)|Gone with the Wind]]'' [[Margaret Mitchell]].
* [[11. 6.]] - [[4. 7.]] - Održana [[Međunarodna nadrealistička izložba (London)|Međunarodna nadrealistička izložba]] u Londonu. [[Salvador Dalí]] držao predavanje 1. jula u ronilačkom odelu i zamalo se ugušio. Inače, ranije ove godine je uradio sliku &quot;Meka konstrukcija s kuvanim pasuljem (Slutnja Građanskog rata)&quot;.
* [[13. 6.]] - Presude komunistima: Đuro Halabarec osuđen na smrt za ubistvo policajca u Zagrebu 17. januara.
* [[15. 6.]] - U Estoniji eksplodirala vojna laboratorija, 60 poginulih.
* 15. 6. - Prvi let bombardera ''[[Vickers Wellington]]''.
* 15. 6. - Polufinale Davis Cupa u Beču: Austrija - Jugoslavija 1:4, igrači sutradan oduševljeno dočekani u Zagrebu.
* jun - Afera Aleksandra Bodija, jugoslovenskog diplomate koji je švercovao persijske tepihe u zemlju&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/06/18?pageIndex=00003 Vreme, 18. jun 1936, str. 5]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/10/28#page/9/mode/1up Vreme, 28. okt. 1939, str. 10]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; (okrivljeni kažnjeni u oktobru sa blizu 33 miliona dinara&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 18. okt. 1936&lt;/ref&gt;).
* [[16. 6.]] - Kod Budimpešte se prevrnuo splav sa pijanim tramvajdžijama - 17 mrtvih.
* [[17. 6.]] - Ujedinjene sve policijske snage u Trećem rajhu, na njihovo čelo postavljen [[Heinrich Himmler]] (→ ''[[Ordnungspolizei]]'', ''[[Sicherheitspolizei]]'', ''[[Kriminalpolizei (Treći Rajh)|Kriminalpolizei]]'').
* 17. 6. - [[André Gide]] stiže u Moskvu&lt;ref name=&quot;Sheridan1999&quot;&gt;{{cite book|author=Alan Sheridan|title=André Gide: A Life in the Present|url=https://books.google.com/books?id=mZGxs0PCwzEC&amp;pg=PA441|year=1999|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-03527-0|pages=492–}}&lt;/ref&gt; - putovanje SSSR-om vodi njegovom odbacivanju komunizma u knjizi ''Retour de l'U.R.S.S.'', objavljenoj u novembru.
* [[19. 6.]] - [[Max Schmeling]] nokautirao u Njujorku [[Joe Luis]]a u 12. rundi (dogodine će imati revanš).
* 19. 6. - Totalno [[pomračenje Sunca]], u Jugoslaviji prekriveno od 75% diska u Sloveniji do preko 90% u Makedoniji&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=19360619 Total Solar Eclipse of 1936 June 19] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140815041506/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=19360619 |date=2014-08-15 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;.
* [[26. 6.]] - Belvederske demonstracije na [[Cetinje|Cetinju]], protest zbog ubistva beogradskih studenata i komunista, u okršaju sa žandarmerijom ima i mrtvih.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/06/28?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 28. jun 1936]&lt;/ref&gt;
* 26. 6. - &quot;[[Ornas]]ovac&quot; Slobodan Nedeljković osuđen na pet godina i mesec dana za ubistvo Žarka Marinovića i ranjavanje još dvojice studenata 4. aprila.
* 26. 6. - Prvi let ''[[Focke-Wulf Fw 61]]'', prvog funkcionalnog helikoptera. Istog dana ''[[Douglas DC-3]]'' ima prvi komercijalni let.
* [[27. 6.]] - Nesreća autobusa kod [[Vršac|Vršca]], izgorelo šest putnika.
* [[30. 6.]] - Etiopski car [[Haile Selasije]] govori pred [[Društvo naroda|Društvom naroda]]: &quot;Danas smo mi, sutra ćete biti vi&quot;. Italijanski novinari zviždali tokom govora.
* 30. 6. - Poplava u Zagrebu: nakon provale oblaka i tuče, nadošli potoci sa Zagrebačke gore.
* jun - U Bistričkom Podgorju ([[Marija Bistrica]]) seljaci okupili &quot;Hrvatsku vojsku&quot; (HSS je ranije tokom godine osnovao [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatsku seljačku zaštitu]])&lt;ref name=&quot;Ramet2006&quot;&gt;{{cite book|author=Sabrina P. Ramet|title=The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918-2005|url=http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|year=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34656-8|page=101}}&lt;/ref&gt;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Bizon u beogradskom ZOO vrtu.jpg|mini|180px|Bizon u [[Beogradski zoološki vrt|Beogradskom zoološkom vrtu]]]]
* [[3. 7.]] - Čehoslovački Jevrejin i novinar [[Stefan Lux]] se ubio u generalnoj skupštini Društva naroda kako bi privukao pažnju na antisemitizam i militarizam u Nemačkoj.
* [[4. 7.]] - Skupština [[Društvo naroda|Društva naroda]] izglasala okončanje sankcija Italiji, nakon što je ova dovršila okupaciju Etiopije (Jugoslavija okončala sankcije 15. jula).
* [[6. 7.]] - Uvođenje pešačkih prelaza u Beogradu: uveče probno obeležen prelaz u Kneza Mihaila kod &quot;Ruskog cara&quot; - dve linije s obe strane prelaza.&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 7. jul 1936&lt;/ref&gt;
* [[11. 7.]] - Austrijsko-nemački sporazum: Nemačka priznaje suverenitet Austrije, nema mešanja u unutrašnje poslove, Austrija će u svojoj politici imati na umu da je nemačka država.
* [[12. 7.]] - Otvoren [[Beogradski zoološki vrt]].
* 12. 7. - Otvorena pruga Kosovo Polje - Peć.
* 12. 7. - Pripadnici španske [[Falanga (stranka)|Falange]] ubili socijalistu i poručnika policijske Napadačke garde [[José del Castillo Sáenz de Tejada|Joséa del Castilla]].
* 12. 7. - Počinje gradnja [[Koncentracioni logor Sachsenhauen|Koncentracionog logora Sachsenhausen]].
* 12. 7. - Finale evropske zone [[Davis Cup]]a u Zagrebu: Jugoslavija-Nemačka 2:3 (Nemci zadnjeg dana predali dva meča zbog kiše).
* [[13. 7.]] - Pripadnici Napadačke garde i socijalistički aktivisti ubili španskog konzervativnog političara [[José Calvo Sotelo|Joséa Calva Sotela]].
* 13 - [[14. 7.]] - Vrhunac najjačeg toplotnog talasa u modernoj istoriji Severne Amerike, koji će ubiti hiljade ljudi; u severnom Mičigenu temperatura ide do 45&amp;nbsp;°C.
* [[15. 7.]] - Pri poletanju iz [[Ljubljana|Ljubljane]] pao putnički avion marke Spartan - sedam mrtvih.
* [[16. 7.]] - &quot;Čišćenje&quot; Berlina pred Olimpijadu: Romi poslati u [[koncentracioni logor Berlin-Marzahn]].
* [[17. 7.|17]] - [[18. 7.]] - '''[[Španski građanski rat]]''' počinje: španska Afrička armija se pobunila u Melilji; protiv levičarske vlade u metropoli pokrenut puč ali ne uspevaju staviti celu zemlju pod kontrolu.
* 18. ili [[19. 7.]] - [[Dolores Ibárruri]] zaključuje govor preko radija rečima ''[[No pasaran]]''.
* 19. 7. - Španski premijer [[José Giral]] naređuje da se narodu podeli oružje, traži pomoć od Francuske (ova na to pristaje prvih meseci, dok ne ustukne zbog nesklonosti Britanije i pritiska unutrašnjeg javnog mnenja).
* 19. 7. - Komandant Baleara [[Manuel Goded]] pokušava izvesti pobunu i u Barceloni, ali je zarobljen (streljan u augustu).
* 19. 7. - Na vrućini od oko 38 stepeni, Beograd ostao bez vode (cev u Makišu opravljena sutradan).&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/07/21#page/8/mode/1up &quot;Politika&quot;, 21. jul 1936]&lt;/ref&gt;
* 18 - [[20. 7.]] - Opsada Cuartel de la Montañe u Madridu, poraženi pobunjenici.
* [[20. 7.]] - Potpisana Konvencija iz Montrea o režimu u Moreuzima: Turska dobija punu kontrolu nad Bosforom i Dardanelima, uključujući militarizaciju; slobodan prolaz trgovačkim brodovima u mirno doba, ograničen prolaz ratnim brodovima necrnomorskih država.
[[Datoteka:Spanis Civil War 1936.svg|thumb|260px|[[Španski građanski rat]], stanje avgust - septembar '36.]]
* 20. 7. - General [[José Sanjurjo]], jedan od lidera nacionalističkog puča, gine u avionskom udesu.
* [[21. 7.]] - Počinje dvomesečna republikanska [[Opsada Alcázara]] u Toledu.
* [[23. 7.]] - Nacionalisti zauzimaju [[Granada|Granadu]] i ubijaju osumnjičene republikance (→ [[Beli teror (Španija)|Beli teror]]).
* [[24. 7.]] - Poslanik Damjan Arnautović osuđen na 15 godina robije zbog pokušaja atentata na premijera Stojadinovića (s njim osuđena još trojica).
* 24. 7. - Bitka na Guadarrami: republikanci sprečili iznenadni napad na Madrid.
* [[26. 7.]] - Osvećen kamen-temeljac nove &quot;rafinerije bakra&quot; u [[Bor]]u.
* [[26.7.|26]] - [[27. 7.]] - [[Olimpijska baklja]] prošla kroz Jugoslaviju, od [[Dimitrovgrad|Caribroda]] do [[Horgoš]]a. Na beogradskim Terazijama za ovu priliku postavljen &quot;žrtvenik&quot;.
* [[29. 7.]] - U Beogradu izmereno 39,4&amp;nbsp;°C u hladu.
* [[30. 7.]] - [[Olimpijada 1940|Olimpijske igre 1940.]] dodeljene Tokiju (kasnije Helsinkiju, na kraju nisu održane).
* 30. 7. - Dva do 12 italijanskih bombardera upućenih španskim nacionalistima se spustila u Francuskom Maroku, što je objavljeno širom sveta (još jedan avion pao u more).
* leto - Završena gradnja Hitlerove rezidencije [[Berghof]] (prošireno prethodno zdanje).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-G00630, Sommerolympiade, Siegerehrung Weitsprung.jpg|mini|200px|[[Jesse Owens]]]]
* [[1.8.|1]] - [[16. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1936|Olimpijske igre]] u [[Berlin]]u. [[Jesse Owens]] osvojio četiri zlatne medalje. [[Leon Štukelj]] osvojio srebrnu medalju u gimnastici za Jugoslaviju. Prve igre koje se prenose preko televizije.
* leto - Tokom Olimpijade je testiran novi kolor film [[Agfacolor]]. Takođe ove godine,  [[Kodachrome]] je predstavio film 8&amp;nbsp;mm, kao i 35&amp;nbsp;mm za fotografije.
* [[4. 8.]] - Kraj [[Našička afera|Našičke afere]]: većina osuđenih prošle godine oslobođena ili im kazna znatno smanjena.
* 4. 8. - [[Režim 4. avgusta]] u Grčkoj: povodom generalnog štrajka, Metaksasova vlada raspustila parlament i objavila opsadno stanje (režim traje do 1941).
* [[5. 8.]] - ''Convoy de la victoria'', nacionalistički konvoj uspeo preći iz Afrike u Španiju.
* ca. 8. 8. - Donesena uredba o uređenju Oceanografskog instituta Kraljevine Jugoslavije, u Splitu.
* [[9. 8.]] - Britanski kralj Edvard VIII stigao u Jugoslaviju (vozom u Jesenice), radi krstarenja dalmatinskom obalom na jahti ''Nahlin'', sutradan stižu u [[Šibenik]].
* 1 - [[14. 8.]] - Nacionalistička Extremadurska kampanja se okončava Bitkom za Badahos i zauzećem grada, čime je spojena njihova južna i severna zona; sledi Badahoski masakr, ubistvo najmanje 573 pristalice Republike.
* [[15. 8.]] - U Skoplju je otvorena mala fabrika za ekstrakciju [[morfin]]a i sintetiziranje [[kodein]]a i drugih alkaloida - buduće preduzeće [[Alkaloid (preduzeće)|Alkaloid Skoplje]].&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19760815|page:8 &quot;Borba&quot;, 15. avg. 1976, str. 8]&lt;/ref&gt;
* avgust - Otvara se afera sa zloupotrebama u duševnoj bolnici u Kovinu.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/08/20?pageIndex=00008 &quot;Vreme&quot;, 20. avg. 1936]&lt;/ref&gt;
* 17 - 31. 8. - Bitka u Sierra Guadalupe: Nacionalisti prelaze rijeku [[Tajo]] u napredovanju prema Madridu, navodno im je zrakoplov [[André Malraux|Andréa Malrauxa]] nanio gubitke.
[[Datoteka:Zinoviev and Kamenev.PNG|mini|220px|[[Grigorij Zinovjev|Zinovjev]] i [[Lev Kamenjev|Kamenjev]] (starija slika)]]
* 19 - [[24. 8.]] - [[Velika čistka]] &amp;mdash; [[Prvi moskovski proces]], &quot;Šesnaestorici&quot;, od kojih su glavni [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lev Kamenjev]] (streljani sutradan). Tokom procesa je optužen i bivši član CK [[Mihail Tomski]] (izvršio samoubistvo 22-og).
* [[24. 8.]] - Vojni rok u Nemačkoj produžen sa jedne na dve godine.
* [[26. 8.]] - Potpisan [[Anglo-egipatski ugovor (1936)|Anglo-egipatski ugovor]] - britanska vojska ostaje samo u zoni [[Suecki kanal|Sueckog kanala]], vojna pomoć [[Kraljevina Egipat|Egiptu]] u slučaju rata; nacionalisti nezadovoljni.

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - Sudije u Kraljevini Jugoslaviji stiču stalnost i nepokretnost, nakon petogodišnjeg roka od [[Ustav Jugoslavije 1931|ustava iz 1931]].
* 3. 9. - Bitka za Talaveru de la Reina je skupa pobeda nacionalista, koji su se primakli Madridu.
* [[4. 9.]] - [[Francisco Largo Caballero]] je novi španski premijer i ministar rata (do maja 1937).
* 4 - [[5. 9.]] - [[Beryl Markham]] je prva žena koja je preletela Atlantik sa istoka na zapad.
* [[5. 9.]] - Tokom bitke kod Cerro Muriana, [[Robert Capa]] navodno snimio fotografiju &quot;Pali vojnik&quot; (osporena autentičnost).
* 5. 9. - Nacionalisti zauzeli [[Irun]] u Baskiji, čime su republikanci u severnim provincijama odsečeni od Francuske.
* [[6. 9.]] - Zemljotres kod [[Senta|Sente]].
* 6. 9. - Prikazan film ''[[My Man Godfrey]]''.
* [[7. 9.]] - Uginuo poslednji [[tasmanijski tigar]].
* [[8. 9.]] - U lisabonskoj luci se pobunile posade dva ratna broda protiv [[António de Oliveira Salazar|Salazarove]] diktature i za špansku republiku, onesposobljeni granatiranjem.
* 8 - 14. 9. - Osmi partijski miting nacista u Nirnbergu, &quot;Miting časti&quot;, jer je Nemačkoj &quot;vraćena čast&quot; [[Remilitarizacija Rajnlanda|Remilitarizacijom Rajnlanda]]; kao sledeći ciljevi se ističu povratak kolonija i [[Četvorogodišnji plan]] (naoružavanje i samodovoljnost).
* [[9. 9.]] - Jalovi Franko-[[Francuski mandat za Siriju i Liban|sirijski]] ugovor o nezavisnosti za tri godine (Francuzi ga nisu ratifikovali).
* 9. 9. - U Londonu osnovan Komitet neintervencije u Španiji (bez efekta).
* [[12. 9.]] - Okončana Bitka za Majorku - republikanci bačeni nazad u more, počinje [[Italijanska okupacija Majorke]] (do 1939).
* [[14. 9.]] - &quot;[[Moskovsko zlato]]&quot;: počinje izvlačenje 510 tona zlata, 72,6% rezervi Banke Španije, koje će biti poslano u Sovjetski Savez (brodovi iz Kartahene krenuli 25. 10. za Odesu).
* [[18. 9.]] - Jugoslovensko-rumunska konvencija o gradnji mosta između Kladova i Turn Severina i odgovarajuće pruge od Kučeva.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/09/26?pageIndex=00010 &quot;Politika&quot;, 26. sept. 1936]&lt;/ref&gt;
* [[21. 9.]] - Nacionalisti zauzeli [[Maqueda|Maquedu]], 80&amp;nbsp;km od Madrida i 45 od Toleda.
* [[22. 9.]] - Golman BSK [[Franjo Glaser]] osuđen na dve godine strogog zatvora, jer je levog beka podmlatka, koji nije znao plivati, gurnuo u vodu na savskom kupalištu.
* [[23. 9.]] - Narodni poslanik sreza župskog Bogdan Milinčić ustreljen kod Aleksandrovca - umire sutradan. 
* [[25. 9.]] - Uredba o likvidaciji zemljoradničkih dugova u Jugoslaviji - seljacima oproštena polovina dugova od pre aprila 1932. (kada je donesen Zakon o zaštiti zemljoradnika), a ostatak da se vrati tokom 12 godina.
* 25. 9. - Francuska vlada devalvira franak za 25 do 33%, što narednih dana povlači devalvacije i nekih drugih evropskih valuta.
* [[26. 9.]] - [[Nikolaj Ježov]] novi narodni komesar unutrašnjih dela SSSR, umesto [[Genrih Jagoda|Jagode]] (do 1938, → [[Ježovščina]]).
* [[27. 9.]] - [[Opsada Alcázara]] u Toledu okončana dolaskom nacionalističkih snaga - odnose važnu simboličnu pobedu, ali su skrenuli od Madrida.
* [[29. 9.]] - Bitka kod rta Espartel je odlučujuća pomorska pobeda španskih nacionalista, kojim je probijena republikanska blokada u Gibraltarskom moreuzu.
* [[30. 9.]] - Otvoreni ''[[Pinewood Studios]]'' u Engleskoj.
* 30. 9. - Vlak upao u snijeg kod [[Malovan]]a na pruzi Zagreb-Split, na Jadranu je oluja.
* septembar/oktobar - [[Robert William Seton-Watson|Siton-Votsonov]] memorandum o ustavnom, ekonomskom i nacionalnom problemu Jugoslavije&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/138_29.pdf (iz Tematske zbirke dokumenata)], pdf str. 5&lt;/ref&gt;.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Francisco Franco 1940 (cropped).jpg|mini|130px|[[Francisco Franco]]]]
* [[1. 10.]] - [[Francisco Franco]] proglašen u Burgosu za ''[[generalissimo]]''-a Nacionalne armije i šefa države (do smrti [[1975]], takođe i šef vlade 1938-73).
* 1. 10. - Španski republikanski Kortes se sastaje u Valensiji, izglasana samouprava za Baskiju.
* [[3. 10.]] - ''[[Kriegsmarine]]'': u Hitlerovom prisustvu porinut [[bojni brod Scharnhorst]] (u službi 1939-43), u decembru i [[bojni brod Gneisenau|Gneisenau]].
* 3 - 12. 10. - [[Zagrebački zbor]]: jesenji sajam se prvi put održava na Savskoj cesti.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1936-08-30#page/0/mode/1up &quot;Politika&quot;, 30. avg. 1936], str. 15&lt;/ref&gt;
* [[4. 10.]] - [[Dolores Ibárruri]] u novinskom članku koristi izraz &quot;[[peta kolona]]&quot;, pripisan nacionalističkom generalu [[Emilio Mola|Emiliju Moli]] (u smislu da prema Madridu napreduju četiri kolone, a peta su pristalice u gradu).
* [[4. 10.]] - [[Bitka u Cable Street]]: antifašisti se sukobili sa policijom kako bi sprečili crnokošuljaše iz [[Britanska unija fašista|Britanske unije fašista]] da promarširaju kroz jevrejski kraj Londona (inače, lider BUF [[Oswald Mosley]] se dva dana kasnije u Berlinu tajno venčao sa [[Diana Mitford|Dianom Mitford]], u kući [[Joseph Goebbels|Josepha Goebbelsa]] a gost je bio i Hitler).
* [[6. 10.]] - Umro mađarski premijer [[Gyula Gömbös]], nasleđuje ga [[Kálmán Darányi]] (do 1938).
[[Datoteka:Kafana &quot;Albanija&quot;.jpg|mini|180px|left|Kafana &quot;Albanija&quot; je srušena]]
* [[9. 10.]] - U Parizu otkriven spomenik kralju Petru i kralju Aleksandru.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/10/11?pageIndex=00001 &quot;Vreme&quot;, 11. okt. 1936] (foto)&lt;/ref&gt;
* [[10. 10.]] - U Nemačkoj osnovana [[Reichszentrale zur Bekämpfung der Homosexualität und Abtreibung|Centrala Rajha za borbu protiv homoseksualnosti i abortusa]].
* 10. 10. - Austrijski ''[[Heimwehr]]'' ukinut i pripojen [[Otadžbinski front (Austrija)|Otadžbinskom frontu]].
* [[12. 10.]] - Konfrontacija filozofa [[Miguel de Unamuno|Miguela de Unamuna]] i generala [[José Millán Astray|Astraya]] na Univerzitetu Salamanca, Unamuno pred falangistima kritikuje &quot;nekrofilnu parolu&quot; ''¡Viva la Muerte!'' (&quot;Živela smrt!&quot;).
* [[14. 10.]] - [[Wallis Simpson]] pokrenula brakorazvodnu parnicu od drugog muža (dobija razvod 27. 10.) - o vesti se opširno izveštava u SAD i Francuskoj, a britanska štampa sprovodi samocenzuru.
* oktobar - Završen put Zemun - Stara Pazova, prva deonica državnog puta Beograd-Novi Sad-Subotica.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/10/18?pageIndex=00005 &quot;Vreme&quot;, 18. okt. 1936]&lt;/ref&gt;
* [[15. 10.]] - Otkriven [[asteroid]] nazvan [[1564 Srbija]] (astronom [[Milorad B. Protić]]).
* [[16. 10.]] - Opsada nacionalističkog garnizona u Oviedu okončana deblokadom.
* [[17. 10.]] - U Beogradu srušena kafana &quot;Albanija&quot; da bi na istom mestu bila podignuta [[Palata Albanija]].
* 17. 10. - [[Albacete]] postaje sedište [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]], stranih dobrovoljaca za Špansku republiku.
* [[18. 10.]] - [[Hermann Göring]] imenovan opunomoćenikom za [[Četvorogodišnji plan]]: ubrzava se naoružavanje i priprema ekonomije za rat, bez obzira na ogromnu potrošnju, deficit i pretnju inflacije na šta upozorava [[Hjalmar Schacht|Schacht]].
* [[19. 10.]] - Prva sednica Narodne skupštine KJ u novoj zgradi&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/10/20#page/4/mode/1up Politika] i [http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/10/20?pageIndex=00005 Vreme]. 20. oktobar 1936. digitalna.nb.rs (pristup. 24.2.2016.)&lt;/ref&gt; (posle rata poznatoj kao Savezna skupština), čija je gradnja počela još [[1907]].
[[Datoteka:Narodna skupština, Beograd, 2014.jpg|mini|250px|Skupština]]
* 19. 10. - Američki novinar H.R. Ekins pobedio u trci oko sveta komercijalnim letovima, vreme: 18,5 dana.
* [[23. 10.]] - Počinje rušenje dela rimskog reona Borgo, kako bi se izgradila ''[[Via della Conciliazione]]'' između trga Svetog Petra i Kastel Sant'Anđela.
* [[24. 10.]] - Politički zatvorenici, komunisti, u Sremskoj Mitrovici i Mariboru štrajkuju glađu zbog pooštrenja zatvorskog režima prošlog avgusta - četiri dana kasnije, ministarstvo potvrđuje prošlogodišnju, tolerantniju, &quot;Miškulinovu odredbu&quot;.
* 24-[[25. 10.]] - Tokom posete grofa [[Galeazzo Ciano|Ciana]] postignut sporazum Italije i Nemačke - '''[[Sile Osovine|Osovina]]''' (Mussolini objavio 1. novembra u Milanu); u vezi Jugoslavije, Hitler kaže Čanu da joj da uveravanja, kako bi je odvojio od francuskog uticaja i omeo &quot;britansku antiitalijansku aktivnost u Beogradu&quot;&lt;ref name=&quot;Boone2008&quot;&gt;{{cite book|author=J.C. Boone|title=HITLER AT THE OBERSALZBERG: With Perceptions|url=http://books.google.com/books?id=U03SRBquJbEC|date=27 September 2008|publisher=Xlibris Corporation|isbn=978-1-4628-1353-7|page=90}}&lt;/ref&gt;.
* 25. 10. - U Beogradu u parku na Topličinom vencu otkriven spomenik [[Vojin Popović|Vojvodi Vuku]].
* [[26. 10.]] - [[Joachim von Ribbentrop]] stiže u London kao novi nemački ambasador (do 1938), bezuspešno pokušava da dogovori anglo-nemački savez.
* [[28. 10.]] - Sastanak [[Kemal Atatürk|Atatürk]] - [[Milan Stojadinović|Stojadinović]] u Ankari, potisani ugovori o trgovini, kliringu i nastanjivanju.
* [[29. 10.]] - Neuspešni republikanski napad na [[Seseña|Seseñu]], 30&amp;nbsp;km od Madrida, mada su upotrebili sovjetske [[T-26]].
* 29. 10. - [[Irački puč (1936)|Irački puč]]: general [[Bakr Sidqi]] oborio premijera - ovo je prvi vojni udar u Iraku i arapskom svetu.
* [[30. 10.]] - Nesreća na [[Šipad]]ovoj željeznici kod Drvara, poginula četiri kočničara.

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[BBC]] započinje s emitiranjem redovitog [[TV|televizijskog]] programa (ubrzo preovlađuje elektronski sistem od [[405 linija]]).
* [[3. 11.]] - Američki predsednik [[Franklin Delano Roosevelt]] ubedljivo reizabran, pobedio je republikanca [[Alf Landon|Alfa Landona]] sa 523 prema 8 elektorskih glasova.
* 3. 11. - Jugoslovenski premijer Stojadinović se sastao sa bugarskim carem [[Boris III (Bugarska)|Borisom III]].
* [[4. 11.]] - Anarhistička [[Nacionalna konfederacija rada]] (CNT) dobija četiri mesta u španskoj vladi, među kojima je i prva žena ministar, [[Federica Montseny]]. Istog dana, nacionalisti zauzeli [[Getafe]] kod Madrida, lokaciju avio-baze.
* 4. 11. - Odobrena nacionalizacija industrije aeroplanskih motora Rakovica.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1936/11/05?pageIndex=00004 &quot;Vreme&quot;, 5. nov. 1936]&lt;/ref&gt;
* [[6. 11.]] - Usled nadiranja nacionalističkih snaga, republikanska vlada beži iz Madrida u Valensiju; u Madridu je sutradan osnovan Savet odbrane na čelu sa generalom [[José Miaja|Miajom]].
* [[7. 11.]] - U Madridu počinju [[Paracuelloski masakri]], republikanci za mesec dana ubijaju 2-3 hiljade nacionalista.
* [[8. 11.]] - Sastanak [[Knez Pavle|Kneza Pavla]] i [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] na Brdu kod Kranja - ništa konkretno.
* 8. 11. - General [[Emilio Mola]] pokreće napad na [[Madrid]], počinje [[Opsada Madrida]] (do marta 1939); uveče na front stižu prve Inter-brigade.
* [[9. 11.]] - [[Kostaq Kota]] novi premijer [[Kraljevina Albanija|Albanije]] nakon [[Mehdi Frashëri]]ja (do [[1939]]).
* [[11. 11.]] - Osvećena Spomen-kosturnica srpskih ratnika u Zejtinliku kod Soluna.
* 11. 11. - [[Durrutijeva kolona]], anarhistička vojna jedinica, stiže u Madrid.
* 11. 11. - Britanska krunska [[Peelova komisija]] stiže u Palestinu da ispita uzroke tamošnjeg revolta.
* [[12. 11.]] - Otvoren [[San Francisco–Oakland Bay Bridge]].
* [[14. 11.]] - [[Treći Rajh|Nemačka]] se odrekla [[Versajski ugovor|Versajskih]] obaveza po pitanju rečnih vodenih puteva; samo Francuska, Čehoslovačka i Jugoslavija osuđuju ovaj jednostrani čin.
* 14. 11. - [[Suiyuanska kampanja]]: sukob kineske vojske i japanskih marioneta u Unutrašnjoj Mongoliji.
[[Datoteka:Anti-Comintern Pact signing 1936.jpg|mini|190px|Potpisivanje [[Antikominternski pakt|Antikominternskog pakta]]]]
* [[16. 11.]] - [[Abdikacijska kriza]]: kralj [[Edward VIII od Ujedinjenog Kraljevstva|Edward VIII]] obavestio premijera [[Stanley Baldwin|Baldwina]] da se namerava oženiti sa [[Wallis Simpson]].
* [[18. 11.]] - Francuski ministar unutarnjih poslova Roger Salengro izvršio samoubojstvo - bio je na meti klevetničke kampanje krajnje desnice.
* [[20. 11.]] - Osnivač Falange [[José Antonio Primo de Rivera]] je streljan ranu ujutro; anarhista [[Buenaventura Durruti]] umire od rana istog dana.
* [[21. 11.]] - [[Pierre Gemayel]] osnovao [[Libanska falanga|Libansku falangu]] ([[Partija Kataib]]), okuplja uglavnom [[Maronitska crkva|Maronite]].
* 15 - [[23. 11.]] - Bitka u Univerzitetskom gradu je strateška republikanska pobeda u Madridu, zaustavljeno brzo nadiranje nacionalista.
* [[25. 11.]] - Nemačka i Japan sklopili [[Antikominterna pakt]] (Italija se pridružuje sledeće godine).
* [[29. 11.]] - Počinje Prva Bitka na Korunjskom drumu, nacionalisti pokušali da odseku Madrid sa zapadne strane.
* [[30. 11.]] - Izgorela londonska [[Kristalna palata]].
* 30. 11. - Baskijci započinju neuspešnu Villarrealsku ofanzivu protiv nacionalista (do 24. 12.).

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Hitlerjugend.svg|50px|left|Značka HJ]]
* [[1. 12.]] - Članstvo u [[Hitlerjugend]]u obavezno za Nemce-arijevce od 10 do 18 godina starosti.
* decembar, početkom - Do sada su održani lokalni izbori u KJ, po banovinama: JRZ je sveukupno uzela 2.626 opština od 3.762, bivši HSS 507 i Udružena opozicija 318.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/12/09?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 9. dec. 1936]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Soviet Union change 1936-12-05.png|mini|250px|Promene u sastavu SSSR]]
* [[2. 12.]] odn. [[5. 12.]] - [[Država Džebel Druz]], na jugu, i [[Alavitska Država]], na primorju, vraćeni u sastav [[Francuski mandat za Siriju i Liban|francuske Sirije]].
* [[5. 12.]] - Donesen novi [[Ustav SSSR (1936)|Ustav SSSR]], poznat i kao Staljinov ustav. Uvedeni dvodomni [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza]], formalno univerzalno direktno pravo glasa, ekonomska prava, prava na rad, odmor, razonodu, zdravstvo, obrazovanje, itd. (kritičari ga smatraju propagandnim dokumentom).
* 5. 12. - [[Nacionalno razgraničenje u SSSR]]:
** [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika]] podeljena u [[Datoteka:Flag of Georgian SSR (1937-1951).svg|25px]] [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijsku]], [[Datoteka:Flag of the Armenian Soviet Socialist Republic (1937–1940).svg|25px]] [[Jermenska Sovjetska Socijalistička Republika|Jermensku]] i [[Datoteka:Flag of Azerbaijan SSR (1937-1940).svg|25px]] [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžansku SSR]].
** [[Datoteka:Flag of Kazakh SSR (1937-1940).svg|25px]] Kazačka ASSR, deo [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]], postaje zasebna [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]].
** [[Datoteka:Flag of Kyrgyz SSR before 1952.svg|25px]] Kirgiska ASSR, deo [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]], postaje zasebna [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika]].
** [[Karakalpakstan|Karakalpačka ASSR]] prelazi iz RSFSR u sastav [[Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbečke SSR]].
* [[6. 12.]] - Pošto Norveška uskraćuje gostoprimstvo [[Lav Trocki|Lavu Trockom]], meksički predsednik [[Lazaro Cardenas]] objavljuje da može doći u Meksiko (stiže sledećeg meseca).
* [[9. 12.]] - Putnički avion [[Douglas DC-2]] pao po poletanju sa croydonskog aerodroma, 15 poginulih, među kojima i [[Juan de la Cierva]], izumitelj [[autožir]]a i bivši švedski premijer [[Arvid Lindman]].
[[Datoteka:Vincenzo Laviosa - Duke and Duchess of Windsor - Google Art Project.jpg|mini|170px|[[Edward VIII|Edward]] od Windsora i [[Wallis Simpson]]]]
* [[10. 12.]] - Britanski kralj [[Edward VIII]] potpisuje instrument abdikacije. Sutradan se obraća naciji a novi kralj postaje njegov brat [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|George VI]], raniji vojvoda od Yorka (do [[1952]]).
* 10. 12. - Na dodeli Nobelovih nagrada u Stokholmu nema [[Carl von Ossietzky|Carla von Ossietzkog]], dobitnika nagrade za mir iz Nemačke.
* 10. 12. - Samoubistvo &quot;jedne od najlepših beogradskih devojaka&quot; Mile Dimitrijević zbog nesrećne ljubavi sa inž. Batom Stojanovićem - njen otac je 17-og ustrelio Stojanovića sa nekoliko hitaca (preživeo je) i izvršio samoubistvo (veliki publicitet, pet strana u &quot;Politici&quot;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/12/18#page/4/mode/1up &quot;Politika&quot;, 18. dec. 1936]&lt;/ref&gt;).
* [[11. 12.]] - [[Irska Slobodna Država]] koristi abdikacionu krizu u V. Britaniji da skoro u potpunosti eliminira britanskog vladara kao ustavnog činioca.
* [[12. 12.]] - [[Xi'anski incident]] - [[Chiang Kai-shek]] otet od strane &quot;Mladog maršala&quot; [[Zhang Xueliang]]-a, što će dovesti do obnove saveza sa komunistima (Chiang pušten 25. 12.).
* 12. 12. - Prikazan film ''[[Camille (film, 1936)|Camille]]'' sa [[Greta Garbo|Gretom Garbo]] i [[Robert Taylor|Robertom Taylorom]].
* [[14. 12.]] - [[David Frankfurter]] osuđen na 18 godina za ubistvo Gustloffa (pušten 1945).
* [[21. 12.]] - Prvi let bombardera ''[[Junkers Ju 88]]''.
* 21. 12. - [[Hashim al-Atassi]] prvi put postaje predsednik Sirije (1936-39, 1949-51. i 1954-55.)
* [[23. 12.]] - Beograd proglašen turističkim mestom.
* [[26. 12.]] - Eric Blair ([[George Orwell]]) stigao u Barcelonu (ostaje u Španiji pola godine).
* 27 - 29. 12. - XIV internacionalna brigada poražena u bici kod Lopere, poginuli engleski pesnici [[John Cornford]] (praunuk Charlesa Darwina) i [[Ralph Winston Fox]].
* decembar - Posle jakog toplotnog talasa letos, počinje jak hladni talas u Severnoj Americi.

=== Kroz godinu ===
* Odlična žetva u Kraljevini Jugoslaviji.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/10/29?pageIndex=00005 &quot;Politika&quot;, 29. okt. 1936]&lt;/ref&gt;
* [[Kolonizacija Kosova|Kolonizacija]]: od 1919. u &quot;Južnoj Srbiji&quot; je naseljeno 34.528 kolonista, koji su dobili 177.454 ha zemlje; ove godine oko Đakovice i u Podrimlju naseljeno 6.000 agrarnih interesenata na 48.744 ha.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/04/27?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 27. april 1937]&lt;/ref&gt; Za naseljavanje je potrošeno oko 860 miliona dinara, što je po naseljeniku &quot;neznatno&quot; u poređenju sa drugim zemljama.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/05/21?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 21. maj 1937]&lt;/ref&gt;
* Mala pijanistkinja Nada Branković pobedila na festivalu u Beču.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/02/24?pageIndex=00008 &quot;Politika&quot;, 24. feb. 1937]&lt;/ref&gt;
* Glad u zapadnoj Kini odnosi milione ljudi.
* [[Gvatemala]], [[Honduras]] i [[Nikaragva]] su ove godine napustili [[Društvo naroda]].
* [[Sarajevo]] ima 80.000 stanovnika, od čega samo 4.500 poreskih obveznika.&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 2. jan. 1937, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[Beograd]] ima 310.000 stanovnika i 125 tramvaja, koji prevoze 82% putnika; ima oko 8.000 motornih vozila svih vrsta&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 2. jan. 1937, str. 9&lt;/ref&gt; Izvršeno je 20 ubistava.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1937/02/10#page/11/mode/1up &quot;Vreme&quot;, 10. feb. 1937, str. 12]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1936.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Lazo Goluža]], urednik TVZ († [[2020]])
* [[5. 1.]] - [[Petar Kriste]], hrvatski političar
* [[6. 1.]] - [[Safet Isović]], pjevač († [[2007]])
* [[8. 1.]] - [[Božidar Šujica]], jugoslavenski i srpski pjesnik
* [[9. 1.]] - [[Marko Veselica]], ekonomist, političar († [[2017]])
* [[10. 1.]] - [[Robert Woodrow Wilson]], astronom, nobelovac
* [[11. 1.]] - [[Eva Hesse]], umetnica († [[1970]])
* [[19. 1.]] - [[Mahmut Bakali]], političar († [[2006]])
* [[22. 1.]] - [[Predrag Živković Tozovac]], pevač († [[2021]])
* [[27. 1.]] - [[Lavrentije Trifunović]], episkop šabački († [[2022]])
* [[28. 1.]] - [[Ismail Kadare]], albanski književnik († [[2024]])
* 28. 1. - [[Alan Alda]], glumac, autor
* [[29. 1.]] - [[Patrick Caulfield]], slikar († [[2005]])

=== Februar/Veljača ===
* [[10. 2.]] - [[Velimir Lukić]], književnik, upravnik Narodnog pozorišta, direktor TV Beograd († [[1997]])
* [[11. 2.]] - [[Burt Reynolds]], glumac († [[2018]])
* [[12. 2.]] - [[Đoko Stojičić]], književnik, diplomata, ministar († [[2021]])
* [[14. 2.]] - [[Uglješa Kojadinović]], glumac († [[1982]])
* [[17. 2.]] - [[Stipe Šuvar]], hrvatski političar († [[2004.]])
* [[26. 2.]] - [[Adem Demaçi]], kosovski pisac i političar († [[2018]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[5. 3.]] - [[Dean Stockwell]], glumac († [[2021]])
* [[10. 3.]] - [[Sepp Blatter]], predsjednik [[FIFA]]
* [[11. 3.]] - [[Antonin Scalia]], sudac Vrhovnog suda SAD († [[2016]])
* [[18. 3.]] - [[F. W. de Klerk]], predsednik Južne Afrike († [[2021]])
* [[19. 3.]] - [[Ursula Andress]], glumica
* [[28. 3.]] - [[Mario Vargas Llosa]], književnik, nobelovac († [[2025]])

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Milka Lukić]], glumica († [[2009]])
* [[7. 4.]] - [[Jelisaveta Karađorđević]], jugoslovenska princeza
* [[8. 4.]] - [[Milivoj Solar]], teoretičar književnosti, akademik HAZU († [[2025]])
* [[9. 4.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], glumac († [[2010]])
* [[12. 4.]] - [[Charles Napier (glumac)|Charles Napier]], glumac († [[2011]])
* [[16. 4.]] - [[Šaban Bajramović]], romski pevač († [[2008]])
* [[20. 4.]] - [[Ljubica Jović]], hrvatska glumica
* [[21. 4.]] - [[Vasilija Radojčić]], pevačica († [[2011]])
* [[23. 4.]] - [[Roy Orbison]], kantautor, muzičar († [[1988]])
* [[24. 4.]] - [[Jill Ireland]], glumica († [[1990]])
* [[29. 4.]] - [[Zubin Mehta]], dirigent

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Engelbert Humperdinck]], pevač
* [[7. 5.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac († [[2010]])
* [[9. 5.]] - [[Glenda Jackson]], glumica, političarka († [[2023]])
* 9. 5. - [[Albert Finney]], glumac († [[2019]])
* [[12. 5.]] - [[Frank Stella]], slikar († [[2024]])
* [[13. 5.]] - [[Davor Rodin]], hrvatski filozof i politolog
* 13. 5. - [[Ivo Štivičić]], dramaturg, scenarist († [[2021.]])
* [[14. 5.]] - [[Bobby Darin]], pevač, glumac († [[1973]])
* [[17. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac († [[2010.]])
* [[27. 5.]] - [[Ivo Brešan]], hrvatski književnik i scenarist († [[2017]])
* 27. 5. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica († [[2026]])
* 27. 5. - [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], glumac († [[2012]])
* 27. 5. - [[Louis Gossett Jr.]], glumac († [[2024]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], glumac († [[2010]].)
* [[7. 6.]] - [[Pippo Baudo]], TV voditelj († [[2025]])
* [[9. 6.]] - [[Nikola Koljević]], književnik i političar († [[1997]].)
* [[10. 6.]] - [[Thomas Hoepker]], fotograf († [[2024]])
* [[17. 6.]] - [[Ken Loach]], režiser
* [[20. 6.]] - [[Ivan Grubišić]], svećenik, političar († [[2017]])
* [[22. 6.]] - [[Kris Kristofferson]], glumac, pevač († [[2024]])
* [[23. 6.]] - [[Richard Bach]], književnik, avijatičar
* 23. 6. - [[Kostas Simitis]], premijer Grčke († [[2025]])
* [[25. 6.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik († [[2026]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[8. 7.]] - [[Gabi Novak]], pjevačica († [[2025]])
* [[9. 7.]] - [[Richard Wilson (škotski glumac)|Richard Wilson]], glumac
* [[15. 7.]] - [[George Voinovich]], američki političar († [[2016]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Yves Saint Laurent]], modni kreator († [[2008]])
* [[3. 8.]] - [[Vice Vukov]], hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar († [[2008.]])
* [[4. 8.]] - [[Milenko Maticki]], književnik, urednik &quot;Politike&quot; († [[2001]])
* [[6. 8.]] - [[Dražan Jerković]], hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik († [[2008]].)
* [[15. 8.]] - [[Vera Svoboda]], hrvatska pjevačica († [[2024]])
* [[18. 8.]] - [[Robert Redford]], glumac († [[2025]])
* [[20. 8.]] - [[Alice i Ellen Kessler]], njemačke zabavljačice
* [[21. 8.]] - [[Wilt Chamberlain]], košarkaš († [[1999]])
* [[22. 8.]] - [[Dobrica Erić]], srpski pesnik († [[2019]])
* [[29. 8.]] - [[John McCain]], američki republikanski političar († [[2018]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Zine El Abidine Ben Ali]], predsednik Tunisa († [[2019]])
* [[5. 9.]] - [[Jerko Ješa Denegri]], istoričar umetnosti, kritičar
* [[7. 9.]] - [[Buddy Holly]], američki muzičar († [[1959]])
* [[12. 9.]] - [[Tahir Kulenović]], flautista († [[1999]])
* [[13. 9.]] - [[Nedeljko Dragić]], animator &quot;Zagrebačke škole&quot;
* [[14. 9.]] - [[Walter Koenig]], glumac
* [[21. 9.]] - [[Jurij Luškov]], gradonačelnik Moskve († [[2019]])
* [[25. 9.]] - [[Moussa Traoré]], predsednik Malija († [[2020]])
* [[29. 9.]] - [[Silvio Berlusconi]], poduzetnik, premijer Italije († [[2023]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[5. 10.]] - [[Václav Havel]], književnik, predsednik Čehoslovačke i Češke († [[2011]])
* [[6. 10.]] - [[Beti Jurković]], hrvatska pjevačica
* [[9. 10.]] - [[Brian Blessed]], glumac
* [[14. 10.]] - [[Božidar Vučurević]], gradonačelnik Trebinja
* [[17. 10.]] - [[Đurđa Ivezić]], glumica († [[2020]])
* [[22. 10.]] - [[Jovan Pavlović]], mitropolit zagrebačko-ljubljanski († [[2014]])
* [[27. 10.]] - [[Zdenka Anušić]], glumica († [[2012]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - [[Ivan Stambolić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2000]])
* [[8. 11.]] - [[Virna Lisi]], glumica († [[2014]])
* [[9. 11.]] - [[Mihail Talj]], šahista († [[1992]])
* [[19. 11.]] - [[Ljubiša Samardžić]], glumac († [[2017]])
* [[20. 11.]] - [[Stevan Gardinovački]], glumac († [[2011]])
* [[22. 11.]] - [[Vladimir Kranjčević]], dirigent, pijanista († [[2020]])
* [[23. 11.]] - [[Dragoslav Lazić]], filmski i TV reditelj († [[2024]])

=== Decembar/Studeni ===
* [[1. 12.]] - [[Franjo Jurčec]], hrvatski glumac
* [[6. 12.]] - [[Božo Bunjevac]], glumac († [[2008]])
* [[8. 12.]] - [[David Carradine]], glumac († [[2009]])
* [[10. 12.]] - [[Radomir Damnjanović]]-Damnjan, slikar
* [[15. 12.]] - [[Irena Prosen]], glumica
* [[16. 12.]] - [[Nikola Kovač]], romanista, akademik († [[2007]])
* [[17. 12.]] - Jorge Mario Bergoglio, [[papa Franjo]] († [[2025]])
* 17. 12. - [[Klaus Kinkel]], njemački političar († [[2019]])
* [[22. 12.]] - [[Héctor Elizondo]], glumac
* [[29. 12.]] - [[Mary Tyler Moore]], glumica († [[2017]])
* [[31. 12.]] - [[Mirjana Isaković]], vajar

=== Kroz godinu ===
* [[Dragan Tomić (političar)]] († [[2022]])
* [[Mirko Čanadanović]], političar

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1936.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[6. 1.]] - [[Louise Bryant]], novinarka (* [[1885]])
* [[9. 1.]] - [[John Gilbert]], glumac (* [[1897]])
* [[18. 1.]] - [[Rudyard Kipling]], engleski književnik (* [[1865]].)
* [[20. 1.]] - [[George V od Ujedinjenog Kraljevstva|George V]], kralj Ujedinjenog Kraljevstva (* [[1865]])
* [[23. 1.]] - [[Teodor Taranovski]], rusko-jugoslovenski pravnik i istoričar (* [[1875]])
* [[2. 2.]] - [[Bosiljka Janić]] rođ. Cincar-Janković, dobrotvorka (* [[1869]])
* [[4. 2.]] - [[Wilhelm Gustloff]], švajcarski nacista (* [[1895]])
* [[19. 2.]] - [[Billy Mitchell]], američki general, pionir vojne avijacije (* [[1879]])
* [[20. 2.]] - [[Max Schreck]], glumac (* [[1879]])
* [[25. 2.]] - [[Maksimilijan Hajdin]], episkop gornjokarlovački (* [[1879]])
* [[27. 2.]] - [[Ivan Pavlov]], ruski fiziolog (* [[1849]].)
* [[11. 3.]] - [[David Beatty]], britanski admiral (* [[1871]])
* [[16. 3.]] - [[Marguerite Durand]], novinarka, glumica, sifražetkinja (* [[1864]])
* 16. 3. - [[Josip Bogner]], književnik kritičar (* [[1906]])
* [[18. 3.]] - [[Elefterios Venizelos]], grčki državnik (* [[1864]])
* [[27. 3.]] - [[Stipe Javor]], hrvatski političar (* [[1877]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[Žarko Marinović]], student prava i član KPJ (* [[1911]])
* [[7. 4.]] - [[Marilyn Miller]], glumica, plesačica (* [[1898]])
* [[20. 4.]] - [[Wladimir Giesl von Gieslingen]], bivši austrougarski poslanik u Beogradu (* [[1860]])
* [[23. 4.]] - Blanka Kezer, operska pevačica&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/04/24?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 24. april 1936]&lt;/ref&gt;
* [[28. 4.]] - [[Ignjat Job]], hrvatski slikar (* [[1895]].)
* 28. 4. - [[Fuad I (Egipat)|Fuad I]], kralj Egipta (* [[1868]])
* [[8. 5.]] - [[Oswald Spengler]], istoričar, filozof (* [[1880]])
* [[14. 5.]] - [[Edmund Allenby]], britanski general i administrator (* [[1861]])
* [[3. 6.]] - [[Walther Wever]], nemački general, komandant Luftwaffe (* [[1887]])
* [[11. 6.]] - [[Robert E. Howard]], pisac fantazije (* [[1906]])
* [[12. 6.]] - [[Karl Kraus]], austrijski prozaist, publicist i dramatik (* [[1874]].)
* [[14. 6.]] - [[Gilbert Keith Chesterton]], književnik, filozof, laički teolog (* [[1874]])
* jun - [[Lajoš Čaki]], revolucionar i politički zatvorenik (* [[1869]])
* [[18. 6.]] - [[Maksim Gorki]], ruski književnik (* [[1868]].)
* [[22. 6.]] - [[Moritz Schlick]], fizičar, filozof (* [[1882]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[7. 7.]] - [[Georgij Čičerin]], sovjetski političar (* [[1872]])
* [[8. 7.]] - [[Thomas Meighan]], glumac (* [[1879]])
*   8. 7. - [[Rudolf Koppitz]], fotograf (* [[1884]])
* [[15. 7.]] - [[Mihailo Jarošenko]], pilot A.D. Aeroput (* [[1893]])
* [[19. 7.]] - [[Jovan Žujović]], srpski geolog i političar (* [[1856]])
* [[1. 8.]] - [[Louis Blériot]], pionir avijacije (* [[1872]])
* [[10. 8.]] - [[Antonije Hrapovicki]], osnivač Ruske zagranične crkve (* [[1863]])
* [[15. 8.]] - [[Grazia Deledda]], talijanska književnica, nobelovka (* [[1871]].)
* [[19. 8.]] - [[Federico García Lorca]], španski pesnik (* [[1898]])
* [[25. 8.]] - [[Lev Kamenjev]], revolucionar i sovjetski političar, žrtva čistke (* [[1883]])
* 25. 8. - [[Grigorij Zinovjev]], revolucionar i sovjetski političar, žrtva čistke (* [[1883]])
* [[14. 9.]] - [[Irving Thalberg]], filmski producent (* [[1899]])
* [[15. 9.]] - [[Svetozar Pribićević]], srpski političar iz Hrvatske (* [[1875]])
* [[16. 9.]] - [[Ibrahim Maglajlić]], bivši reis-ul-ulema (* [[1861]])
* [[17. 9.]] - [[Henry Louis Le Châtelier]], hemičar (* [[1850]])
* [[21. 9.]] - [[Hugo Ehrlich]], arhitekt (* [[1879]])
* [[29. 9.]] - [[Lazar Mijušković]], bivši crnogorski premijer (* [[1867]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[6. 10.]] - [[Gyula Gömbös]], premijer Mađarske (* [[1886]])
* [[19. 10.]] - [[Arsen Karađorđević]], brat Petra I, otac Pavla (* [[1859]])
* 19. 10. - [[Lu Xun]], književnik (* [[1881]])
* [[3. 11.]] - [[Vojislav Vujović]], revolucionar, žrtva čistke (* [[1897]])
* 3. 11. - [[Deže Kostolanji]], književnik, novinar, prevodilac (* [[1885]])
* [[6. 11.]] - [[Ivša Lebović]], hrvatski političar i odvjetnik (* [[1874]].)
* [[15. 11.]] - [[Eugen Viktor Feller]], farmaceut, industrijalac (* [[1871]])
* [[18. 11.]] - [[Gančo Hadžipanzov]], pesnik, član KPJ, španski borac (* [[1900]])
* [[20. 11.]] - [[Buenaventura Durruti]], anarhista (* [[1896]])
* 20. 11. - [[José Antonio Primo de Rivera]], osnivač Falange (* [[1903]])
* [[2. 12.]] - [[Miloš Bogunović (četnički komandant)]] (* [[1854]])
* [[9. 12.]] - [[Lottie Pickford]], glumica (* [[1893]])
* [[10. 12.]] - [[Luigi Pirandello]], talijanski književnik, nobelovac (* [[1867]].)
* [[18. 12.]] - [[Andrija Mohorovičić]], hrvatski geofizičar (* [[1857]].)
* [[20. 12.]] - [[Elsa Einstein]], druga Albertova supruga (* [[1876]])
* [[22. 12.]] - [[Dragutin Gorjanović Kramberger]], hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog (* [[1856]].)
* 22. 12. - [[Nikolaj Ostrovski]], književnik socrealizma (* [[1904]])
* [[27. 12.]] - [[Hans von Seeckt]], nemački general (* [[1866]])
* [[28. 12.]] - [[Zorka Todosić]], srpska glumica (* [[1864]])
* [[31. 12.]] - [[Miguel de Unamuno]], književnik, filozof, profesor (* [[1864]])

=== Kroz godinu ===
* [[Mihailo Golubović]], boem, pripovedač (* [[1872]])
* [[Đorđe Stratimirović (arheolog)]] (* [[1858]])

== Nobelova nagrada za 1936. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Victor Franz Hess]] (otkriće [[Kosmička radijacija|kosmičke radijacije]]) i [[Carl David Anderson]] (otkriće [[pozitron]]a)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Peter Debye]] (doprinos poznavanju molekularne strukture putem istraživanja [[Dipolni moment|dipolnog momenta]] i difrakcije rentgenskih zraka i elektrona u gasovima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Henry Hallett Dale]] i [[Otto Loewi]] (otkrića u vezi hemijske [[Neurotransmisija|transmisije]] nervnih impulsa)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Eugene O'Neill]] (za snagu, poštenje i duboke emocije njegovih dramskih dela, koje otelovljuju originalni koncept tragedije)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Carlos Saavedra Lamas]] (posredovanje u [[Rat za Čako|Ratu za Čako]] između Bolivije i Paragvaja, iniciranje ugovora o nenapadanju između južnoameričkih zemalja)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.indiana.edu/~league/1936.htm Chronology 1936], University of Indiana
* [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,847716-1,00.html Foreign News: Pigs in Policy]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, magazin ''Time'', 2. mart 1936. (uvećanje britanske kvote za svinje iz Jugoslavije, radi pridržavanja sankcija protiv Italije)
* [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,770264,00.html YUGOSLOVIA: Peter Passes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121174724/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,770264,00.html |date=2010-11-21 }}, magazin ''Time'', 6. jul 1936. (o Petru i Tomislavu)
* [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848641,00.html Miscellany, Oct. 12, 1936] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121185403/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848641,00.html |date=2010-11-21 }}, ''Time''
* [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,757122,00.html Miscellany: Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121173404/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,757122,00.html |date=2010-11-21 }}, ''Time'' Dec. 07
&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;

[[Kategorija:1930-e]]
[[Kategorija:20. vijek|36]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>ftpun79i0cd7s6h8xwtisyqcqok7zje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KK Partizan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34230</id>
    <revision>
      <id>42705486</id>
      <parentid>42705120</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:04:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53205-58</username>
        <id>398094</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42705486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37204" sha1="bucnwgnq76j11r2a9q8adhlwpjawzwx" xml:space="preserve">{{Košarkaški klub2
|ime = KK Partizan Mozzart Bet
|slika =
|nadimak =Crno-beli
|liga =ABA liga 2026/27
Euroleague 2026/27

|osnovan =[[4. oktobar]] [[1945]].
|dvorana =[[Beogradska arena]]&lt;br /&gt;(kapacitet: 18.365)
|lokacija =[[Beograd]], [[Srbija]]
|boje ={{color box|black}} {{color box|white}} 
|predsednik ={{zas|Srbija}} [[Ostoja Mijailović]]
|trener = [[Joan Peñarroya]]
|titule =1 [[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]]&lt;br /&gt; 3 [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]]&lt;br /&gt; 23 [[Košarkaška liga Srbije|Nacionalnih šampionata]]&lt;br /&gt; 16 [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Nacionalnih kupova]]&lt;br /&gt; 8 [[Jadranska liga u košarci|Jadranskih liga]]
|veb sajt =[http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| website       = [http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| h_body        = ffffff
| h_pattern_b   = _black_thin_stripes
| h_shorts      = ffffff
| h_pattern_s   = _kappaaway
| a_body        = ffffff
| a_pattern_b   = _thinstripesonblack
| a_shorts      = ffffff
| a_pattern_s   = _kappahome
}}
'''KK Partizan''' je [[Srbija|srpski]] [[košarka]]ški klub iz [[Beograd]]a. Dvadeset tri puta je osvajao [[košarkaška liga Srbije|nacionalno prvenstvo]], trinaest puta nacionalni kup, osam puta [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]], a takođe je osvojio i [[Evroliga|Kup evropskih šampiona]] [[1992]], iako je te sezone, zbog rata u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odigrao samo jednu utakmicu pred svojim navijačima. Partizan je osvojio i tri [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] [[1978]], [[1979]]. i [[1989]]. godine. KK Partizan je prvi košarkaški klub iz Srbije koji je odigrao zvaničnu utakmicu sa NBA timovima.

== Historija ==
=== Osnivanje i prve godine (1945-1971) ===
Klub je osnovan u 4. Oktobra 1945. godine u Domu vojske u Beogradu kao Fiskulturno društvo Centralnog doma vojske Jugoslovenske narodne armije, klub su oformili i vodili mladi oficiri i veterani Španskog građanskog rata, među kojima su vodeći bili Koča Popović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović Tempo, Bogdan Vujošević, Mijalko Todorović, Otmar Kreačić, Božo Švarc kao i Ratko &quot;Čoče&quot; Vujović koji je bio i prvi predsednik kluba.&lt;ref&gt;[https://partizan.basketball/istorijat Istorijat/Timeline]&lt;/ref&gt;

Zatim, Partizan je nastao kao košarkaška sekcija Sportskog društva Centralnog doma [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Sportsko društvo CDJA Partizan osnovano je [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1945]]. Košarkaška sekcija CDJA Partizan nastala je od košarkaške reprezentacije Jugoslovenske armije, koja je 1945. godine osvojila prvenstvo države na turniru sa reprezentacijama [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] republika. Pod imenom Partizan košarkaši današnjeg KK Partizan nastupaju od prvog klupskog šampionata Jugoslavije, održanog [[1946]]. godine. KK Partizan je [[1953]]. godine zvanično prestao da bude klub Jugoslovenske narodne armije i celo sportsko društvo je dobilo naziv Jugoslovensko sportsko društvo Partizan.

Iako veoma jakog igračkog sastava, sa dosta košarkaša koji su nastupali za reprezentaciju Jugoslavije, na prvu titulu seniorskog šampiona Jugoslavije Partizan je čekao do [[1976]]. godine. U prvih 30 godina postojanja kluba, za Partizan su igrali asovi kao što su: [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]], [[Boža Munćan]], [[Radomir Šaper]], [[Vilmoš Loci]], [[Lajoš Engler]], [[Čeda Stojičević]], [[Borislav Stanković]], [[Borislav Ćurčić]], [[Branko Radović]], [[Rade Radović|Radovan Radović]], [[Miloš Bojović]], [[Dragutin Čermak]], [[Slobodan Jelić]] i mnogi drugi. U ovom periodu Partizan je pet puta bio drugi u prvenstvu Jugoslavije, u dva navrata imao je i isti broj bodova kao prvoplasirani tim, ali nije uspeo da stigne do titule nacionalnog prvaka.

=== Početak uspeha ===
Uspon KK Partizan je započeo početkom 70-ih godina, kada su klub počeli da vode bivši košarkaši i kada je stručni rad kao selektor i kao trener u svoje ruke preuzeo [[Ranko Žeravica]]. Žeravica je izvršio selekciju mladih igrača na čelu sa [[Dražen Dalipagić|Draženom Dalipagićem]] i [[Dragan Kićanović|Draganom Kićanovićem]]. Pošto je kao trener državne reprezentacije (do 1965. kao pomoćnik [[Aleksandar Nikolić|Aleksandra Nikolića]], a zatim kao prvi trener), više od deset godina pratio razvoj svetske košarke, uključujući i [[Sjedinjene Američke Države|američku]] profesionalnu, Ranko Žeravica je u radu sa mladom ekipom Partizana pokušao da spoji najbolje osobine američke i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetske]] koncepcije košarkaške igre.

Krajem 70-ih godina, kada je Žeravica kao trener odlazio u inostranstvo, njegovi raniji saradnici, [[Borislav Ćorković]] i [[Dušan Ivković]], preuzimali su ekipu i nastavljali Žeravicinim putem.

Ovaj period u istoriji kluba obeležen je sa nekoliko trofeja. Prvi je bio titula šampiona Jugoslavije u sezoni [[1975]]/[[1976]], a zatim su sledila i dva osvojena [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] (u finalu [[1978]]. u [[Banja Luka|Banjaluci]] je pobeđena [[Bosna]] sa 117:110, dok je [[1979]]. u Beogradu Partizan bio bolji od [[italija]]nskog AMG Sebastiani Arigonija 108:98), jedan Kup Jugoslavije (1979) i još jedna titula državnog prvaka ([[1981]]). Osim treneru Žeravici, Ćorkoviću i Ivkoviću, koji su ekipu vodili do velikih uspeha, izuzetne zasluge za stvaranje velikana evropske košarke pripadaju igračima – pre svih [[Dražen Dalipagić|Draženu Dalipagiću]] i [[Dragan Kićanović|Draganu Kićanoviću]], ali i Farčiću, Todoriću, Kerkezu, Mariću, Petroviću, Pešiću, Beravsu, Savoviću i mnogim drugima.

=== Novi „drim tim“ (1985-1991) ===
Posle zatišja zbog smene generacija, krajem 80-ih godina, pod vođstvom novog direktora kluba [[Dragan Kićanović|Dragana Kićanovića]], koji je u rad uključivao i mlade stručnjake, poput [[Duško Vujošević|Dušana Vujoševića]] (treneri su sredinom 80-ih bili i [[Zoran Slavnić]], [[Borislav Džaković]], [[Vladislav Lučić]]), ponovo je stvoren jak košarkaški tim.

Generacija [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandra Đorđevića]], [[Vlade Divac|Vlade Divca]], [[Žarko Paspalj|Žarka Paspalja]], [[Ivo Nakić|Ive Nakića]], [[Miroslav Pecarski|Miroslava Pecarskog]], koja je, uz podršku starijih [[Želimir Obradović|Željka Obradovića]], [[Milenko Savović|Milenka Savovića]] i [[Goran Grbović|Gorana Grbovića]], predvođena mladim trenerom Dušanom Vujoševićem, Partizan ponovo povela u sam vrh jugoslovenske i evropske košarke.

Ta generacija je [[1987]]. godine osvojila titulu prvaka Jugoslavije, a [[1988]]. posle pobeda u Kupu šampiona nad najjačim evropskim klubovima ([[KK Barselona|Barselona]], [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], [[KK Aris|Aris]], [[KK Olimpija Milano|Filips Milano]]) obezbedila učešće na [[Fajnal for]]u u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Gent|Ganu]]. Posle poraza u polufinalu od Makabija iz [[Tel Aviv]]a (82:87), Partizan je pobedom nad Arisom (105:93) osvojio treće mesto u Evropi.

Sledeće, [[1989]]. Partizan je, pojačan [[Predrag Danilović|Predragom Danilovićem]], po treći put osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], trijumfom nad Vivom Vizmarom iz [[Kantu]]a. Posle poraza u prvoj utakmici u Italiji (76:89), u beogradskom revanšu Partizan je slavio sa 101:82. Iste sezone Partizan je osvojio Kup Jugoslavije pobedom nad [[split]]skom [[KK Split|Jugoplastikom]] (87:74).

[[Vlade Divac]] i [[Žarko Paspalj]] krajem 1989, zajedno sa [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]], postali su prvi igrači sa prostora Jugoslavije koji su otišli u -{[[NBA]]}- ligu.

=== Šampioni Evrope (1991-1992) ===
Posle odlaska generacije Divca, Paspalja, Grbovića, Savovića i ostalih nosilaca igre u prethodnom periodu, Partizan je pred sezonu [[1991]]/[[1992]]. stvorio novi mladi tim, čije su nove zvezde bili Aleksandar Đorđević i Predrag Danilović. Uprava je za trenera izabrala dotadašnjeg kapitena ekipe i reprezentativca, Željka Obradovića, dok je na mesto stručnog savetnika došao je nekadašnji trener i igrač Partizana [[Aleksandar Nikolić]]. Takođe, Partizan je promenio i dvoranu u kojoj je igrao svoje domaće utakmice, prešavši iz [[Hala sportova u Beogradu|Hale sportova]] u [[Hala Pionir|Pionir]].

Zbog [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Partizan je te sezone kao domaćin morao da igra u inostranstvu. Uprava kluba se opredelila da budu „domaćini“ u [[madrid]]skom predgrađu [[Fuenlabrada|Fuenlabradi]]. Takmičenje u Evroligi po grupama, Partizan je završio na četvrtom mestu uz devet pobeda i pet poraza, što je značilo da će Partizan u odlučujućim utakmicama za plasman na Fajnal for, igrati sa [[Bolonja|bolonjskim]] [[KK Virtus Bolonja|Knorom]]). Knor je u to vreme imao snažan tim predvođen bivšim jugoslovenskim reprezentativcem [[Jurij Zdovc|Jurijem Zdovcom]], ali je Partizan u tri utakmice bio bolji i, po drugi put u istoriji kluba, izborio plasman na Fajnal for koji se aprila 1992. održavao u [[Istanbul]]u.

Na fajnal-foru u istanbulskoj dvorani „[[Abdi Ipekči]]“ Partizan je pobedio, u tom trenutku dva najjača evropska sastava. U polufinalu je pobedio [[Milano|milanski]] [[KK Olimpija Milano|Filips]] i u finalu [[KK Huventud|Huventud]] iz [[Badalona|Badalone]], [[šut za tri poena|trojkom]] koju je postigao Aleksandar Đorđević u poslednjim trenucima finalne utakmice za konačni rezultat (71:70). Najblistavija sezona u istoriji Partizana upotpunjena je trijumfom u domaćem šampionatu i kupu. Do naslova šampiona Evrope je stigla ekipa čiji je prosek godina bio 21,7 i koja je od 17 utakmica u Evroligi do fajnal fora samo jednu odigrala u Beogradu (revanš četvrtfinala protiv Knora).

=== Vreme sankcija (1992-1995) ===
Posle osvojenog Kupa evropskih šampiona, najbolji bekovski par Evrope [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]] i [[Predrag Danilović]] su prešli u Filips, odnosno Knor. Titulu prvaka Evrope, Partizan je izgubio bez prilike da ga brani. Zbog sankcija koje su isključile jugoslovenski sport iz svih evropskih i svetskih takmičenja, Partizan nije dobio pravo da kao evropski prvak učestvuje u Evropskoj ligi.

U sezoni [[1993]]/[[1994|94]] osvojen je Kup SR Jugoslavije pod vođstvom novog trenera [[Željko Lukajić|Željka Lukajića]]. Tim koji je sledeće sezone vodio [[Borislav Džaković]] osvojio je oba domaća trofeja. Najbolji igrači Partizana iz tog vremena su bili: [[Nikola Lončar]], [[Miroslav Berić]], [[Haris Brkić]], [[Željko Rebrača]], [[Predrag Drobnjak]], [[Aleksandar Čubrilo]]. Nakon što je [[1995]]. jugoslovenskim klubovima ponovo omogućeno da se takmiče u evropskim kupovima, mladi igrači Partizana, bez iskustva u Evropi, nisu prve sezone ostvarili značajniji rezultat u Evropi, ali su, pod vođstvom iskusnog stručnjaka Ranka Žeravice, osvojili titulu prvaka SR Jugoslavije (1995/96) i obezbedili povratak u najjače klupsko evropsko takmičenje – Evropsku ligu.

=== Novi početak (1996-2006) ===
U sezoni [[1996]]/[[1997|97]] Partizan je predvođen novim trenerom [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslavom Nikolićem]], ponovo zauzeo mesto među najjačim klubovima Evrope. Pojačan [[Dejan Tomašević|Dejanom Tomaševićem]], [[Dejan Koturović|Dejanom Koturovićem]], [[Dragan Lukovski|Draganom Lukovskim]], Partizan se u osminu finala Evrolige, gde je posle velike borbe, sa 2-1 u seriji, eliminisan od kasnijeg prvaka Evrope, [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. U domaćem prvenstvu, Partizan je po treći put uzastopno osvojio titulu jugoslovenskog prvaka,

U sezoni 1997/1998, dve godine od povratka u evropska takmičenja, tim Partizana je po treći put u istoriji kluba izborio učešće na Fajnal foru. Posle serije poraza u takmičenju po grupama u Evroligi i ostavke Miroslava Nikolića, koga je na mestu trenera zamenio [[Milovan Bogojević]], Partizan je u osmini finala eliminisao zvaničnog prvaka Evrope Olimpijakos, da bi u četvrtfinalu bio bolji i od prvaka Rusije [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. Na fajnal foru u [[Barselona|Barseloni]], tim iz koga su godinu dana ranije otišli Berić i Koturović, pojačan novim bekovskim tandemom [[Miroslav Radošević]] – [[Vladimir Đokić]], zauzeo je četvrto mesto, nakon poraza od [[KK Virtus Bolonja|Kindera]] i [[Beneton Trevizo|Benetona]]. U domaćem prvenstvu Partizan je izgubio titulu državnog prvaka, nakon što ga je u plej-ofu izbacio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK Železnik]].

Sledeće sezone klub je napustio [[Predrag Drobnjak]], a na mesto trenera došao je [[Vladislav Lučić]]. U [[Kup Rajmunda Saporte|Kupu Rajmonda Saporte]] ekipa je stigla do četvrtfinala gde je poražena od Benetona, ali je neuspešno završeno domaće prvenstvo, koje je zbog [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]] prekinuto pre plej ofa (Partizan je zauzeo treće mesto). Ipak, osvojen je Kup SR Jugoslavije, a finalna utakmica u kojoj je Partizan pobedio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]], odigrana je uz zvuke sirena za vazdušnu opasnost.

Po završetku sezone ekipu su napustili najbolji igrači, Dejan Tomašević, Haris Brkić i Dragan Lukovski. Formiran je novi mladi tim, a na mesto prvog trenera pred sezonu [[1999]]/[[2000]]. došao je mladi stručnjak [[Nenad Trajković]]. Iako pred početak sezone Partizanu nisu davane realne šanse da osvoji neki od trofeja, ekipa je predvođena Radoševićem, Čubrilom, [[Nenad Čanak (košarkaš)|Čankom]], [[Ratko Varda|Vardom]], Đokićem, [[Dragan Marković (košarkaš)|Markovićem]] i [[Veselin Petrović|Petrovićem]] osvojila Kup SR Jugoslavije i stigla do finala plej ofa, u kom je poražena od [[Podgorica|podgoričke]] [[KK Budućnost|Budućnosti]].

Sezonu 2000/2001 je obeležio povratak velikih asova, Vlade Divca, Predraga Danilovića i Žarka Paspalja, ovaj put, na mesta predsednika i potpredsednika kluba.

Partizan je sezonu [[2000]]/[[2001|01]] počeo pojačan povratnicima Berićem, [[Nikola Bulatović|Bulatovićem]], [[Aleksandar Glintić|Glintićem]], kao i nemačkim reprezentativcem i sinom Milovana Bogojevića [[Vladimir Bogojević|Vladimirom Bogojevićem]], a timu se kasnije priključio i [[Branko Milisavljević]]. Trener [[Naser Trajković|Nenad Trajković]] je smenjen posle nekoliko utakmica, a na njegovo mesto došao je [[Darko Ruso]], bivši pomoćnik Željka Obradovića u reprezentaciji SR Jugoslavije.

U decembru 2000. ubijen je [[Haris Brkić]], koji se nekoliko nedelja pre toga vratio u Partizan.
Sezonu 2000/01 je obeležio kapiten [[Miroslav Berić]], koji je bio najbolji strelac [[Evroliga|Suprolige]] i [[JUBA liga|JUBA lige]] i probio se na četvrto mesto večite klupske liste strelaca. Ipak, Partizan je sezonu završio bez trofeja. U Suproligi je eliminisan u osmini finala od francuskog [[KK Asvel|Asvela]], dok je u plej-ofu i Kupu SR Jugoslavije poražen u finalu od Budućnosti.

Povratak Duška Vujoševića u Partizan poklapa se sa početkom dominacije Partizana u prvenstvu SR Jugoslavije. Nosioci igre bili su novopridošlice [[Vlado Šćepanović]], [[Miloš Vujanić]], [[Jovo Stanojević]] i [[Đuro Ostojić]], a veliki doprinos osvajanju trofeja dali su i kapiten [[Veselin Petrović]], Nenad Čanak, [[Vule Avdalović]], [[Nenad Krstić]], [[Predrag Materić]], Aleksandar Glintić, Stevan Nađfeji i Aleksandar Gajić.

Letnja pauza donela je velike promene u igračkom sastavu Partizana. Najbolji centar domaće lige te sezone Jovo Stanojević je nastavio karijeru u [[Nemačka|nemačkoj]] [[KK ALBA Berlin|Albi]], [[Vlado Šćepanović]] prešao je u Fortitudo iz Bolonje, a otišao je i kapiten Veselin Petrović. U Partizan je nakon početka sezone 2002/2003 stigao američki košarkaš [[Frederick House]], koji je svojom požrtvovanom igrom u odbrani postao ljubimac navijača Partizana. Partizan je te sezone odbranio titulu savladavši [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]] u finalu plej-ofa sa 3:0.
[[Datoteka:Duško Vujošević.jpg|mini|desno|Duško Vujošević je natrofejniji trener Partizana.]]
Prvenstvo Srbije i Crne Gore se zbog učestvovanja [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP Železnika]], [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[KK Budućnost|Budućnosti]] i [[KK Lovćen|Lovćena]] u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] igralo u dve faze: klubovi koji nisu učestvovali u Jadranskoj ligi su igrali regularno prvenstvo, a 4 prvoplasirane ekipe su išle u Superligu u kojoj su igrali sa ekipama koje su igrale Jadransku ligu. Partizan je bio najbolji u prvoj fazi ispred [[KK Vršac|Hemofarma]] i [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. U finalu plej-ofa Partizan savladao vršački Hemofarm sa 3:1, nakon koša povratnika [[Vlado Šćepanović|Vlade Šćepanovića]] u zadnjoj sekundi utakmice. Ipak, Partizan nije osvojio duplu krunu pošto je prethodno poražen od [[KK Crvena zvezda|KK Crvene zvezde]] u četvrtfinalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Partizan su na kraju sezone napustili Nenad Krstić ([[Bruklin Netsi|Nju Džerzi Netsi]]) i Frederick House ([[KK Lijetuvos Ritas|Lijetuvos Ritas]]).

Pred početak sezone 2004/2005. Vlade Divac i Predrag Danilović su podneli ostavke nezadovoljni stanjem košarke u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html Glas javnosti 5. avgust 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018213703/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html |date=2019-10-18 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Partizan su u međuvremenu pojačali najkorisniji igrač prethodnog prvenstva [[Dejan Milojević]] iz Budućnosti, [[Luka Bogdanović]] iz Crvene zvezde, [[Predrag Šuput]] iz Vojvodine, Amerikanac [[Blake Stepp]] i [[Milan Gurović]] iz Huventuda (koji je zbog bolesti proveo u klubu samo tri meseca). Klub je te sezone prvi put učestvovao u Jadranskoj ligi. Partizan je četvrti put zaredom osvojio nacionalno prvenstvo, opet pobedom nad Hemofarmom 3:1 u finalu plej-ofa.

Klub je na kraju te sezone napustili Vule Avdalović i Blake Stepp, a dovedeni su [[Nikola Lončar]] i Amerikanac [[Gerald Brown]].  Brown je klub napustio 31. decembra 2005, umesto njega je doveden drugi Amerikanac [[Vonteego Cummings]], dok je Nikola Lončar dobio otkaz. Partizan je te sezone osvojio petu uzastopnu titulu pobedom u finalu nad Crvenom zvezdom od 3:0. Na kraju te sezone Dejan Milojević je napustio klub i prešao u špansku [[KK Valensija|Pamesu]].

=== Uspesi u Evropi, dominacija u Srbiji i regionu ===
Pred sezonu 2006/2007. u tim se vratili Dušan Kecman i Predrag Drobnjak, dok je [[Milenko Tepić]] došao iz novosadske [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. Takođe se, u klub, na mesto predsednika vratio Predrag Danilović. Posle 9 godina, Partizan je uspeo da prođe prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]]. U domaćem kupu Partizan je u finalu izgubio od FMP iz Železnika na završnom turniru u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Partizan je osvojio [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]] pobedom u finalu nad FMP Železnikom 2:0 i prvenstvo Srbije pobedom nad Crvenom zvezdom 3:1. Partizan su na kraju sezone napustili Vonteego Cummings, Kosta Perović, [[Luka Bogdanović]] i Predrag Drobnjak.

Partizan i KK Igokea iz [[Aleksandrovac|Aleksandrovca]] su [[17. avgust]]a [[2007]]. ozvaničili saradnju dva kluba. Od tada se Partizan takmiči pod imenom Partizan Igokea, dok se Igokea takmiči pod imenom Igokea Partizan. U letnjem prelaznom roku klub su pojačali [[Čedomir Vitkovac]], [[Slavko Vraneš]] i košarkaš iz Belizea [[Milton Palacio]], a ove sezone veliku pažnju na sebe su skrenuli mladi košarkaši [[Milenko Tepić]], [[Novica Veličković]] i [[Nikola Peković]], koji je prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]] završio kao drugi igrač po korisnosti. Mladi tim Partizana je uspeo da ponovi prošlosezonski evropski uspeh, ostvarivši 6 pobeda i 8 poraza. Partizan je u obe utakmice u prvoj fazi namučio šampiona Panatinaikos, a ističe se pobeda nad nemačkim Bambergom rezultatom 85:37 u Pioniru. Partizan je uspeo da osvoji nacionalni Kup, posle šest sezona, pobedom nad Hemofarmom u finalu, rezultatom 73:64. 19. marta 2008. Partizan je izbacio aktuelnog Evropskog šampiona Panatinaikos iz Atine i plasirao se u četvrfinale Evrolige u grupi u kojoj su bili još i [[KK Montepaski Sijena|Montepaski Sijena]] i [[KK Efes Pilsen|Efes Pilsen]], postigavši time najveći uspeh kluba od 1998. Partizan je osvojio sedmu uazstopnu titulu prvaka Srbije, savladavši u finalu vršački Hemofarm. Klub su na kraju te sezone napustili Palacio, koji je prešao u ruski Himki, dok su Peković i Kecman prešli u Panatinaikos.
[[Datoteka:KK Partizan 2008-2009.JPG|mini|desno|Tim Partizana u sezoni 2008/09|200p]]
U klub su u prelaznom roku došli Gabonac [[Stephane Lasme]], [[Aleksandar Rašić]], [[Vukašin Aleksić]], [[Žarko Rakočević]] i [[Jan Veselý]]. Uprkos znatno podmlađenom timu i očekivanjima javnosti, Partizan je uspeo da ponovi prošlosezonski uspeh i plasira se u četvrtfinale Evrolige. U tom takmičenju postavljen je novi rekord Evrolige po broju gledalaca na jednoj utakmici - 22567 gledalaca u [[Kombank arena|Beogradskoj areni]]. U domaćim takmičenjima Partizan je odbranio Kup Radivoja Koraća, završio ligaški deo Jadranske lige na prvom mestu, potom je i osvojio, a sezonu je završio pobedom u majstorici nad najljućim sportskim rivalom, Crvenom zvezdom, i tako došao do osme uzastopne titule.

[[Datoteka:Partizan fans Pionir.jpg|mini|desno|200p|Partizanovi navijači na utakici protiv Efes Pilsena 2009]]
Sezona 2009/10. je jedna od najuspešnijih u istoriji kluba uprkos činjenici da su tim napustili nosioci igre iz prošle sezone (Tripković, Tepić, Veličković i Lasme). Košarkaši Partizana su za uspehe u Evropi, nagrađeni pozivom [[Evroliga|Evrolige]] da predstavljaju Evropsku košarku na američkom kontinentu. Partizan je odigrao istorijske mečeve sa [[Denver Nagetsi|Denverom]] i [[Finiks Sansi|Finiksom]], i tako postao prvi klub sa ovih prostora koji je imao priliku da odmeri snage sa [[NBA]] timovima. U Evropi izabranici [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]] su u četvrtfinalu posle velike borbe pobedili [[izrael]]ski [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], i plasirali se na fajnal for [[Evroliga|Evrolige]] u [[Pariz]]u. U polufinalu Partizan je posle produžetaka poražen od [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. I u borbi za treće mesto crno-beli su poraženi posle produžetaka od [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Niš]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. Partizan je trijumfovao i u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] pobedivši [[KK Cibona|Cibonu]] u [[Zagreb]]u. Crno-beli su slavili trojkom sa pola terena [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] u poslednjim sekundama meča i četvrti put zaredom trijumfovali u rgionalnom takmičenju. I na kraju jedna od najuspešnijih sezona u istoriji kluba završena je osvajanjem, po sedamnaesti put, [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. Najzaslužniji za uspehe su bili dva sjajna Amerikanca [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], koji su uz [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] i [[Jan Veselý|Jana Veselog]] blistali na domaćoj i evropskoj sceni.

Sezonu 2010/11. klub je počeo bez dugogodišnjeg trenera [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]]. Umesto najuspešnijeg trenera u istoriji Partizana, na mesto trenera je došao dotadašnji Vujoševićev pomoćnik [[Vlade Jovanović]]. u novu sezonu Partizan je krenuo pojačan uglavnom stranim igračima. U Partizan su došli [[Australija]]nac [[Nathan Jawai]] i [[Sjedinjene Američke Države|amerikanci]] [[James Gist]] i [[Oliver Lafayette]]. Nezadovoljni partijama Lafayette, uprava Partizana je umesto njega u decembru dovela [[Curtis Jerrells|Curtisa Jerrellsa]]. Od srpskih igrača u klub su došli [[Dragan Milosavljević]] i [[Raško Katić]]. Klub su napustili amerikanci [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijanski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], srpski reprezntativac [[Aleksandar Rašić]] kao i crnogorski reprezentativac [[Slavko Vraneš]]. U Evropi izabranici [[Vlade Jovanović]]a su uspeli da prođu u drugu fazu, ali su tu završili takmičenje. U [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] Partizan je po peti put za redom osvojio ovo takmičenje. Na završnom turniru u [[Ljubljana|Ljubljani]] Partizan je u polufinalu savladao [[Podgorica|podgoričku]] [[KK Budućnost|Budućnost]] sa 62:58, a zatim u finalu domaću [[KK Union Olimpija|Olimpiju]] sa 77:74. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Železnik]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. U finalu su savladali domaći [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP]] sa 77:73. Za najboljeg igrača je proglašen [[James Gist]]. Sezonu su ponovo završili osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su bili bolji od [[KK Vršac|Hemofarm]] sa 3:0 u pobedama.

Sledeće godine Partizan je napustio [[češka|čeh]] [[Jan Veselý]] koji je otišao u [[NBA]]. Klub su napustili i stranci [[Nathan Jawai]], [[James Gist]] i [[Curtis Jerrells]]. U Partizan se vratio [[Nikola Peković]], koji je iskoristio odlaganje sezone u [[NBA]] ligi zbog štrajka igrača. Pored njega došli su amerikanac [[Acie Law]], [[Miroslav Raduljica]], [[Marko Čakarević]], [[Milan Mačvan]] i [[Danilo Anđušić]]. Tokom sezone klub su napustili [[Nikola Peković]] i [[Acie Law]], ali su zato u Humsku stigli [[Dāvis Bertāns]] i [[Dominic James]]. Već na finalnom turniru [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Niš]]u došli su do 13. trofeja u najmasovnijem takmičenju pobedivši u finalu [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] sa 64:51. Najbolji igrač finalne utakmice bio je bek crno-belih [[Danilo Anđušić]]. Partizan je ponovo sezonu završio osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su crno-beli bili bolji od [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] sa 3:1 u pobedama.

Na početku sezone 2012/13 na mesto trenera Partizana vratio se [[Duško Vujošević]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Partizan mt:s, coach Vujosevic reunite|url=http://www.euroleague.net/news/i/98420/180/partizan-mt-s-coach-vujosevic-reunite|work=Euroleague|accessdate=18. 9. 2013.}}&lt;/ref&gt; Dugogodišnji kapiten, [[Petar Božić]] završio je karijeru i postao jedan od pomoćnih trenera. Klub su napustili [[Dušan Kecman]] i [[Milan Mačvan]]. Za kapitena je izabran [[Vladimir Lučić]], a njegov zamenik je postao [[Dragan Milosavljević]]. Klub se odlučio da drastično podmladi sastav, pa je tako najstariji igrač bio [[Marko Čakarević]] sa 24 godine. Rezultati u Evropi nisu bili najbolji i nisu se plasirali u drufu fazu. U finalu Kupa radivoja Koraća u [[Kragujevac|Kragujevcu]], poraženi su od Crvene zvezde nakon dva dana igranja. Prvobitni termin odigravanja finalne utakmice bio je 10. februar 2013. u 21:00. Utakmica je tada i započeta, ali je prekinuta u 26. minutu pri nerešenom rezultatu (43:43) zbog nereda na tribinama i utrčavanja navijača na teren. Kako nije bilo uslova za nastavak meča te večeri, preostalih 14 minuta odigrano je narednog dana (11.2.2013. od 19:00) bez prisustva publike, a Zvezda je slavila sa 78:69.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Zvezda-osvojila-Kup-Koraca.sr.html Zvezda osvojila Kup „Koraća”]&lt;/ref&gt; U [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|Jadranskoj ligi]], nakom mešovitih rezultata u regularnom delu kada je završio na 4. mestu, Partizan je zablistao na završnom turniru u [[Laktaši]]ma i osvojio šestu titulu prvaka regionalne lige. U polufinalu su pobedili domaćina [[KK Igokea|Igokeu]] sa 63:57, a u finalu su pobedili [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 71:63.&lt;ref&gt;[http://www.mozzartsport.com/vesti/crnobeli-sampioni-partizanova-dominacija-u-regionu-se-nastavlja CRNO-BELI ŠAMPIONI: Partizanova dominacija u regionu se nastavlja!]&lt;/ref&gt; U [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|Košarkaškoj ligi Srbije]] Partizan je ponovo odbranio titulu, što je ukupno 20 titula prvaka države, a 12 uzastopna.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Partizan-sampion-Srbije-12-put-uzastopno.sr.html Partizan šampion Srbije 12. put uzastopno!]&lt;/ref&gt; Sezonu su obeležili mladi igrači [[Dāvis Bertāns]], [[Bogdan Bogdanović]], [[Léo Westermann]] i [[Joffrey Lauvergne]].

== Uspesi ==
=== Nacionalna takmičenja ===
[[Datoteka:Cibona vs Partizan NLB League Final 2010.JPG|mini|desno|200p|Momenat sa finala protiv Cibone 2010.]]
* '''Nacionalna prvenstva - 23'''
** '''[[Prva liga Jugoslavije u košarci|Prva liga Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (5):''' 1945, 1975/76, 1978/79, 1980/81, 1986/87.
*** Drugi (10): 1949, 1950, 1951, 1963, 1966, 1977/78, 1981/82, 1987/88, 1988/89, 1990/91.
** '''[[Prva liga SR Jugoslavije u košarci|Prva liga SR Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (6):''' 1991/92, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 2001/02, 2002/03.
*** Drugi (4): 1992/93, 1993/94, 1999/00, 2000/01.
** '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u košarci|Prva liga Srbije i Crne Gore]] '''
*** '''Prvak (3):''' 2003/04, 2004/05, 2005/06.
** '''[[Košarkaška liga Srbije]] '''
*** '''Prvak (9):''' 2006/07, 2007/08, 2008/09, [[Košarkaška liga Srbije 2009/10.|2009/10]], [[Košarkaška liga Srbije 2010/11.|2010/11]], [[Košarkaška liga Srbije 2011/12.|2011/12]], [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|2012/13]], 2013/14, 2024/2025
* '''Nacionalni kupovi - 16 (rekorder)'''
**'''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (2):''' 1978/79, 1988/89.
*** Finalista (2): 1962, 1972/73.
** '''[[Kup SR Jugoslavije u košarci|Kup SR Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (6):''' 1991/92, 1993/94, 1994/95, 1998/99, 1999/00, 2001/02.
*** Finalista (4): 1992/93, 1995/96, 1996/97, 2000/01.
** '''[[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća (SCG/Srbija)]] '''
***'''Osvajač (8):''' 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, [[Kup Radivoja Koraća 2012,|2011/12.]],2017/18, 2018/2019, 2019/2020
*** (3): 2004/05, 2006/07, [[Kup Radivoja Koraća 2013.|2012/13.]]

=== Međunarodna takmičenja ===
* '''[[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]] - 1'''
** '''Prvak (1):''' 1991/92.
** Treći (2): 1981/82, 1987/88.
** Četvrti (2): 1997/98, 2009/10.
* '''[[Kup Radivoja Koraća]] - 3'''
** '''Pobednik (3):''' 1977/78, 1978/79, 1988/89.
** Finalista (1): 1973/74.
* '''[[Jadranska liga u košarci]] - 8 (rekorder)'''
** '''Prvak (8):''' [[Jadranska liga u košarci 2006/07.|2006/07]], [[Jadranska liga u košarci 2007/08.|2007/08]], [[Jadranska liga u košarci 2008/09.|2008/09]], [[Jadranska liga u košarci 2009/10.|2009/10]], [[Jadranska liga u košarci 2010/11.|2010/11]], [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|2012/13]], [[Jadranska liga u košarci 2021/22.|2021/22.,]]2024/2025
** Drugi (6): [[Jadranska liga u košarci 2004/05.|2004/05]], [[Jadranska liga u košarci 2005/06.|2005/06.]], [[Jadranska liga u košarci 2018/19.|2018/19.]], 2021/2022, 2023/2024, 2025/2026

== Trenutni sastav ==
{{KK Partizan_tim}}
Branislav Ratkovica
Vanja Marinković
Stefan Pot
Miloš Koprivica
Đorđe Majstorović
Uroš Luković
Adin Vrabac
Novica Veličković
Wiliam Hatcher
Aleksandar Tanasković
Mihajlo Andrić
Stefan Birčević
Kenan Karahodžić
Franck Robinson
Jamont Gordon
Đorđe Jovanović
Nenad Krstić

== Grafikon pozicija ==
{| style=&quot;text-align:center; background:Black; color:white&quot;
|-
!width=&quot;40&quot;|Poz.
! style=&quot;width:165px;&quot;|Starter
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 1
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 2
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 3
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Centar (košarka)|C]]
|  '''[[Božo Đumić]]''' || [[Miloš Koprivica]] || || [[Kevin Jones]] ||
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot; 
!  | [[Krilni centar|KC]] 
|  '''[[Čedomir Vitkovac]]''' || [[Edo Murić]] ||  || [[Miloš Glišić]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Krilo (košarka)|K]]
| '''[[Mihajlo Andrić]]''' || [[Danilo Anđušić]] || [[Adin Vrabac]] ||  
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Bek (košarka)|B]]
| '''[[Andreja Milutinović]]'''  || [[Petar Aranitović]] || [[Vanja Marinković]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Plejmejker|P]]
|  '''[[Aleksandar Cvetković]]''' || [[Jamar Wilson]] || || [[Andrej Magdevski]]  
|}
&lt;!-- *[[Slika:Flag of Switzerland.svg|7px|Injured]] Denotes injured player. --&gt;

== Poznati bivši igrači ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Domaći:'''
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]]
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Divac]]
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Kecman]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Kićanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Micov]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Milojević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Tomašević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Todorić]]
* {{zas|Srbija}} [[Dražen Dalipagić]]
* {{zas|Srbija}} [[Žarko Paspalj]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Rebrača]]
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Berić]]
* {{zas|Srbija}} [[Bogdan Bogdanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Vujanić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Marić]]
* {{zas|Srbija}} [[Novica Veličković]]
* {{zas|Srbija}} [[Predrag Danilović]]
* {{zas|Srbija}} [[Radomir Šaper]]
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Pešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Gurović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Raduljica]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Mačvan]]
* {{zas|Srbija}} [[Haris Brkić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Čanak (košarkaš)|Nenad Čanak]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Lučić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nikola Milutinov]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vanja Marinković]]
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Gilić]]
* {{zas|Srbija}} [[Sava Lešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Glišić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Stefanović]]

'''Strani:'''
* {{zas|Australija}} [[Aleksandar Marić|Aleks Marić]] 
* {{zas|Australija}} [[Nathan Jawai]]
* {{zas|Češka}} [[Jan Veselý]]
* {{zas|Slovenija}} [[Peter Vilfan]]
* {{zas|Slovenija}} [[Radoslav Nesterović]]
* {{zas|Hrvatska}} [[Danko Cvjetičanin]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Predrag Drobnjak]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Vlado Šćepanović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Nikola Peković]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Aleksandar Pavlović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Slavko Vraneš]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Jadran Vujačić]]
* {{zas|Makedonija}} [[Vlado Ilievski]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Acie Law]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Oliver Lafayette]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Tarence Kinsey]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Drew Gordon]]
* {{zas|Gabon}} [[Stephane Lasme]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[James Gist]]
* {{zas|Francuska}} [[Joffrey Lauvergne]]
* {{zas|Latvija}} [[Dāvis Bertāns]] 
* {{zas|Francuska}} [[Léo Westermann]]
* {{zas|Turska}} [[Semih Erden]]
* {{zas|Slovenija}} [[Edo Murić]]
{{col-end}}

== Poznati bivši treneri ==
* {{zas|Srbija}} [[Ratko Vlahović]] (1945)
* {{zas|Srbija}} [[Božo Grkinić]] (1946–1947)
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Šaper]] (1948–1949)
* {{zas|Srbija}} [[Janoš Gerdov]] (1950)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]] (1951–1953)
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Stefanović]] (1954)
* {{zas|Srbija}} [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]] (1955–1958)
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Nikolić]] (1959–1961)
* {{zas|Srbija}} [[Božidar Munćan]] (1962–1963)
* {{zas|Srbija}} [[Milenko Novaković]] (1964)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćurčić]] (1965–1967)
* {{zas|Srbija}} [[Branislav Rajačić]] (1967–1969)
* {{zas|Srbija}} [[Radovan Radović (košarkaš)|Radovan Radović]] (1969–1971)
* {{zas|Srbija}} [[Ranko Žeravica]] (1971–1974, 1976–1978, 1995–1996)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćorković]] (1974–1976, 1980–1982, 1989–1990)
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Ivković]] (1978–1980)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Džaković]] (1982–1984, 1994–1995)
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]] (1984–1985)
* {{zas|Srbija}} [[Vladislav Lučić]] (1985–1987, 1998–1999)
* {{zas|Srbija}} [[Duško Vujošević]] (1987–1989, 1990–1991, 2001–2010, 2012-2015)
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Srzić]] (1989)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]] (1991–1993)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Lukajić]] (1993–1994)
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslav Nikolić]] (1996–1998)
* {{zas|Srbija}} [[Milovan Bogojević]] (1998)
* {{zas|Srbija}} [[Naser &quot;Nenad&quot; Trajković|Nenad Trajković]] (1999–2000)
* {{zas|Srbija}} [[Darko Ruso]] (2000–2001)
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Jovanović|Vlada Jovanović]] (2010–2012)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|KK Partizan}}
* [http://www.kkpartizan.rs/ Zvanični sajt KK Partizan]
* [http://www.euroleague.net/competition/teams/showteam?clubcode=PAR Profil - Evroliga]

{{Timovi Košarkaške lige Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Partizan, KK}}
[[Kategorija:KK Partizan| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Sportski klubovi u Beogradu]]
[[Kategorija:Nastanci 1945.]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (klubovi)]]</text>
      <sha1>bucnwgnq76j11r2a9q8adhlwpjawzwx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705513</id>
      <parentid>42705486</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53205-58</username>
        <id>398094</id>
      </contributor>
      <comment>/* Međunarodna takmičenja */</comment>
      <origin>42705513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37167" sha1="7f54jw7gxxb8mr5unckhbfydchkg4w6" xml:space="preserve">{{Košarkaški klub2
|ime = KK Partizan Mozzart Bet
|slika =
|nadimak =Crno-beli
|liga =ABA liga 2026/27
Euroleague 2026/27

|osnovan =[[4. oktobar]] [[1945]].
|dvorana =[[Beogradska arena]]&lt;br /&gt;(kapacitet: 18.365)
|lokacija =[[Beograd]], [[Srbija]]
|boje ={{color box|black}} {{color box|white}} 
|predsednik ={{zas|Srbija}} [[Ostoja Mijailović]]
|trener = [[Joan Peñarroya]]
|titule =1 [[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]]&lt;br /&gt; 3 [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]]&lt;br /&gt; 23 [[Košarkaška liga Srbije|Nacionalnih šampionata]]&lt;br /&gt; 16 [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Nacionalnih kupova]]&lt;br /&gt; 8 [[Jadranska liga u košarci|Jadranskih liga]]
|veb sajt =[http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| website       = [http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| h_body        = ffffff
| h_pattern_b   = _black_thin_stripes
| h_shorts      = ffffff
| h_pattern_s   = _kappaaway
| a_body        = ffffff
| a_pattern_b   = _thinstripesonblack
| a_shorts      = ffffff
| a_pattern_s   = _kappahome
}}
'''KK Partizan''' je [[Srbija|srpski]] [[košarka]]ški klub iz [[Beograd]]a. Dvadeset tri puta je osvajao [[košarkaška liga Srbije|nacionalno prvenstvo]], trinaest puta nacionalni kup, osam puta [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]], a takođe je osvojio i [[Evroliga|Kup evropskih šampiona]] [[1992]], iako je te sezone, zbog rata u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odigrao samo jednu utakmicu pred svojim navijačima. Partizan je osvojio i tri [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] [[1978]], [[1979]]. i [[1989]]. godine. KK Partizan je prvi košarkaški klub iz Srbije koji je odigrao zvaničnu utakmicu sa NBA timovima.

== Historija ==
=== Osnivanje i prve godine (1945-1971) ===
Klub je osnovan u 4. Oktobra 1945. godine u Domu vojske u Beogradu kao Fiskulturno društvo Centralnog doma vojske Jugoslovenske narodne armije, klub su oformili i vodili mladi oficiri i veterani Španskog građanskog rata, među kojima su vodeći bili Koča Popović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović Tempo, Bogdan Vujošević, Mijalko Todorović, Otmar Kreačić, Božo Švarc kao i Ratko &quot;Čoče&quot; Vujović koji je bio i prvi predsednik kluba.&lt;ref&gt;[https://partizan.basketball/istorijat Istorijat/Timeline]&lt;/ref&gt;

Zatim, Partizan je nastao kao košarkaška sekcija Sportskog društva Centralnog doma [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Sportsko društvo CDJA Partizan osnovano je [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1945]]. Košarkaška sekcija CDJA Partizan nastala je od košarkaške reprezentacije Jugoslovenske armije, koja je 1945. godine osvojila prvenstvo države na turniru sa reprezentacijama [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] republika. Pod imenom Partizan košarkaši današnjeg KK Partizan nastupaju od prvog klupskog šampionata Jugoslavije, održanog [[1946]]. godine. KK Partizan je [[1953]]. godine zvanično prestao da bude klub Jugoslovenske narodne armije i celo sportsko društvo je dobilo naziv Jugoslovensko sportsko društvo Partizan.

Iako veoma jakog igračkog sastava, sa dosta košarkaša koji su nastupali za reprezentaciju Jugoslavije, na prvu titulu seniorskog šampiona Jugoslavije Partizan je čekao do [[1976]]. godine. U prvih 30 godina postojanja kluba, za Partizan su igrali asovi kao što su: [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]], [[Boža Munćan]], [[Radomir Šaper]], [[Vilmoš Loci]], [[Lajoš Engler]], [[Čeda Stojičević]], [[Borislav Stanković]], [[Borislav Ćurčić]], [[Branko Radović]], [[Rade Radović|Radovan Radović]], [[Miloš Bojović]], [[Dragutin Čermak]], [[Slobodan Jelić]] i mnogi drugi. U ovom periodu Partizan je pet puta bio drugi u prvenstvu Jugoslavije, u dva navrata imao je i isti broj bodova kao prvoplasirani tim, ali nije uspeo da stigne do titule nacionalnog prvaka.

=== Početak uspeha ===
Uspon KK Partizan je započeo početkom 70-ih godina, kada su klub počeli da vode bivši košarkaši i kada je stručni rad kao selektor i kao trener u svoje ruke preuzeo [[Ranko Žeravica]]. Žeravica je izvršio selekciju mladih igrača na čelu sa [[Dražen Dalipagić|Draženom Dalipagićem]] i [[Dragan Kićanović|Draganom Kićanovićem]]. Pošto je kao trener državne reprezentacije (do 1965. kao pomoćnik [[Aleksandar Nikolić|Aleksandra Nikolića]], a zatim kao prvi trener), više od deset godina pratio razvoj svetske košarke, uključujući i [[Sjedinjene Američke Države|američku]] profesionalnu, Ranko Žeravica je u radu sa mladom ekipom Partizana pokušao da spoji najbolje osobine američke i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetske]] koncepcije košarkaške igre.

Krajem 70-ih godina, kada je Žeravica kao trener odlazio u inostranstvo, njegovi raniji saradnici, [[Borislav Ćorković]] i [[Dušan Ivković]], preuzimali su ekipu i nastavljali Žeravicinim putem.

Ovaj period u istoriji kluba obeležen je sa nekoliko trofeja. Prvi je bio titula šampiona Jugoslavije u sezoni [[1975]]/[[1976]], a zatim su sledila i dva osvojena [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] (u finalu [[1978]]. u [[Banja Luka|Banjaluci]] je pobeđena [[Bosna]] sa 117:110, dok je [[1979]]. u Beogradu Partizan bio bolji od [[italija]]nskog AMG Sebastiani Arigonija 108:98), jedan Kup Jugoslavije (1979) i još jedna titula državnog prvaka ([[1981]]). Osim treneru Žeravici, Ćorkoviću i Ivkoviću, koji su ekipu vodili do velikih uspeha, izuzetne zasluge za stvaranje velikana evropske košarke pripadaju igračima – pre svih [[Dražen Dalipagić|Draženu Dalipagiću]] i [[Dragan Kićanović|Draganu Kićanoviću]], ali i Farčiću, Todoriću, Kerkezu, Mariću, Petroviću, Pešiću, Beravsu, Savoviću i mnogim drugima.

=== Novi „drim tim“ (1985-1991) ===
Posle zatišja zbog smene generacija, krajem 80-ih godina, pod vođstvom novog direktora kluba [[Dragan Kićanović|Dragana Kićanovića]], koji je u rad uključivao i mlade stručnjake, poput [[Duško Vujošević|Dušana Vujoševića]] (treneri su sredinom 80-ih bili i [[Zoran Slavnić]], [[Borislav Džaković]], [[Vladislav Lučić]]), ponovo je stvoren jak košarkaški tim.

Generacija [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandra Đorđevića]], [[Vlade Divac|Vlade Divca]], [[Žarko Paspalj|Žarka Paspalja]], [[Ivo Nakić|Ive Nakića]], [[Miroslav Pecarski|Miroslava Pecarskog]], koja je, uz podršku starijih [[Želimir Obradović|Željka Obradovića]], [[Milenko Savović|Milenka Savovića]] i [[Goran Grbović|Gorana Grbovića]], predvođena mladim trenerom Dušanom Vujoševićem, Partizan ponovo povela u sam vrh jugoslovenske i evropske košarke.

Ta generacija je [[1987]]. godine osvojila titulu prvaka Jugoslavije, a [[1988]]. posle pobeda u Kupu šampiona nad najjačim evropskim klubovima ([[KK Barselona|Barselona]], [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], [[KK Aris|Aris]], [[KK Olimpija Milano|Filips Milano]]) obezbedila učešće na [[Fajnal for]]u u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Gent|Ganu]]. Posle poraza u polufinalu od Makabija iz [[Tel Aviv]]a (82:87), Partizan je pobedom nad Arisom (105:93) osvojio treće mesto u Evropi.

Sledeće, [[1989]]. Partizan je, pojačan [[Predrag Danilović|Predragom Danilovićem]], po treći put osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], trijumfom nad Vivom Vizmarom iz [[Kantu]]a. Posle poraza u prvoj utakmici u Italiji (76:89), u beogradskom revanšu Partizan je slavio sa 101:82. Iste sezone Partizan je osvojio Kup Jugoslavije pobedom nad [[split]]skom [[KK Split|Jugoplastikom]] (87:74).

[[Vlade Divac]] i [[Žarko Paspalj]] krajem 1989, zajedno sa [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]], postali su prvi igrači sa prostora Jugoslavije koji su otišli u -{[[NBA]]}- ligu.

=== Šampioni Evrope (1991-1992) ===
Posle odlaska generacije Divca, Paspalja, Grbovića, Savovića i ostalih nosilaca igre u prethodnom periodu, Partizan je pred sezonu [[1991]]/[[1992]]. stvorio novi mladi tim, čije su nove zvezde bili Aleksandar Đorđević i Predrag Danilović. Uprava je za trenera izabrala dotadašnjeg kapitena ekipe i reprezentativca, Željka Obradovića, dok je na mesto stručnog savetnika došao je nekadašnji trener i igrač Partizana [[Aleksandar Nikolić]]. Takođe, Partizan je promenio i dvoranu u kojoj je igrao svoje domaće utakmice, prešavši iz [[Hala sportova u Beogradu|Hale sportova]] u [[Hala Pionir|Pionir]].

Zbog [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Partizan je te sezone kao domaćin morao da igra u inostranstvu. Uprava kluba se opredelila da budu „domaćini“ u [[madrid]]skom predgrađu [[Fuenlabrada|Fuenlabradi]]. Takmičenje u Evroligi po grupama, Partizan je završio na četvrtom mestu uz devet pobeda i pet poraza, što je značilo da će Partizan u odlučujućim utakmicama za plasman na Fajnal for, igrati sa [[Bolonja|bolonjskim]] [[KK Virtus Bolonja|Knorom]]). Knor je u to vreme imao snažan tim predvođen bivšim jugoslovenskim reprezentativcem [[Jurij Zdovc|Jurijem Zdovcom]], ali je Partizan u tri utakmice bio bolji i, po drugi put u istoriji kluba, izborio plasman na Fajnal for koji se aprila 1992. održavao u [[Istanbul]]u.

Na fajnal-foru u istanbulskoj dvorani „[[Abdi Ipekči]]“ Partizan je pobedio, u tom trenutku dva najjača evropska sastava. U polufinalu je pobedio [[Milano|milanski]] [[KK Olimpija Milano|Filips]] i u finalu [[KK Huventud|Huventud]] iz [[Badalona|Badalone]], [[šut za tri poena|trojkom]] koju je postigao Aleksandar Đorđević u poslednjim trenucima finalne utakmice za konačni rezultat (71:70). Najblistavija sezona u istoriji Partizana upotpunjena je trijumfom u domaćem šampionatu i kupu. Do naslova šampiona Evrope je stigla ekipa čiji je prosek godina bio 21,7 i koja je od 17 utakmica u Evroligi do fajnal fora samo jednu odigrala u Beogradu (revanš četvrtfinala protiv Knora).

=== Vreme sankcija (1992-1995) ===
Posle osvojenog Kupa evropskih šampiona, najbolji bekovski par Evrope [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]] i [[Predrag Danilović]] su prešli u Filips, odnosno Knor. Titulu prvaka Evrope, Partizan je izgubio bez prilike da ga brani. Zbog sankcija koje su isključile jugoslovenski sport iz svih evropskih i svetskih takmičenja, Partizan nije dobio pravo da kao evropski prvak učestvuje u Evropskoj ligi.

U sezoni [[1993]]/[[1994|94]] osvojen je Kup SR Jugoslavije pod vođstvom novog trenera [[Željko Lukajić|Željka Lukajića]]. Tim koji je sledeće sezone vodio [[Borislav Džaković]] osvojio je oba domaća trofeja. Najbolji igrači Partizana iz tog vremena su bili: [[Nikola Lončar]], [[Miroslav Berić]], [[Haris Brkić]], [[Željko Rebrača]], [[Predrag Drobnjak]], [[Aleksandar Čubrilo]]. Nakon što je [[1995]]. jugoslovenskim klubovima ponovo omogućeno da se takmiče u evropskim kupovima, mladi igrači Partizana, bez iskustva u Evropi, nisu prve sezone ostvarili značajniji rezultat u Evropi, ali su, pod vođstvom iskusnog stručnjaka Ranka Žeravice, osvojili titulu prvaka SR Jugoslavije (1995/96) i obezbedili povratak u najjače klupsko evropsko takmičenje – Evropsku ligu.

=== Novi početak (1996-2006) ===
U sezoni [[1996]]/[[1997|97]] Partizan je predvođen novim trenerom [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslavom Nikolićem]], ponovo zauzeo mesto među najjačim klubovima Evrope. Pojačan [[Dejan Tomašević|Dejanom Tomaševićem]], [[Dejan Koturović|Dejanom Koturovićem]], [[Dragan Lukovski|Draganom Lukovskim]], Partizan se u osminu finala Evrolige, gde je posle velike borbe, sa 2-1 u seriji, eliminisan od kasnijeg prvaka Evrope, [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. U domaćem prvenstvu, Partizan je po treći put uzastopno osvojio titulu jugoslovenskog prvaka,

U sezoni 1997/1998, dve godine od povratka u evropska takmičenja, tim Partizana je po treći put u istoriji kluba izborio učešće na Fajnal foru. Posle serije poraza u takmičenju po grupama u Evroligi i ostavke Miroslava Nikolića, koga je na mestu trenera zamenio [[Milovan Bogojević]], Partizan je u osmini finala eliminisao zvaničnog prvaka Evrope Olimpijakos, da bi u četvrtfinalu bio bolji i od prvaka Rusije [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. Na fajnal foru u [[Barselona|Barseloni]], tim iz koga su godinu dana ranije otišli Berić i Koturović, pojačan novim bekovskim tandemom [[Miroslav Radošević]] – [[Vladimir Đokić]], zauzeo je četvrto mesto, nakon poraza od [[KK Virtus Bolonja|Kindera]] i [[Beneton Trevizo|Benetona]]. U domaćem prvenstvu Partizan je izgubio titulu državnog prvaka, nakon što ga je u plej-ofu izbacio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK Železnik]].

Sledeće sezone klub je napustio [[Predrag Drobnjak]], a na mesto trenera došao je [[Vladislav Lučić]]. U [[Kup Rajmunda Saporte|Kupu Rajmonda Saporte]] ekipa je stigla do četvrtfinala gde je poražena od Benetona, ali je neuspešno završeno domaće prvenstvo, koje je zbog [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]] prekinuto pre plej ofa (Partizan je zauzeo treće mesto). Ipak, osvojen je Kup SR Jugoslavije, a finalna utakmica u kojoj je Partizan pobedio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]], odigrana je uz zvuke sirena za vazdušnu opasnost.

Po završetku sezone ekipu su napustili najbolji igrači, Dejan Tomašević, Haris Brkić i Dragan Lukovski. Formiran je novi mladi tim, a na mesto prvog trenera pred sezonu [[1999]]/[[2000]]. došao je mladi stručnjak [[Nenad Trajković]]. Iako pred početak sezone Partizanu nisu davane realne šanse da osvoji neki od trofeja, ekipa je predvođena Radoševićem, Čubrilom, [[Nenad Čanak (košarkaš)|Čankom]], [[Ratko Varda|Vardom]], Đokićem, [[Dragan Marković (košarkaš)|Markovićem]] i [[Veselin Petrović|Petrovićem]] osvojila Kup SR Jugoslavije i stigla do finala plej ofa, u kom je poražena od [[Podgorica|podgoričke]] [[KK Budućnost|Budućnosti]].

Sezonu 2000/2001 je obeležio povratak velikih asova, Vlade Divca, Predraga Danilovića i Žarka Paspalja, ovaj put, na mesta predsednika i potpredsednika kluba.

Partizan je sezonu [[2000]]/[[2001|01]] počeo pojačan povratnicima Berićem, [[Nikola Bulatović|Bulatovićem]], [[Aleksandar Glintić|Glintićem]], kao i nemačkim reprezentativcem i sinom Milovana Bogojevića [[Vladimir Bogojević|Vladimirom Bogojevićem]], a timu se kasnije priključio i [[Branko Milisavljević]]. Trener [[Naser Trajković|Nenad Trajković]] je smenjen posle nekoliko utakmica, a na njegovo mesto došao je [[Darko Ruso]], bivši pomoćnik Željka Obradovića u reprezentaciji SR Jugoslavije.

U decembru 2000. ubijen je [[Haris Brkić]], koji se nekoliko nedelja pre toga vratio u Partizan.
Sezonu 2000/01 je obeležio kapiten [[Miroslav Berić]], koji je bio najbolji strelac [[Evroliga|Suprolige]] i [[JUBA liga|JUBA lige]] i probio se na četvrto mesto večite klupske liste strelaca. Ipak, Partizan je sezonu završio bez trofeja. U Suproligi je eliminisan u osmini finala od francuskog [[KK Asvel|Asvela]], dok je u plej-ofu i Kupu SR Jugoslavije poražen u finalu od Budućnosti.

Povratak Duška Vujoševića u Partizan poklapa se sa početkom dominacije Partizana u prvenstvu SR Jugoslavije. Nosioci igre bili su novopridošlice [[Vlado Šćepanović]], [[Miloš Vujanić]], [[Jovo Stanojević]] i [[Đuro Ostojić]], a veliki doprinos osvajanju trofeja dali su i kapiten [[Veselin Petrović]], Nenad Čanak, [[Vule Avdalović]], [[Nenad Krstić]], [[Predrag Materić]], Aleksandar Glintić, Stevan Nađfeji i Aleksandar Gajić.

Letnja pauza donela je velike promene u igračkom sastavu Partizana. Najbolji centar domaće lige te sezone Jovo Stanojević je nastavio karijeru u [[Nemačka|nemačkoj]] [[KK ALBA Berlin|Albi]], [[Vlado Šćepanović]] prešao je u Fortitudo iz Bolonje, a otišao je i kapiten Veselin Petrović. U Partizan je nakon početka sezone 2002/2003 stigao američki košarkaš [[Frederick House]], koji je svojom požrtvovanom igrom u odbrani postao ljubimac navijača Partizana. Partizan je te sezone odbranio titulu savladavši [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]] u finalu plej-ofa sa 3:0.
[[Datoteka:Duško Vujošević.jpg|mini|desno|Duško Vujošević je natrofejniji trener Partizana.]]
Prvenstvo Srbije i Crne Gore se zbog učestvovanja [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP Železnika]], [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[KK Budućnost|Budućnosti]] i [[KK Lovćen|Lovćena]] u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] igralo u dve faze: klubovi koji nisu učestvovali u Jadranskoj ligi su igrali regularno prvenstvo, a 4 prvoplasirane ekipe su išle u Superligu u kojoj su igrali sa ekipama koje su igrale Jadransku ligu. Partizan je bio najbolji u prvoj fazi ispred [[KK Vršac|Hemofarma]] i [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. U finalu plej-ofa Partizan savladao vršački Hemofarm sa 3:1, nakon koša povratnika [[Vlado Šćepanović|Vlade Šćepanovića]] u zadnjoj sekundi utakmice. Ipak, Partizan nije osvojio duplu krunu pošto je prethodno poražen od [[KK Crvena zvezda|KK Crvene zvezde]] u četvrtfinalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Partizan su na kraju sezone napustili Nenad Krstić ([[Bruklin Netsi|Nju Džerzi Netsi]]) i Frederick House ([[KK Lijetuvos Ritas|Lijetuvos Ritas]]).

Pred početak sezone 2004/2005. Vlade Divac i Predrag Danilović su podneli ostavke nezadovoljni stanjem košarke u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html Glas javnosti 5. avgust 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018213703/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html |date=2019-10-18 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Partizan su u međuvremenu pojačali najkorisniji igrač prethodnog prvenstva [[Dejan Milojević]] iz Budućnosti, [[Luka Bogdanović]] iz Crvene zvezde, [[Predrag Šuput]] iz Vojvodine, Amerikanac [[Blake Stepp]] i [[Milan Gurović]] iz Huventuda (koji je zbog bolesti proveo u klubu samo tri meseca). Klub je te sezone prvi put učestvovao u Jadranskoj ligi. Partizan je četvrti put zaredom osvojio nacionalno prvenstvo, opet pobedom nad Hemofarmom 3:1 u finalu plej-ofa.

Klub je na kraju te sezone napustili Vule Avdalović i Blake Stepp, a dovedeni su [[Nikola Lončar]] i Amerikanac [[Gerald Brown]].  Brown je klub napustio 31. decembra 2005, umesto njega je doveden drugi Amerikanac [[Vonteego Cummings]], dok je Nikola Lončar dobio otkaz. Partizan je te sezone osvojio petu uzastopnu titulu pobedom u finalu nad Crvenom zvezdom od 3:0. Na kraju te sezone Dejan Milojević je napustio klub i prešao u špansku [[KK Valensija|Pamesu]].

=== Uspesi u Evropi, dominacija u Srbiji i regionu ===
Pred sezonu 2006/2007. u tim se vratili Dušan Kecman i Predrag Drobnjak, dok je [[Milenko Tepić]] došao iz novosadske [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. Takođe se, u klub, na mesto predsednika vratio Predrag Danilović. Posle 9 godina, Partizan je uspeo da prođe prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]]. U domaćem kupu Partizan je u finalu izgubio od FMP iz Železnika na završnom turniru u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Partizan je osvojio [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]] pobedom u finalu nad FMP Železnikom 2:0 i prvenstvo Srbije pobedom nad Crvenom zvezdom 3:1. Partizan su na kraju sezone napustili Vonteego Cummings, Kosta Perović, [[Luka Bogdanović]] i Predrag Drobnjak.

Partizan i KK Igokea iz [[Aleksandrovac|Aleksandrovca]] su [[17. avgust]]a [[2007]]. ozvaničili saradnju dva kluba. Od tada se Partizan takmiči pod imenom Partizan Igokea, dok se Igokea takmiči pod imenom Igokea Partizan. U letnjem prelaznom roku klub su pojačali [[Čedomir Vitkovac]], [[Slavko Vraneš]] i košarkaš iz Belizea [[Milton Palacio]], a ove sezone veliku pažnju na sebe su skrenuli mladi košarkaši [[Milenko Tepić]], [[Novica Veličković]] i [[Nikola Peković]], koji je prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]] završio kao drugi igrač po korisnosti. Mladi tim Partizana je uspeo da ponovi prošlosezonski evropski uspeh, ostvarivši 6 pobeda i 8 poraza. Partizan je u obe utakmice u prvoj fazi namučio šampiona Panatinaikos, a ističe se pobeda nad nemačkim Bambergom rezultatom 85:37 u Pioniru. Partizan je uspeo da osvoji nacionalni Kup, posle šest sezona, pobedom nad Hemofarmom u finalu, rezultatom 73:64. 19. marta 2008. Partizan je izbacio aktuelnog Evropskog šampiona Panatinaikos iz Atine i plasirao se u četvrfinale Evrolige u grupi u kojoj su bili još i [[KK Montepaski Sijena|Montepaski Sijena]] i [[KK Efes Pilsen|Efes Pilsen]], postigavši time najveći uspeh kluba od 1998. Partizan je osvojio sedmu uazstopnu titulu prvaka Srbije, savladavši u finalu vršački Hemofarm. Klub su na kraju te sezone napustili Palacio, koji je prešao u ruski Himki, dok su Peković i Kecman prešli u Panatinaikos.
[[Datoteka:KK Partizan 2008-2009.JPG|mini|desno|Tim Partizana u sezoni 2008/09|200p]]
U klub su u prelaznom roku došli Gabonac [[Stephane Lasme]], [[Aleksandar Rašić]], [[Vukašin Aleksić]], [[Žarko Rakočević]] i [[Jan Veselý]]. Uprkos znatno podmlađenom timu i očekivanjima javnosti, Partizan je uspeo da ponovi prošlosezonski uspeh i plasira se u četvrtfinale Evrolige. U tom takmičenju postavljen je novi rekord Evrolige po broju gledalaca na jednoj utakmici - 22567 gledalaca u [[Kombank arena|Beogradskoj areni]]. U domaćim takmičenjima Partizan je odbranio Kup Radivoja Koraća, završio ligaški deo Jadranske lige na prvom mestu, potom je i osvojio, a sezonu je završio pobedom u majstorici nad najljućim sportskim rivalom, Crvenom zvezdom, i tako došao do osme uzastopne titule.

[[Datoteka:Partizan fans Pionir.jpg|mini|desno|200p|Partizanovi navijači na utakici protiv Efes Pilsena 2009]]
Sezona 2009/10. je jedna od najuspešnijih u istoriji kluba uprkos činjenici da su tim napustili nosioci igre iz prošle sezone (Tripković, Tepić, Veličković i Lasme). Košarkaši Partizana su za uspehe u Evropi, nagrađeni pozivom [[Evroliga|Evrolige]] da predstavljaju Evropsku košarku na američkom kontinentu. Partizan je odigrao istorijske mečeve sa [[Denver Nagetsi|Denverom]] i [[Finiks Sansi|Finiksom]], i tako postao prvi klub sa ovih prostora koji je imao priliku da odmeri snage sa [[NBA]] timovima. U Evropi izabranici [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]] su u četvrtfinalu posle velike borbe pobedili [[izrael]]ski [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], i plasirali se na fajnal for [[Evroliga|Evrolige]] u [[Pariz]]u. U polufinalu Partizan je posle produžetaka poražen od [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. I u borbi za treće mesto crno-beli su poraženi posle produžetaka od [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Niš]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. Partizan je trijumfovao i u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] pobedivši [[KK Cibona|Cibonu]] u [[Zagreb]]u. Crno-beli su slavili trojkom sa pola terena [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] u poslednjim sekundama meča i četvrti put zaredom trijumfovali u rgionalnom takmičenju. I na kraju jedna od najuspešnijih sezona u istoriji kluba završena je osvajanjem, po sedamnaesti put, [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. Najzaslužniji za uspehe su bili dva sjajna Amerikanca [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], koji su uz [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] i [[Jan Veselý|Jana Veselog]] blistali na domaćoj i evropskoj sceni.

Sezonu 2010/11. klub je počeo bez dugogodišnjeg trenera [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]]. Umesto najuspešnijeg trenera u istoriji Partizana, na mesto trenera je došao dotadašnji Vujoševićev pomoćnik [[Vlade Jovanović]]. u novu sezonu Partizan je krenuo pojačan uglavnom stranim igračima. U Partizan su došli [[Australija]]nac [[Nathan Jawai]] i [[Sjedinjene Američke Države|amerikanci]] [[James Gist]] i [[Oliver Lafayette]]. Nezadovoljni partijama Lafayette, uprava Partizana je umesto njega u decembru dovela [[Curtis Jerrells|Curtisa Jerrellsa]]. Od srpskih igrača u klub su došli [[Dragan Milosavljević]] i [[Raško Katić]]. Klub su napustili amerikanci [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijanski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], srpski reprezntativac [[Aleksandar Rašić]] kao i crnogorski reprezentativac [[Slavko Vraneš]]. U Evropi izabranici [[Vlade Jovanović]]a su uspeli da prođu u drugu fazu, ali su tu završili takmičenje. U [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] Partizan je po peti put za redom osvojio ovo takmičenje. Na završnom turniru u [[Ljubljana|Ljubljani]] Partizan je u polufinalu savladao [[Podgorica|podgoričku]] [[KK Budućnost|Budućnost]] sa 62:58, a zatim u finalu domaću [[KK Union Olimpija|Olimpiju]] sa 77:74. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Železnik]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. U finalu su savladali domaći [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP]] sa 77:73. Za najboljeg igrača je proglašen [[James Gist]]. Sezonu su ponovo završili osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su bili bolji od [[KK Vršac|Hemofarm]] sa 3:0 u pobedama.

Sledeće godine Partizan je napustio [[češka|čeh]] [[Jan Veselý]] koji je otišao u [[NBA]]. Klub su napustili i stranci [[Nathan Jawai]], [[James Gist]] i [[Curtis Jerrells]]. U Partizan se vratio [[Nikola Peković]], koji je iskoristio odlaganje sezone u [[NBA]] ligi zbog štrajka igrača. Pored njega došli su amerikanac [[Acie Law]], [[Miroslav Raduljica]], [[Marko Čakarević]], [[Milan Mačvan]] i [[Danilo Anđušić]]. Tokom sezone klub su napustili [[Nikola Peković]] i [[Acie Law]], ali su zato u Humsku stigli [[Dāvis Bertāns]] i [[Dominic James]]. Već na finalnom turniru [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Niš]]u došli su do 13. trofeja u najmasovnijem takmičenju pobedivši u finalu [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] sa 64:51. Najbolji igrač finalne utakmice bio je bek crno-belih [[Danilo Anđušić]]. Partizan je ponovo sezonu završio osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su crno-beli bili bolji od [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] sa 3:1 u pobedama.

Na početku sezone 2012/13 na mesto trenera Partizana vratio se [[Duško Vujošević]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Partizan mt:s, coach Vujosevic reunite|url=http://www.euroleague.net/news/i/98420/180/partizan-mt-s-coach-vujosevic-reunite|work=Euroleague|accessdate=18. 9. 2013.}}&lt;/ref&gt; Dugogodišnji kapiten, [[Petar Božić]] završio je karijeru i postao jedan od pomoćnih trenera. Klub su napustili [[Dušan Kecman]] i [[Milan Mačvan]]. Za kapitena je izabran [[Vladimir Lučić]], a njegov zamenik je postao [[Dragan Milosavljević]]. Klub se odlučio da drastično podmladi sastav, pa je tako najstariji igrač bio [[Marko Čakarević]] sa 24 godine. Rezultati u Evropi nisu bili najbolji i nisu se plasirali u drufu fazu. U finalu Kupa radivoja Koraća u [[Kragujevac|Kragujevcu]], poraženi su od Crvene zvezde nakon dva dana igranja. Prvobitni termin odigravanja finalne utakmice bio je 10. februar 2013. u 21:00. Utakmica je tada i započeta, ali je prekinuta u 26. minutu pri nerešenom rezultatu (43:43) zbog nereda na tribinama i utrčavanja navijača na teren. Kako nije bilo uslova za nastavak meča te večeri, preostalih 14 minuta odigrano je narednog dana (11.2.2013. od 19:00) bez prisustva publike, a Zvezda je slavila sa 78:69.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Zvezda-osvojila-Kup-Koraca.sr.html Zvezda osvojila Kup „Koraća”]&lt;/ref&gt; U [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|Jadranskoj ligi]], nakom mešovitih rezultata u regularnom delu kada je završio na 4. mestu, Partizan je zablistao na završnom turniru u [[Laktaši]]ma i osvojio šestu titulu prvaka regionalne lige. U polufinalu su pobedili domaćina [[KK Igokea|Igokeu]] sa 63:57, a u finalu su pobedili [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 71:63.&lt;ref&gt;[http://www.mozzartsport.com/vesti/crnobeli-sampioni-partizanova-dominacija-u-regionu-se-nastavlja CRNO-BELI ŠAMPIONI: Partizanova dominacija u regionu se nastavlja!]&lt;/ref&gt; U [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|Košarkaškoj ligi Srbije]] Partizan je ponovo odbranio titulu, što je ukupno 20 titula prvaka države, a 12 uzastopna.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Partizan-sampion-Srbije-12-put-uzastopno.sr.html Partizan šampion Srbije 12. put uzastopno!]&lt;/ref&gt; Sezonu su obeležili mladi igrači [[Dāvis Bertāns]], [[Bogdan Bogdanović]], [[Léo Westermann]] i [[Joffrey Lauvergne]].

== Uspesi ==
=== Nacionalna takmičenja ===
[[Datoteka:Cibona vs Partizan NLB League Final 2010.JPG|mini|desno|200p|Momenat sa finala protiv Cibone 2010.]]
* '''Nacionalna prvenstva - 23'''
** '''[[Prva liga Jugoslavije u košarci|Prva liga Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (5):''' 1945, 1975/76, 1978/79, 1980/81, 1986/87.
*** Drugi (10): 1949, 1950, 1951, 1963, 1966, 1977/78, 1981/82, 1987/88, 1988/89, 1990/91.
** '''[[Prva liga SR Jugoslavije u košarci|Prva liga SR Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (6):''' 1991/92, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 2001/02, 2002/03.
*** Drugi (4): 1992/93, 1993/94, 1999/00, 2000/01.
** '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u košarci|Prva liga Srbije i Crne Gore]] '''
*** '''Prvak (3):''' 2003/04, 2004/05, 2005/06.
** '''[[Košarkaška liga Srbije]] '''
*** '''Prvak (9):''' 2006/07, 2007/08, 2008/09, [[Košarkaška liga Srbije 2009/10.|2009/10]], [[Košarkaška liga Srbije 2010/11.|2010/11]], [[Košarkaška liga Srbije 2011/12.|2011/12]], [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|2012/13]], 2013/14, 2024/2025
* '''Nacionalni kupovi - 16 (rekorder)'''
**'''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (2):''' 1978/79, 1988/89.
*** Finalista (2): 1962, 1972/73.
** '''[[Kup SR Jugoslavije u košarci|Kup SR Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (6):''' 1991/92, 1993/94, 1994/95, 1998/99, 1999/00, 2001/02.
*** Finalista (4): 1992/93, 1995/96, 1996/97, 2000/01.
** '''[[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća (SCG/Srbija)]] '''
***'''Osvajač (8):''' 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, [[Kup Radivoja Koraća 2012,|2011/12.]],2017/18, 2018/2019, 2019/2020
*** (3): 2004/05, 2006/07, [[Kup Radivoja Koraća 2013.|2012/13.]]

=== Međunarodna takmičenja ===
* '''[[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]] - 1'''
** '''Prvak (1):''' 1991/92.
** Treći (2): 1981/82, 1987/88.
** Četvrti (2): 1997/98, 2009/10.
* '''[[Kup Radivoja Koraća]] - 3'''
** '''Pobednik (3):''' 1977/78, 1978/79, 1988/89.
** Finalista (1): 1973/74.
* '''[[Jadranska liga u košarci]] - 8 (rekorder)'''
** '''Prvak (8):''' [[Jadranska liga u košarci 2006/07.|2006/07]], [[Jadranska liga u košarci 2007/08.|2007/08]], [[Jadranska liga u košarci 2008/09.|2008/09]], [[Jadranska liga u košarci 2009/10.|2009/10]], [[Jadranska liga u košarci 2010/11.|2010/11]], [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|2012/13]], 2022/2023, 2024/2025
** Drugi (6): [[Jadranska liga u košarci 2004/05.|2004/05]], [[Jadranska liga u košarci 2005/06.|2005/06.]], [[Jadranska liga u košarci 2018/19.|2018/19.]], 2021/2022, 2023/2024, 2025/2026

== Trenutni sastav ==
{{KK Partizan_tim}}
Branislav Ratkovica
Vanja Marinković
Stefan Pot
Miloš Koprivica
Đorđe Majstorović
Uroš Luković
Adin Vrabac
Novica Veličković
Wiliam Hatcher
Aleksandar Tanasković
Mihajlo Andrić
Stefan Birčević
Kenan Karahodžić
Franck Robinson
Jamont Gordon
Đorđe Jovanović
Nenad Krstić

== Grafikon pozicija ==
{| style=&quot;text-align:center; background:Black; color:white&quot;
|-
!width=&quot;40&quot;|Poz.
! style=&quot;width:165px;&quot;|Starter
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 1
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 2
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 3
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Centar (košarka)|C]]
|  '''[[Božo Đumić]]''' || [[Miloš Koprivica]] || || [[Kevin Jones]] ||
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot; 
!  | [[Krilni centar|KC]] 
|  '''[[Čedomir Vitkovac]]''' || [[Edo Murić]] ||  || [[Miloš Glišić]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Krilo (košarka)|K]]
| '''[[Mihajlo Andrić]]''' || [[Danilo Anđušić]] || [[Adin Vrabac]] ||  
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Bek (košarka)|B]]
| '''[[Andreja Milutinović]]'''  || [[Petar Aranitović]] || [[Vanja Marinković]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Plejmejker|P]]
|  '''[[Aleksandar Cvetković]]''' || [[Jamar Wilson]] || || [[Andrej Magdevski]]  
|}
&lt;!-- *[[Slika:Flag of Switzerland.svg|7px|Injured]] Denotes injured player. --&gt;

== Poznati bivši igrači ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Domaći:'''
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]]
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Divac]]
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Kecman]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Kićanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Micov]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Milojević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Tomašević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Todorić]]
* {{zas|Srbija}} [[Dražen Dalipagić]]
* {{zas|Srbija}} [[Žarko Paspalj]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Rebrača]]
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Berić]]
* {{zas|Srbija}} [[Bogdan Bogdanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Vujanić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Marić]]
* {{zas|Srbija}} [[Novica Veličković]]
* {{zas|Srbija}} [[Predrag Danilović]]
* {{zas|Srbija}} [[Radomir Šaper]]
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Pešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Gurović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Raduljica]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Mačvan]]
* {{zas|Srbija}} [[Haris Brkić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Čanak (košarkaš)|Nenad Čanak]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Lučić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nikola Milutinov]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vanja Marinković]]
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Gilić]]
* {{zas|Srbija}} [[Sava Lešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Glišić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Stefanović]]

'''Strani:'''
* {{zas|Australija}} [[Aleksandar Marić|Aleks Marić]] 
* {{zas|Australija}} [[Nathan Jawai]]
* {{zas|Češka}} [[Jan Veselý]]
* {{zas|Slovenija}} [[Peter Vilfan]]
* {{zas|Slovenija}} [[Radoslav Nesterović]]
* {{zas|Hrvatska}} [[Danko Cvjetičanin]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Predrag Drobnjak]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Vlado Šćepanović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Nikola Peković]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Aleksandar Pavlović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Slavko Vraneš]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Jadran Vujačić]]
* {{zas|Makedonija}} [[Vlado Ilievski]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Acie Law]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Oliver Lafayette]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Tarence Kinsey]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Drew Gordon]]
* {{zas|Gabon}} [[Stephane Lasme]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[James Gist]]
* {{zas|Francuska}} [[Joffrey Lauvergne]]
* {{zas|Latvija}} [[Dāvis Bertāns]] 
* {{zas|Francuska}} [[Léo Westermann]]
* {{zas|Turska}} [[Semih Erden]]
* {{zas|Slovenija}} [[Edo Murić]]
{{col-end}}

== Poznati bivši treneri ==
* {{zas|Srbija}} [[Ratko Vlahović]] (1945)
* {{zas|Srbija}} [[Božo Grkinić]] (1946–1947)
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Šaper]] (1948–1949)
* {{zas|Srbija}} [[Janoš Gerdov]] (1950)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]] (1951–1953)
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Stefanović]] (1954)
* {{zas|Srbija}} [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]] (1955–1958)
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Nikolić]] (1959–1961)
* {{zas|Srbija}} [[Božidar Munćan]] (1962–1963)
* {{zas|Srbija}} [[Milenko Novaković]] (1964)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćurčić]] (1965–1967)
* {{zas|Srbija}} [[Branislav Rajačić]] (1967–1969)
* {{zas|Srbija}} [[Radovan Radović (košarkaš)|Radovan Radović]] (1969–1971)
* {{zas|Srbija}} [[Ranko Žeravica]] (1971–1974, 1976–1978, 1995–1996)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćorković]] (1974–1976, 1980–1982, 1989–1990)
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Ivković]] (1978–1980)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Džaković]] (1982–1984, 1994–1995)
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]] (1984–1985)
* {{zas|Srbija}} [[Vladislav Lučić]] (1985–1987, 1998–1999)
* {{zas|Srbija}} [[Duško Vujošević]] (1987–1989, 1990–1991, 2001–2010, 2012-2015)
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Srzić]] (1989)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]] (1991–1993)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Lukajić]] (1993–1994)
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslav Nikolić]] (1996–1998)
* {{zas|Srbija}} [[Milovan Bogojević]] (1998)
* {{zas|Srbija}} [[Naser &quot;Nenad&quot; Trajković|Nenad Trajković]] (1999–2000)
* {{zas|Srbija}} [[Darko Ruso]] (2000–2001)
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Jovanović|Vlada Jovanović]] (2010–2012)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|KK Partizan}}
* [http://www.kkpartizan.rs/ Zvanični sajt KK Partizan]
* [http://www.euroleague.net/competition/teams/showteam?clubcode=PAR Profil - Evroliga]

{{Timovi Košarkaške lige Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Partizan, KK}}
[[Kategorija:KK Partizan| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Sportski klubovi u Beogradu]]
[[Kategorija:Nastanci 1945.]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (klubovi)]]</text>
      <sha1>7f54jw7gxxb8mr5unckhbfydchkg4w6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jagodnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36074</id>
    <revision>
      <id>42705453</id>
      <parentid>42705430</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:43:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Ime naselja */ Dodan faksimil dokumenta o izmjeni službenog imena pošte: Kačfalu -&gt; jagodnjak</comment>
      <origin>42705453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48877" sha1="r8lpqt951zg07dilan2xu8ugl4xn159" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu &gt; Jagodnjak (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Jagodnjak / Јагодњак
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 59,16
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.7013
|z. dužina   = 18.590
|brojstan    = 1.469 / 1.299 / '''990'''
|gustoća     = 25 / 22 / '''17'''
|domaćinstva = 557 (2001)
|pošta       = 31324
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG
|slika_opis  = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,&lt;br&gt;Ulica Borisa Kidriča 100 
}}
'''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]].

[[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|&quot;Dobro došli u selo [[kulin]]a&quot; - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]]

== Geografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&amp;nbsp;km².

=== Udaljenosti od okolnih naselja ===
Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&amp;nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&amp;nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&amp;nbsp;km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&amp;nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&amp;nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&amp;nbsp;km.

=== Dijelovi naselja ===
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica'').

;Brod-Pustara
Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&amp;nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga &quot;Naše selo&quot;, nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: &quot;Farma Brod Pustara 1&quot; (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i &quot;Farma Brod Pustara 2&quot; uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

;Zornice
Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) &lt;ref&gt;Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''&quot;Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!&quot;'']. facebook.com - 28. VII. 2024.&lt;/ref&gt;, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&amp;nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića (&quot;ćuprija&quot;) preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama (&quot;Pčelarstvo Kovačić&quot;), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.&lt;ref&gt;(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''&quot;Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice&quot;'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

=== Ceste ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|310px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]]

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

[[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude.
Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;, a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

=== Prometne veze ===
Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|310px|Nasip (&quot;bent&quot;) uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]]
;Drava
Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

; Kanal Barbara
Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog &quot;benta&quot;, protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

; Ostale vode
Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili &quot;šančevi&quot; uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak|SRD-a &quot;Dravica&quot;]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

== Ime naselja ==
[[File:Baranja-(19220522-253-PTV-0016)--Raspis br-223-Izmena sluzbenih naziva nekojih posta u Vojvodini.jpg|mini|desno|310px|Dokument kojim je dotadašnje službeno ime pošte ''Kačfalu'' promijenjeno u novo službeno ime '''Jagodnjak''']]
Današnje službeno ime naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u seoskom [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''&quot;Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić tvrdi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.

=== [[Etnik]] i [[ktetik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', stanovnica je '''Jagodnjačanka''', a pridjev (ktetik) glasi '''jagodnjački'''.

Prije promjene starog imena ''Kačvola'' u Jagodnjak (1922. godine), stanovnik se nazivao ''Kačvolac'', stanovnica ''Kačvolkuša'', a pridjev je glasio ''kačvolski''. Te tri riječi zadržale su se još desetljećima u živom govoru u samom Jagodnjaku i susjednom Bolmanu, ali i drugim baranjskim naseljima, naročito među starijim stanovnicima starosjediocima. Vremenom su se etnici i pridjev od novog imena sve češće koristili, a stariji etnici i pridjev sve ređe, ali te starije riječi nisu zaboravljene ni sto godina nakon promjene imena naselja, a nije zaboravljeno ni staro ime ''Kačvola'' (koje danas tretiramo kao narodsko ime).

U &quot;[[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]]&quot; (HER), u opisu pojma Jagodnjak, ne navode se etnici Jagodnjačanin i Jagodnjačanka, navodi se samo pridjev '''jagodnjački'''. Toponim Jagodnjak i etnici i ktetik od njega ne navode se ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#RSANU|Rečniku SANU]], iako je &quot;Knjiga VIII : intonirati - jurve&quot; objavljena 1973. godine, dakle 51 godinu nakon promjene imena. Tih riječi nema ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#ARJ|Rječniku JAZU]], što je i razumljivo jer taj rječnik donosi stariju leksičku građu kad se Jagodnjak tako nije ni zvao.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990
|-
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2167
 |p2      = 2212
 |p3      = 2064
 |p4      = 2282
 |p5      = 2280
 |p6      = 2462
 |p7      = 2381
 |p8      = 2624
 |p9      = 2706
 |p10     = 2678
 |p11     = 2967
 |p12     = 2348
 |p13     = 2259
 |p14     = 1951
 |p15     = 1469
 |p16     = 1299
 |p17     = 990
 |izvor   = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku
 }}

Napomene o popisima stanovništva
----
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

=== Nacionalni sastav ([[1991]]) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]       |#FF0000 |1.439| 73.75}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]     |#4169E1 |  296| 15.17}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 |  103|  5.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]     |#665D1E |   67|  3.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]    |#4B3621 |    6|  0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]    |#BDB76B |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]     |#08E8DE |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]  |#228B22 |    3|  0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]  |#FF7E00 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]       |#F400A1 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]   |#FF55A3 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]  |#C19A6B |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |   19|  0.97}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato      |#A2A2D0 |    4|  0.20}}
|caption='''Ukupno''': 1.951
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su:
* Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]]

=== Feudalci ===
Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61&lt;/ref&gt;

=== Naseljavanje ===
Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;]]
=== Općenito ===
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

=== Poslovni subjekti ===
Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
* '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
* Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
* '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
* Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak
* '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']&lt;/ref&gt;, kao i više [[OPG]]-ova.

U Jagodnjaku još postoje:
* [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
* [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak

=== Svinjogojstvo i ASK &lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''&quot;Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak &quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''&quot;Općina Jagodnjak bez ijedne svinje&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt; ===
Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''&quot;OPG Milorad Stojković u medijima&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;.

Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''.

Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u &quot;[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]&quot; objavljen je članak pod naslovom ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ...&quot;'' &lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati&quot;.] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;, u kom je rečeno da je planirano &quot;eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva&quot;. Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana.

O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u &quot;Glasu Slavonije&quot; i u zagrebačkim &quot;Novostima&quot; &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''&quot;Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje&quot;'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.&lt;/ref&gt;).

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola &quot;Vuk Karadžić&quot;), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

=== Crkva ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}}
* [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). &lt;br&gt; Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).&lt;ref&gt;[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''&quot;Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci&quot;'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.&lt;/ref&gt;
* Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.&lt;ref&gt;Milanović, Maja: ''&quot;[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]&quot;''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''&quot;Srbi i Hrvati zajedno na molitvi&quot;'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
* Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''&quot;Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine&quot;'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.&lt;/ref&gt;

=== Pošta ===
Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|&quot;Tri stoljeća Belja&quot;]] (str. 105), u Jagodnjaku &quot;pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)&quot; i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana.

Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti.

=== Udruge ===
U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019):
* Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982.
* Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011.
* Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013.
* Konjogojska udruga (KU) &quot;Baranjac&quot;, osnovana 9. VI. 2013.
* Lovačko društvo (LD) &quot;Jelen&quot; Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997.
* [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub (NK) &quot;Bratstvo Jagodnjak]], osnovan 27. III. 1964.
* Sportsko ribolovno društvo (SRD) &quot;Dravica&quot; Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002.
* Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana  27. IV. 2006.
* Udruga &quot;Terapija&quot;, osnovana 16. VII. 2018.
* Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004.
* [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja &quot;Romsko srce&quot;]], osnovana 15. I. 2001.
* Udruga žena &quot;Sretne i spretne&quot;, osnovana 3. IV. 2017.
* Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014.

=== Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak ===
: ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''.
[[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a &quot;Dravica&quot; (15. VIII. 2017)]]

Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD &quot;Dravica&quot; Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje].

; Osnivanje
SRD &quot;Dravica&quot; formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]].
 
;Aktivnosti
Aktivnosti SRD &quot;Dravica&quot; su:
* unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
* organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
* poribljavanje;
* očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

;Uspjesi
SRD &quot;Dravica&quot; ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a &quot;Dravica&quot; članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|&quot;Novosti&quot;]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a &quot;Dravica&quot;].
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''&quot;Godišnja skupština&quot;'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''&quot;Mi smo...&quot;'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''&quot;'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a&quot;'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca&quot;'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni&quot;'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''&quot;Uspjeh 'Dravice'&quot;'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.&lt;/ref&gt;

;Napomena
Uz Sportsko ribolovno društvo &quot;Štuka&quot; Baranjsko Petrovo Selo, SRD &quot;Dravica&quot; jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev &quot;sportsko&quot;. Sva druga društva u imenu imaju pridjev &quot;športsko&quot;.

=== Ostale organizacije ===
* [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a &quot;Prosvjeta&quot; Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} &lt;br&gt;- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD &quot;Prosvjeta&quot;, popis pododbora] (2024; nova uprava)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)

=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Baranjska už'na
----
* Dan Općine Jagodnjak
----
* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
----
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
----
* Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot;, a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

== Značajne osobe ==
* [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918; čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]])
* [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
* [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 23. XI. 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
* [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
* '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954; magistar tehnologije u penziji, autor knjiga &quot;Jagodnjak na Marsu&quot; i &quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;)
* '''Gondi, Maja''' ([[Sombor]], 17. X. 1994; rukometna golmanica, igrala za beogradski [[:sr:ŽRK Crvena zvezda|ŽRK Crvena zvezda]], u sezonama 2011-2012. i 2014/15. nastupala u evropskim takmičenjima)
* '''Milojević, Nada''' ([[Gornja Vrućica]], 9. X. 1960; autorica zbirke pjesama &quot;Ljubav u amanet&quot;; djetinjstvo proživjela u Jagodnjaku, u kome je [https://www.portalnovosti.com/pjesnicki-amanet/ promovirala] svoju knjigu 15. XI. 2025)
* '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

== Ulice ==
Jagodnjak ima 12 ulica. Glavna ulica nosi ime '''Ulica Borisa Kidriča''' i proteže se smjerom zapad - istok. Njome prolazi županijska cesta [[Ž4041]].

; Južne ulice
Od glavne ulice na jug se protežu ulice Obrada Ribića, Vuka Karadžića i Vladimira Nazora na zapadu sela i dio Ulice Borisa Kidriča na istoku sela. Na jugu su još i ulice Partizanska i Kruševačka, koje su paralelne s glavnom ulicom.

; Sjeverne ulice
Sjeverno od glavne ulice nalaze se ulice (od zapada prema istoku): Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Ive Lole Ribara, Dositeja Obradovića, Vijenac Nikole Tesle i Vasilja Gaćeše.
Zanimljivo je da se na Google maps-u Ulica Ive Lole Ribara proteže od Ulice Branka Radičeviće paralelno s glavnom ulicom te se na kraju njen južni krak spaja s glavnom ulicom, a sjeverni krak se produžava dalje paralelno s glavnom ulicom te se i on istočnije spaja s glavnom ulicom. Međutim, u izvoru Auto-karta-Hrvatske taj sjeverni krak naziva se Ulica Dositeja Obradovića, ali tog naziva nema u priloženom popisu ulica, kao što u tom popisu nema ni Ulice Vladimira Nazora, iako je ima na karti.

;Izgled tabli
Imena ulica u Jagodnjaku ispisana su na plavim tablama bijelim, gore krupnijim slovima i [[latinica|latinicom]] i dolje sitnijim slovima i [[ćirilica|ćirilicom]]. Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena ulica nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

; Tabelarni popis ulica
{| {{prettytable}}
! Ime ulice 
! Opis 
! Tabla 
! slika
|-
| Partizanska ulica
| po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata
|
|
|-
! Ulica Borisa Kidriča (glavna)
| &lt; [[Boris Kidrič]] (političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]]
|-
| Ulica Branka Radičevića
| &lt; [[Branko Radičević]] (pjesnik)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Dositeja Obradovića
| &lt; [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj)
| 
| 
|-
| Ulica Ive Lole Ribara
| &lt; [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar)
| 
| 
|-
| Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
| &lt; [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik)
| 
| 
|-
| Ulica kruševačka 
| Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na &quot;e&quot;); po mikrotoponimu Kruševac; &quot;Pod Kruševcem&quot;, igralište NK Jagodnjak
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]]
|-
| Ulica Obrada Ribića
| &lt; Obrad Ribić (lokalna ličnost)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Vasilja Gaćeše
| &lt; [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a)
| 
| 
|-
| Ulica Vladimira Nazora
| &lt; [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]]
| 
|-
| Ulica Vuka Karadžića
| &lt; [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić 
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]]
|-
| Vijenac Nikole Tesle
| &lt; [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa)
|
|
|}

;Videosnimci ulica
Kako izgledaju neke ulice u Jagodnjaku može se vidjeti kroz opciju Google Street View. Seriju od šest videopriloga pod nazivom &quot;Ljubo Streets View&quot;, snimanih iz vozila u kretanju po jagodnjačkim ulicama, može se vidjeti na Facebooku:

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155194187686988/ LJUBO STREETS VIEW (6)]: Jagodnjak, Novo naselje (Vijenac Nikole Tesle), objavljeno: 15. IX. 2016, 21:31

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155193845636988/ LJUBO STREETS VIEW (5)]: Jagodnjak, Brdašce (Ulica Dositeja Obradovića), objavljeno: 15. IX. 2016, 18:49
 
* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155177848571988/ LJUBO STREETS VIEW (4)]: Jagodnjak, Fuskasa (Ulica Vasilja Gaćeše), snimljeno: 9. IX. 2016, oko 15:00; objavljeno: 10. IX. 2016, 8:46

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155164298911988/ LJUBO STREETS VIEW (3)]: Jagodnjak, Doljan' (ulice Kruševačka, Vladimira Nazora, Vuka Karadžića, Partizanska i Obrada Ribića), objavljeno: 5. IX. 2016, 19:06

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155149351286988/ LJUBO STREETS VIEW (2)]: Jagodnjak, sokaci: Crkveni, Cicilija i Švapski (ulice Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i Ive Lole Ribara), snimljeno: 31. VIII. 2016, oko 18:55 sati; objavljeno iste večeri

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155145820766988/ LJUBO STREETS VIEW (1)]: Jagodnjak, Glavni sokak (Ulica Borisa Kidriča), snimljeno: 30. VIII. 2016., oko 18:45, objavljeno iste večeri

Videe je snimio i objavio na svojoj FB-stranici Ljubomir Damjanović iz Jagodnjaka.

;Snimci iz zraka
* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134640163329161&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. drugi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 9:00

* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134097693383408&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. prvi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 2:50

Priloge je snimio pomoću [[dron]]a Oleg Šimić.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Jagodnjak u emisiji &quot;Znanje imanje&quot; ===
U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija &quot;Znanje imanje&quot; urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima.

Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: &quot;Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje&quot;.

Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.&lt;/ref&gt;, na zvaničnom kanalu &quot;RTS Znanje imanje&quot;, i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena &quot;Sretne i spretne&quot; '''Radmila Stojković''' i bolmanske &quot;Zlatne žene&quot; '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge &quot;Baranjac&quot;, (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''&quot;'Znanje imanje' u Jagodnjaku&quot;'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku ==
=== Bilten MZ Jagodnjak ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja &quot;Biltena MZ Jagodnjak&quot;]]
'''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je &quot;list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak&quot;. Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&amp;nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom &quot;Slovu&quot;.

* Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
* drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
* treći 23. IV. 1977. (3 str.),
* četvrti u XII. 1977. (8 str.),
* peti u VI. 1978. (8 str.) i
* šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''&quot;[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|&quot;Bratstvo]]&quot;'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]].

=== Knjige (hronološkim redom) ===
----
:'''Djelomično''' o Jagodnjaku
----
* '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''&quot;Pravoslavne crkve u Baranji&quot;'']] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
* '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''&quot;Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak&quot;'' &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
* &quot;'''Hrvatski''' enciklopedijski rječnik&quot; (HER)  : Gra-J &gt; ''Jagodnjak''. Zagreb : EPH; Novi Liber, 2004, str. 321
: Citat: '''Jagodnjak''' ''m'' naselje (u blizini Belog Manastira), 1951 stan. // '''jagodnjački''' ''prid.'' koji se odnosi na Jagodnjak i Jagodno &lt;ref&gt;U HER-u se ne navode etnici za stanovnike Jagodnjaka: ''Jagodnjačanin, Jagodnjačanka'', iako su oni živo prisutni u svakodnevnom govoru i medijima, dok se stari etnici: ''Kačvolac i Kačvolkuša'' (od starog imena ''Kačvola'') sve ređe čuju.&lt;/ref&gt; 
* '''Kolundžić''', Dušan : ''&quot;Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' &gt; ''&quot;Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak&quot;''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
* '''Proleksis''' enciklopedija online &gt; [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''&quot;Jagodnjak&quot;'']. Zagreb, 2013.&lt;ref&gt;U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: &quot;18 km ''si'' od Osijeka&quot;, što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.&lt;/ref&gt;
* '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''&quot;Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje&quot;]] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&amp;nbsp;cm ; tiraž 350 //
----
:'''U cijelosti''' o Jagodnjaku
----
{{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;}}
{{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;|&lt;center&gt;&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;}}

* '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&amp;nbsp;cm //
:: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;. Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu &quot;Dana kulina Jagodnjak 2016.&quot; (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama.

* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020.  // 110 str. : ilustr. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //
* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki&quot;''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //

{{commonscat|Jagodnjak}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']

== Šabloni == 
{{Jagodnjak}}
{{Baranjska naselja}}

{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Općina Jagodnjak]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>r8lpqt951zg07dilan2xu8ugl4xn159</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705461</id>
      <parentid>42705453</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:13:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ime naselja */ Proširen odlomak &quot;Ime naselja&quot;</comment>
      <origin>42705461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49775" sha1="2yj1aul68614dqi9bvdfd8oab9jvxtu" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu &gt; Jagodnjak (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Jagodnjak / Јагодњак
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 59,16
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.7013
|z. dužina   = 18.590
|brojstan    = 1.469 / 1.299 / '''990'''
|gustoća     = 25 / 22 / '''17'''
|domaćinstva = 557 (2001)
|pošta       = 31324
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG
|slika_opis  = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,&lt;br&gt;Ulica Borisa Kidriča 100 
}}
'''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]].

[[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|&quot;Dobro došli u selo [[kulin]]a&quot; - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]]

== Geografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&amp;nbsp;km².

=== Udaljenosti od okolnih naselja ===
Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&amp;nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&amp;nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&amp;nbsp;km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&amp;nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&amp;nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&amp;nbsp;km.

=== Dijelovi naselja ===
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica'').

;Brod-Pustara
Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&amp;nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga &quot;Naše selo&quot;, nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: &quot;Farma Brod Pustara 1&quot; (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i &quot;Farma Brod Pustara 2&quot; uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

;Zornice
Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) &lt;ref&gt;Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''&quot;Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!&quot;'']. facebook.com - 28. VII. 2024.&lt;/ref&gt;, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&amp;nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića (&quot;ćuprija&quot;) preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama (&quot;Pčelarstvo Kovačić&quot;), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.&lt;ref&gt;(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''&quot;Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice&quot;'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

=== Ceste ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|310px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]]

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

[[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude.
Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;, a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

=== Prometne veze ===
Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|310px|Nasip (&quot;bent&quot;) uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]]
;Drava
Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

; Kanal Barbara
Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog &quot;benta&quot;, protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

; Ostale vode
Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili &quot;šančevi&quot; uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak|SRD-a &quot;Dravica&quot;]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

== Ime naselja ==
[[File:Baranja-(19220522-253-PTV-0016)--Raspis br-223-Izmena sluzbenih naziva nekojih posta u Vojvodini.jpg|mini|desno|310px|Dokument kojim je dotadašnje službeno ime pošte ''Kačfalu'' promijenjeno u novo službeno ime '''Jagodnjak''']]
Današnje službeno ime naselje Jagodnjak dobilo je [[1922]]. godine, kako se tvrdi, po jednoj [[rudina|rudini]] u seoskom [[atar]]u. Pored tog službenog imena, i nakon više od jednog stoljeća od izmjene, još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To narodsko ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', koje je vrijedilo sve do raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Od tada pa do izmjene imena 1922. godine, i u novoj državi [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] naselje se službeno zvalo '''Kačfalu''' (što je samo posrbljeno mađarsko ime), a to znači da je ''Kačvola'' i tada bilo nezvanično, narodsko ime.

Dotadašnje službeno ime pošte '''Kačfalu''' izmijenjeno je u '''Jagodnjak''' 
&quot;Raspisom br. 223&quot; s naslovom &quot;Izmena službenih naziva nekojih pošta u Vojvodini (Bačka, Banat, Baranja)&quot; koji je objavljen u &quot;Poštansko-telegrafskom vesniku&quot; broj 16 (1922), str. 253.
U tom Raspisu stoji:
 &quot;Ministarstvo Unutrašnjih Dela rešenjem broj 6800, od 15. maja i broj isti od 3. juna o. g. izmenilo je nazive opština i gradova na teritoriji Banata, Bačke i Baranje.&quot; (vidjeti faksimil uz ovaj tekst)

Inače, u toku svoje dugogodišnje historije, naselje Jagodnjak više je puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''&quot;Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić pak navodi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.

=== [[Etnik]] i [[ktetik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', stanovnica je '''Jagodnjačanka''', a pridjev (ktetik) glasi '''jagodnjački'''.

Prije promjene starog imena ''Kačvola'' u Jagodnjak (1922. godine), stanovnik se nazivao ''Kačvolac'', stanovnica ''Kačvolkuša'', a pridjev je glasio ''kačvolski''. Te tri riječi zadržale su se još desetljećima u živom govoru u samom Jagodnjaku i susjednom Bolmanu, ali i drugim baranjskim naseljima, naročito među starijim stanovnicima starosjediocima. Vremenom su se etnici i pridjev od novog imena sve češće koristili, a stariji etnici i pridjev sve ređe, ali te starije riječi nisu zaboravljene ni sto godina nakon promjene imena naselja, a nije zaboravljeno ni staro ime ''Kačvola'' (koje danas tretiramo kao narodsko ime).

U &quot;[[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]]&quot; (HER), u opisu pojma Jagodnjak, ne navode se etnici Jagodnjačanin i Jagodnjačanka, navodi se samo pridjev '''jagodnjački'''. Toponim Jagodnjak i etnici i ktetik od njega ne navode se ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#RSANU|Rečniku SANU]], iako je &quot;Knjiga VIII : intonirati - jurve&quot; objavljena 1973. godine, dakle 51 godinu nakon promjene imena. Tih riječi nema ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#ARJ|Rječniku JAZU]], što je i razumljivo jer taj rječnik donosi stariju leksičku građu kad se Jagodnjak tako nije ni zvao.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990
|-
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2167
 |p2      = 2212
 |p3      = 2064
 |p4      = 2282
 |p5      = 2280
 |p6      = 2462
 |p7      = 2381
 |p8      = 2624
 |p9      = 2706
 |p10     = 2678
 |p11     = 2967
 |p12     = 2348
 |p13     = 2259
 |p14     = 1951
 |p15     = 1469
 |p16     = 1299
 |p17     = 990
 |izvor   = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku
 }}

Napomene o popisima stanovništva
----
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

=== Nacionalni sastav ([[1991]]) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]       |#FF0000 |1.439| 73.75}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]     |#4169E1 |  296| 15.17}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 |  103|  5.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]     |#665D1E |   67|  3.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]    |#4B3621 |    6|  0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]    |#BDB76B |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]     |#08E8DE |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]  |#228B22 |    3|  0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]  |#FF7E00 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]       |#F400A1 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]   |#FF55A3 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]  |#C19A6B |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |   19|  0.97}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato      |#A2A2D0 |    4|  0.20}}
|caption='''Ukupno''': 1.951
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su:
* Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]]

=== Feudalci ===
Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61&lt;/ref&gt;

=== Naseljavanje ===
Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;]]
=== Općenito ===
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

=== Poslovni subjekti ===
Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
* '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
* Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
* '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
* Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak
* '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']&lt;/ref&gt;, kao i više [[OPG]]-ova.

U Jagodnjaku još postoje:
* [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
* [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak

=== Svinjogojstvo i ASK &lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''&quot;Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak &quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''&quot;Općina Jagodnjak bez ijedne svinje&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt; ===
Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''&quot;OPG Milorad Stojković u medijima&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;.

Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''.

Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u &quot;[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]&quot; objavljen je članak pod naslovom ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ...&quot;'' &lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati&quot;.] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;, u kom je rečeno da je planirano &quot;eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva&quot;. Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana.

O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u &quot;Glasu Slavonije&quot; i u zagrebačkim &quot;Novostima&quot; &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''&quot;Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje&quot;'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.&lt;/ref&gt;).

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola &quot;Vuk Karadžić&quot;), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

=== Crkva ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}}
* [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). &lt;br&gt; Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).&lt;ref&gt;[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''&quot;Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci&quot;'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.&lt;/ref&gt;
* Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.&lt;ref&gt;Milanović, Maja: ''&quot;[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]&quot;''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''&quot;Srbi i Hrvati zajedno na molitvi&quot;'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
* Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''&quot;Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine&quot;'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.&lt;/ref&gt;

=== Pošta ===
Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|&quot;Tri stoljeća Belja&quot;]] (str. 105), u Jagodnjaku &quot;pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)&quot; i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana.

Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti.

=== Udruge ===
U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019):
* Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982.
* Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011.
* Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013.
* Konjogojska udruga (KU) &quot;Baranjac&quot;, osnovana 9. VI. 2013.
* Lovačko društvo (LD) &quot;Jelen&quot; Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997.
* [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub (NK) &quot;Bratstvo Jagodnjak]], osnovan 27. III. 1964.
* Sportsko ribolovno društvo (SRD) &quot;Dravica&quot; Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002.
* Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana  27. IV. 2006.
* Udruga &quot;Terapija&quot;, osnovana 16. VII. 2018.
* Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004.
* [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja &quot;Romsko srce&quot;]], osnovana 15. I. 2001.
* Udruga žena &quot;Sretne i spretne&quot;, osnovana 3. IV. 2017.
* Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014.

=== Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak ===
: ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''.
[[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a &quot;Dravica&quot; (15. VIII. 2017)]]

Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD &quot;Dravica&quot; Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje].

; Osnivanje
SRD &quot;Dravica&quot; formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]].
 
;Aktivnosti
Aktivnosti SRD &quot;Dravica&quot; su:
* unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
* organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
* poribljavanje;
* očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

;Uspjesi
SRD &quot;Dravica&quot; ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a &quot;Dravica&quot; članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|&quot;Novosti&quot;]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a &quot;Dravica&quot;].
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''&quot;Godišnja skupština&quot;'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''&quot;Mi smo...&quot;'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''&quot;'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a&quot;'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca&quot;'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni&quot;'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''&quot;Uspjeh 'Dravice'&quot;'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.&lt;/ref&gt;

;Napomena
Uz Sportsko ribolovno društvo &quot;Štuka&quot; Baranjsko Petrovo Selo, SRD &quot;Dravica&quot; jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev &quot;sportsko&quot;. Sva druga društva u imenu imaju pridjev &quot;športsko&quot;.

=== Ostale organizacije ===
* [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a &quot;Prosvjeta&quot; Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} &lt;br&gt;- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD &quot;Prosvjeta&quot;, popis pododbora] (2024; nova uprava)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)

=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Baranjska už'na
----
* Dan Općine Jagodnjak
----
* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
----
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
----
* Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot;, a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

== Značajne osobe ==
* [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918; čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]])
* [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
* [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 23. XI. 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
* [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
* '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954; magistar tehnologije u penziji, autor knjiga &quot;Jagodnjak na Marsu&quot; i &quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;)
* '''Gondi, Maja''' ([[Sombor]], 17. X. 1994; rukometna golmanica, igrala za beogradski [[:sr:ŽRK Crvena zvezda|ŽRK Crvena zvezda]], u sezonama 2011-2012. i 2014/15. nastupala u evropskim takmičenjima)
* '''Milojević, Nada''' ([[Gornja Vrućica]], 9. X. 1960; autorica zbirke pjesama &quot;Ljubav u amanet&quot;; djetinjstvo proživjela u Jagodnjaku, u kome je [https://www.portalnovosti.com/pjesnicki-amanet/ promovirala] svoju knjigu 15. XI. 2025)
* '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

== Ulice ==
Jagodnjak ima 12 ulica. Glavna ulica nosi ime '''Ulica Borisa Kidriča''' i proteže se smjerom zapad - istok. Njome prolazi županijska cesta [[Ž4041]].

; Južne ulice
Od glavne ulice na jug se protežu ulice Obrada Ribića, Vuka Karadžića i Vladimira Nazora na zapadu sela i dio Ulice Borisa Kidriča na istoku sela. Na jugu su još i ulice Partizanska i Kruševačka, koje su paralelne s glavnom ulicom.

; Sjeverne ulice
Sjeverno od glavne ulice nalaze se ulice (od zapada prema istoku): Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Ive Lole Ribara, Dositeja Obradovića, Vijenac Nikole Tesle i Vasilja Gaćeše.
Zanimljivo je da se na Google maps-u Ulica Ive Lole Ribara proteže od Ulice Branka Radičeviće paralelno s glavnom ulicom te se na kraju njen južni krak spaja s glavnom ulicom, a sjeverni krak se produžava dalje paralelno s glavnom ulicom te se i on istočnije spaja s glavnom ulicom. Međutim, u izvoru Auto-karta-Hrvatske taj sjeverni krak naziva se Ulica Dositeja Obradovića, ali tog naziva nema u priloženom popisu ulica, kao što u tom popisu nema ni Ulice Vladimira Nazora, iako je ima na karti.

;Izgled tabli
Imena ulica u Jagodnjaku ispisana su na plavim tablama bijelim, gore krupnijim slovima i [[latinica|latinicom]] i dolje sitnijim slovima i [[ćirilica|ćirilicom]]. Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena ulica nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

; Tabelarni popis ulica
{| {{prettytable}}
! Ime ulice 
! Opis 
! Tabla 
! slika
|-
| Partizanska ulica
| po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata
|
|
|-
! Ulica Borisa Kidriča (glavna)
| &lt; [[Boris Kidrič]] (političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]]
|-
| Ulica Branka Radičevića
| &lt; [[Branko Radičević]] (pjesnik)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Dositeja Obradovića
| &lt; [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj)
| 
| 
|-
| Ulica Ive Lole Ribara
| &lt; [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar)
| 
| 
|-
| Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
| &lt; [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik)
| 
| 
|-
| Ulica kruševačka 
| Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na &quot;e&quot;); po mikrotoponimu Kruševac; &quot;Pod Kruševcem&quot;, igralište NK Jagodnjak
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]]
|-
| Ulica Obrada Ribića
| &lt; Obrad Ribić (lokalna ličnost)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Vasilja Gaćeše
| &lt; [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a)
| 
| 
|-
| Ulica Vladimira Nazora
| &lt; [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]]
| 
|-
| Ulica Vuka Karadžića
| &lt; [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić 
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]]
|-
| Vijenac Nikole Tesle
| &lt; [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa)
|
|
|}

;Videosnimci ulica
Kako izgledaju neke ulice u Jagodnjaku može se vidjeti kroz opciju Google Street View. Seriju od šest videopriloga pod nazivom &quot;Ljubo Streets View&quot;, snimanih iz vozila u kretanju po jagodnjačkim ulicama, može se vidjeti na Facebooku:

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155194187686988/ LJUBO STREETS VIEW (6)]: Jagodnjak, Novo naselje (Vijenac Nikole Tesle), objavljeno: 15. IX. 2016, 21:31

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155193845636988/ LJUBO STREETS VIEW (5)]: Jagodnjak, Brdašce (Ulica Dositeja Obradovića), objavljeno: 15. IX. 2016, 18:49
 
* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155177848571988/ LJUBO STREETS VIEW (4)]: Jagodnjak, Fuskasa (Ulica Vasilja Gaćeše), snimljeno: 9. IX. 2016, oko 15:00; objavljeno: 10. IX. 2016, 8:46

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155164298911988/ LJUBO STREETS VIEW (3)]: Jagodnjak, Doljan' (ulice Kruševačka, Vladimira Nazora, Vuka Karadžića, Partizanska i Obrada Ribića), objavljeno: 5. IX. 2016, 19:06

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155149351286988/ LJUBO STREETS VIEW (2)]: Jagodnjak, sokaci: Crkveni, Cicilija i Švapski (ulice Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i Ive Lole Ribara), snimljeno: 31. VIII. 2016, oko 18:55 sati; objavljeno iste večeri

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155145820766988/ LJUBO STREETS VIEW (1)]: Jagodnjak, Glavni sokak (Ulica Borisa Kidriča), snimljeno: 30. VIII. 2016., oko 18:45, objavljeno iste večeri

Videe je snimio i objavio na svojoj FB-stranici Ljubomir Damjanović iz Jagodnjaka.

;Snimci iz zraka
* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134640163329161&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. drugi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 9:00

* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134097693383408&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. prvi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 2:50

Priloge je snimio pomoću [[dron]]a Oleg Šimić.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Jagodnjak u emisiji &quot;Znanje imanje&quot; ===
U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija &quot;Znanje imanje&quot; urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima.

Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: &quot;Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje&quot;.

Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.&lt;/ref&gt;, na zvaničnom kanalu &quot;RTS Znanje imanje&quot;, i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena &quot;Sretne i spretne&quot; '''Radmila Stojković''' i bolmanske &quot;Zlatne žene&quot; '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge &quot;Baranjac&quot;, (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''&quot;'Znanje imanje' u Jagodnjaku&quot;'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku ==
=== Bilten MZ Jagodnjak ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja &quot;Biltena MZ Jagodnjak&quot;]]
'''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je &quot;list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak&quot;. Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&amp;nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom &quot;Slovu&quot;.

* Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
* drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
* treći 23. IV. 1977. (3 str.),
* četvrti u XII. 1977. (8 str.),
* peti u VI. 1978. (8 str.) i
* šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''&quot;[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|&quot;Bratstvo]]&quot;'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]].

=== Knjige (hronološkim redom) ===
----
:'''Djelomično''' o Jagodnjaku
----
* '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''&quot;Pravoslavne crkve u Baranji&quot;'']] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
* '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''&quot;Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak&quot;'' &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
* &quot;'''Hrvatski''' enciklopedijski rječnik&quot; (HER)  : Gra-J &gt; ''Jagodnjak''. Zagreb : EPH; Novi Liber, 2004, str. 321
: Citat: '''Jagodnjak''' ''m'' naselje (u blizini Belog Manastira), 1951 stan. // '''jagodnjački''' ''prid.'' koji se odnosi na Jagodnjak i Jagodno &lt;ref&gt;U HER-u se ne navode etnici za stanovnike Jagodnjaka: ''Jagodnjačanin, Jagodnjačanka'', iako su oni živo prisutni u svakodnevnom govoru i medijima, dok se stari etnici: ''Kačvolac i Kačvolkuša'' (od starog imena ''Kačvola'') sve ređe čuju.&lt;/ref&gt; 
* '''Kolundžić''', Dušan : ''&quot;Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' &gt; ''&quot;Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak&quot;''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
* '''Proleksis''' enciklopedija online &gt; [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''&quot;Jagodnjak&quot;'']. Zagreb, 2013.&lt;ref&gt;U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: &quot;18 km ''si'' od Osijeka&quot;, što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.&lt;/ref&gt;
* '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''&quot;Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje&quot;]] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&amp;nbsp;cm ; tiraž 350 //
----
:'''U cijelosti''' o Jagodnjaku
----
{{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;}}
{{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;|&lt;center&gt;&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;}}

* '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&amp;nbsp;cm //
:: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;. Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu &quot;Dana kulina Jagodnjak 2016.&quot; (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama.

* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020.  // 110 str. : ilustr. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //
* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki&quot;''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //

{{commonscat|Jagodnjak}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']

== Šabloni == 
{{Jagodnjak}}
{{Baranjska naselja}}

{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Općina Jagodnjak]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>2yj1aul68614dqi9bvdfd8oab9jvxtu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jagodnjak (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45146</id>
    <revision>
      <id>42705565</id>
      <parentid>42689747</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T08:12:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Načelnici */ Dodana slika aktuelne načelnice.</comment>
      <origin>42705565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21256" sha1="dumnjluw90udhq75nzfzen7nf2aky56" xml:space="preserve">{{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}}
{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D &gt; Jagodnjak (područje Općine)]
{{Općina RH
|ime                = Općina Jagodnjak &lt;hr&gt; Општина Јагодњак
|slika              = Jagodnjak municipality location.GIF
|opis_slike         = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]
|zastava            = 
|grb                = Jagodnjak1.jpg
|županija           = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] 
|broj stanovnika    = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500'''
|površina           = 104,9 
|načelnik           = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), &lt;hr&gt;Stevo Mlinarević (2017-2021), &lt;br&gt;Anđelko Balaban (do 2017), &lt;br&gt;(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]]
|naselja            = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]]
|poštanski broj     = 31324 Jagodnjak &lt;hr&gt; 31323 Bolman (zatvoreno)
|pozivni broj       = 031
|registarska oznaka = BM 
|z. širina          = 45.701320
|z. dužina          = 18.59
|web-stranica       = https://www.jagodnjak.hr/ &lt;br&gt;'''FB-profil''':&lt;br&gt; [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak]
}}
'''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak.

Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornice]] i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). 

== Geografija ==
Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&amp;nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. &quot;benta&quot;) i rijeke Drave.

== Susjedna područja ==
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. &quot;bent&quot;) na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]]
[[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]]
[[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]]

Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja.

=== Udaljenosti između naselja ===
Unutar Općine
* Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&amp;nbsp;km (cesta [[Ž4041]])
* Jagodnjak - Bolman: 6,4&amp;nbsp;km (cesta [[Ž4041]])
* Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&amp;nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]])

Do sjedišta susjednih općina
* Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&amp;nbsp;km
* Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&amp;nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&amp;nbsp;km (preko Čeminca)
* Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&amp;nbsp;km
* Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&amp;nbsp;km

=== Ceste ===
Kroz Općinu Jagodnjak prolaze:
* [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše,
* [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela,
* županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac,
* lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe),
* nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]].

=== Novi Čeminac ===
Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. &quot;prešlo&quot; u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&amp;nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac.

== Stanovništvo ==
Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]].

Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva.

=== Po mjestima ===
{{Multicol}}

Popis stanovništva [[2001.]]
----
* UKUPNO - '''2.147''' &lt;br&gt;(bez Novog Čeminca)
* [[Bolman]] - 450
* [[Jagodnjak]] - 1.469
* [[Majške Međe]] - 99
* [[Novi Bolman]] - 129
{{Multicol-break}}

Popis stanovništva [[2011.]]
----
* UKUPNO - '''2.023'''&lt;br&gt;- - - - - - - - - -
* [[Bolman]] - 520
* [[Jagodnjak]] - 1.299
* [[Majške Međe]] - 82
* [[Novi Bolman]] - 122
{{Multicol-break}}

Popis stanovništva [[2021.]]
----
* UKUPNO - '''1.500'''&lt;br&gt;- - - - - - - - - -
* [[Bolman]] - 368
* [[Jagodnjak]] - 990
* [[Majške Međe]] - 59
* [[Novi Bolman]] - 83

{{Multicol-end}}

Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika.

=== Po nacionalnosti (2001) ===
Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): 
{{Multicol}}
* [[Srbi]] (64,72 %)
* [[Hrvati]] (26,65 %)
* [[Mađari]] (2,88 %)
* [[Romi]] (1,18 %)
* [[Nijemci]] (0,55 %)
* [[Bošnjaci]] (0,08 %)
{{Multicol-break}}
* [[Makedonci]] (0,08 %)
* [[Crnogorci]] (0,04 %)
* [[Česi]] (0,04 %)
* [[Rusi]] (0,04 %)
* [[Ukrajinci]] (0,04 %)
* [[Rumunji]] (0,02 %)
{{Multicol-break}}
* [[Slovenci]] (0,02 %)
* ostali (0,04 %)
* nije se izjasnilo (2,92 %)
* nepoznato (0,34 %) 
* UKUPNO: 100 %
{{Multicol-end}}

=== Po nacionalnosti (2011) ===
Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac, koje tada više nije bilo u sastavu Općine Jagodnjak):
{{Multicol}} 
* [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %)
* [[Hrvati]] - 391 (19,33 %)
* [[Romi]] - 154 (7,61 %)
* [[Mađari]] - 61 (3,02 %)
* [[Nijemci]] - 8 (0,40%)
* [[Rumunji]] - 6 (0,30 %)
{{Multicol-break}}
* [[Slovenci]] - 5 (0,25 %)
* [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %)
* [[Makedonci]] - 1 (0,05 %)
* reg. pripadnost - 1 (0,05 %)
* vjerska pripadnost - 6 (0,30 %)
* nije se izjasnilo - 53 (2,62 %)
{{Multicol-break}}
* nepoznato - 2 (0,10 %)
* UKUPNO: 100 %
{{Multicol-end}}

=== Po maternjem jeziku (2001) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %).

=== Po maternjem jeziku (2011) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato  - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %).

=== Po vjeroispovijesti (2001) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %).

=== Po vjeroispovijesti (2011) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se  - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %).

[[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]]

== Općinska uprava ==
=== Statut ===
Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 18. II. 2021. donijelo je &quot;[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2011/07/statut-opcine-jagodnjak-.pdf Statut Općine Jagodnjak]&quot;, koji je potpisao tadašnji predsjednik Općinskog viječa Milenko Tovjanin.

Tim Statutom podrobnije se utvrđuju potrebe i interesi stanovnika Općine Jagodnjak, a naročito samoupravni djelokrug, obilježja Općine, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Općine, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, ustrojstvo i rad javnih službi, imovina i financiranje Općine, oblici suradnje i oblici povezivanja s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, zaštiti prava nacionalnih zajednica i njezinih pripadnika, privrednom, društvenom i kulturnom razvoju te drugim pitanjima važnim za ostvarivanje prava i obveza Općine.

=== Načelnici ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Danijela-Mlinarevic-nacelnica-Opcine-Jagodnjak-u-Vijecnici.jpg|right|thumb|300px|Načelnica Općine Jagodnjak Danijela Mlinarević (snimak: 31. III. 2025)]]
Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; &quot;iz reda pripadnika hrvatskog naroda&quot;). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice &quot;iz reda pripadnika hrvatskog naroda&quot; je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine.

=== Povijest ===
Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]].

Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika &quot;Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber&quot;, koalicija &quot;[[HDZ]], [[HDSSB]]&quot; i koalicija &quot;[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=135&amp;Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Aktuelni saziv Općinskog vijeća ===
Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica &quot;iz reda Romskog naroda&quot; Gordana Đurđević, a vijećnik &quot;iz reda Hrvatskog naroda&quot; Vjekoslav Pavlečić  (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)&lt;/ref&gt;

Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 28. VII. 2022. godine, donijelo je &quot;[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2022/03/kodeks_ponasanja_clanova_opcinskog_vijeca.pdf Kodeks ponašanja] članova Općinskog vijeća Općine Jagodnjak&quot;, koji je potpisao tadašnji predsjednik Vijeća Milenko Tovjanin.

== Javna priznanja ==
Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu:
* proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak,
* Plaketa Općine Jagodnjak.

Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom.
Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće.

Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti.

== Historija ==
Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine (&quot;Narodne novine&quot; broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: &quot;Jagodnjak&quot; u sastav koje ulaze sljedeća naselja: &quot;Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman&quot; i &quot;Novi Čeminac&quot;.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;

''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...'').

== Privreda ==
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot; u Jagodnjaku]]
[[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi &quot;Fermoprometa&quot; u Majškim Međama]]

Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri.

Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali:
* u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot; (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće &quot;Ornatus-Zuber d.o.o.&quot; (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme,
* u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji),
* a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]].

Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće &quot;Fermopromet&quot;, [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup.

Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže.

Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]].

Dana 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se eutanazirati sve svinje na području Općine Jagodnjak (!) kako bi se zaustavila epidemija, a to je za privredu Općine Jagodnjak bila prava – katastrofa. Opširnije vidjeti u članku o naselju [[Jagodnjak#Privreda|Jagodnjak]].

== Izvori i vanjske veze ==
{{Commonscat|Jagodnjak}}
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]''
* LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]''

== Šabloni ==
{{Jagodnjak}}
{{Baranjske općine}}
{{Baranjska naselja}}

{{DEFAULTSORT:Jagodnjak}}
[[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]]
[[Kategorija:Općine u Baranji]]
[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>dumnjluw90udhq75nzfzen7nf2aky56</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705569</id>
      <parentid>42705565</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T09:49:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Geografija */ Dodan shematski prikaz Općine Jagodnjak</comment>
      <origin>42705569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21437" sha1="s9q6ylqaeg8slyj9rhy3l22xzzwyqwd" xml:space="preserve">{{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}}
{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D &gt; Jagodnjak (područje Općine)]
{{Općina RH
|ime                = Općina Jagodnjak &lt;hr&gt; Општина Јагодњак
|slika              = Jagodnjak municipality location.GIF
|opis_slike         = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]
|zastava            = 
|grb                = Jagodnjak1.jpg
|županija           = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] 
|broj stanovnika    = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500'''
|površina           = 104,9 
|načelnik           = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), &lt;hr&gt;Stevo Mlinarević (2017-2021), &lt;br&gt;Anđelko Balaban (do 2017), &lt;br&gt;(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]]
|naselja            = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]]
|poštanski broj     = 31324 Jagodnjak &lt;hr&gt; 31323 Bolman (zatvoreno)
|pozivni broj       = 031
|registarska oznaka = BM 
|z. širina          = 45.701320
|z. dužina          = 18.59
|web-stranica       = https://www.jagodnjak.hr/ &lt;br&gt;'''FB-profil''':&lt;br&gt; [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak]
}}
'''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak.

Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornice]] i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). 

== Geografija ==
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Karta-Opcine-Jagodnjak-u-Vijecnici.jpg|thumb|lijevo|400px|Shematski prikaz Općine Jagodnjak na zidu općinske vijećnice (snimak: 31. III. 2025)]]

Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&amp;nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. &quot;benta&quot;) i rijeke Drave.

== Susjedna područja ==
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. &quot;bent&quot;) na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]]
[[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]]
[[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]]

Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja.

=== Udaljenosti između naselja ===
Unutar Općine
* Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&amp;nbsp;km (cesta [[Ž4041]])
* Jagodnjak - Bolman: 6,4&amp;nbsp;km (cesta [[Ž4041]])
* Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&amp;nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]])

Do sjedišta susjednih općina
* Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&amp;nbsp;km
* Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&amp;nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&amp;nbsp;km (preko Čeminca)
* Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&amp;nbsp;km
* Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&amp;nbsp;km

=== Ceste ===
Kroz Općinu Jagodnjak prolaze:
* [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše,
* [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela,
* županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac,
* lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe),
* nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]].

=== Novi Čeminac ===
Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. &quot;prešlo&quot; u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&amp;nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac.

== Stanovništvo ==
Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]].

Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva.

=== Po mjestima ===
{{Multicol}}

Popis stanovništva [[2001.]]
----
* UKUPNO - '''2.147''' &lt;br&gt;(bez Novog Čeminca)
* [[Bolman]] - 450
* [[Jagodnjak]] - 1.469
* [[Majške Međe]] - 99
* [[Novi Bolman]] - 129
{{Multicol-break}}

Popis stanovništva [[2011.]]
----
* UKUPNO - '''2.023'''&lt;br&gt;- - - - - - - - - -
* [[Bolman]] - 520
* [[Jagodnjak]] - 1.299
* [[Majške Međe]] - 82
* [[Novi Bolman]] - 122
{{Multicol-break}}

Popis stanovništva [[2021.]]
----
* UKUPNO - '''1.500'''&lt;br&gt;- - - - - - - - - -
* [[Bolman]] - 368
* [[Jagodnjak]] - 990
* [[Majške Međe]] - 59
* [[Novi Bolman]] - 83

{{Multicol-end}}

Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika.

=== Po nacionalnosti (2001) ===
Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): 
{{Multicol}}
* [[Srbi]] (64,72 %)
* [[Hrvati]] (26,65 %)
* [[Mađari]] (2,88 %)
* [[Romi]] (1,18 %)
* [[Nijemci]] (0,55 %)
* [[Bošnjaci]] (0,08 %)
{{Multicol-break}}
* [[Makedonci]] (0,08 %)
* [[Crnogorci]] (0,04 %)
* [[Česi]] (0,04 %)
* [[Rusi]] (0,04 %)
* [[Ukrajinci]] (0,04 %)
* [[Rumunji]] (0,02 %)
{{Multicol-break}}
* [[Slovenci]] (0,02 %)
* ostali (0,04 %)
* nije se izjasnilo (2,92 %)
* nepoznato (0,34 %) 
* UKUPNO: 100 %
{{Multicol-end}}

=== Po nacionalnosti (2011) ===
Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac, koje tada više nije bilo u sastavu Općine Jagodnjak):
{{Multicol}} 
* [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %)
* [[Hrvati]] - 391 (19,33 %)
* [[Romi]] - 154 (7,61 %)
* [[Mađari]] - 61 (3,02 %)
* [[Nijemci]] - 8 (0,40%)
* [[Rumunji]] - 6 (0,30 %)
{{Multicol-break}}
* [[Slovenci]] - 5 (0,25 %)
* [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %)
* [[Makedonci]] - 1 (0,05 %)
* reg. pripadnost - 1 (0,05 %)
* vjerska pripadnost - 6 (0,30 %)
* nije se izjasnilo - 53 (2,62 %)
{{Multicol-break}}
* nepoznato - 2 (0,10 %)
* UKUPNO: 100 %
{{Multicol-end}}

=== Po maternjem jeziku (2001) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %).

=== Po maternjem jeziku (2011) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato  - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %).

=== Po vjeroispovijesti (2001) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %).

=== Po vjeroispovijesti (2011) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se  - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %).

[[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]]

== Općinska uprava ==
=== Statut ===
Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 18. II. 2021. donijelo je &quot;[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2011/07/statut-opcine-jagodnjak-.pdf Statut Općine Jagodnjak]&quot;, koji je potpisao tadašnji predsjednik Općinskog viječa Milenko Tovjanin.

Tim Statutom podrobnije se utvrđuju potrebe i interesi stanovnika Općine Jagodnjak, a naročito samoupravni djelokrug, obilježja Općine, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Općine, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, ustrojstvo i rad javnih službi, imovina i financiranje Općine, oblici suradnje i oblici povezivanja s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, zaštiti prava nacionalnih zajednica i njezinih pripadnika, privrednom, društvenom i kulturnom razvoju te drugim pitanjima važnim za ostvarivanje prava i obveza Općine.

=== Načelnici ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Danijela-Mlinarevic-nacelnica-Opcine-Jagodnjak-u-Vijecnici.jpg|right|thumb|300px|Načelnica Općine Jagodnjak Danijela Mlinarević (snimak: 31. III. 2025)]]
Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; &quot;iz reda pripadnika hrvatskog naroda&quot;). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice &quot;iz reda pripadnika hrvatskog naroda&quot; je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine.

=== Povijest ===
Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]].

Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika &quot;Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber&quot;, koalicija &quot;[[HDZ]], [[HDSSB]]&quot; i koalicija &quot;[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=135&amp;Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Aktuelni saziv Općinskog vijeća ===
Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica &quot;iz reda Romskog naroda&quot; Gordana Đurđević, a vijećnik &quot;iz reda Hrvatskog naroda&quot; Vjekoslav Pavlečić  (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)&lt;/ref&gt;

Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 28. VII. 2022. godine, donijelo je &quot;[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2022/03/kodeks_ponasanja_clanova_opcinskog_vijeca.pdf Kodeks ponašanja] članova Općinskog vijeća Općine Jagodnjak&quot;, koji je potpisao tadašnji predsjednik Vijeća Milenko Tovjanin.

== Javna priznanja ==
Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu:
* proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak,
* Plaketa Općine Jagodnjak.

Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom.
Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće.

Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti.

== Historija ==
Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine (&quot;Narodne novine&quot; broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: &quot;Jagodnjak&quot; u sastav koje ulaze sljedeća naselja: &quot;Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman&quot; i &quot;Novi Čeminac&quot;.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;

''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...'').

== Privreda ==
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot; u Jagodnjaku]]
[[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi &quot;Fermoprometa&quot; u Majškim Međama]]

Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri.

Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali:
* u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot; (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće &quot;Ornatus-Zuber d.o.o.&quot; (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme,
* u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji),
* a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]].

Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće &quot;Fermopromet&quot;, [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup.

Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže.

Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]].

Dana 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se eutanazirati sve svinje na području Općine Jagodnjak (!) kako bi se zaustavila epidemija, a to je za privredu Općine Jagodnjak bila prava – katastrofa. Opširnije vidjeti u članku o naselju [[Jagodnjak#Privreda|Jagodnjak]].

== Izvori i vanjske veze ==
{{Commonscat|Jagodnjak}}
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]''
* LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]''

== Šabloni ==
{{Jagodnjak}}
{{Baranjske općine}}
{{Baranjska naselja}}

{{DEFAULTSORT:Jagodnjak}}
[[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]]
[[Kategorija:Općine u Baranji]]
[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>s9q6ylqaeg8slyj9rhy3l22xzzwyqwd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705571</id>
      <parentid>42705569</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T09:55:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Načelnici */ Dodana slika grba Općine Jagodnjak na zidu općinske vijećnice</comment>
      <origin>42705571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21611" sha1="gvlktcg91yp1d2ka9p4ejzkoer1btrq" xml:space="preserve">{{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}}
{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D &gt; Jagodnjak (područje Općine)]
{{Općina RH
|ime                = Općina Jagodnjak &lt;hr&gt; Општина Јагодњак
|slika              = Jagodnjak municipality location.GIF
|opis_slike         = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]
|zastava            = 
|grb                = Jagodnjak1.jpg
|županija           = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] 
|broj stanovnika    = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500'''
|površina           = 104,9 
|načelnik           = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), &lt;hr&gt;Stevo Mlinarević (2017-2021), &lt;br&gt;Anđelko Balaban (do 2017), &lt;br&gt;(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]]
|naselja            = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]]
|poštanski broj     = 31324 Jagodnjak &lt;hr&gt; 31323 Bolman (zatvoreno)
|pozivni broj       = 031
|registarska oznaka = BM 
|z. širina          = 45.701320
|z. dužina          = 18.59
|web-stranica       = https://www.jagodnjak.hr/ &lt;br&gt;'''FB-profil''':&lt;br&gt; [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak]
}}
'''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak.

Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornice]] i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). 

== Geografija ==
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Karta-Opcine-Jagodnjak-u-Vijecnici.jpg|thumb|lijevo|400px|Shematski prikaz Općine Jagodnjak na zidu općinske vijećnice (snimak: 31. III. 2025)]]

Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&amp;nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. &quot;benta&quot;) i rijeke Drave.

== Susjedna područja ==
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. &quot;bent&quot;) na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]]
[[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]]
[[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]]

Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja.

=== Udaljenosti između naselja ===
Unutar Općine
* Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&amp;nbsp;km (cesta [[Ž4041]])
* Jagodnjak - Bolman: 6,4&amp;nbsp;km (cesta [[Ž4041]])
* Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&amp;nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]])

Do sjedišta susjednih općina
* Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&amp;nbsp;km
* Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&amp;nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&amp;nbsp;km (preko Čeminca)
* Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&amp;nbsp;km
* Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&amp;nbsp;km

=== Ceste ===
Kroz Općinu Jagodnjak prolaze:
* [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše,
* [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela,
* županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac,
* lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe),
* nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]].

=== Novi Čeminac ===
Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. &quot;prešlo&quot; u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&amp;nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac.

== Stanovništvo ==
Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]].

Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva.

=== Po mjestima ===
{{Multicol}}

Popis stanovništva [[2001.]]
----
* UKUPNO - '''2.147''' &lt;br&gt;(bez Novog Čeminca)
* [[Bolman]] - 450
* [[Jagodnjak]] - 1.469
* [[Majške Međe]] - 99
* [[Novi Bolman]] - 129
{{Multicol-break}}

Popis stanovništva [[2011.]]
----
* UKUPNO - '''2.023'''&lt;br&gt;- - - - - - - - - -
* [[Bolman]] - 520
* [[Jagodnjak]] - 1.299
* [[Majške Međe]] - 82
* [[Novi Bolman]] - 122
{{Multicol-break}}

Popis stanovništva [[2021.]]
----
* UKUPNO - '''1.500'''&lt;br&gt;- - - - - - - - - -
* [[Bolman]] - 368
* [[Jagodnjak]] - 990
* [[Majške Međe]] - 59
* [[Novi Bolman]] - 83

{{Multicol-end}}

Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika.

=== Po nacionalnosti (2001) ===
Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): 
{{Multicol}}
* [[Srbi]] (64,72 %)
* [[Hrvati]] (26,65 %)
* [[Mađari]] (2,88 %)
* [[Romi]] (1,18 %)
* [[Nijemci]] (0,55 %)
* [[Bošnjaci]] (0,08 %)
{{Multicol-break}}
* [[Makedonci]] (0,08 %)
* [[Crnogorci]] (0,04 %)
* [[Česi]] (0,04 %)
* [[Rusi]] (0,04 %)
* [[Ukrajinci]] (0,04 %)
* [[Rumunji]] (0,02 %)
{{Multicol-break}}
* [[Slovenci]] (0,02 %)
* ostali (0,04 %)
* nije se izjasnilo (2,92 %)
* nepoznato (0,34 %) 
* UKUPNO: 100 %
{{Multicol-end}}

=== Po nacionalnosti (2011) ===
Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac, koje tada više nije bilo u sastavu Općine Jagodnjak):
{{Multicol}} 
* [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %)
* [[Hrvati]] - 391 (19,33 %)
* [[Romi]] - 154 (7,61 %)
* [[Mađari]] - 61 (3,02 %)
* [[Nijemci]] - 8 (0,40%)
* [[Rumunji]] - 6 (0,30 %)
{{Multicol-break}}
* [[Slovenci]] - 5 (0,25 %)
* [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %)
* [[Makedonci]] - 1 (0,05 %)
* reg. pripadnost - 1 (0,05 %)
* vjerska pripadnost - 6 (0,30 %)
* nije se izjasnilo - 53 (2,62 %)
{{Multicol-break}}
* nepoznato - 2 (0,10 %)
* UKUPNO: 100 %
{{Multicol-end}}

=== Po maternjem jeziku (2001) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %).

=== Po maternjem jeziku (2011) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato  - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %).

=== Po vjeroispovijesti (2001) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %).

=== Po vjeroispovijesti (2011) ===
Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se  - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %).

[[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]]

== Općinska uprava ==
=== Statut ===
Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 18. II. 2021. donijelo je &quot;[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2011/07/statut-opcine-jagodnjak-.pdf Statut Općine Jagodnjak]&quot;, koji je potpisao tadašnji predsjednik Općinskog viječa Milenko Tovjanin.

Tim Statutom podrobnije se utvrđuju potrebe i interesi stanovnika Općine Jagodnjak, a naročito samoupravni djelokrug, obilježja Općine, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Općine, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, ustrojstvo i rad javnih službi, imovina i financiranje Općine, oblici suradnje i oblici povezivanja s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, zaštiti prava nacionalnih zajednica i njezinih pripadnika, privrednom, društvenom i kulturnom razvoju te drugim pitanjima važnim za ostvarivanje prava i obveza Općine.

=== Načelnici ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Danijela-Mlinarevic-nacelnica-Opcine-Jagodnjak-u-Vijecnici.jpg|right|thumb|300px|Načelnica Općine Jagodnjak Danijela Mlinarević (snimak: 31. III. 2025)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Grb-Opcine-Jagodnjak-u-Vijecnici.jpg|right|thumb|300px|Reljefni grb Općine Jagodnjak na zidu općinske vijećnice (snimak: 31. III. 2025)]]

Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; &quot;iz reda pripadnika hrvatskog naroda&quot;). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice &quot;iz reda pripadnika hrvatskog naroda&quot; je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine.

=== Povijest ===
Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]].

Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika &quot;Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber&quot;, koalicija &quot;[[HDZ]], [[HDSSB]]&quot; i koalicija &quot;[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=135&amp;Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Aktuelni saziv Općinskog vijeća ===
Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica &quot;iz reda Romskog naroda&quot; Gordana Đurđević, a vijećnik &quot;iz reda Hrvatskog naroda&quot; Vjekoslav Pavlečić  (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)&lt;/ref&gt;

Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 28. VII. 2022. godine, donijelo je &quot;[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2022/03/kodeks_ponasanja_clanova_opcinskog_vijeca.pdf Kodeks ponašanja] članova Općinskog vijeća Općine Jagodnjak&quot;, koji je potpisao tadašnji predsjednik Vijeća Milenko Tovjanin.

== Javna priznanja ==
Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu:
* proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak,
* Plaketa Općine Jagodnjak.

Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom.
Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće.

Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti.

== Historija ==
Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine (&quot;Narodne novine&quot; broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: &quot;Jagodnjak&quot; u sastav koje ulaze sljedeća naselja: &quot;Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman&quot; i &quot;Novi Čeminac&quot;.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;

''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...'').

== Privreda ==
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot; u Jagodnjaku]]
[[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi &quot;Fermoprometa&quot; u Majškim Međama]]

Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri.

Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali:
* u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot; (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće &quot;Ornatus-Zuber d.o.o.&quot; (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme,
* u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji),
* a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]].

Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće &quot;Fermopromet&quot;, [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup.

Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže.

Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]].

Dana 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se eutanazirati sve svinje na području Općine Jagodnjak (!) kako bi se zaustavila epidemija, a to je za privredu Općine Jagodnjak bila prava – katastrofa. Opširnije vidjeti u članku o naselju [[Jagodnjak#Privreda|Jagodnjak]].

== Izvori i vanjske veze ==
{{Commonscat|Jagodnjak}}
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]''
* LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]''

== Šabloni ==
{{Jagodnjak}}
{{Baranjske općine}}
{{Baranjska naselja}}

{{DEFAULTSORT:Jagodnjak}}
[[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]]
[[Kategorija:Općine u Baranji]]
[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>gvlktcg91yp1d2ka9p4ejzkoer1btrq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valna dužina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46126</id>
    <revision>
      <id>42705529</id>
      <parentid>42644903</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T21:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53160-31</username>
        <id>398188</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tipske veličine */</comment>
      <origin>42705529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7936" sha1="dygv5tvo761gxrrxozz1qln9c29aknc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wellenlaenge.png|thumb|200px|Talasna dužina [[sinus]]nog talasa.]]
'''Talasna''' ili '''valna dužina''' (simbol ''λ'', [[lambda]]) je rastojanje na kojem se oblik vala ponavlja.&lt;ref name=hecht&gt;
{{cite book
 |first=Eugene
 |last=Hecht
 |year=1987
 |title=Optics
 |url=https://archive.org/details/optics0000hech
 |edition=2nd
 |publisher=Addison Wesley
 |isbn=0-201-11609-X
 |pages=[https://archive.org/details/optics0000hech/page/15 15]–16
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Flowers&gt;
{{cite book
 |title=An introduction to numerical methods in C++
 |chapter=§21.2 Periodic functions
 |page=473
 |url=https://books.google.com/books?id=weYj75E_t6MC&amp;pg=RA1-PA473
 |author=Brian Hilton Flowers
 |isbn=0-19-850693-7
 |year=2000
 |edition=2nd
 |publisher = Cambridge University Press
 }}&lt;/ref&gt; To je najmanja udaljenost dviju tačaka iste [[Faza|faze]] pokreta jednog [[Val|talasa]]. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova [[amplituda]] ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna [[Periodna dužina|periodnoj dužini]].

Zato vrijedi:
:&lt;math&gt;\lambda=\frac{c}{f}&lt;/math&gt;
pri čemu je ''c'' [[brzina prostiranja]] ili [[brzina faze]] i ''f'' [[frekvencija]] talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.

==Definicija==
[[File:Local wavelength.JPG|thumb|[[Valovi]] različite dužine.]]
To se može definirari kao:
* &lt;math&gt;\tilde{\nu} \;=\; \frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;, broj talasnih dužina po [[jedinica (matematika)|jedinici distance]], gdje 
*''λ'' = talasna dužina, koja se ponekad označava i kao spektroskopska talasna dužina, ili
*&lt;math&gt;k \;=\; \frac{2\pi}{\lambda}&lt;/math&gt; = broj radijana po jedinici udaljenosti, ponekad zvani ugaoni talasni broj ili kružni talasni broj, ali češće samo ''talasni broj''.

Postoje ukupno četiri simbola za talasni broj. Prema prvoi definiciji treba koristiti {{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}, &lt;math&gt;\scriptstyle\tilde{\nu}&lt;/math&gt; ili ''σ''; za drugi ''k''.

Kada se talasna dužina predstavlja simbolom  [[Nu (slovo)|{{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}]],  i dalje se predstavlja [[frekvencija]], doduše indirektno. Kao što je opisano u poglavlju spektroskopije, to se radi putem odnosa &lt;math&gt;\frac{\nu_{s}}{c} \;=\; 1/{\lambda} \;\equiv\; \tilde{\nu} &lt;/math&gt;, gdje 
*{{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt; =  frekvencija u [[herc]]ima. To je učinjeno u cilju  praktičnosti jer frekvencije imaju tendenciju da budu  vrlo velike.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.britannica.com/EBchecked/topic/637882/wave-number
|title= Wave number|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website= Encyclopedia Britannica|publisher= |access-date= 19 April 2015}}&lt;/ref&gt;

Ovo ima  [[dimenzija|dimenzije]] [[recipročna dužina|recipročne dužine]], tako da je njena  [[Međunarodni sistem mjera|SI jedinica]] recipročna metarskoj (m&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;). U [[spektroskopija|spektroskopiji]], talasna dužina obično se  prikazuje u jedinicama cgs sistema, tj. recipročno  centimetrima (cm&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;); u tom  kontekstu, talasna dužina formalno se zove  ''Kajzer'',  prema [[Hajnrih Kajzer|Henriku Kajzeru]] (neki stariji naučni radovi koriste ovu jedinicu skraćeno kao ''K'', u kojoj 1 K = 1&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;{{cite journal| last= Murthy| first = V. L. R.| last2 = Lakshman| first2= S. V. J. | date = 1981| title=Electronic absorption spectrum of cobalt antipyrine complex| url= http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0038109881909601| journal  = Solid State Communications| publisher  = | volume  = 38| issue = 7| pages= 651–652| bibcode = | doi  =10.1016/0038-1098(81)90960-1| access-date= }}&lt;/ref&gt; Ugaona talasna dužina može se izraziti iu [[radijan]]ima po metru (rad·m&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;), ili kao i gore, ako je  [[radijan]] [[dimenzija|bez dimenzija]].

Za  [[elektromagnetno zračenje]] u vakuumu, talasna dužina je proporcionalna frekvenciji i [[foton]]skoj energiji.  Zbog toga,  talasna dužina u spektroskopiji  uzima se kao  [[jedinica energije]].

== Tipske veličine ==
*&lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt; = talasna dužina [[elektromagnetni talas|elektromagnetnog zračenja]] ili na primjer [[zvuk]]a 
*&lt;math&gt;c = \frac {c_0} n&lt;/math&gt;
** pri čemu &lt;math&gt;c_0&lt;/math&gt; = brzina [[svjetlost]]i u [[vakuum]]u = 299.792.458&amp;nbsp;[[Metar|m]]/[[sekund| selami mustafi s]]&amp;nbsp;≈ 300.000&amp;nbsp;km/s&amp;nbsp;= 3&amp;nbsp;·&amp;nbsp;10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;m/s &lt;br /&gt;ili
** &lt;math&gt;c_0&lt;/math&gt; = [[brzina]] zvuka u [[vazduh|zraku]] = 343&amp;nbsp;m/s pri 20&amp;nbsp;°C
** &lt;math&gt;n&lt;/math&gt; = faktor fazne brzine ([[indeks prelamanja]])

{| class=&quot;prettytable float-right&quot; 
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Vrijednost
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Simbol
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Povezanost
|-
| [[Amplituda]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf A_0&lt;/math&gt;
| 
  {| 
   | &lt;math&gt;\mathbf A_0\perp\mathbf k&lt;/math&gt; 
   | Transverzalni talas
   |-
   | &lt;math&gt;\mathbf A_0\|\mathbf k&lt;/math&gt;
   | Longitudinalni talas
   |}
|-
| [[Talasni vektor]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\vec{k}&lt;/math&gt;
| Pravac prostiranja
|-
| [[Talasni broj]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf k&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;k=|\vec{k}|&lt;/math&gt;
|-
| Talasna dužina
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf\lambda&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mathbf\lambda= 2\mathbf\pi/\mathbf k&lt;/math&gt;
|-
| [[Kružna frekvencija]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf\omega&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mathbf\omega\left(\mathbf k\right)&lt;/math&gt; Disperziona relacija
|-
| [[Frekvencija]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; ili &lt;math&gt;\nu&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;f=\nu=\mathbf\omega/2\mathbf\pi&lt;/math&gt;
|-
| [[Fazna brzina]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;c&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;c=\mathbf\omega/k=\mathbf\lambda f=\mathbf\lambda \nu&lt;/math&gt;
|-
| [[Brzina grupe]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;v_{\rm G}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;v_{\rm G} = d\mathbf\omega/d\mathbf k&lt;/math&gt;
|-
| [[Faza]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\varphi&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\varphi=\mathbf k\cdot \mathbf r-\omega t&lt;/math&gt;
|}

== Talasna dužina vidljivog svetla ==
Ljudsko [[oko]] reaguje na svetlost talasne dužina između 711&amp;nbsp;[[metar|nm]] ([[crveno|crvena]] boja) i 389&amp;nbsp;nm ([[ljubičasto|ljubičasta]] boja). [[Pčela|Pčele]] vide na primjer i [[ultraljubičasto zračenje]] kraćih talasnih dužina, ali ne mogu videti crveno svetlo.

== Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima ==
Brzina svjetlosti je u većini medija niža nego u vakuumu,što znači da ista frekvencija odgovara kraćoj talasnoj dužini u nekom mediju u odnosu na vakuum:

:&lt;math&gt;
\lambda^\prime = \frac{\lambda_0}{\sqrt{\mu_{\rm r} \varepsilon_{\rm r}}} = \frac{c}{f} \frac{1}{\sqrt{\mu_{\rm r} \varepsilon_{\rm r}}}
&lt;/math&gt;

kada svjetlosni ili neki drugi elektromagnetni talasi prelaze iz jednog medija u drugi za koje je indeks prelamanja poznat, njihova talasna dužina se smanji ovisno o indeksu prelamanja ali se frekvencija ne mijenja.

Talasna dužina u tijelima &lt;math&gt;\lambda^\prime&lt;/math&gt; iznosi
&lt;math&gt;\lambda^\prime = \frac{\lambda_0}{n}&lt;/math&gt; pri čemu je &lt;math&gt;\lambda_0&lt;/math&gt; talasna dužina u vakuumu.

Talasne dužine elektromagnetnih talasa se uzimaju kao dužine u vakuumu bez posebne oznake.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Wavelength}}
* [http://www.sengpielaudio.com/Rechner-wellenlaenge.htm Izračunavanje talasne dužine i frekvencije kod brzine zvuka i svjetla]
* [http://www.sengpielaudio.com/Rechner-wellen.htm Proračun talasne dužine u zraku pri poznatoj frekvenciji i temperaturi]
* [http://astro.goblack.de/Theorie/t_wellen.htm Tabela talasa sa talasnom dužinom, energetskom vrijednosti i frekvencijom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151022171332/http://astro.goblack.de/Theorie/t_wellen.htm |date=2015-10-22 }}
* [http://www.teachconcepts.de/wikipedia/index.php?id=wellenlaengen Simulacija talasnih dužina]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Spektar}}

[[Kategorija:Valovi]]</text>
      <sha1>dygv5tvo761gxrrxozz1qln9c29aknc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705530</id>
      <parentid>42705529</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T21:10:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53160-31</username>
        <id>398188</id>
      </contributor>
      <comment>/* Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima */</comment>
      <origin>42705530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7961" sha1="ayjy2ca609ge85o3znoyfv6x3wfs4cr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wellenlaenge.png|thumb|200px|Talasna dužina [[sinus]]nog talasa.]]
'''Talasna''' ili '''valna dužina''' (simbol ''λ'', [[lambda]]) je rastojanje na kojem se oblik vala ponavlja.&lt;ref name=hecht&gt;
{{cite book
 |first=Eugene
 |last=Hecht
 |year=1987
 |title=Optics
 |url=https://archive.org/details/optics0000hech
 |edition=2nd
 |publisher=Addison Wesley
 |isbn=0-201-11609-X
 |pages=[https://archive.org/details/optics0000hech/page/15 15]–16
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Flowers&gt;
{{cite book
 |title=An introduction to numerical methods in C++
 |chapter=§21.2 Periodic functions
 |page=473
 |url=https://books.google.com/books?id=weYj75E_t6MC&amp;pg=RA1-PA473
 |author=Brian Hilton Flowers
 |isbn=0-19-850693-7
 |year=2000
 |edition=2nd
 |publisher = Cambridge University Press
 }}&lt;/ref&gt; To je najmanja udaljenost dviju tačaka iste [[Faza|faze]] pokreta jednog [[Val|talasa]]. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova [[amplituda]] ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna [[Periodna dužina|periodnoj dužini]].

Zato vrijedi:
:&lt;math&gt;\lambda=\frac{c}{f}&lt;/math&gt;
pri čemu je ''c'' [[brzina prostiranja]] ili [[brzina faze]] i ''f'' [[frekvencija]] talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.

==Definicija==
[[File:Local wavelength.JPG|thumb|[[Valovi]] različite dužine.]]
To se može definirari kao:
* &lt;math&gt;\tilde{\nu} \;=\; \frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;, broj talasnih dužina po [[jedinica (matematika)|jedinici distance]], gdje 
*''λ'' = talasna dužina, koja se ponekad označava i kao spektroskopska talasna dužina, ili
*&lt;math&gt;k \;=\; \frac{2\pi}{\lambda}&lt;/math&gt; = broj radijana po jedinici udaljenosti, ponekad zvani ugaoni talasni broj ili kružni talasni broj, ali češće samo ''talasni broj''.

Postoje ukupno četiri simbola za talasni broj. Prema prvoi definiciji treba koristiti {{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}, &lt;math&gt;\scriptstyle\tilde{\nu}&lt;/math&gt; ili ''σ''; za drugi ''k''.

Kada se talasna dužina predstavlja simbolom  [[Nu (slovo)|{{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}]],  i dalje se predstavlja [[frekvencija]], doduše indirektno. Kao što je opisano u poglavlju spektroskopije, to se radi putem odnosa &lt;math&gt;\frac{\nu_{s}}{c} \;=\; 1/{\lambda} \;\equiv\; \tilde{\nu} &lt;/math&gt;, gdje 
*{{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt; =  frekvencija u [[herc]]ima. To je učinjeno u cilju  praktičnosti jer frekvencije imaju tendenciju da budu  vrlo velike.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.britannica.com/EBchecked/topic/637882/wave-number
|title= Wave number|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website= Encyclopedia Britannica|publisher= |access-date= 19 April 2015}}&lt;/ref&gt;

Ovo ima  [[dimenzija|dimenzije]] [[recipročna dužina|recipročne dužine]], tako da je njena  [[Međunarodni sistem mjera|SI jedinica]] recipročna metarskoj (m&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;). U [[spektroskopija|spektroskopiji]], talasna dužina obično se  prikazuje u jedinicama cgs sistema, tj. recipročno  centimetrima (cm&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;); u tom  kontekstu, talasna dužina formalno se zove  ''Kajzer'',  prema [[Hajnrih Kajzer|Henriku Kajzeru]] (neki stariji naučni radovi koriste ovu jedinicu skraćeno kao ''K'', u kojoj 1 K = 1&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;{{cite journal| last= Murthy| first = V. L. R.| last2 = Lakshman| first2= S. V. J. | date = 1981| title=Electronic absorption spectrum of cobalt antipyrine complex| url= http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0038109881909601| journal  = Solid State Communications| publisher  = | volume  = 38| issue = 7| pages= 651–652| bibcode = | doi  =10.1016/0038-1098(81)90960-1| access-date= }}&lt;/ref&gt; Ugaona talasna dužina može se izraziti iu [[radijan]]ima po metru (rad·m&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;), ili kao i gore, ako je  [[radijan]] [[dimenzija|bez dimenzija]].

Za  [[elektromagnetno zračenje]] u vakuumu, talasna dužina je proporcionalna frekvenciji i [[foton]]skoj energiji.  Zbog toga,  talasna dužina u spektroskopiji  uzima se kao  [[jedinica energije]].

== Tipske veličine ==
*&lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt; = talasna dužina [[elektromagnetni talas|elektromagnetnog zračenja]] ili na primjer [[zvuk]]a 
*&lt;math&gt;c = \frac {c_0} n&lt;/math&gt;
** pri čemu &lt;math&gt;c_0&lt;/math&gt; = brzina [[svjetlost]]i u [[vakuum]]u = 299.792.458&amp;nbsp;[[Metar|m]]/[[sekund| selami mustafi s]]&amp;nbsp;≈ 300.000&amp;nbsp;km/s&amp;nbsp;= 3&amp;nbsp;·&amp;nbsp;10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;m/s &lt;br /&gt;ili
** &lt;math&gt;c_0&lt;/math&gt; = [[brzina]] zvuka u [[vazduh|zraku]] = 343&amp;nbsp;m/s pri 20&amp;nbsp;°C
** &lt;math&gt;n&lt;/math&gt; = faktor fazne brzine ([[indeks prelamanja]])

{| class=&quot;prettytable float-right&quot; 
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Vrijednost
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Simbol
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Povezanost
|-
| [[Amplituda]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf A_0&lt;/math&gt;
| 
  {| 
   | &lt;math&gt;\mathbf A_0\perp\mathbf k&lt;/math&gt; 
   | Transverzalni talas
   |-
   | &lt;math&gt;\mathbf A_0\|\mathbf k&lt;/math&gt;
   | Longitudinalni talas
   |}
|-
| [[Talasni vektor]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\vec{k}&lt;/math&gt;
| Pravac prostiranja
|-
| [[Talasni broj]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf k&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;k=|\vec{k}|&lt;/math&gt;
|-
| Talasna dužina
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf\lambda&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mathbf\lambda= 2\mathbf\pi/\mathbf k&lt;/math&gt;
|-
| [[Kružna frekvencija]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf\omega&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mathbf\omega\left(\mathbf k\right)&lt;/math&gt; Disperziona relacija
|-
| [[Frekvencija]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; ili &lt;math&gt;\nu&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;f=\nu=\mathbf\omega/2\mathbf\pi&lt;/math&gt;
|-
| [[Fazna brzina]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;c&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;c=\mathbf\omega/k=\mathbf\lambda f=\mathbf\lambda \nu&lt;/math&gt;
|-
| [[Brzina grupe]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;v_{\rm G}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;v_{\rm G} = d\mathbf\omega/d\mathbf k&lt;/math&gt;
|-
| [[Faza]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\varphi&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\varphi=\mathbf k\cdot \mathbf r-\omega t&lt;/math&gt;
|}

== Talasna dužina vidljivog svetla ==
Ljudsko [[oko]] reaguje na svetlost talasne dužina između 711&amp;nbsp;[[metar|nm]] ([[crveno|crvena]] boja) i 389&amp;nbsp;nm ([[ljubičasto|ljubičasta]] boja). [[Pčela|Pčele]] vide na primjer i [[ultraljubičasto zračenje]] kraćih talasnih dužina, ali ne mogu videti crveno svetlo.

== Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima ==
Brzina svjetlosti je u većini medija niža nego u vakuumu,što znači da ista frekvencija odgovara kraćoj talasnoj dužini u nekom mediju u odnosu na vakuum:

:&lt;math&gt;
\lambda^\prime = \frac{\lambda_0}{\sqrt{\mu_{\rm r} \varepsilon_{\rm r}}} = \frac{c}{f} \frac{1}{\sqrt{\mu_{\rm r} \varepsilon_{\rm r}}}
&lt;/math&gt;

kada svjetlosni ili neki drugi elektromagnetni selami mustafi 04 01 1991talasi prelaze iz jednog medija u drugi za koje je indeks prelamanja poznat, njihova talasna dužina se smanji ovisno o indeksu prelamanja ali se frekvencija ne mijenja.

Talasna dužina u tijelima &lt;math&gt;\lambda^\prime&lt;/math&gt; iznosi
&lt;math&gt;\lambda^\prime = \frac{\lambda_0}{n}&lt;/math&gt; pri čemu je &lt;math&gt;\lambda_0&lt;/math&gt; talasna dužina u vakuumu.

Talasne dužine elektromagnetnih talasa se uzimaju kao dužine u vakuumu bez posebne oznake.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Wavelength}}
* [http://www.sengpielaudio.com/Rechner-wellenlaenge.htm Izračunavanje talasne dužine i frekvencije kod brzine zvuka i svjetla]
* [http://www.sengpielaudio.com/Rechner-wellen.htm Proračun talasne dužine u zraku pri poznatoj frekvenciji i temperaturi]
* [http://astro.goblack.de/Theorie/t_wellen.htm Tabela talasa sa talasnom dužinom, energetskom vrijednosti i frekvencijom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151022171332/http://astro.goblack.de/Theorie/t_wellen.htm |date=2015-10-22 }}
* [http://www.teachconcepts.de/wikipedia/index.php?id=wellenlaengen Simulacija talasnih dužina]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Spektar}}

[[Kategorija:Valovi]]</text>
      <sha1>ayjy2ca609ge85o3znoyfv6x3wfs4cr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705543</id>
      <parentid>42705530</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:28:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-53160-31|~2026-53160-31]] ([[User talk:~2026-53160-31|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42644903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7920" sha1="tcpr9yalcmfjayls4qtfo02jld1by1o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wellenlaenge.png|thumb|200px|Talasna dužina [[sinus]]nog talasa.]]
'''Talasna''' ili '''valna dužina''' (simbol ''λ'', [[lambda]]) je rastojanje na kojem se oblik vala ponavlja.&lt;ref name=hecht&gt;
{{cite book
 |first=Eugene
 |last=Hecht
 |year=1987
 |title=Optics
 |url=https://archive.org/details/optics0000hech
 |edition=2nd
 |publisher=Addison Wesley
 |isbn=0-201-11609-X
 |pages=[https://archive.org/details/optics0000hech/page/15 15]–16
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Flowers&gt;
{{cite book
 |title=An introduction to numerical methods in C++
 |chapter=§21.2 Periodic functions
 |page=473
 |url=https://books.google.com/books?id=weYj75E_t6MC&amp;pg=RA1-PA473
 |author=Brian Hilton Flowers
 |isbn=0-19-850693-7
 |year=2000
 |edition=2nd
 |publisher = Cambridge University Press
 }}&lt;/ref&gt; To je najmanja udaljenost dviju tačaka iste [[Faza|faze]] pokreta jednog [[Val|talasa]]. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova [[amplituda]] ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna [[Periodna dužina|periodnoj dužini]].

Zato vrijedi:
:&lt;math&gt;\lambda=\frac{c}{f}&lt;/math&gt;
pri čemu je ''c'' [[brzina prostiranja]] ili [[brzina faze]] i ''f'' [[frekvencija]] talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.

==Definicija==
[[File:Local wavelength.JPG|thumb|[[Valovi]] različite dužine.]]
To se može definirari kao:
* &lt;math&gt;\tilde{\nu} \;=\; \frac{1}{\lambda}&lt;/math&gt;, broj talasnih dužina po [[jedinica (matematika)|jedinici distance]], gdje 
*''λ'' = talasna dužina, koja se ponekad označava i kao spektroskopska talasna dužina, ili
*&lt;math&gt;k \;=\; \frac{2\pi}{\lambda}&lt;/math&gt; = broj radijana po jedinici udaljenosti, ponekad zvani ugaoni talasni broj ili kružni talasni broj, ali češće samo ''talasni broj''.

Postoje ukupno četiri simbola za talasni broj. Prema prvoi definiciji treba koristiti {{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}, &lt;math&gt;\scriptstyle\tilde{\nu}&lt;/math&gt; ili ''σ''; za drugi ''k''.

Kada se talasna dužina predstavlja simbolom  [[Nu (slovo)|{{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}]],  i dalje se predstavlja [[frekvencija]], doduše indirektno. Kao što je opisano u poglavlju spektroskopije, to se radi putem odnosa &lt;math&gt;\frac{\nu_{s}}{c} \;=\; 1/{\lambda} \;\equiv\; \tilde{\nu} &lt;/math&gt;, gdje 
*{{math|&lt;VAR&gt;&amp;nu;&lt;/VAR&gt;}}&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt; =  frekvencija u [[herc]]ima. To je učinjeno u cilju  praktičnosti jer frekvencije imaju tendenciju da budu  vrlo velike.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.britannica.com/EBchecked/topic/637882/wave-number
|title= Wave number|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website= Encyclopedia Britannica|publisher= |access-date= 19 April 2015}}&lt;/ref&gt;

Ovo ima  [[dimenzija|dimenzije]] [[recipročna dužina|recipročne dužine]], tako da je njena  [[Međunarodni sistem mjera|SI jedinica]] recipročna metarskoj (m&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;). U [[spektroskopija|spektroskopiji]], talasna dužina obično se  prikazuje u jedinicama cgs sistema, tj. recipročno  centimetrima (cm&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;); u tom  kontekstu, talasna dužina formalno se zove  ''Kajzer'',  prema [[Hajnrih Kajzer|Henriku Kajzeru]] (neki stariji naučni radovi koriste ovu jedinicu skraćeno kao ''K'', u kojoj 1 K = 1&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;{{cite journal| last= Murthy| first = V. L. R.| last2 = Lakshman| first2= S. V. J. | date = 1981| title=Electronic absorption spectrum of cobalt antipyrine complex| url= http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0038109881909601| journal  = Solid State Communications| publisher  = | volume  = 38| issue = 7| pages= 651–652| bibcode = | doi  =10.1016/0038-1098(81)90960-1| access-date= }}&lt;/ref&gt; Ugaona talasna dužina može se izraziti iu [[radijan]]ima po metru (rad·m&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;), ili kao i gore, ako je  [[radijan]] [[dimenzija|bez dimenzija]].

Za  [[elektromagnetno zračenje]] u vakuumu, talasna dužina je proporcionalna frekvenciji i [[foton]]skoj energiji.  Zbog toga,  talasna dužina u spektroskopiji  uzima se kao  [[jedinica energije]].

== Tipske veličine ==
*&lt;math&gt;\lambda&lt;/math&gt; = talasna dužina [[elektromagnetni talas|elektromagnetnog zračenja]] ili na primjer [[zvuk]]a 
*&lt;math&gt;c = \frac {c_0} n&lt;/math&gt;
** pri čemu &lt;math&gt;c_0&lt;/math&gt; = brzina [[svjetlost]]i u [[vakuum]]u = 299.792.458&amp;nbsp;[[Metar|m]]/[[sekund|s]]&amp;nbsp;≈ 300.000&amp;nbsp;km/s&amp;nbsp;= 3&amp;nbsp;·&amp;nbsp;10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;m/s &lt;br /&gt;ili
** &lt;math&gt;c_0&lt;/math&gt; = [[brzina]] zvuka u [[vazduh|zraku]] = 343&amp;nbsp;m/s pri 20&amp;nbsp;°C
** &lt;math&gt;n&lt;/math&gt; = faktor fazne brzine ([[indeks prelamanja]])

{| class=&quot;prettytable float-right&quot; 
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Vrijednost
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Simbol
! class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | Povezanost
|-
| [[Amplituda]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf A_0&lt;/math&gt;
| 
  {| 
   | &lt;math&gt;\mathbf A_0\perp\mathbf k&lt;/math&gt; 
   | Transverzalni talas
   |-
   | &lt;math&gt;\mathbf A_0\|\mathbf k&lt;/math&gt;
   | Longitudinalni talas
   |}
|-
| [[Talasni vektor]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\vec{k}&lt;/math&gt;
| Pravac prostiranja
|-
| [[Talasni broj]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf k&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;k=|\vec{k}|&lt;/math&gt;
|-
| Talasna dužina
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf\lambda&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mathbf\lambda= 2\mathbf\pi/\mathbf k&lt;/math&gt;
|-
| [[Kružna frekvencija]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\mathbf\omega&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\mathbf\omega\left(\mathbf k\right)&lt;/math&gt; Disperziona relacija
|-
| [[Frekvencija]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; ili &lt;math&gt;\nu&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;f=\nu=\mathbf\omega/2\mathbf\pi&lt;/math&gt;
|-
| [[Fazna brzina]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;c&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;c=\mathbf\omega/k=\mathbf\lambda f=\mathbf\lambda \nu&lt;/math&gt;
|-
| [[Brzina grupe]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;v_{\rm G}&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;v_{\rm G} = d\mathbf\omega/d\mathbf k&lt;/math&gt;
|-
| [[Faza]]
| align=&quot;center&quot; | &lt;math&gt;\varphi&lt;/math&gt;
| &lt;math&gt;\varphi=\mathbf k\cdot \mathbf r-\omega t&lt;/math&gt;
|}

== Talasna dužina vidljivog svetla ==
Ljudsko [[oko]] reaguje na svetlost talasne dužina između 711&amp;nbsp;[[metar|nm]] ([[crveno|crvena]] boja) i 389&amp;nbsp;nm ([[ljubičasto|ljubičasta]] boja). [[Pčela|Pčele]] vide na primjer i [[ultraljubičasto zračenje]] kraćih talasnih dužina, ali ne mogu videti crveno svetlo.

== Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima ==
Brzina svjetlosti je u većini medija niža nego u vakuumu,što znači da ista frekvencija odgovara kraćoj talasnoj dužini u nekom mediju u odnosu na vakuum:

:&lt;math&gt;
\lambda^\prime = \frac{\lambda_0}{\sqrt{\mu_{\rm r} \varepsilon_{\rm r}}} = \frac{c}{f} \frac{1}{\sqrt{\mu_{\rm r} \varepsilon_{\rm r}}}
&lt;/math&gt;

kada svjetlosni ili neki drugi elektromagnetni talasi prelaze iz jednog medija u drugi za koje je indeks prelamanja poznat, njihova talasna dužina se smanji ovisno o indeksu prelamanja ali se frekvencija ne mijenja.

Talasna dužina u tijelima &lt;math&gt;\lambda^\prime&lt;/math&gt; iznosi
&lt;math&gt;\lambda^\prime = \frac{\lambda_0}{n}&lt;/math&gt; pri čemu je &lt;math&gt;\lambda_0&lt;/math&gt; talasna dužina u vakuumu.

Talasne dužine elektromagnetnih talasa se uzimaju kao dužine u vakuumu bez posebne oznake.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Wavelength}}
* [http://www.sengpielaudio.com/Rechner-wellenlaenge.htm Izračunavanje talasne dužine i frekvencije kod brzine zvuka i svjetla]
* [http://www.sengpielaudio.com/Rechner-wellen.htm Proračun talasne dužine u zraku pri poznatoj frekvenciji i temperaturi]
* [http://astro.goblack.de/Theorie/t_wellen.htm Tabela talasa sa talasnom dužinom, energetskom vrijednosti i frekvencijom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151022171332/http://astro.goblack.de/Theorie/t_wellen.htm |date=2015-10-22 }}
* [http://www.teachconcepts.de/wikipedia/index.php?id=wellenlaengen Simulacija talasnih dužina]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Spektar}}

[[Kategorija:Valovi]]</text>
      <sha1>tcpr9yalcmfjayls4qtfo02jld1by1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vavilonska biblioteka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53122</id>
    <revision>
      <id>42705514</id>
      <parentid>42668769</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:56:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gnol86</username>
        <id>398134</id>
      </contributor>
      <comment>Dodata vanjska veza libraryofbabel.space. Ja sam autor ovog sajta.</comment>
      <origin>42705514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13032" sha1="beany72rfrbp33yodpgo97b5481rz2c" xml:space="preserve">'''Vavilonska biblioteka/Babilonska knjižnica''' ([[španski jezik|španski]]: ''La biblioteca de Babel'') je [[novela|kratka priča]] argentinskog pisca i bibliotekara [[Jorge Luis Borges|Jorhe Luisa Borhesa]] (1899-1986), u kojoj je zamišljen [[svemir|univerzum]] u obliku ogromne biblioteke koja sadrži sve moguće knjige, određene veličine i formata.

Priča se prvi put pojavila na španskom jeziku u Borhesovoj zbirci priča iz [[1941]]., ''El Jardín de senderos que se bifurcan'' (&quot;Vrt rašljastih staza&quot;). Ta čitava knjiga je kasnije uključena u često izdavane ''[[Ficciones]]'' ([[1944]].).

== Zaplet ==
Borhesov narator opisuje kako se njegov univerzum sastoji od beskrajnog prostranstva šestougaonih soba (heksagona), spojenih hodnicima i stepeništima; svaka sadrži osnovne potrebe za ljudski opstanak i — četiri zida sa policama za knjige. Mada je poredak i sadržaj velike većine knjiga nasumičan i naizgled potpuno besmislen, tamošnji stanovnici veruju da knjige poseduju sve moguće redoslede nekolicine osnovnih [[grafema|znakova]] (slova, prazna mesta i [[interpunkcija|interpunkcijske]] znakove). Mada je većina knjiga u ovom univerzumu gomila besmisleno raspoređenih slova, biblioteka takođe mora sadržati, negde, svaku smislenu knjigu ikad napisanu, ili koja bi tek mogla biti napisana i sve moguće njihove permutacije ili blago pogrešne (s nekoliko &quot;štamparskih grešaka&quot;) verzije svake od tih knjiga. Narator primećuje da biblioteka mora sadržavati sve korisne informacije, uključujući predviđanja budućnosti, biografije bilo koje osobe i prevode svih knjiga na sve jezike, ukratko, sve moguće knjige o svim mogućim temama, sa svim mogućim stepenima istinitosti i smislenosti. Čak i ako bi nekoliko miliona knjiga bilo uništeno, svaka od njih bi imala &quot;nekoliko stotina hiljada&quot; (zapravo na milione, v. [[vavilonska biblioteka#Vrednost misaonog eksperimenta|dole]]) varijanti sa samo jednim drugačijim znakom. Takođe bi za mnoge tekstove mogao biti smišljen neki jezik, s kojim bi oni bili čitljivi, s nekim od ogromnog broja različitih kontekstâ.

Uprkos — zapravo, baš zbog — ovog zakrčenja informacijama, sve knjige su totalno beskorisne čitaocu, što bibliotekare ostavlja u stanju samoubilačkog očaja. Ipak, Borhes spekuliše postojanjem &quot;Grimiznog heksagona&quot;, u kome stoji knjiga koja sadrži registar svih drugih knjiga; bibliotekar koji je čita nalik je Bogu.

== Teme ==
Ovom pričom se ponavlja tema Borhesovog eseja iz 1939. &quot;[[Totalna biblioteka]]&quot; (''La biblioteca total''), u kojoj se opet priznaje raniji razvoj ove teme kod [[Kurd Lasswitz|Kurda Lasvica]] u njegovoj priči iz 1901. &quot;Univerzalna biblioteka&quot; (''Die Universalbibliotek''):
:Neki primeri, koje [[Aristotel]] pripisuje [[Demokrit]]u i [[Leukip]]u jasno je anticipiraju, ali njen okasneli pronalazač je [[Gustav Theodor Fechner]] a njen prvi eksponent, Kurd Lasswitz. [...] U svojoj knjizi ''Trka sa kornjačom'' (Berlin, 1919.), dr. Theodor Wolff sugeriše da je to derivacija iz, ili parodija na, misleće mašine [[Ramón Llull|Ramona Lula]]. [...] Elementi njegove igre su univerzalni ortografski simboli, a ne reči jezika [...] Lasswitz zamišlja 25 simbola (22 slova, razmaknicu [prazno mesto], tačku i zarez) čije rekombinacije i ponavljanja obuhvataju sve što je moguće izraziti na svim jezicima. Totalitet takvih varijacija bi formirao Totalnu biblioteku astronomske veličine. Lasswitz traži od čovečanstva da izgradi inhumanu biblioteku, koju bi organizovao slučaj i koja bi eliminisala inteligenciju. (Wolffova ''Trka sa kornjačom'' izlaže takvo izvršenje i dimenzije tog nemogućeg poduhvata.)&lt;ref&gt;U engleskoj Wikip.:Borges, Jorge Luis. The Total Library: Non-Fiction 1922-1986. Allen Lane The Penguin Press, London, 2000. Pages 214-216. Translated by Eliot Weinberger.; u sh. Wikip. preveo postavljač članka.&lt;/ref&gt;

Mnoge Borhesovske teme se javljaju u ovoj priči — [[beskonačnost]], [[stvarnost]], [[kabala|kabalističko rezonovanje]] i [[labirint|lavirinti]]. Koncept biblioteke se često poredi sa Borelovom teoremom majmuna-daktilografa. U samoj priči ''Vavilonska biblioteka'' se ne pominju majmuni i pisaće mašine; Borhes je pomenuo tu analogiju u pomenutom eseju ''Totalna biblioteka'': &quot;''pola tuceta majmuna sa pisaćim mašinama bi, za nekoliko večnosti, proizvelo sve knjige iz Britanskog muzeja''&quot;. U priči, najbliži ekvivalent ovome je u retku: &quot;''Jedna bogohulna sekta je predložila [...] da bi svi ljudi trebali žonglirati slovima i simbolima dok ne izgrade, improbabilnim darom slučaja, ove kanonske knjige''&quot;.

Borhes će sličnu ideju istraživati njegovom kasnijom pričom &quot;[[Peščana knjiga]]&quot;; u toj priči postoji beskrajna knjiga (ili knjiga sa neograničenim brojem stranica) umesto beskrajne biblioteke. Pored toga, Peščana knjiga je napisana nepoznatim alfabetom a njen sadržaj nije očigledno nasumičan.

Koncept biblioteke je takođe otvoreno analogan viđenju svemira kao [[sfera|sfere]], čiji je centar svuda a obim nigde. Matematičar i filozof [[Blaise Pascal]] je upotrebio ovu metaforu, a u ranijem eseju Borhes je primetio da Paskalov rukopis ovu sferu naziva ''effroyable'', ili &quot;zastrašujuća&quot;.

U svakom slučaju je jasno: biblioteka koja sadrži ''sve'' moguće knjige, nasumično poređane, ekvivalentna je (kao izvor informacija) biblioteci bez ''ijedne'' knjige.

== Uticaj na kasnije pisce ==
* U &quot;Vavilonskoj mreži&quot; (''The Net of Babel''), objavljenoj u [[Interzone]] magazinu 1995., [[David Langford]] zamišlja Biblioteku kompjuterizovanu radi lakšeg pristupa. Ovo pomaže bibliotekarima u traganju za konkretnim tekstom, istovremno naglašavajući uzaludnost takvih potraga, jer one mogu pronaći bilo šta, ali ništa smisleno. U nastavku se ide dalje s mnogim Borhesovim temama, naglašavajući istovremeno razliku između [[podatak]]a (''data'') i [[informacija|informacije]] (''information''), takođe i [[satira|satirizujući]] [[Internet]].
* Knjiga &quot;Darvinova opasna ideja&quot; (''Darwin's Dangerous Idea'') [[Daniel Dennett]]a iz 1995., uključuje razradu koncepta Biblioteke radi ilustracije matematike genetske varijacije.
* [http://www.hpcoders.com.au/nothing.html ''Theory of Nothing''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140125051100/http://hpcoders.com.au/nothing.html |date=2014-01-25 }} (&quot;Teorija ničega&quot;) [[Russell K. Standish]]a koristi koncept Vavilonske biblioteke da ilustruje kako bi [[ultimativni ansambl]], koji sadrži sve moguće opise, u krajnjem zbiru sadržao nula informacija i time bio najjednostavnije moguće objašnjenje za postojanje svemira. Ova teorija tako implicira realnost svih univerzuma.
* U postmodernom romanu ''Ime ruže'' [[Umberto Eco|Umberta Eka]] se javlja lavirintska biblioteka, kojom upravlja monah po imenu &quot;Horhe od Burgosa&quot;.

== Vrednost misaonog eksperimenta ==
Biblioteka sadrži oko &lt;math&gt;25^{1,312,000} \approx 1.956 \times 10^{1,834,097}&lt;/math&gt; knjiga.&lt;ref&gt;Iz trećeg paragrafa priče: &quot;Svaka knjiga sadrži 410 stranica; svaka stranica 40 redova; svaki red, oko 80 crnih slova.&quot; To bi značilo 410×40×80=1.312.000 znakova u jednoj knjizi. Peti paragraf pominje &quot;25 pravopisnih simbola&quot; uključujući razmake i interpunkciju. Svaka poziciju može zauzimati neki od 25 znakova, a takođe i drugu i treću... odn. 25×25×25×.... i tako 1.312.000 puta. Generalizovano: broj znakova se stepenuje brojem pozicija u knjizi.&lt;/ref&gt; Samo jedan &quot;autentičan&quot; primerak, zajedno sa svim varijantama koje sadrže samo nekoliko štamparskih grešaka, zauzeo bi toliko prostora da bi se mogao ispuniti poznati svemir.
* Autentični primerak: &lt;math&gt;1&lt;/math&gt;
* Varijanti sa jednom greškom: &lt;math&gt;24 \times 1.312.000&lt;/math&gt; = 31.488.000
* Varijanti sa tačno dve greške: &lt;math&gt;24^{2}\tbinom{1.312.000}{2}&lt;/math&gt; = 495.746.694.144.000
* Varijanti sa tačno tri greške: &lt;math&gt;24^{3}\tbinom{1.312.000}{3}&lt;/math&gt; = 5.203.349.369.788.317.696.000
* Varijanti sa tačno četiri greške: &lt;math&gt;24^{4}\tbinom{1.312.000}{4}&lt;/math&gt; = 40.960.672.578.684.980.713.193.472.000
Najveće biblioteke sadrže nekoliko desetina miliona jedinica (knjiga, časopisa itd).

U svojoj knjizi &quot;Van kontrole&quot;, ''Kevin Kelly'' posvećuje poglavlje konceptu koji je Borhes predstavio. Između ostalog, on predlaže da su bibliotekari bili u velikoj zabludi u vezi prirode nekih &quot;besmislenih&quot; knjiga. Neke od njih su svakako kopije drugih knjiga, neke su ispisane [[supstituciona šifra|supstitucionom šifrom]], druge fonetski, neke izmišljenim jezicima itd. Keli ukazuje na pretpostavku da je svaka knjiga u biblioteci čitljiva, ako bi je se dešifrovalo kako treba. Ovo nalikuje filozofskoj ideji [[Immanuel Kant|Imanuela Kanta]] da definisanjem pravila svemira, mi stvaramo pravila svemira. Pošto su bibliotekari pretpostavljali da su besmislene knjige upravo to, oni su možda odbacili više primeraka ''Uputstava prema grimiznom heksagonu s mesta na kojem stojite'', samo zato što su bili ispisani šifrom. Pored toga, pošto su, po definiciji, tu sve moguće knjige, takođe ima i knjiga laži i netačnosti. Na svaki primerak kodeksa biblioteke, postojaće mnogo primeraka lažnih kodeksa, u kojima će se tvrditi da su neke lažne knjige istinite i neke istinite knjige lažne. Ukratko, svaka prostorija u biblioteci može biti Grimizni heksagon.

Keli zatim kreće na mentalno putovanje Bibliotekom, shvatajući da knjiga naslovljena sa &quot;Kevin Keli ''Van Kontrole''&quot; leži skrivena negde u njoj. Taj primerak knjige bi bio bolji od onog koji on trenutno piše. Zatim dolazi do obrta, kada on shvati da bi više vremena proveo tražeći takvu knjigu, nego da je sam napiše. Vraća se filozofskom ispitivanju biblioteke primećujući da među besmislicama biblioteke postoje i dela iznad ljudske sposobnosti pisanja, jednostavno na osnovu definicije da se u njoj nalaze sve moguće knjige, pa i takva dela. Biblioteka ne može biti oštećena uništenjem ijedne od njenih knjiga, jer mada je svaka knjiga jedinstvena, postoji mnogo knjiga koje se razlikuju za samo jedno slovo. Biblioteka je iskušenje, jer nudi takve dragulje prosvetljenja i onda ih zatrpava u obmani. Zaključuje rekavši da se svaki tekst, uključujući njegov, može razmatrati kao da je izvučen iz Biblioteke autorovim činom definisanja potrage slovo po slovo, dok se ne stigne do teksta koji je dovoljno blizu onom koji je nameravao da napiše. Teoretski, tekst je već postojao, ali ga je trebalo pronaći činom autorove mašte.

== Quine-ov ''Reductio'' ==
[[W.V.O. Quine]] je u jednom kratkom eseju primetio zanimljivu činjenicu da je Vavilonska biblioteka konačna (tj. teoretski ćemo u jednom trenutku istorije doći do tačke u kojoj je sve napisano) i da se Biblioteka može u celini izgraditi tako što ćemo prosto staviti tačku na jedno parče papira i crtu na drugo. Ovi papiri bi se onda mogli nasumično izmenjivati, čime bi nastao tekst u [[binarni kod|binarnom kodu]]; koji bi mogao čitati onaj ko pomera papire napred-nazad. Ovo pokazuje da bi se Biblioteka zapravo mogla staviti pod kontrolu i da je svako sa papirom i olovkom može stvoriti u par sekundi.&lt;ref&gt;[http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/universal_library.html &quot;Universal Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090101215959/http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/universal_library.html |date=2009-01-01 }} - W.V.O. Quine&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references/&gt;

== Vanjske veze ==
* [http://www.literatura.us/borges/biblioteca.html Tekst na španskom jeziku &quot;La biblioteca de Babel&quot;].
* [http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/library_of_babel.html Na engleskom &quot;Library of Babel&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030140636/http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/library_of_babel.html |date=2013-10-30 }}.
(na engleskom:)
* [http://hamete.org/babel/index_en.html Hamete.org's digital access to the Library of Babel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214171939/http://hamete.org/babel/index_en.html |date=2009-02-14 }} &amp;ndash; a Library of Babel simulation
* [http://www.daylightatheism.org/2006/03/how-big-is-the-library-of-babel.html How Big is the Library of Babel?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410003034/http://www.daylightatheism.org/2006/03/how-big-is-the-library-of-babel.html |date=2009-04-10 }}
''Related Links and Commentary''
* [http://writerresponsetheory.org/wordpress/about/mark-marino/marginalia-in-the-library-of-babel/ Metafiction: Marginalia in the Library of Babel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080908093708/http://writerresponsetheory.org/wordpress/about/mark-marino/marginalia-in-the-library-of-babel |date=2008-09-08 }}
''Other such simulations also exist''
* [https://web.archive.org/web/20051224193938/http://akirarabelais.com/borges/libraryofbabel.mp3 mp3 audio version]

* [https://libraryofbabel.space Libraryofbabel.space] — interaktivna trodimenzionalna interpretacija Borgesove Vavilonske biblioteke.

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Knjige 1941.]]</text>
      <sha1>beany72rfrbp33yodpgo97b5481rz2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tatsuya Nakadai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53713</id>
    <revision>
      <id>42705479</id>
      <parentid>42512363</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:44:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Nakadai.jpg|Nakadai.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Yasu|Yasu]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Nakadai.jpg|]].</comment>
      <origin>42705479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1242" sha1="a43uqsk0uy1l1v3k6hxhxiouhkkr3h2" xml:space="preserve">{{Infobox actor
| name = Tatsuya Nakadai
| image =
| imagesize = 
| caption = 
| birthdate = {{birth date and age|1932|12|13|df=y}}
| location = [[Tokijo|Tokyo]], [[Japan]]
| deathdate =
| deathplace =
| birthname =
| occupation = [[glumci|glumac]]
| homepage =
| academyawards =
}}
{{nihongo|'''Tatsuya Nakadai'''|仲代 達矢|'''''Nakadai Tatsuya'''''|rođen kao Motohisa Nakadai [[13. 12.|13. decembra]] [[1932]].}} - [[8. novembar]] [[2025.|2025]]) bio je [[japan]]ski [[film]]ski [[glumci|glumac]] koji je postao slavan ranih 1950-ih, a međunarodnu slavu stekao kao omiljeni glavni glumac znamenitog režisera [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]].

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=0619938|name=Tatsuya Nakadai}}
* [http://www.tohokingdom.com/actors/tatsuya_nakadai.htm Tatsuya Nakadai] at Toho Kingdom
* [http://www.criterion.com/asp/in_focus.asp?id=15 The Eighth Samurai: Tatsuya Nakadai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213170923/http://www.criterion.com/asp/in_focus.asp?id=15 |date=2007-12-13 }} by Chuck Stephens
* {{jmdb name|id=0280570|name=Tatsuya Nakadai}}

{{Nagrada Plave vrpce za najboljeg glumca}}

{{normativna kontrola}}

{{Lifetime|1932| 2025|Nakadai, Tatsuya}}

[[Kategorija:Japanski filmski glumci]]</text>
      <sha1>a43uqsk0uy1l1v3k6hxhxiouhkkr3h2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hugo von Hofmannsthal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66117</id>
    <revision>
      <id>42705549</id>
      <parentid>42333359</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T01:08:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Raippa-Valli</username>
        <id>396607</id>
      </contributor>
      <origin>42705549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1241" sha1="djj32kgyz8bjs9amwcjvic0p4guzq1c" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hofmannsthal 1893.jpg|thumb|Hugo von Hofmannsthal (1893)]]

'''Hugo von Hofmannsthal''' ([[Beč]], [[1847]]-[[1929]]), austrijski je pisac židovsko-talijanskog podrijetla rođen u Beču.

== Biografija ==
Glavni je zastupnik impresionističke drame i općenito Bečkog impresionizma uz Arthur Schnitzlera. Već u dobi od 17 godina objavljuje pod raznim pseudonimima, među njima je najpoznatiji &quot;Loris&quot;. U Beču je studirao filozofiju, te se do 1905. godine bio priključio pjesničkom krugu okupljenom oko Stefana George. Započeo je sa lirikom i manjim dramskim djelima, da bi nastavio sa obnavljanjem antičkih tragedija. Hvalevrijedna bila je i njegova suradnja sa komponistom Richardom Straussom.1920 godine bio je suosnivač čuvenih Salzburger Festspiele. Nakon samoubojstva njegovog najstarijeg sina zadobio je srčani udarac u Rodaunu kraj Beča. Njegova rana djela prožeta su bavljenjem estetskim pitanjima i krizom jezika.

{{Commonscat}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1847|1929|von Hofmansthal, Hugo}}

[[Kategorija:Austrijski pisci]]
[[Kategorija:Pjesnici]]
[[Kategorija:Austrijski dramski pisci]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Libretisti]]
[[Kategorija:Jevrejski pisci]]
[[Kategorija:Austrijski Jevreji]]</text>
      <sha1>djj32kgyz8bjs9amwcjvic0p4guzq1c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija bivša država</title>
    <ns>10</ns>
    <id>66314</id>
    <revision>
      <id>42705489</id>
      <parentid>42580445</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42705489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65906" sha1="srebcwh0wvvnka3owuoq0x12sjay9d1" xml:space="preserve">{| style=&quot; padding-top:0.75em; float:right; background:none; margin:0 0em 1em .25em; width:{{{width|290px}}}; text-align:center; &lt;!--font-size:85%;--&gt; line-height:1.4em;&quot;
&lt;!--------------Ova skecija provjerava nedostaju li kritične informacije-------------&gt;
{{#if:{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}||
{{!}}- style=&quot;font-size: 85%;&quot;
{{!}}'''Upozorenje''':  ''Podatak nije popunjen za &quot;[[Template:Okvir bivše zemlje svijeta/Instrukcije#Naziv| ime]]&quot;''{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|I]]--&gt;}}
}} 
{{#if:{{{kontinent|}}}|
 {{#switch:{{{regija}}}
  |Pirineji = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države na Pirinejskom poluotoku|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Balkan = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države na Balkanu|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Britansko Otočje = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države na Britanskom Otočju|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Nizozemska = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države na području Nizozemske|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Kina = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u kineskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Japan = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u japanskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Koreja = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u korejskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |#default = {{#switch:{{ucfirst:{{{država}}}}}
    |Kina = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u kineskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
    |Japan = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u japanskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
    |Koreja = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u korejskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
    |Malezija = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u malezijskoj povijesti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
    |#default = {{#switch:{{ucfirst:{{{kontinent}}}}}
      |Europa = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Europi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Azija = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Aziji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Sjeverna Amerika = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Sjevernoj Americi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Južna Amerika = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Afrika = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Africi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Oceanija = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Oceaniji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Euroazija = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Europi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]][[Kategorija:Bivše države u Aziji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
      |Afroeuroazija = {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države u Europi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]][[Kategorija:Bivše države u Aziji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]][[Kategorija:Bivše države u Africi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
       |{{!}}- style=&quot;font-size: 85%;&quot;
       {{!}}'''Upozorenje''':  ''Podatak nije popunjen za &quot;[[Template:Okvir bivše zemlje svijeta/Instrukcije#Lokacija|kontinent]]&quot;'' [[Template:Okvir bivše zemlje svijeta/Instrukcije#Lokacija|ne slaže se]]''{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|CK]]--&gt;}}
  }}}}}}
 |{{!}}- style=&quot;font-size: 85%;&quot;
  {{!}} '''Upozorenje''':  ''Podatak nije popunjen za &quot;[[Template:Okvir bivše zemlje svijeta/Instrukcije#Lokacija|kontinent]]&quot;''{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|K]]--&gt;}}}}
&lt;!-- Categorisation for status, now separate from its placement within infobox to make the coding clearer 
--&gt;{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| 
 {{#if:{{{status|}}}| {{#switch:{{ucfirst:{{{status}}}}}
  |Carstvo = &lt;!--[[Kategorija:Bivša carstva|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Federacija |Federal = &lt;!--[[Kategorija:Bivše federacije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Konfederacija = &lt;!--[[Kategorija:Bivše konfederacije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Državna unija |Državna Unija |Unija = &lt;!--[[Kategorija:Bivše državne unije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Nepriznat |Nepriznati |Napriznata |Nepriznata država |Nepriznata Država |Nepriznati teritorij |Nepriznati Teritorij=&lt;!--[[Kategorija:Bivše nepriznate države|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Grad-država |Grad država |Država-grad |Država grad = &lt;!--[[Kategorija:Bivši gradovi države|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Član Commonwealtha |Commonwealth = &lt;!--[[Kategorija:Bivši članovi Commonwealtha|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Mandat Lige naroda |Liga naroda |Mandat = &lt;!--[[Kategorija:Mandati Lige naroda|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Teritorij UN-a| UN |Teritorij Ujedinjenih Naroda=&lt;!--[[Kategorija:Teritoriji Ujedinjenih Naroda|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Protektorat = &lt;!--[[Kategorija:Bivši {{#switch:{{{carstvo}}}|Ujedinjeno Kraljevstvo|UK|Britanija=britanski}} protektorati|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Država klijent |Klijent |Država Klijent |Marioneta |Marionetska država={{#switch:{{{carstvo|}}}
    |Prvo Francusko Carstvo | Francuska = &lt;!--[[Kategorija:Marionetske države Velikog francuskog rata|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |#default = &lt;!-- [[Kategorija:Bivše marionetske države|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  }}
  |Vazal ={{#switch:{{{carstvo|}}}
    |Sveto Rimsko Carstvo| SRC = &lt;!--[[Kategorija:Države Svetog Rimskog Carstva|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |#default =  &lt;!--[[Kategorija:Bivši vazali|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  }}
  |Satelitska država |Satelit | Država satelit =&lt;!--[[Kategorija:Sovjetski sateliti|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |Kolonija={{#switch:{{ucfirst:{{{carstvo}}}}}
    |Ujedinjeno Kraljevstvo |UK |Britansko Carstvo |Engleska| Britanija= &lt;!--[[Kategorija:Bivše britanske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Francuska |Prvo Francusko Carstvo| Francusko Carstvo=&lt;!--[[Kategorija:Bivše francuske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |NIZ |Nizozemska |NL=&lt;!--[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Belgija=&lt;!--[[Kategorija:Bivše belgijske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Španjolska |Španjolsko Carstvo=&lt;!--[[Kategorija:Bivše španjolske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Portugal=&lt;!--[[Kategorija:Bivše portugalske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Njemačka |Njemačko Carstvo=&lt;!--[[Kategorija:Bivše njemačke kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Italija=&lt;!--[[Kategorija:Bivše talijanske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Švedska=&lt;!--[[Kategorija:Bivše švedske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Danska=&lt;!--[[Kategorija:Bivše danske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Norveška=&lt;!--[[Kategorija:Bivše norveške kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Japan=&lt;!--[[Kategorija:Bivše japanske kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |#default = &lt;!--[[Kategorija:Bivše kolonije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  }}
  |Egzil |Vlada u egzilu = &lt;!--[[Kategorija:Vlade u egzilu|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]] --&gt;
  |Provizionalna |Provizionalna vlada |Provizionalna Vlada = &lt;!--[[Kategorija:Provizionalne vlade|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]] --&gt;
  |Posebni |Posebni teritorij |Vojna okupacija = &lt;!--[[Kategorija:Posebni teritoriji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
  |#default = &lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|S]]--&gt;
}}}}}}
|-
|&lt;!------------------------------Infobox proper begins------------------------------&gt;
{| class=&quot;infobox geography&quot; style=&quot;width:{{{width|290px}}};&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;mergedtoprow&quot; style=&quot;line-height:1.2em; font-size:135%; text-align:center;&quot;| {{#if:{{{ime|{{{sh_ime|}}}}}} 
 | '''{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}''' {{#if:{{{izvorno_ime|}}} 
   | &lt;br/&gt;{{{izvorno_ime}}}
   }}
 | {{#if:{{{izvorno_ime|}}} 
   | '''{{{izvorno_ime}}}'''
   | ''Greška: Nema ime(na)'' {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|I]]--&gt;}}
   }}
}}
|- 
&lt;!----- Status as a dependency, colony, vassal etc. - Categorisation of this entry is handled at the top of this code. This section here is just what will be displayed in the infobox. This has been split up to make the code look clearer. Also, not all statuses need to be displayed (although the optional status_text field will work, regardless of status) -----&gt;
{{#if:{{{status|}}}
  |{{#if:{{{status_tekst|}}}
   | {{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:middle; text-align:center; font-size:115%;&quot; {{!}}
   |{{#switch:{{ucfirst:{{{status|}}}}}
    &lt;!-- Values for &quot;status&quot; given in the first line of this #switch will not display the status bar IF nothing is given for &quot;status_text&quot;. --&gt;
    |Carstvo |Federacija |Federalni |Konfederacija |Grad-država |Grad država |Država-grad |Država grad |Državna unija |Državna Unija |Unija  =
    |#default = {{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:middle; text-align:center; font-size:115%;&quot; {{!}} }} }} {{#switch:{{ucfirst:{{{status|}}}}}
  &lt;!-- Displayed contents of status bar. Vales placed in the first line of the above switch should have their values commented out (within the status_text check)--&gt;
  |Carstvo = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|&lt;!-- Carstvo --&gt;}}
  |Federacija|Federani = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|&lt;!-- Federacija --&gt;}}
  |Konfederacija = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|&lt;!-- Konfederacija --&gt;}}
  |Državna unija |Državna Unija |Unija = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|&lt;!-- Državna unija --&gt;}}
  |Posebni |Posebni teritorij = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|Posebni teritorij}}
  |Nepriznat |Nepriznati |Napriznata |Nepriznata država |Nepriznata Država |Nepriznati teritorij |Nepriznati Teritorij={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|[[Popis nepriznatih država|Nepriznata država]]}}
  |Grad-država |Grad država |Država-grad |Država grad = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|&lt;!-- Grad-država --&gt;}}
  |Član Commonwealtha |Commonwealth = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}| [[Član Commonwealtha]]}} 
  |Mandat Lige naroda |Liga naroda |Mandat = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|{{#if:{{{carstvo|}}}|[[Mandat Lige naroda|Mandat]] of&amp;nbsp;{{#switch:{{{carstvo}}}
    |Ujedinjeno Kraljevstvo |UK=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
    |#default = [[{{{carstvo}}}]]
    }} | [[Mandat Lige naroda]]
  }}}}
  |Teritorij UN-a| UN |Teritorij Ujedinjenih Naroda={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}| [[Teritorij Ujedinjenih Naroda]] {{#if:{{{carstvo|}}}|&amp;nbsp;of&amp;nbsp;{{#switch:{{{carstvo}}}
    |Ujedinjeno Kraljevstvo |UK=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
    |SAD |Sjedinjene Države | Sjedinjene Američke Države = [[SAD]]
    |#default = [[{{{carstvo}}}]]
  }}}}}}
  |Protektorat = {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|Protektorat&amp;nbsp;{{#if:{{{carstvo|}}}| {{#switch:{{{carstvo}}}
    |Ujedinjeno Kraljevstvo |UK=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
    |SAD |Sjedinjene Države | Sjedinjene Američke Države = [[SAD]]
    |#default = [[{{{carstvo}}}]]
    }} |čiji? {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|S]]--&gt;}}
  }}}}
  |Država klijent |Klijent |Država Klijent |Marioneta |Marionetska država= {{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|{{#if:{{{carstvo|}}}| {{#switch:{{{carstvo}}}
    |Prvo Francusko Carstvo | Francuska = [[Francuska marionetska država|Marionetska država]] [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]]
    |#default = Maronetska država [[{{{carstvo}}}]]
    }} | Marionetska država ''(čija?)'' {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|S]]--&gt;}}
  }}}}
  |Vazal={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|{{#switch:{{{carstvo|}}}
    |Sveto Rimsko Carstvo| SRC = [[Države Svetog Rimskog Carstva|Države]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] {{#if:{{{godina_kraj|}}}|{{#ifexpr:{{{godina_kraj}}}&gt;1806.|&lt;small&gt;(do 1806.)&lt;/small&gt;}}|}}
    |#default =  Vazal{{#if:{{{carstvo|}}}|&amp;nbsp;of&amp;nbsp;{{{carstvo}}}|&amp;nbsp;čiji? {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|S]]--&gt;}}}}
  }}}}
  |Feud={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|{{#switch:{{{carstvo|}}}
    |#default =  Feud{{#if:{{{carstvo|}}}|&amp;nbsp;of&amp;nbsp;{{{carstvo}}}|&amp;nbsp;čiji? {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|S]]--&gt;}}}}
  }}}}
  |Satelitska država |Satelit | Država satelit ={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}| Satelitska država [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]}} 
  |Kolonija={{#switch:{{ucfirst:{{{carstvo}}}}}
    |Ujedinjeno Kraljevstvo |UK |Britansko Carstvo |Engleska| Britanija=[[Britansko Carstvo|britanska kolonija]] 
    |Francuska |Prvo Francusko Carstvo| Francusko Carstvo=[[Francusko kolonijalno carstvos|francuska kolonija]] 
    |NIZ |Nizozemska |NL=[[nizozemsko Carstvo|nizozemska kolonija]] 
    |Belgija=[[Belgijsko kolonijalno carstvo|belgijska kolonija]] 
    |Španjolska |Španjolsko Carstvo=[[Španjolsko Carstvo|španjolska kolonija]]
    |Portugal=[[Portugalsko Carstvo|portugalska kolonija]] 
    |Njemačka |Njemačko Carstvo=[[Njemačko kolonijalno carstvo|njemačka kolonija]] 
    |Italija=[[Talijansko Carstvo|talijanska kolonija]] 
    |Švedska={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}| [[Švedsko kolonijalno carstvo|švedska kolonija]] }}
    |Danska=[[Dansko kolonijalno carstvo|danska kolonija]] 
    |Norveška=norveška kolonija
    |Japan=[[Japansko Carstvo|japanska kolonija]]
    |#default = Kolonija ({{#if:{{{carstvo|}}}|{{{carstvo}}}|''čija?''{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|S]]--&gt;}}}})
  }}
 |Provizionalna |Provizionalna vlada |Provizionalna Vlada ={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}| [[Provizionalna vlada]]}} 
  |Egzil |Vlada u egzilu = {{#if:{{{godina_egzil_start|}}}|[[Vlada u egzilu|u egzilu]] {{#if:{{{godina_egzil_kraj|}}}|&amp;nbsp;({{{godina_egzil_star}}}&amp;nbsp;–&amp;nbsp;{{{godina_egzil_kraj}}})|od {{{godina_egzil_start}}}}}|[[Vlada u egzilu]] }} 
  |#default={{#if:{{{status_tekst|}}}|{{{status_tekst}}}|{{{status}}}}}
}}}}
&lt;!-- EXCERPT ZZZ FROM HERE ---
---&gt;
|- 
&lt;!----- Start and end dates of the subdivision plus preceding and succeeding entities
For the preceding and succeeding entities, give as input the name the territory. If there is already flag at &quot;Image:Flag of _.svg&quot; no address to that image needs to be provided. -----&gt;
&lt;!-- If the number of states is too high, use the pn/sn parameters below --&gt;

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:middle; text-align:center; border-top: solid 1px #aaa; padding: 0.2em 0em 0.2em 0em; background:#EFEFEF&quot;|

   {| width=100% style=&quot;text-align:center; margin:0 auto; background:none;&quot;
    |-
    |width=50px style=&quot;border:0; vertical-align:middle; font-size:30%; line-height: 105%;&quot;| {{#if:{{{p5|}}}|[[#before-after|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;↓&lt;/span&gt;]]| {{#if:{{{p1|}}}|[[{{{p1}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;←&lt;/span&gt;]]{{nbsp|2}}{{#if:{{{flag_p1|}}}|[[Image:{{{flag_p1}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_p1|}}}|{{{image_p1}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}&lt;br&gt;}}{{#if:{{{p2|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;[[{{{p2}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;←&lt;/span&gt;]]{{nbsp|2}}{{#if:{{{flag_p2|}}}|[[Image:{{{flag_p2}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_p2|}}}|{{{image_p2}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}&lt;br&gt;}}{{#if:{{{p3|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;[[{{{p3}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;←&lt;/span&gt;]]{{nbsp|2}}{{#if:{{{flag_p3|}}}|[[Image:{{{flag_p3}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_p3|}}}|{{{image_p3}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}&lt;br&gt;}}{{#if:{{{p4|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;[[{{{p4}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;←&lt;/span&gt;]]{{nbsp|2}}{{#if:{{{flag_p4|}}}|[[Image:{{{flag_p4}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_p4|}}}|{{{image_p4}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}&lt;br&gt;}}{{#if:{{{p5|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;[[{{{p5}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;←&lt;/span&gt;]]{{nbsp|2}}{{#if:{{{flag_p5|}}}|[[Image:{{{flag_p5}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_p5|}}}|{{{image_p5}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}&lt;br&gt;}}}}
    |style=&quot;vertical-align:middle; text-align:center; font-size:115%; border:0&quot; | {{#if:{{{godina_kraj|}}}| {{#if:{{{period|}}}|'''{{{period}}}''' |'''{{#ifeq:{{{godina_start|}}}|{{{godina_kraj}}}|{{{godina_start}}}|{{#if:{{{godina_start|}}}|{{{godina_start}}} – }} {{{godina_kraj}}}}}'''}} |'''?''' }}
    |width=50px style=&quot;border:0; vertical-align: middle; text-align:right; line-height: 105%; font-size:30%;&quot;| {{#if:{{{s5|}}}|[[#before-after|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;↓&lt;/span&gt;]]| {{#if:{{{s1|}}}|{{#if:{{{flag_s1|}}}|[[Image:{{{flag_s1}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_s1|}}}|{{{image_s1}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}{{nbsp|2}}[[{{{s1}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;→&lt;/span&gt;]]&lt;br&gt;}}{{#if:{{{s2|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;{{#if:{{{flag_s2|}}}|[[Image:{{{flag_s2}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_s2|}}}|{{{image_s2}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}{{nbsp|2}}[[{{{s2}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;→&lt;/span&gt;]]&lt;br&gt;}} {{#if:{{{s3|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;{{#if:{{{flag_s3|}}}|[[Image:{{{flag_s3}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_s3|}}}|{{{image_s3}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}{{nbsp|2}}[[{{{s3}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;→&lt;/span&gt;]]&lt;br&gt;}}{{#if:{{{s4|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;{{#if:{{{flag_s4|}}}|[[Image:{{{flag_s4}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_s4|}}}|{{{image_s4}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}{{nbsp|2}}[[{{{s4}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;→&lt;/span&gt;]]&lt;br&gt;}}{{#if:{{{s5|}}}|&amp;nbsp;&lt;br&gt;{{#if:{{{flag_s5|}}}|[[Image:{{{flag_s5}}}|border|30px]]|{{#if:{{{image_s5|}}}|{{{image_s5}}}|[[Image:Blank.png|30px|border]]}}}}{{nbsp|2}}[[{{{s5}}}|&lt;span style=&quot;font-size:300%;&quot;&gt;→&lt;/span&gt;]]&lt;br&gt;}}}}
    |}
&lt;!----- Flag and coat of arms -----&gt;
{{#if:{{{zastava|}}}|{{#if:{{{grb|}}}|
{{!}}- class=&quot;mergedtoprow&quot;
{{!}} class=&quot;maptable&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}}
{{{!}} style=&quot;padding:0.5em 0; text-align:center; width:100%; background:none; display:table;&quot;
{{!}}-
{{!}} style=&quot;vertical-align:middle; text-align:center; width:58%;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{zastava|&lt;noinclude&gt;Sin bandera.svg&lt;/noinclude&gt;}}}|125px|Zastava|border]]
{{!}} style=&quot;width:auto;vertical-align:middle; text-align:center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{grb|&lt;noinclude&gt;Sin escudo.svg&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{grb_veličina|85px}}}|Grb]]
{{!}}-
{{!}} style=&quot;vertical-align:middle; text-align:center;&quot;{{!}} {{#if:{{{zastava_i|}}}|[[{{{zastava_i}}}|{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}]]| {{#ifexist:Zastava {{{genitiv}}}|[[Zastava {{{genitiv}}}|{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}]]| {{#ifexist:Zastava {{{genitiv}}}|[[Zastava {{{genitiv}}}|{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}]] |{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}}}}}}}
{{!}} style=&quot;border:0; text-align:center;&quot;{{!}} {{#if:{{{grb_i|}}}|[[{{{grb_i}}}|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}]]|{{#ifexist:Grb {{{genitiv}}}|[[Grb {{{genitiv}}}|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}]]|{{#ifexist:Grb {{{genitiv}}}|[[Grb {{{genitiv}}}|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}]]|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}}}}}}}
{{!}}} 
|{{!}}- class=&quot;mergedtoprow&quot;
{{!}} colspan=&quot;2&quot; class=&quot;maptable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}}
&lt;p&gt;[[Image:{{{zastava|&lt;noinclude&gt;Sin bandera.svg&lt;/noinclude&gt;}}}|125px|border|Zastava {{{genitiv}}}]]&lt;p&gt; {{#if:{{{zastava_i|}}}|[[{{{zastava_i}}}|{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}]]| {{#ifexist:Zastava {{{genitiv}}}|[[Zastava {{{genitiv}}}|{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}]]| {{#ifexist:Zastava {{{genitiv}}}|[[Zastava {{{genitiv}}}|{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}]] |{{#if:{{{zastava_tip|}}}|{{{zastava_tip}}}|Zastava}}}}}}}}}}}}
|-
{{#if:{{{zastava|}}}||{{#if:{{{grb|}}}|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; class=&quot;maptable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}}
&lt;p&gt;[[Image:{{{grb|&lt;noinclude&gt;Sin escudo.svg&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{grb_veličina|85px}}}|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}} {{{genitiv}}}]] &lt;p&gt; {{#if:{{{grb_i|}}}|[[{{{grb_i}}}|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}]]|{{#ifexist:Grb {{{genitiv}}}|[[Grb {{{genitiv}}}|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}]]|{{#ifexist:Grb {{{genitiv}}}|[[Grb {{{genitiv}}}| |{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}]]|{{#if:{{{grb_tip|}}}|{{{grb_tip}}}|Grb}}}}}}}}}}}}
|-
&lt;!-- EXCERPT ZZZ TO HERE
---&gt;
&lt;!----- Motto -----&gt;
{{#if: {{{geslo|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; font-size:95%;&quot; {{!}} '''[[Državno geslo|Geslo]]''':&amp;nbsp;{{{geslo}}}
}}
|-
&lt;!----- Anthem -----&gt;
{{#if: {{{himna|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; font-size:95%;&quot; {{!}}  '''[[Državna himna|Himna]]''':&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{himna}}}|[[{{{himna}}}]]|{{{himna}}}}}
}}
|-
&lt;!----- Map -----&gt;
{{#if:{{{mapa|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%; padding:0.6em 0em 0.6em 0em;&quot; {{!}} [[Image:{{{mapa|&lt;noinclude&gt;Missing map.png&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{mapa_veličina|250px}}}|center|Lokacija {{{genitiv}}}]]&lt;small&gt;{{#if:{{{mapa_opis|}}}|{{{mapa_opis}}}}}&lt;/small&gt;
}}
|- {{#if:{{{glavni_grad_egzil|}}}|class=&quot;mergedtoprow&quot;}} 
&lt;!----- Capital -----&gt;
| width=50% | '''[[Glavni grad]]'''
| width=50% | {{#if:{{{glavni_grad|}}}|{{#ifexist:{{{glavni_grad}}}|[[{{{glavni_grad}}}]]|{{{glavni_grad}}}}}|''Nije dat''}}
|- {{#if:{{{glavni_grad|}}}| class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{glavni_grad_egzil|}}} |
&lt;!----- Capital-in-exile -----&gt;
{{!}} '''Glavni grad u egzilu'''
{{!!}} {{#ifexist:{{{glavni_grad_egzil}}}|[[{{{glavni_grad_egzil}}}]]|{{{glavni_grad_egzil}}}}}
}}
|-
&lt;!----- Common language(s) -----&gt;
{{#if: {{{jezik|}}}|
{{!}} '''Jezik/ci'''
{{!!}} {{#ifexist:{{{jezik}}} jezik|[[{{{jezik}}} jezik|{{{jezik}}}]] |{{#ifexist:{{{jezik}}}|[[{{{jezik}}}]]|{{{jezik}}}}}}}
}}
|-
&lt;!----- Religion -----&gt;
{{#if: {{{vjera|}}}|
{{!}} '''[[Religija]]'''
{{!!}} {{#ifexist:{{{vjera}}}|[[{{{vjera}}}]]|{{{vjera}}}}}
}}
|- {{#if:{{{vlada_tip|}}}{{{titula_vođa|}}}{{{titula_zamjenik|}}}{{{titula_predstavnik|}}}|class=&quot;mergedtoprow&quot;}}
&lt;!----- Government -----&gt;
|{{nowrap|'''[[Vlada|{{#if:{{{vlada_tip|}}}|Vlada|{{#if:{{{status|}}}|Politička struktura|Vlada}}}}]]'''}}
|| {{#if:{{{vlada_tip|}}}|{{#switch:{{ucfirst:{{{vlada_tip}}}}}
  |Konstitucionalna monarhija |Konstitucionalna Monarhija
  |Monarhija=[[{{{vlada_tip}}}]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||{{#switch:{{{kontinent}}}
    |Europa=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Europi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Azija=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Aziji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Sjeverna Amerika=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Sjevernoj Americi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Južna Amerika=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Južnoj Americi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Afrika=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Africi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Oceanija=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Oceaniji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Euroazija=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Europi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]][[Kategorija:Bivše monarhije u Aziji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    |Afroeuroazija=&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije u Europi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]][[Kategorija:Bivše monarhije u Aziji|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]][[Kategorija:Bivše monarhije u Africi|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;|&lt;!--[[Kategorija:Bivše monarhije}}|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;
    }}}}
  |Republika|Federalna Republika|Federalna republika=[[Republika]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| &lt;!--[[Kategorija:Bivše republike|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Kneževina=[[Kneževina]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| &lt;!--[[Kategorija:Bivše kneževine|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Emirat=[[Emirat]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!-- [[Kategorija:Bivši emirati|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Socijalistička država |Socijalistička republika |Socijalistička Država |Socijalistička Republika=[[Socijalistička država|Socijalistička republika]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| &lt;!--[[Kategorija:Bivše socijalističke republike|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Diktatura |Vojna diktatura=[[Diktatura]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| &lt;!--[[Kategorija:Bivše diktature|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Teokracija = [[Teokracija]] {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| &lt;!--[[Kategorija:Bivše teokracije|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt;}}
  |Razni = {{{vlada_tip|}}}
  |#default = {{{vlada_tip|}}}
  }}|{{#if:{{{status|}}}|{{#ifexist:{{{status}}}|[[{{{status}}}]]|{{{status}}}}}|''Nije dat''}}
}}
|- {{#if:{{{godina_vođa1|}}}{{{vođa2|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot;|class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
&lt;!-- Head of state. For colonies and dependant territories, this is still the head of the ruling entity --&gt;
&lt;!-- eg. The head of state of a British colonies is the British monarch --&gt;
{{#if:{{{vođa1|}}}|
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa1|}}}|colspan=&quot;2&quot;}} {{!}} '''{{#if:{{{titula_vođa|}}}|{{#ifexist:{{{titula_vođa}}}|[[{{{titula_vođa}}}]]|{{{titula_vođa}}}}}|{{#switch:{{{vlada_tip}}}|Monarhija=[[{{#ifexist:Kralj {{{genitiv}}}|Kralj {{{genitiv}}}|{{#ifexist:Kralj {{{genitiv}}}|Kralj {{{genitiv}}}|Monarh}}}}|Kralj]]|Konstitucionalna monarhija=[[{{#ifexist:Kralj {{{genitiv}}}|Kralj {{{genitiv}}}|{{#ifexist:Kralj {{{genitiv}}}|Kralj {{{genitiv}}}|Monarh}}}}|Kralj]]|[[{{#ifexist:Predsjednik {{{genitiv}}}|Predsjednik {{{genitiv}}}|{{#ifexist:Predsjednik {{{genitiv}}}|Predsjednik {{{genitiv}}}|Predsjednik}}}}|Predsjednik]]}}}}'''{{#if:{{{godina_vođa1|}}}||
{{!!}}{{#ifexist:{{{vođa1}}}|[[{{{vođa1}}}]]|{{{vođa1}}}}}}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa2|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{godina_vođa1|}}}| 
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa1}}}
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa1}}}|[[{{{vođa1}}}]]|{{{vođa1}}}}}
}}}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa3|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa2|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa2|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa2}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa2}}}|[[{{{vođa2}}}]]|{{{vođa2}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa4|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa3|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa3}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa3}}}|[[{{{vođa3}}}]]|{{{vođa3}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa5|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa4|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa4|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa4}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa4}}}|[[{{{vođa4}}}]]|{{{vođa4}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa6|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa5|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa5|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa5}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa5}}}|[[{{{vođa5}}}]]|{{{vođa5}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa7|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa6|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa6|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa6}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa6}}}|[[{{{vođa6}}}]]|{{{vođa6}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa8|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa7|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa7|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa7}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa7}}}|[[{{{vođa7}}}]]|{{{vođa7}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa9|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa8|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa8|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa8}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa8}}}|[[{{{vođa8}}}]]|{{{vođa8}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{vođa10|}}}{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa9|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa9|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa9}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa9}}}|[[{{{vođa8}}}]]|{{{vođa9}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik1|}}}{{{predstavnik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{vođa10|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_vođa10|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_vođa10}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{vođa10}}}|[[{{{vođa10}}}]]|{{{vođa10}}}}} 
}}
&lt;!-- DO NOT ADD ANY MORE LEADER SLOTS! ANY EXTRAS WILL BE DELETED --&gt;
&lt;!-- Representative of head of state (eg. colony governors) - for many entities this section should be blank --&gt;
|- {{#if:{{{godina_predstavnik1|}}}{{{predstavnik2|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik1|}}}|
{{!}} '''{{#if:{{{titula_predstavnik|}}}|{{#ifexist:{{{titula_predstavnik}}}|[[{{{titula_predstavnik}}}]]|{{{titula_predstavnik}}}}}|[[{{#ifexist:Guverner {{{genitiv}}}|Guverner {{{genitiv}}}|{{#ifexist: Guverner {{{genitiv}}}|Guverner {{{genitiv}}}|Guverner}}}}|Guverner]]}}'''
{{!!}} {{#if:{{{godina_predstavnik1|}}}||{{#ifexist:{{{predstavnik1}}}|[[{{{predstavnik1}}}]]|{{{predstavnik1}}}}}}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik2|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{godina_predstavnik1|}}}| 
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik1}}}
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik1}}}|[[{{{predstavnik1}}}]]|{{{predstavnik1}}}}}
}}}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik3|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik2|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik2|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik2}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik2}}}|[[{{{predstavnik2}}}]]|{{{predstavnik2}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik3|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik3|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik3}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik3}}}|[[{{{predstavnik3}}}]]|{{{predstavnik3}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik5|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik4|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik4|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik4}}}}} 
{{!!}}{{#ifexist:{{{predstavnik4}}}|[[{{{predstavnik4}}}]]|{{{predstavnik4}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik6|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik5|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik5|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik5}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik5}}}|[[{{{predstavnik5}}}]]|{{{predstavnik5}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik7|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik6|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik6|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik6}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik6}}}|[[{{{predstavnik6}}}]]|{{{predstavnik6}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{predstavnik8|}}}{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik7|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik7|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik7}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik7}}}|[[{{{predstavnik7}}}]]|{{{predstavnik7}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik1|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{predstavnik8|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_predstavnik8|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_predstavnik8}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{predstavnik8}}}|[[{{{predstavnik8}}}]]|{{{predstavnik8}}}}}
}}
|- {{#if:{{{godina_zamjenik1|}}}{{{zamjenik2|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
&lt;!-- Head of government (if different from head of state), or second-in-charge --&gt;
{{#if:{{{zamjenik1|}}}|
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik1|}}}|colspan=&quot;2&quot;}} {{!}} '''{{#if:{{{titula_zamjenik|}}}|{{#ifexist:{{{titula_zamjenik}}}|[[{{{titula_zamjenik}}}]]|{{{titula_zamjenik}}}}}|[[{{#ifexist:Premijer {{{genitiv}}}|Premijer {{{genitiv}}}|{{#ifexist:Premijer {{{genitiv}}}|Premijer {{{genitiv}}}|{{#ifexist:Premijer {{{genitiv}}}|Premijer {{{genitiv}}}|{{#ifexist:Premijer {{{genitiv}}}|Premijer {{{genitiv}}}|Premijer}}}}}}}}|Premijer]]}}'''{{#if:{{{godina_zamjenik1|}}}||
{{!!}}{{#ifexist:{{{zamjenik1}}}|[[{{{zamjenik1}}}]]|{{{zamjenik1}}}}}}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik2|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{godina_zamjenik1|}}}| 
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik1}}}
{{!}} {{#ifexist:{{{zamjenik1}}}|[[{{{zamjenik1}}}]]|{{{zamjenik1}}}}}
}}}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik3|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik2|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik2|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik2}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik2}}}|[[{{{zamjenik2}}}]]|{{{zamjenik2}}}}} 
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik4|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik3|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik3}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik3}}}|[[{{{zamjenik3}}}]]|{{{zamjenik3}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik4|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik4|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik4}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik4}}}|[[{{{zamjenik4}}}]]|{{{zamjenik4}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik6|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik5|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik5|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik5}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik5}}}|[[{{{zamjenik5}}}]]|{{{zamjenik5}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik7|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik6|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik6|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik6}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik6}}}|[[{{{zamjenik6}}}]]|{{{zamjenik6}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik8|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik7|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik7|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik7}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik7}}}|[[{{{zamjenik7}}}]]|{{{zamjenik7}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik9|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik8|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik8|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik8}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik8}}}|[[{{{zamjenik8}}}]]|{{{zamjenik8}}}}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{zamjenik10|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if:{{{zamjenik9|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik9|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik9}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik9}}}|[[{{{zamjenik9}}}]]|{{{zamjenik9}}}}}
}}
{{!}}- class=&quot;mergedbottomrow&quot;
{{#if:{{{zamjenik10|}}} |
{{!}} {{#if:{{{godina_zamjenik10|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{godina_zamjenik10}}}}} 
{{!!}} {{#ifexist:{{{zamjenik10}}}|[[{{{zamjenik10}}}]]|{{{zamjenik10}}}}}
}}
|-
{{#if: {{{legislatura|}}} |
{{!}}- {{#if:{{{dom1|}}}{{{dom2|}}} | class=&quot;mergedtoprow&quot;}}
&lt;!----- Legislature -----&gt;
{{!}} '''[[Legislatura]]'''
{{!!}} {{#ifexist:{{{legislatura}}}|[[{{{legislatura}}}]]|{{{legislatura}}}}}
{{#if:{{{dom1|}}}| 
{{!}}- {{#if:{{{dom2|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#if:{{{tip_dom1|}}}|{{{tip_dom1}}}|Gornji dom}}
{{!!}} {{#ifexist:{{{dom1}}}|[[{{{dom1}}}]]|{{{dom1}}}}}}}
{{#if:{{{dom2|}}}| 
{{!}}- class=&quot;mergedbottomrow&quot;
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#if:{{{tip_dom2|}}}|{{{tip_dom2}}}|Donji dom}}
{{!!}} {{#ifexist:{{{dom2}}}|[[{{{dom2}}}]]|{{{dom2}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedtoprow&quot;
&lt;!----- Events  -----&gt;
| {{#if:{{{era|}}}|'''Historija'''|'''Historija'''}}
|| {{#if:{{{era|}}}|{{#ifexist:{{{era|}}}|[[{{{era}}}]]|{{{era}}}}} {{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||{{#switch:{{{era}}}
  |Hladni rat=&lt;!--[[Kategorija:Bivše države Hladnog rata|ime}]]--&gt;
  |Međuratni period=&lt;!--[[Kategorija:Bivše države međuratnog perioda|ime]]--&gt;
  }} }} }}
{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}|| {{#ifeq:0|{{#expr:{{{godina_kraj}}}&gt;({{{godina_start}}}+10)}}|&lt;!--[[Kategorija:{{#switch:{{{era}}}
  |Drugi svjetski rat=Kratkoročne države iz Drugog svjetskog rata
  |Prvi svjetski rat=Kratkoročne države iz Prvog svjetskog rata
  |#default=Kratkoročne države}}|{{{ime|{{{sh_ime}}}}}}]]--&gt; }} }}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj_prije|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj_prije}}}|[[{{{događaj_prije}}}]]|{{{događaj_prije}}}}}
{{!!}}{{#if:{{{datum_prije|}}}|{{#ifexist:{{{datum_prije}}}|[[{{{datum_prije}}}]]{{#ifexist:{{{godina_prije}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_prije}}}}}|{{{datum_prije}}}}}|
{{#if:{{{godina_prije|}}}|{{#ifexist:{{{godina_prije}}}|{{{godina_prije}}}|{{{godina_prije}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
| &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#if:{{{događaj_start|}}}| {{#ifexist:{{{događaj_start}}}|[[{{{događaj_start}}}]]|{{{događaj_start}}}}}|Uspostavljena}}
||{{#if:{{{datum_start|}}}|{{#ifexist:{{{datum_start}}}|[[{{{datum_start}}}]]{{#ifexist:{{{godina_start}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_start}}}}}|{{{datum_start}}}}}|
{{#if:{{{godina_start|}}}|{{#ifexist:{{{godina_start}}}|{{{godina_start}}}|{{{godina_start}}}}}|''Upišite datum početka''{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|D]]--&gt;}}}}}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj1|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj1}}}|[[{{{događaj1}}}]]|{{{događaj1}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj1|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj1}}}|[[{{{datum_događaj1}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj1}}}|{{nowrap|,&amp;nbsp;{{{godina_event1}}}}}}}|{{{datum_događaj1}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj1|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj1}}}|{{{godina_događaj1}}}|{{{godina_događaj1}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj2|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj2}}}|[[{{{događaj2}}}]]|{{{događaj2}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj2|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj2}}}|[[{{{datum_događaj2}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj2}}}|{{nowrap|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj2}}}}}}}|{{{datum_događaj2}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj2|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj2}}}|{{{godina_događaj2}}}|{{{godina_događaj2}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj3|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj3}}}|[[{{{događaj3}}}]]|{{{događaj3}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj3|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj3}}}|[[{{{datum_događaj3}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj3}}}|,&amp;nbsp;[[{{{godina_događaj3}}}]]}}|{{{datum_događaj3}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj3|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj3}}}|{{{godina_događaj3}}}|{{{godina_događaj3}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj4|}}} |
{{!}} {{nowrap|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj4}}}|[[{{{događaj4}}}]]|{{{događaj4}}}}} }}
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj4|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj4}}}|[[{{{datum_događaj4}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj4}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj4}}}}}|{{{datum_događaj4}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj4|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj4}}}|{{{godina_događaj4}}}|{{{godina_događaj4}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj5|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj5}}}|[[{{{događaj5}}}]]|{{{događaj5}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj5|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj5}}}|[[{{{datum_događaj5}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj5}}}|{{nowrap|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj5}}}}}}}|{{{datum_događaj5}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj5|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj5}}}|{{{godina_događaj5}}}|{{{godina_događaj5}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj6|}}} |
{{!}} {{nowrap|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj6}}}|[[{{{događaj6}}}]]|{{{događaj6}}}}} }}
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj6|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj6}}}|[[{{{datum_događaj6}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj6}}}|{{nowrap|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj6}}}}}}}|{{{datum_događaj6}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj6|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj6}}}|{{{godina_događaj6}}}|{{{godina_događaj6}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj7|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj7}}}|[[{{{događaj7}}}]]|{{{događaj7}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj7|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj7}}}|[[{{{datum_događaj7}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj7}}}|{{nowrap|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj7}}}}}}}|{{{datum_događaj7}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj7|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj7}}}|{{{godina_događaj7}}}|{{{godina_događaj7}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj8|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj8}}}|[[{{{događaj8}}}]]|{{{događaj8}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj8|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj8}}}|[[{{{datum_događaj8}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj8}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj8}}}}}|{{{datum_događaj8}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj8|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj8}}}|{{{godina_događaj8}}}|{{{godina_događaj8}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj9|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj9}}}|[[{{{događaj9}}}]]|{{{događaj9}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj9|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj9}}}|[[{{{datum_događaj9}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj9}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj9}}}}}|{{{datum_događaj9}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj9|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj9}}}|{{{godina_događaj9}}}|{{{godina_događaj9}}}}}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedrow&quot; 
{{#if: {{{događaj10|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj10}}}|[[{{{događaj10}}}]]|{{{događaj10}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_događaj10|}}}|{{#ifexist:{{{datum_događaj10}}}|[[{{{datum_događaj10}}}]]{{#ifexist:{{{godina_događaj10}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_događaj10}}}}}|{{{datum_događaj10}}}}}|
{{#if:{{{godina_događaj10|}}}|{{#ifexist:{{{godina_događaj10}}}|{{{godina_događaj10}}}|{{{godina_događaj10}}}}}}}}}
}}
|- {{#if:{{{događaj_poslije|}}}|class=&quot;mergedrow&quot;|class=&quot;mergedbottomrow&quot;}} 
| &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#if:{{{događaj_kraj|}}}| {{#ifexist:{{{događaj_kraj}}}|[[{{{događaj_kraj}}}]]|{{{događaj_kraj}}}}}|Ukinuta}} 
||{{#if:{{{datum_kraj|}}}|{{#ifexist:{{{{datum_kraj}}}|[[{{{{datum_kraj}}}]]{{#ifexist:{{{godina_kraj}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_kraj}}}}}|{{{datum_kraj}}}}}|
{{#if:{{{godina_kraj|}}}|{{#ifexist:{{{godina_kraj}}}|{{{godina_kraj}}}|{{{godina_kraj}}}}}|''Upišite datum ukinuća''{{#if:{{{_noautocat|&lt;noinclude&gt;yes&lt;/noinclude&gt;}}}||&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|D]]--&gt;}}}}}}
|- class=&quot;mergedbottomrow&quot; 
{{#if: {{{događaj_poslije|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{događaj_poslije}}}|[[{{{događaj_poslije}}}]]|{{{događaj_poslije}}}}} 
{{!!}}{{#if:{{{datum_poslije|}}}|{{#ifexist:{{{datum_poslije}}}|[[{{{datum_poslije}}}]]{{#ifexist:{{{godina_poslije}}}|,&amp;nbsp;{{{godina_poslije}}}}}|{{{datum_poslije}}}}}|
{{#if:{{{godina_poslije|}}}|{{#ifexist:{{{godina_poslije}}}|{{{godina_poslije}}}|{{{godina_poslije}}}}}}}}}
}}
|- {{#if: {{{stat_godina1|}}}||class=&quot;mergedtoprow&quot;}}
&lt;!----- Area -----&gt;
{{#if: {{{stat_godina1|}}}|
{{#if: {{{stat_površina1|}}}{{{stat_površina2|}}}{{{stat_površina3|}}}{{{stat_površina4|}}}{{{stat_površina5|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} '''[[Dodatak:Popis država po površini|Površina]]'''|
}}
{{!}}- {{#if: {{{stat_površina2|}}}{{{stat_površina3|}}}{{{stat_površina4|}}}{{{stat_površina5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina1|}}} |
{{!}} {{#if: {{{stat_godina1|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina1}}} {{#if:{{{ref_površina1|}}}|{{{ref_površina1}}} }} }} 
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_površina1|}}}}}&amp;nbsp;km&amp;sup2; {{nowrap|({{formatnum:{{#expr: {{{stat_površina1}}} div 2.589988110336 round 0}}}}&amp;nbsp;mi²&amp;nbsp;)}}
}}
{{!}}- {{#if:{{{stat_površina3|}}}{{{stat_površina4|}}}{{{stat_površina5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina2|}}} | {{ #ifeq: {{{stat_površina2|}}} | {{{stat_površina1|}}} | |
{{!}} {{#if: {{{stat_godina2|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina2}}} }} 
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_površina2|}}}}}&amp;nbsp;km&amp;sup2; {{nowrap|({{formatnum:{{#expr: {{{stat_površina2}}} div 2.589988110336 round 0}}}}&amp;nbsp;mi²&amp;nbsp;)}}
}} }}
{{!}}- {{#if: {{{stat_površina4|}}}{{{stat_površina5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina3|}}} | {{ #ifeq: {{{stat_površina3|}}} | {{{stat_površina2|}}} | |
{{!}} {{#if: {{{stat_godina3|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina3}}} }} 
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_površina3|}}}}}&amp;nbsp;km&amp;sup2; {{nowrap|({{formatnum:{{#expr: {{{stat_površina3}}} div 2.589988110336 round 0}}}}&amp;nbsp;mi²&amp;nbsp;)}}
}} }}
{{!}}- {{#if: {{{stat_površina5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina4|}}} | {{ #ifeq: {{{stat_površina4|}}} | {{{stat_površina3|}}} | |
{{!}} {{#if: {{{stat_godina4|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina4}}} }} 
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_površina4|}}}}}&amp;nbsp;km&amp;sup2; {{nowrap|({{formatnum:{{#expr: {{{stat_površina4}}} div 2.589988110336 round 0}}}}&amp;nbsp;mi²&amp;nbsp;)}}
}} }}
{{!}}- class=&quot;mergedbottomrow&quot;
{{#if: {{{stat_površina5|}}} | {{ #ifeq: {{{stat_površina5|}}} | {{{stat_površina4|}}} | |
{{!}} style=&quot;padding:0em 1em 0.2em 0; vertical-align:top; text-align:left;&quot; {{!}} {{#if: {{{stat_godina5|}}}|&amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina5}}} }} {{!}}{{!}} {{formatnum:{{{stat_površina5|}}}}}&amp;nbsp;km&amp;sup2; {{nowrap|({{formatnum:{{#expr: {{{stat_površina5}}} div 2.589988110336 round 0}}}}&amp;nbsp;mi²&amp;nbsp;)}}
}} }}
| {{#if: {{{stat_površina1|}}} |
 {{!}} '''[[Dodatak:Popis država po površini|Površina]]'''
 {{!!}}  {{formatnum:{{{stat_površina1|}}}}}&amp;nbsp;km&amp;sup2; {{nowrap|({{formatnum:{{#expr: {{{stat_površina1}}} div 2.589988110336 round 0}}}}&amp;nbsp;mi²&amp;nbsp;)}}
}}
}}
|- class=&quot;mergedtoprow&quot;
&lt;!----- Population -----&gt;
{{#if: {{{stat_pop1|}}}{{{stat_pop2|}}}{{{stat_pop3|}}}{{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} '''[[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]]'''
}}
|- {{#if: {{{stat_površina1|}}}{{{stat_pop2|}}}{{{stat_pop3|}}}{{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_pop1|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{#if:{{{stat_godina1|}}}|{{{stat_godina1}}} }}{{#if:{{{ref_pop1|}}}|{{{ref_pop1}}} }} &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_pop1|}}}}}&amp;nbsp;
{{!}}- {{#if: {{{stat_pop2|}}}{{{stat_pop3|}}}{{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina1|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Gustoća]] 
{{!!}} {{formatnum:{{#expr:{{{stat_pop1}}} div {{{stat_površina1}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/km²&amp;nbsp; ({{formatnum:{{#expr: {{{stat_pop1}}} * 2.589988110336 div {{{stat_površina1}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/mi²&amp;nbsp;)
}}}}
|- {{#if: {{{stat_površina2|}}}{{{stat_pop3|}}}{{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}} 
{{#if: {{{stat_pop2|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina2}}} &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_pop2|}}}}}&amp;nbsp;
{{!}}- {{#if: {{{stat_pop3|}}}{{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}} 
{{#if: {{{stat_površina2|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Gustoća]] 
{{!!}} {{formatnum:{{#expr:{{{stat_pop2}}} div {{{stat_površina2}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/km²&amp;nbsp; ({{formatnum:{{#expr: {{{stat_pop2}}} * 2.589988110336 div {{{stat_površina2}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/mi²&amp;nbsp;)
}}}}
|- {{#if: {{{stat_površina3|}}}{{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_pop3|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina3}}} &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_pop3|}}}}}&amp;nbsp;
{{!}}- {{#if: {{{stat_pop4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina3|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Gustoća]] 
{{!!}} {{formatnum:{{#expr:{{{stat_pop3}}} div {{{stat_površina3}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/km²&amp;nbsp; ({{formatnum:{{#expr: {{{stat_pop3}}} * 2.589988110336 div {{{stat_površina3}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/mi²&amp;nbsp;)
}}}}
|- {{#if: {{{stat_površina4|}}}{{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_pop4|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina4}}} &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_pop4|}}}}}&amp;nbsp;
{{!}}- {{#if: {{{stat_pop5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_površina4|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Gustoća]] 
{{!!}} {{formatnum:{{#expr:{{{stat_pop4}}} div {{{stat_površina4}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/km²&amp;nbsp; ({{formatnum:{{#expr: {{{stat_pop4}}} * 2.589988110336 div {{{stat_površina4}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/mi²&amp;nbsp;)
}}}}
|- {{#if: {{{stat_površina5|}}} | class=&quot;mergedrow&quot; | class=&quot;mergedbottomrow&quot;}}
{{#if: {{{stat_pop5|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;•&amp;nbsp;{{{stat_godina5}}} &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
{{!!}} {{formatnum:{{{stat_pop5|}}}}}&amp;nbsp;
{{!}}- class=&quot;mergedbottomrow&quot;
{{#if: {{{stat_površina5|}}} |
{{!}} &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Gustoća]] 
{{!!}} {{formatnum:{{#expr:{{{stat_pop5}}} div {{{stat_površina5}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/km²&amp;nbsp; ({{formatnum:{{#expr: {{{stat_pop5}}} * 2.589988110336 div {{{stat_površina5}}} round 1}}}}&amp;nbsp;/mi²&amp;nbsp;)
}}}}
|-
{{#if: {{{valuta|}}} |
&lt;!----- Currency -----&gt;
{{!}} '''[[Valuta]]'''
{{!!}} {{#ifexist:{{{valuta}}}|[[{{{valuta}}}]]|{{{valuta}}}}}
}}
|-
{{#if: {{{broj|}}} |
&lt;!----- Currency -----&gt;
{{!}} '''Pozivni broj'''
{{!!}} {{#ifexist:+{{{broj}}}|+{{{broj}}}|+{{{broj}}}}}
}}
|-
{{#if: {{{vremenska_zona|}}} |
&lt;!----- Currency -----&gt;
{{!}} '''[[Vremenska zona]]'''
{{!!}} {{#ifexist:[[UTC]]{{{vremenska_zona}}}|[[UTC]]{{{vremenska_zona}}}|[[UTC]]{{{vremenska_zona}}}}}
}}
|-
{{#if: {{{internet|}}} |
&lt;!----- Currency -----&gt;
{{!}} '''[[Internetski nastavak]]'''
{{!!}} {{#ifexist:{{{internet}}}|{{{internet}}}|{{{internet}}}}}
}}
|- class=&quot;mergedtoprow&quot;
{{#if:{{{pn1|}}} |&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|F]]--&gt;}}{{#if:{{{sn1|}}} |&lt;!--[[Kategorija:Bivše države koje trebaju nadopunu|F]]--&gt;}}
{{#ifeq: {{#expr: {{#expr:{{#if:{{{p5|}}}|1|0}}+{{#if:{{{s5|}}}|1|0}}}} &gt; 0}} | 1 |
&lt;!----- Preceding and succeding entities without flags (used if more than 5) -----&gt;
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}}
{{{!}} width=100% style=&quot;text-align:center; margin:0 auto;&quot;
{{!}}- 
{{!}} align=&quot;center&quot; style=&quot;border:0; padding-bottom:0&quot;{{!}}&lt;div id=&quot;before-after&quot;&gt;&lt;/div&gt; {{#if:{{{p1|}}}|'''Prethodnice'''}} {{!}}{{!}} align=&quot;center&quot; style=&quot;border:0; padding-bottom:0;&quot;{{!}} {{#if:{{{s1|}}}|'''Nasljednice'''}}
{{!}}-
{{!}} valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;border:0;&quot;{{!}} {{#if:{{{p1|}}} | {{{!}} width=100% style=&quot;text-align:center; margin:0 auto;  border:0;&quot;
{{!}}-
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_p1|}}}|[[Image:{{{flag_p1}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p1|}}}|{{{image_p1}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p1}}}.svg|Flag_of_{{{p1}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p1}}}.svg|Flag_of_the_{{{p1}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p1}}}|[[{{{p1}}}]]|{{{p1}}}}} 
{{!}}-
{{#if:{{{p2|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p2|}}}|[[Image:{{{flag_p2}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p2|}}}|{{{image_p2}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p2}}}.svg|Flag_of_{{{p2}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p2}}}.svg|Flag_of_the_{{{p2}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p2}}}|[[{{{p2}}}]]|{{{p2}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p3|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p3|}}}|[[Image:{{{flag_p3}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p3|}}}|{{{image_p3}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p3}}}.svg|Flag_of_{{{p3}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p3}}}.svg|Flag_of_the_{{{p3}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p3}}}|[[{{{p3}}}]]|{{{p3}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p4|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p4|}}}|[[Image:{{{flag_p4}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p4|}}}|{{{image_p4}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p4}}}.svg|Flag_of_{{{p4}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p4}}}.svg|Flag_of_the_{{{p4}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p4}}}|[[{{{p4}}}]]|{{{p4}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p5|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p5|}}}|[[Image:{{{flag_p5}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p5|}}}|{{{image_p5}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p5}}}.svg|Flag_of_{{{p5}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p5}}}.svg|Flag_of_the_{{{p5}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p5}}}|[[{{{p5}}}]]|{{{p5}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p6|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p6|}}}|[[Image:{{{flag_p6}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p6|}}}|{{{image_p6}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p6}}}.svg|Flag_of_{{{p6}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p6}}}.svg|Flag_of_the_{{{p6}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p6}}}|[[{{{p6}}}]]|{{{p6}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p7|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p7|}}}|[[Image:{{{flag_p7}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p7|}}}|{{{image_p7}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p7}}}.svg|Flag_of_{{{p7}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p7}}}.svg|Flag_of_the_{{{p7}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p7}}}|[[{{{p7}}}]]|{{{p7}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p8|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p8|}}}|[[Image:{{{flag_p8}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p8|}}}|{{{image_p8}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p8}}}.svg|Flag_of_{{{p8}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p8}}}.svg|Flag_of_the_{{{p8}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p8}}}|[[{{{p8}}}]]|{{{p8}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p9|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p9|}}}|[[Image:{{{flag_p9}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p9|}}}|{{{image_p9}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p9}}}.svg|Flag_of_{{{p9}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p9}}}.svg|Flag_of_the_{{{p9}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p9}}}|[[{{{p9}}}]]|{{{p9}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p10|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_p10|}}}|[[Image:{{{flag_p10}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p10|}}}|{{{image_p10}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p10}}}.svg|Flag_of_{{{p10}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p10}}}.svg|Flag_of_the_{{{p10}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p10}}}|[[{{{p10}}}]]|{{{p10}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p11|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p11|}}}|[[Image:{{{flag_p11}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p11|}}}|{{{image_p11}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p11}}}.svg|Flag_of_{{{p11}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p11}}}.svg|Flag_of_the_{{{p11}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p11}}}|[[{{{p11}}}]]|{{{p11}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p12|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p12|}}}|[[Image:{{{flag_p12}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p12|}}}|{{{image_p12}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p12}}}.svg|Flag_of_{{{p12}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p12}}}.svg|Flag_of_the_{{{p12}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p12}}}|[[{{{p12}}}]]|{{{p12}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p13|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p13|}}}|[[Image:{{{flag_p13}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p13|}}}|{{{image_p13}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p13}}}.svg|Flag_of_{{{p13}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p13}}}.svg|Flag_of_the_{{{p13}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p13}}}|[[{{{p13}}}]]|{{{p13}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p14|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p14|}}}|[[Image:{{{flag_p14}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p14|}}}|{{{image_p14}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p14}}}.svg|Flag_of_{{{p14}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p14}}}.svg|Flag_of_the_{{{p14}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p14}}}|[[{{{p14}}}]]|{{{p14}}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{p15|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}}  {{#if:{{{flag_p15|}}}|[[Image:{{{flag_p15}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_p15|}}}|{{{image_p15}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p15}}}.svg|Flag_of_{{{p15}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p15}}}.svg|Flag_of_the_{{{p15}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:left;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{p15}}}|[[{{{p15}}}]]|{{{p15}}}}}}}
{{!}}}
}}
{{!}} valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;border:0;&quot;{{!}} {{#if:{{{s1|}}} | {{{!}} width=100% style=&quot;text-align:center; margin:0 auto; style=&quot;border:0;&quot;
{{!}}-
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s1}}}|[[{{{s1}}}]]|{{{s1}}}}} 
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s1|}}}|[[Image:{{{flag_s1}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s1|}}}|{{{image_s1}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s1}}}.svg|Flag_of_{{{s1}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s1}}}.svg|Flag_of_the_{{{s1}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s2|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s2}}}|[[{{{s2}}}]]|{{{s2}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s2|}}}|[[Image:{{{flag_s2}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s2|}}}|{{{image_s2}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s2}}}.svg|Flag_of_{{{s2}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s2}}}.svg|Flag_of_the_{{{s2}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s3|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s3}}}|[[{{{s3}}}]]|{{{s3}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s3|}}}|[[Image:{{{flag_s3}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s3|}}}|{{{image_s3}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s3}}}.svg|Flag_of_{{{s3}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s3}}}.svg|Flag_of_the_{{{s3}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s4|}}} | 
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s4}}}|[[{{{s4}}}]]|{{{s4}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s4|}}}|[[Image:{{{flag_s4}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s4|}}}|{{{image_s4}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s4}}}.svg|Flag_of_{{{s4}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s4}}}.svg|Flag_of_the_{{{s4}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s5|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s5}}}|[[{{{s5}}}]]|{{{s5}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s5|}}}|[[Image:{{{flag_s5}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s5|}}}|{{{image_s5}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s5}}}.svg|Flag_of_{{{s5}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s5}}}.svg|Flag_of_the_{{{s5}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s6|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s6}}}|[[{{{s6}}}]]|{{{s6}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s6|}}}|[[Image:{{{flag_s6}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s6|}}}|{{{image_s6}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s6}}}.svg|Flag_of_{{{s6}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s6}}}.svg|Flag_of_the_{{{s6}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s7|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s7}}}|[[{{{s7}}}]]|{{{s7}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s7|}}}|[[Image:{{{flag_s7}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s7|}}}|{{{image_s7}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s7}}}.svg|Flag_of_{{{s7}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s7}}}.svg|Flag_of_the_{{{s7}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s8|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s8}}}|[[{{{s8}}}]]|{{{s8}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s8|}}}|[[Image:{{{flag_s8}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s8|}}}|{{{image_s8}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s8}}}.svg|Flag_of_{{{s8}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s8}}}.svg|Flag_of_the_{{{s8}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s9|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s9}}}|[[{{{s9}}}]]|{{{s9}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s9|}}}|[[Image:{{{flag_s9}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s9|}}}|{{{image_s9}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s9}}}.svg|Flag_of_{{{s9}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s9}}}.svg|Flag_of_the_{{{s9}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s10|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s10}}}|[[{{{s10}}}]]|{{{s10}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s10|}}}|[[Image:{{{flag_s10}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s10|}}}|{{{image_s10}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s10}}}.svg|Flag_of_{{{s10}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s10}}}.svg|Flag_of_the_{{{s10}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s11|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s11}}}|[[{{{s11}}}]]|{{{s11}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s11|}}}|[[Image:{{{flag_s11}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s11|}}}|{{{image_s11}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s11}}}.svg|Flag_of_{{{s11}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s11}}}.svg|Flag_of_the_{{{s11}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s12|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s12}}}|[[{{{s12}}}]]|{{{s12}}}}} 
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s12|}}}|[[Image:{{{flag_s12}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s12|}}}|{{{image_s12}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s12}}}.svg|Flag_of_{{{s12}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s12}}}.svg|Flag_of_the_{{{s12}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s13|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s13}}}|[[{{{s13}}}]]|{{{s13}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s13|}}}|[[Image:{{{flag_s13}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s13|}}}|{{{image_s13}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s13}}}.svg|Flag_of_{{{s13}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s13}}}.svg|Flag_of_the_{{{s13}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s14|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s14}}}|[[{{{s14}}}]]|{{{s14}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s14|}}}|[[Image:{{{flag_s14}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s14|}}}|{{{image_s14}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s14}}}.svg|Flag_of_{{{s14}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s14}}}.svg|Flag_of_the_{{{s14}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{s15|}}} |
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle; text-align:right;&quot;{{!}} {{#ifexist:{{{s15}}}|[[{{{s15}}}]]|{{{s15}}}}}
{{!}}style=&quot;border:0; padding:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} {{#if:{{{flag_s15|}}}|[[Image:{{{flag_s15}}}|20px|border]]|{{#if:{{{image_s15|}}}|{{{image_s15}}}|[[Image:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s15}}}.svg|Flag_of_{{{s15}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s15}}}.svg|Flag_of_the_{{{s15}}}.svg|Blank.png}}}}|20px|border]]}}}}}}
{{!}}}
}}
{{!}}}
}}
|-
{{#if: {{{danas|}}} |
&lt;!----- Present Divisions -----&gt;
{{!}} '''Danas dio'''
{{!!}} {{{danas}}}
}}
|-
&lt;!----- Fusnote -----&gt;
{{#if: {{{fusnote|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{fusnote}}}&lt;/small&gt; }}
|}&lt;!-- End Template proper --&gt;
|}&lt;!-- End padding table --&gt;&lt;noinclude&gt;
{{clear}}
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Standardne infokutije|Bivša država]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>srebcwh0wvvnka3owuoq0x12sjay9d1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čudo od djeteta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73141</id>
    <revision>
      <id>42705580</id>
      <parentid>41124260</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz premješta stranicu [[Vunderkind]] na [[Čudo od djeteta]] preko preusmjerenja: [[WP:PREPOZNATLJIVOST|Prepoznatljivije]]</comment>
      <origin>41124260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1940" sha1="ighqxylh5ev70nb93pqwiqdju3e7bfs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12786, Bruno Walter und Yehudin Menuhin.jpg|mini|194x194piksel|[[Bruno Valter]] i [[Jehudi Menuhin]].]]
'''Vunderkind''' ({{lang-de|Wunderkind}}) je izraz kojim se opisuje [[dijete]] ili neka druga osoba koja pokazuje talent ili posjeduje vještine koje se u pravilu mogu steći tek u kasnijem životnom dobu. Najčešće se pod tim podrazumijevaju djeca ili osobe mlađe od 15 godina koje s lakoćom obavljaju složene zadatke na polju [[umjetnost]]i ili [[nauka|nauke]]. Kao primjeri vunderkinda se navode [[Wolfgang Amadeus Mozart]] u [[muzika|muzici]], [[Akrit Jaswal]] u [[medicina|medicini]], [[Judith Polgar]] u [[šah]]u i [[Carl Friedrich Gauss]] u [[matematika|matematici]]. Na srpskohrvatskom području se također koristi i izraz '''čudo od djeteta'''.

== Literatura ==
{{Commonscat|Child prodigies}}
* Ito, M. (2005). Bases and implications of learning in the cerebellum—Adaptive control and internal model mechanism. In C.I. DeZeeuw &amp; F. Cicirata (Eds.), Creating coordination in the cerebellum: Progress in brain research (Vol. 148, pp.&amp;nbsp;95-109). Oxford, England: Elsevier.
* Ito, M. (2007). On &quot;How working memory and the cerebellum collaborate to produce creativity and innovation&quot; by L.R. Vandervert, P.H. Schimpf, and H. Liu. ''Creativity Research Journal'', 19, 35-38.
* Vandervert, L. (2007). Cognitive functions of the cerebellum explain how Ericsson's deliberate practice produces giftedness. ''High Ability Studies'', 18, 89-92.
* Vandervert, L. (2009b). Working memory, the cognitive functions of the cerebellum and the child prodigy. In L. Shavinina (Ed.), The International Handbook on Giftedness (pp.&amp;nbsp;295-316). Netherlands: Springer.
* Vandervert, L. (2009a). The appearance of the child prodigy 10,000 years ago: An evolutionary and developmental explanation. ''The Journal of Mind and Behavior'', 30, 15-32.

[[Kategorija:Djetinjstvo]]
[[Kategorija:Inteligencija]]</text>
      <sha1>ighqxylh5ev70nb93pqwiqdju3e7bfs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čudo od deteta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73142</id>
    <redirect title="Čudo od djeteta" />
    <revision>
      <id>42705582</id>
      <parentid>450105</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:04:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Vunderkind]] na [[Čudo od djeteta]]</comment>
      <origin>42705582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="94e5c7yfnw5dtamagyalclfn9byztdw" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Čudo od djeteta]]</text>
      <sha1>94e5c7yfnw5dtamagyalclfn9byztdw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83709</id>
    <revision>
      <id>42705510</id>
      <parentid>42705421</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T17:26:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53309-59</username>
        <id>398121</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Sa bosanca na Bošnjaka</comment>
      <origin>42705510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6380" sha1="acuxdtsxf5ahc1ymudtbyrcb6kgdzjp" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Edin Džeko
| slika                     = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg
| opis_slike                = Edin Džeko 2015. godine
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{datum rođenja i dob|1986|3|17|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|BIH}} [[Sarajevo]]
| rodnadržava               = [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}}
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Bosanci|Bosanac|Bošnjak]]
| državljanstvo             = {{nowrap|{{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|(1986–1992)}}&lt;br&gt;{{flagicon|BIH}} [[BiH|bosanskohercegovačko]] {{small|(1992–''danas'')}}}}
| visina                    = 1.93 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|BIH}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu               = 10

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2003 – 2005
| klubovi1                   = {{flagicon|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005 – 2007 
| klubovi2                   = {{flagicon|ČEŠ}} [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005 – 2006
| klubovi3                   = → {{flagicon|ČEŠ}} [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007 – 2011
| klubovi4                   = {{flagicon|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011 – 2016
| klubovi5                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015 – 2016
| klubovi6                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016 – 2021
| klubovi7                   = {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021 – 2023
| klubovi8                   = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023 – 2025 
| klubovi9                   = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                    = 2025 – 2026
| klubovi10                   = {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10           = 11 (0)
| godine11                    = 2026 –  
| klubovi11                   = {{flagicon|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11           = 14 (6)

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2007 – 2026
| nacionalneekipe1           = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 152 (73)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 2.10.2026
}}
'''Edin Džeko''' ([[Sarajevo]], [[17. 3.|17. III.]] [[1986]]) [[bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[fudbal|nogometaš]] i bivši reprezentativac [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]].

== Karijera ==
Karijeru je započeo u [[FK Željezničar|Željezničaru]], gdje je igrao od [[2003|2003.]] do [[2005]]. Prvi trener mu je bio u FK Željezničaru [[Jusuf Šehović]], pa posle [[Hajro Bojadžić]]. S 18 godina odlazi u [[Češka Republika|Češku]], gdje je za [[FK Teplice|Teplice]] u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 17 golova. Koncem sezone proglašen je za najboljeg stranca u [[Gambrinus liga|češkoj ligi]].

Njegove odlične igre zapazio je [[Felix Magath]] i [[2007|2007.]] godine, u transferu vrijednom 4 milijuna [[euro|eura]], odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg]]. U sezoni 2008/09. igra odlično te s Wolfsburgom osvaja [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]], a s 26 postignutih golova bio je drugi najbolji strijelac lige. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010. (UEFA)|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]] [[2010]]. za [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] postigao je 7 golova, bio je i prvi strijelac kvalifikacija u 2008. godini, a ukupno je za reprezentaciju odigrao 18 utakmica i zabio 14 golova.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
* [http://www.edin-dzeko.com Edin Džeko Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517035830/http://edin-dzeko.com/ |date=2014-05-17 }}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=22303 Profil Edina Džeke]
* [http://www.edin-dzeko.info Edin Dzeko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629035754/http://www.edin-dzeko.info/ |date=2010-06-29 }} - novosti, videi i slike
* [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
* [https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}}
{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Lifetime|1986||Džeko, Edin}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Wolfsburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Schalkea]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>acuxdtsxf5ahc1ymudtbyrcb6kgdzjp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705544</id>
      <parentid>42705510</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:28:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-53309-59|~2026-53309-59]] ([[User talk:~2026-53309-59|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42705421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6371" sha1="k3p2qem8tr3fa8ozph8s27gogjrtdv8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Edin Džeko
| slika                     = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg
| opis_slike                = Edin Džeko 2015. godine
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{datum rođenja i dob|1986|3|17|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|BIH}} [[Sarajevo]]
| rodnadržava               = [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}}
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Bosanci|Bosanac]]
| državljanstvo             = {{nowrap|{{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|(1986–1992)}}&lt;br&gt;{{flagicon|BIH}} [[BiH|bosanskohercegovačko]] {{small|(1992–''danas'')}}}}
| visina                    = 1.93 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu               = 10

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2003 – 2005
| klubovi1                   = {{flagicon|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005 – 2007 
| klubovi2                   = {{flagicon|ČEŠ}} [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005 – 2006
| klubovi3                   = → {{flagicon|ČEŠ}} [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007 – 2011
| klubovi4                   = {{flagicon|NJE}} [[VfL Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011 – 2016
| klubovi5                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015 – 2016
| klubovi6                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016 – 2021
| klubovi7                   = {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021 – 2023
| klubovi8                   = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023 – 2025 
| klubovi9                   = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                    = 2025 – 2026
| klubovi10                   = {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10           = 11 (0)
| godine11                    = 2026 –  
| klubovi11                   = {{flagicon|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11           = 14 (6)

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2007 – 2026
| nacionalneekipe1           = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 152 (73)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 2.10.2026
}}
'''Edin Džeko''' ([[Sarajevo]], [[17. 3.|17. III.]] [[1986]]) [[bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[fudbal|nogometaš]] i bivši reprezentativac [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]].

== Karijera ==
Karijeru je započeo u [[FK Željezničar|Željezničaru]], gdje je igrao od [[2003|2003.]] do [[2005]]. Prvi trener mu je bio u FK Željezničaru [[Jusuf Šehović]], pa posle [[Hajro Bojadžić]]. S 18 godina odlazi u [[Češka Republika|Češku]], gdje je za [[FK Teplice|Teplice]] u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 17 golova. Koncem sezone proglašen je za najboljeg stranca u [[Gambrinus liga|češkoj ligi]].

Njegove odlične igre zapazio je [[Felix Magath]] i [[2007|2007.]] godine, u transferu vrijednom 4 milijuna [[euro|eura]], odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg]]. U sezoni 2008/09. igra odlično te s Wolfsburgom osvaja [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligu]], a s 26 postignutih golova bio je drugi najbolji strijelac lige. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010. (UEFA)|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]] [[2010]]. za [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] postigao je 7 golova, bio je i prvi strijelac kvalifikacija u 2008. godini, a ukupno je za reprezentaciju odigrao 18 utakmica i zabio 14 golova.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
* [http://www.edin-dzeko.com Edin Džeko Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517035830/http://edin-dzeko.com/ |date=2014-05-17 }}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=22303 Profil Edina Džeke]
* [http://www.edin-dzeko.info Edin Dzeko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629035754/http://www.edin-dzeko.info/ |date=2010-06-29 }} - novosti, videi i slike
* [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
* [https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}}
{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Lifetime|1986||Džeko, Edin}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Wolfsburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Schalkea]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>k3p2qem8tr3fa8ozph8s27gogjrtdv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faxian</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103752</id>
    <revision>
      <id>42705579</id>
      <parentid>41360467</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T10:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2120" sha1="9k0v75fpl6wfkc2fojao1x4x73moj1z" xml:space="preserve">[[Datoteka:Statues of Faxian and Marco Polo, Maritime Experiential Museum &amp; Aquarium - 20111006.jpg|mini|desno|250px|Skulpture Faxiana i [[Marko Polo|Marka Pola]] u [[singapur]]skom Pomorskom muzeju]]
'''Fa Xian''' ({{zh|t=法顯|s=法显|p=Fǎxiǎn|first=t}}; također latiniziran kao ''Fa-Hien'' ili ''Fa-hsien'') ([[337]]. – oko [[422]]) bio je [[budizam u Kini|kineski budistički]] [[redovnik]] koji je između [[399]]. i [[412]]. putovao današnjim [[Nepal]]om, [[Indija|Indijom]] i [[Šri Lanka|Šri Lankom]] kako bi dobavio [[budistički spisi|budističke spise]]. Putovanje je opisao u knjizi ''Zapis o budističkim kraljevstvima''.

== Izvori ==
{{Reflist}}
* [[James Legge|Legge, James]] 1886. ''[http://etext.library.adelaide.edu.au/f/fa-hien/f15l/ A Record of Buddhistic Kingdoms: Being an account by the Chinese Monk Fa-Hien of his travels in India and Ceylon (A.D. 399-414) in search of the Buddhist Books of Discipline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090124223922/http://etext.library.adelaide.edu.au/f/fa-hien/f15l/ |date=2009-01-24 }}''. Oxford, Clarendon Press. Reprint: New York, Paragon Book Reprint Corp. 1965. {{ISBN|0-486-21344-7}}
* [[Samuel Beal|Beal, Samuel]]. 1884. ''Si-Yu-Ki: Buddhist Records of the Western World, by Hiuen Tsiang''. 2 vols. Translated by Samuel Beal. London. 1884. Reprint: Delhi. Oriental Books Reprint Corporation. 1969. (Also contains a translation of Faxian's book on pp. xxiii-lxxxiii).

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Faxian}}
* [https://web.archive.org/web/20100919154646/http://www.holyebooks.org/budhism/record_of_buddhistic_kingdoms.htm A RECORD OF BUDDHISTIC KINGDOMS Being an Account by the Chinese Monk Fa-Hien of his Travels in India]
* {{gutenberg author|id=Faxian|name=Faxian}}
* Extracts from James Legge's translation [http://depts.washington.edu/uwch/silkroad/texts/faxian.html]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|337|422|Faxian}}

[[Kategorija:Kineski budisti]]
[[Kategorija:Kineski istraživači]]
[[Kategorija:Kineski prevodioci]]
[[Kategorija:Kineski putopisci‎]]
[[Kategorija:Dinastija Jin]]
[[Kategorija:Dinastija Liu Song]]</text>
      <sha1>9k0v75fpl6wfkc2fojao1x4x73moj1z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eduard Limonov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>106400</id>
    <revision>
      <id>42705556</id>
      <parentid>42695721</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T04:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3031" sha1="pjkuavpjn5ewtiff9qmrg9f42a4tqp0" xml:space="preserve">{{Književnik
| Ime            = Eduard Limonov&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Эдуард Вениаминович Лимонов&lt;/small&gt;
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Eduard Limonov 2016.jpg
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = Eduard Venjaminovič Savenko
| pseudonim      = Eduard Limonov
| rođenje        = [[22. 2.|22. veljače]] [[1943]].&lt;br /&gt;{{flagicon|Rusija}} [[Dzeržinsk (Rusija)|Dzeržinsk]], [[Rusija]]
| smrt           = 
| zanimanje      = pisac, političar
| nacionalnost   = {{flagicon|Rusija}} [[Rusi|Rus]]
| period pisanja = 
| vrsta          = roman
| teme           = 
| period         = [[postmodernizam]]
| supruga        = [[Natalija Medvedeva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(razveli se 1994.)&lt;/small&gt;
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Eduard Venjaminovič Limonov'''{{efn|Ruski: '''Эдуард Вениаминович Лимонов'''}} ([[Dzeržinsk (Rusija)|Dzeržinsk]]{{efn|[[Dzeržinsk (Rusija)|Dzeržinsk]], [[Nižnjenovgorodska oblast]], tadašnja [[Gorkovska oblast]].}}, [[22. 2.|22. veljače]] [[1943.]] — Moskva, [[17. 3.|17. ožujka]] [[2020]]) je bio ruski ekstremni nacionalistički pisac, publicist, političar, disident, osnivač i vođa neregistrirane [[Nacional-boljševička stranka|Nacional-boljševičke stranke]]{{efn|''Национал-большевистская партия'').}}

Pravim imenom je '''Eduard Venjaminovič Savenko'''.

Za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] je pružao podršku [[Republika Srpska|bosanskosrpskim]] snagama, te je prilikom posjeta njihovim položajima na vlastiti zahtjev ispalio nekoliko rafala iz [[mitraljez]]a na [[Opsada Sarajeva|opsjednuto Sarajevo]].

Osuđen je [[2002]]., unatoč prosvjedima nekolicine zastupnika u [[Duma|Dumi]], zbog nezakonitog nabavljanja oružja, i odslužio je gotovo dvije godine u zatvoru.

Pored ruskog, služi se i engleskim i francuskim jezikom.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Eduard Limonov}}
* [http://limonov-eduard.livejournal.com/ Eduard Limonov - blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091226131959/http://limonov-eduard.livejournal.com/ |date=2009-12-26 }}
* [http://ed-limonov.livejournal.com/ Eduard Limonov - blog]
* [http://www.limonow.de/ Eduard Limonov] 
* [https://web.archive.org/web/20091231081801/http://www.limonov2012.ru/ Eduard Limonov]
* [https://web.archive.org/web/20100103030917/http://www.nazbol.ru/ Nacional-boljševička stranka]
* [https://web.archive.org/web/20090122065905/http://nbp-info.com/ Nacional-boljševička stranka]* [http://limonka.nbp-info.com/ Limonka]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122065905/http://nbp-info.com/ |date=2009-01-22 }}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Životni vijek|1943|2020|Limonov, Eduard Venjaminovič}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ruski pisci]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Pseudonimi]]
[[Kategorija:Sovjetski pisci|L]]</text>
      <sha1>pjkuavpjn5ewtiff9qmrg9f42a4tqp0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zenonovi paradoksi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>106721</id>
    <revision>
      <id>42705547</id>
      <parentid>42705058</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:35:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-53033-16|~2026-53033-16]] ([[User talk:~2026-53033-16|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>41568691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9267" sha1="6yxf739y88g3vdww7fqjy7nu71hbeyr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diogenis Laertii De Vitis (1627) - Zenon of Elea or Zenon of Citium.jpg|thumb|[[Zenon iz Eleje]]]]
'''Zenonovi paradoksi''' su [[paradoks]]i koje je navodio starogčki filozof [[Zenon iz Eleje]] dokazujući nemogućnost [[kretanje|kretanja]].

Zenonovi paradoksi zbunivali, izazivali, utjecali, inspirisali i zadivljavali [[Filozofija|filozofe]], [[Matematika|matematičare]], [[Fizika|fizičare]] i školsku djecu, preko dvije hiljade godina. Najpoznatini su takozvani &quot;argumenti protiv kretanja&quot; opisani u [[Aristotel]]ovoj ''Fizici''.

== Paradoksi kretanja ==

=== Ahil i kornjača ===

{{izdvojeni citat|U utrci, najbrži trkač nikada ne može prestići najsporijeg, zato što gonitelj prvo mora doći do tačke odakle je gonjeni pošao, pa prema tome najsporiji uvijek ima prednost.“ |Aristotelova ''Fizika'' VI:9, 239b15}}

Zamislite da [[Ahil]] trči protiv [[kornjača|kornjače]]. Ahil trči 10 puta brže od kornjače, ali počinje od tačke A, 100 metara iza kornjače koja je u tački K1 (kornjači, koja je sporija, data je prednost). Da bi prestigao kornjaču, Ahil mora prvo doći do tačke K1. Međutim, kada je Ahil stigao do tačke K1, kornjača je prešla 10 metara i došla do tačke K2. Ponovo Ahil trči do K2. Ali, kao i prije, kada je prešao 10 metara kornjača je metar ispred njega, kod tačke K3, i tako dalje (kornjača će uvijek imati prednost nad Ahilom, ne bitno koliko mala ona bila). Prema tome Ahil nikada ne može prestići kornjaču.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://mathforum.org/isaac/problems/zeno1.html |title=Math Forum}}, matchforum.org&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite web |last=Huggett |first=Nick |url=http://plato.stanford.edu/entries/paradox-zeno/#AchTor |title=Zeno's Paradoxes: 3.2 Achilles and the Tortoise |year=2010 |work=[[Stanford Encyclopedia of Philosophy]] |accessdate = 07. 03. 2011. }}
&lt;/ref&gt;

A----------------------------K1----------------K2---K3

=== Paradoks dihotomije ===

{{izdvojeni citat|Kretanje je nemoguće jer &quot;ono što je u pokretu mora prvo preći pola puta prije nego što stigne do cilja&quot;.|Aristotelova ''Fizika'' VI:9, 239b10}}

Zamislite stvar koja treba ići od tačke A do tačke B. Da bi došla do tačke B stvar prvo mora doći do srednje tačke B1 koja je između tačaka A i B. Ali, prije nego što se ovo dogodi stvar mora doći do tačke B2 koja je između tačaka A i B1. Slično, prije nego što može i to uraditi, mora prvo doći do tačke B3 koja je između A i B2, i tako dalje. Prema tome kretanje nikada ne može početi.

A-----B3-----B2-----------B1-------------------------B

=== Paradoks strijele ===

[[Datoteka:Arrow (PSF).png|thumb|Zenon je dokazivao da je strijela u letu nepokretna.]]

{{izdvojeni citat|Ako je sve nepomično što zauzima prostor, i ako sve što je u pokretu zauzima takav prostor u nekom vremenu, onda je ''leteća'' strijela nepokretna.|Aristotelova ''Fizika'' VI:9, 239b5}}

Zamislite da [[strijela]] leti neprestano naprijed, tokom jednog vremenskog intervala. Uzmite svaki momenat u tom vremenskom intervalu. Nemoguće je da se strijela miče u takvom momentu, jer trenutak ima trajanje 0, i strijela ne može biti na dva mjesta u isto vrijeme. Prema tome, u svakom trenutku je strijela nepomična, i tako strijela je nepomična tokom čitavog intervala.&lt;ref&gt;
{{cite book
 |url=http://en.wikisource.org/wiki/Lives_of_the_Eminent_Philosophers/Book_IX#Pyrrho
 |first=Diogenes |last=Laertius |authorlink=Diogenes Laërtius
 |title=[[Lives and Opinions of Eminent Philosophers]]
 |volume=IX |chapter=Pyrrho  |at= passage 72
 |year=about 230 CE
 |isbn=1116719002 }}
&lt;/ref&gt;

== Predložena rješenja ==

Dva paradoksa, ''Ahil i kornjača'' i [[Dihotomija]], zavise od podijele udaljenosti na nizove udaljenosti koji postaju sve manji, pa su i subjekt istim protiv-argumentima.

=== Predložena rješenja za „Ahila i kornjaču“ ===

[[Aristotel]] je istakao da kao što se udaljenost smanjuje, vrijeme potrebno da se ta udaljenost pređe također se smanjuje.&lt;ref name=&quot;Aristotle. Physics 6.9&quot;&gt;Aristotle. Physics 6.9&lt;/ref&gt; Takav pristup riješavanju paradoksa bi doveo do demanta tvrdnje da je potrebno beskonačno mnogo vremena da se pređe preko beskonačno mnogo udaljenosti, iako neki to spore.&lt;ref&gt;Aristotle's observation that the fractional times also get shorter does not guarantee, in every case, that the task can be completed. One case in which it does not hold is that in which the fractional times decrease in a [[harmonic series]], while the distances decrease geometrically, such as: 1/2 s for 1/2 m gain, 1/3 s for next 1/4 m gain, 1/4 s for next 1/8 m gain, 1/5 s for next 1/16 m gain, 1/6 s for next 1/32 m gain, etc. In this case, the distances form a convergent series, but the times form a [[divergent series]], the sum of which has no limit. Archimedes developed a more explicitly mathematical approach than Aristotle.
&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Zeno Paradox.svg|thumb|Grafikon za Ahila i kornjaču]]

Prije 212. pne., [[Arhimed]] je razvio metod da izvede konačni odgovor za beskonačno mnogo članova koji postaju progresivno manji. Teoreme su razvijene u modernijim oblicima da bi postigle isti rezultat, ali sa tačnijom metodom za dokazivanje. Ove metode dozvoljavaju konstrukciju riješenja koje kažu da (pod normalnim uslovima) ako se udaljenosti stalno smanjuju, vrijeme je konačno.&lt;ref name=boyer&gt;{{cite book |last=Boyer |first=Carl
|title=The History of the Calculus and Its Conceptual Development |url=http://books.google.com/?id=w3xKLt_da2UC&amp;dq=zeno+calculus&amp;q=zeno#v=snippet&amp;q=zeno |year=1959 |publisher=Dover Publications  |accessdate = 26. 2. 2010. |page=295 | quote=&quot;If the paradoxes are thus stated in the precise mathematical terminology of continuous variables (...) the seeming contradictions resolve themselves.&quot; |isbn=9780486605098}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;George B. Thomas, ''Calculus and Analytic Geometry'', Addison Wesley, 1951&lt;/ref&gt;

Ova riješenja su u biti geometrijski nizovi. Opšti geometrijski nizovi se mogu pisati kao

::&lt;math&gt; a\sum_{k=0}^{\infty} \left( \frac{1}{x} \right)^k,&lt;/math&gt;

što je jednako ''ax''/ (''x'' - 1) uzevši da je ''x'' &gt; 1 (u suprotnom niz je divergentan). Paradoksi se mogu riješiti pomoću geometrijskih sekvenci (nizova), ali je jednostavnije koristiti Aristotelovo riješenje, koje u obzir uzima vrijeme (a ne udaljenosti kao u nizovima) koje je potrebno [[Ahil]]u da sustigne kornjaču.

U slučaju Ahila i [[kornjača|kornjače]], treba zamisliti da kornjača ''trči'' sa konstantnom brzinom od ''v'' metara u sekundi (ms&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;) i da dobija prednost od udaljenosti ''d'' metara (m), a da Ahil trči sa konstantnom brzinom od xv ms&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; sa ''x'' &gt; 1. Ahileju je potrebno ''d''/''xv'' sekundi (s) da dođe do tačke sa koje je kornjača otpočela trku, a za to vrijeme kornjača je prešla ''d''/''x'' m. Poslije dužeg vremena ''d''/''x''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''v'' s, Ahil ima još jednu d/x m, i tako dalje. Prema tome, vrijeme potrebno Ahileju da sustigne kornjaču je

::&lt;math&gt; \frac{d}{v} \sum_{k=0}^\infty \left( \frac{1}{x} \right)^k = \frac{d}{v(x-1)} \,\, \texttt{s}. &lt;/math&gt;

Pošto je ovo konačna vrijednost, Ahilej će jednom sustići kornjaču.

=== Predložena rješenja za paradoks dihotomije ===

[[Aristotel]] je istakao da kao što se udaljenost smanjuje, vrijeme potrebno da se ta udaljenost pređe također se smanjuje.&lt;ref name=&quot;Aristotle. Physics 6.9&quot;/&gt; Takav pristup riješavanju paradoksa bi doveo do demanta tvrdnje da je potrebno beskonačno mnogo vremena da se pređe preko beskonačno mnogo udaljenosti.

=== Predložena rješenja za paradoks strijele ===

[[Paradoks]] o strijeli postavlja pitanja o prirodi kretanja koja nisu odgovorena na matematički način, kao u slučaju [[Ahil i kornjača|Ahila i kornjače]] i [[Dihotomija|Dihotomije]].

Ovaj [[paradoks]] se može riješiti matematički na slijedeći način: u [[granična vrijednost|graničnoj vrijednosti]], dužina momenta teži nuli, trenutačna stopa mijenjanja ili brzine (koja je količnik pređenog puta u određenom vremenu) ne mora težiti nuli. Ova nenultna granična vrijednost je brzina strijele u trenutku.

Problem sa računskim riješenjem je taj da računska radnja može opisati samo kretanje dok se granična vrijednost približava, bazirano na vanjskoj observaciji da se strijela kreće naprijed. Međutim, u [[Zenon]]ovom paradoksu, koncepti kao ''brzina'' gube svoje značenje i nepostoji činilac ,koji nije pod djelovanjem [[paradoks]]a, koji bi mogao strijeli omogućiti letenje.

Drugo gledište je to da premisa kaže da je u svakom trenutku, strijela nepomična. Međutim, ne kretati se- je relativan pojam. Niko ne može suditi, posmatrajući jedan trenutak, da strijela stoji u mjestu. Tačnije, potrebni su drugi, slični trenuci koji bi odredili, poredeći se sa drugim trenucima, da je strijela u jednom trenutku nepomična. Prema tome, u poređenju sa drugim trenucima, strijela bi bila na drugom mjestu nego što je bila i što će biti u vremenu prije i poslije. Uzevši ovo u obzir, strijela se kreće.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Zenon]]
* [[Paradoks]]
* [[Dihotomija]]
* [[Vrijeme]]
* [[Prostor]]
* [[Kretanje]]

{{commonscat|Zeno's paradoxes}}

[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Matematika]]
[[Kategorija:Paradoksi]]</text>
      <sha1>6yxf739y88g3vdww7fqjy7nu71hbeyr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvonimir Rogoz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>113517</id>
    <revision>
      <id>42705522</id>
      <parentid>42583639</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:19:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53181-76</username>
        <id>398163</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */  Dodao sam jos pojedinosti o njegovom zivotu.</comment>
      <origin>42705522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2809" sha1="6eg9sxwsh8iba4c7pofsq9qgvd1yszq" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Zvonimir Rogoz
|datum_rođenja         = [[10. oktobar]] [[1887]].
|mjesto_rođenja  = [[Zagreb]], [[Austro-Ugarska]]
|datum_smrti            = {{dda|1988|2|6|1887|10|10|df=y}}
|mjesto_smrti    = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]]
|zanimanje = glumac
}}
'''Zvonimir Rogoz''' ([[Zagreb]], 10. listopada 1887. – Zagreb, 6. veljače 1988.), jugoslavenski kazališni i filmski glumac, redatelj.

== Biografija ==
Glumački se školovao u [[Beč]]u i [[Zagreb]]u. Nastupao je u [[Osijek]]u, [[Varaždin]]u i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Proslavio se ulogom u ''Hamletu'', te je angažiran u [[Prag]]u, gdje je stekao međunarodni ugled. U Pragu je igrao i na [[film]]u, snimivši oko 20 filmova, a najslavniji je ''[[Ekstaza (film)|Ekstaza]]'' u kojem je glumio sa [[Hedy Lamarr]]. Vrativši se u Zagreb glumio je i režirao u kazalištu, a do smrti je nastupao na filmu i televiziji. Objavio je knjigu ''[[Mojih prvih sto godina]]'', a o njemu je snimljen film ''[[Zdrav Rogoz u zdravom tijelu]]''. Takodje, u svoje vrijeme bio je jedan od najstarijih glumaca na svijetu. Dobio je dijete Rafaela u svojoj 95. godini zivota dok je njegova supružnica tada imala 38 godina. 

== Filmske uloge ==
* ''[[Glembajevi]]'' (1988)
* ''[[Pet mrtvih adresa]]'' (1984)
* ''[[Kiklop (1982)|Kiklop]]'' (1982)
* ''[[Dobro jutro sine]]'' (1978)
* ''[[Okupacija u 26 slika]]'' (1978)
* ''[[Harmonika (film)|Harmonika]]'' (1972)
* ''[[Putovanje na mjesto nesreće]]'' (1971)
* ''[[Starci (film)|Starci]]'' (1971)
* ''[[Slučajni život]]'' (1969)
* ''[[Cintek]]'' (1967)
* ''[[Rondo (film)|Rondo]]'' (1966)
* ''[[Ključ (film)|Ključ]]'' (1965)
* ''[[San (film)|San]]'' (1965)
* ''[[Doktor Knok]]'' (1964)
* ''[[Vrapčić (film)|Vrapčić]]'' (1964)
* ''[[Carevo novo ruho (film)|Carevo novo ruho]]'' kao vitez Senilan (1961)
* ''[[Samsonov sin]]'' (1960)
* ''[[Vlak bez voznog reda]]'' (1959)
* ''[[Nije bilo uzalud]]'' (1957)
* ''[[Opsada (film)|Opsada]]'' (1956)
* ''[[U početku bijaše grijeh]]'' (1954)
* ''[[Koncert (film)|Koncert]]'' kao Pjaskovski (1954)
* ''[[Revolucijski rok 1848]]'' (1949)
* ''[[Pripad Z-8]]'' (1949]])
* ''[[Muzikant (film)|Muzikant]]'' (1948)
* ''[[Dok se vratiš]]'' (1948)
* ''[[Tri kamaradi]]'' (1947)
* ''[[Violina i san]]'' (1947)
* ''[[Krakatit]]'' (1947)
* ''[[Bila jahta u Splitu]]'' (1939)

== Televizijske uloge ==
* ''[[Dnevnik Očenašeka]]'' (1968)
* ''[[Banket (TV drama)|Banket]]'' (1965)

{{Lifetime|1887|1988|Rogoz, Zvonimir}}
[[Kategorija:Jugoslavenski filmski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski teatarski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski teatarski režiseri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski stogodišnjaci]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]</text>
      <sha1>6eg9sxwsh8iba4c7pofsq9qgvd1yszq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705546</id>
      <parentid>42705522</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:33:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>izvori?</comment>
      <origin>42583639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2635" sha1="6eewevjfgbn5it4z344l8aqagpssthr" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Zvonimir Rogoz
|datum_rođenja         = [[10. oktobar]] [[1887]].
|mjesto_rođenja  = [[Zagreb]], [[Austro-Ugarska]]
|datum_smrti            = {{dda|1988|2|6|1887|10|10|df=y}}
|mjesto_smrti    = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]]
|zanimanje = glumac
}}
'''Zvonimir Rogoz''' ([[Zagreb]], 10. listopada 1887. – Zagreb, 6. veljače 1988.), jugoslavenski kazališni i filmski glumac, redatelj.

== Biografija ==
Glumački se školovao u [[Beč]]u i [[Zagreb]]u. Nastupao je u [[Osijek]]u, [[Varaždin]]u i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Proslavio se ulogom u ''Hamletu'', te je angažiran u [[Prag]]u, gdje je stekao međunarodni ugled. U Pragu je igrao i na [[film]]u, snimivši oko 20 filmova, a najslavniji je ''[[Ekstaza (film)|Ekstaza]]'' u kojem je glumio sa [[Hedy Lamarr]]. Vrativši se u Zagreb glumio je i režirao u kazalištu, a do smrti je nastupao na filmu i televiziji. Objavio je knjigu ''[[Mojih prvih sto godina]]'', a o njemu je snimljen film ''[[Zdrav Rogoz u zdravom tijelu]]''.

== Filmske uloge ==
* ''[[Glembajevi]]'' (1988)
* ''[[Pet mrtvih adresa]]'' (1984)
* ''[[Kiklop (1982)|Kiklop]]'' (1982)
* ''[[Dobro jutro sine]]'' (1978)
* ''[[Okupacija u 26 slika]]'' (1978)
* ''[[Harmonika (film)|Harmonika]]'' (1972)
* ''[[Putovanje na mjesto nesreće]]'' (1971)
* ''[[Starci (film)|Starci]]'' (1971)
* ''[[Slučajni život]]'' (1969)
* ''[[Cintek]]'' (1967)
* ''[[Rondo (film)|Rondo]]'' (1966)
* ''[[Ključ (film)|Ključ]]'' (1965)
* ''[[San (film)|San]]'' (1965)
* ''[[Doktor Knok]]'' (1964)
* ''[[Vrapčić (film)|Vrapčić]]'' (1964)
* ''[[Carevo novo ruho (film)|Carevo novo ruho]]'' kao vitez Senilan (1961)
* ''[[Samsonov sin]]'' (1960)
* ''[[Vlak bez voznog reda]]'' (1959)
* ''[[Nije bilo uzalud]]'' (1957)
* ''[[Opsada (film)|Opsada]]'' (1956)
* ''[[U početku bijaše grijeh]]'' (1954)
* ''[[Koncert (film)|Koncert]]'' kao Pjaskovski (1954)
* ''[[Revolucijski rok 1848]]'' (1949)
* ''[[Pripad Z-8]]'' (1949]])
* ''[[Muzikant (film)|Muzikant]]'' (1948)
* ''[[Dok se vratiš]]'' (1948)
* ''[[Tri kamaradi]]'' (1947)
* ''[[Violina i san]]'' (1947)
* ''[[Krakatit]]'' (1947)
* ''[[Bila jahta u Splitu]]'' (1939)

== Televizijske uloge ==
* ''[[Dnevnik Očenašeka]]'' (1968)
* ''[[Banket (TV drama)|Banket]]'' (1965)

{{Lifetime|1887|1988|Rogoz, Zvonimir}}
[[Kategorija:Jugoslavenski filmski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski teatarski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski teatarski režiseri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski stogodišnjaci]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]</text>
      <sha1>6eewevjfgbn5it4z344l8aqagpssthr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42705437</id>
      <parentid>42704810</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T12:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Razno */</comment>
      <origin>42705437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22089" sha1="0qqrahsxelv56ju4yr2bllqnuu97o9n" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
* [[Bazidiokarp]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
* [[Inkvilinizam]]
* [[Krovna vrsta]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
* [[Hipoteza dvorske lude]]
* [[Potisak prošlosti]]
* [[Autapomorfija]]
* [[Komparativna biologija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
* [[Obligatni anaerob]]
* [[Zigotska indukcija]]
* [[Paleoatmosfera]]
* [[Zvjezdana atmosfera]]
{{div col end}}

== Znakovi smrti ==
{{div col}}
* [[Postmortalni interval]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
* [[Kleptoparazitizam]]
* [[Grabežljivi dinoflagelati]]
* [[Krmna hrana]]
* [[Autokanibalizam]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>0qqrahsxelv56ju4yr2bllqnuu97o9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mircea Eliade</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129227</id>
    <revision>
      <id>42705534</id>
      <parentid>42398562</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T22:40:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Raippa-Valli</username>
        <id>396607</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka</comment>
      <origin>42705534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12544" sha1="jd5yg1f1h5bqeeh3kwknz70bl39cuks" xml:space="preserve">{{Infokutija03 pisac
| ime = Mircea Eliade
| slika = Mircea.eliade.jpg
| širina_slike = 250px
| datum_rođenja = {{birth date|1907|3|13|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Bukurešt]], [[Rumunija]]
| datum_smrti  = {{death date and age|1986|4|22|1907|3|13}}
| mjesto_smrti = [[Chicago|Čikago]], [[Illinois|Ilinois]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| zanimanje = [[historičar|istoričar]], [[filozof]], [[novelist]], [[novinar]], [[popis esejista|esejist]], [[roman]]opisac
| nacionalnost = [[Rumuni|Rumun]]
| period      = 1921–1986
| žanr = [[Fantasy|fantastika]], [[autobiografija]], [[putopis]]
| tema = [[istorija religije]], [[filozofija religije]], [[kulturna istorija]], [[politička istorija]]
| pokret = [[modernizam]]&lt;br /&gt;''[[Criterion (književno društvo)|Criterion]]''&lt;br /&gt;''[[Trăirism]]''
| uticaj_od  = [[Honoré de Balzac]], [[Surendranath Dasgupta]], [[Julius Evola]], [[James George Frazer]], [[André Gide]], [[René Guénon]], [[Bogdan Petriceicu Hasdeu]], [[Aldous Huxley]], [[Nae Ionescu]], [[Nicolae Iorga]], [[Carl Jung]], [[Rudolf Otto]], [[Giovanni Papini]], [[Gerardus van der Leeuw]], [[Miguel de Unamuno]], [[Joachim Wach]], [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|F. W. J. Schelling]]
| uticaj_na = [[Mihail (Marcel) Avramescu|Marcel Avramescu]], [[Ioan Petru Culianu]], [[Wendy Doniger]], [[Andrei Oişteanu]], [[Mariana Şora]], [[Mihail Şora]]
}}
[[File:Stamp_of_Moldova_038.jpg|thumb|Mircea Eliade]]

'''Mircea Eliade''' (fonetski: '''Mirča Elijade'''; [[Bukurešt]], [[9. 3.]] [[1907]]. - [[Chicago]], [[22. 4.]] [[1986]]), američki kulturni istoričar rumunskog porekla i rumunski književnik. Jedan od najvažnijih svetskih stručnjaka u oblasti komparativne analize religije. Studirao je filozofiju u [[Bukureštu]], gde je diplomirao radom o filozofiji renesanse (1928.). Kada mu je bilo 21. godina, nakon diplomiranja, otišao je u Indiju, gde je u Kalkuti studirao [[sanskrt]]ski jezik i jogu sa profesorom Dasguptom. Doktorirao je filozofiju u [[Bukurešt]]u, tezom o metodama mišljenja i prakse u [[Joga|jogi]] (1933.).&lt;ref&gt;[http://www.knjizara.com/knjige/osoba/0/-aktuelnosti//188/1/Mir%C4%8Da%20Elijade Mirča Elijade]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;  Između 1933. i 1940. istovremeno se bavi obimnim naučnim radom, beletristikom, publicistikom, kao i predavanjima iz filozofije i istorije religije u Univerzitetu u Bukureštu. Tokom rata bio je ataše za kulturu rumunske ambasade u Londonu (1940. i 1941.) i u Lisabonu (1941-1945.). Dolaskom komunizma, Elijade je nakon rata 1945. godine izbegao u Pariz, gde predaje istoriju religije, najpre na École pratique des hautes études(do 1948.), potom na Sorboni. Od 1957. godine sve do svoje smrti 1986. godine živeo je u Čikagu, gde je bio redovni profesor na Univerzitetu u Čikagu, i šef katedre za istoriju religije, koja je 1985. godine nosi n naziv Katedra Mirča Elijade. Proučavao je religiju primitivnih društava [[Australija|Australije]], [[Polinezija|Polinezije]] i [[Afrika|Afrike]], kulture [[Historija Indije|drevne Indije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Rimsko Carstvo|Rima]].

== Biografija ==

=== Detinjstvo ===
Rođen je u [[Bukureštu]], bio je sin rumunskog oficira Gheorghe Eliade (Gheorghe Eliade )(čiji je originalni prezime je Ieremia) i Jeana rođene Vasilsku (Jeana ''née'' Vasilescu). Pravoslavni vernik, George Elijade registrovo je rođenje njegovog sina četiri dana pre nego što je stvarno rođen, da bi se poklopo sa [[liturgijskim kalendarnim]] praznikom [[Četrdeset mučenika Sevastijanskih (22. mart). Mirča Elijade je imao sestru, Korinu, majku semiologiste Sorina Alekandrescu ([[Sorin Alexandrescu]]). Njegova porodica se preselila iz Tekučia u Bukurešta, na kraju naseljavaju se u glavi grad 1914., gde je boravio do kasnih tinejdžerskih godina.

Elijade zadržao posebno količinu uspomena na svoje detinjstvo, i kasnije u životu, pisao je o uticaju raznih neobičnih epizode iz istog. U jednom trnutku tokom Prvog svetskog rata, kada mu je bilo desetak godina, bio je očevidac bombardovanja Bukurešta nemačkim cepelinima i patriotski zanos u okupiranoj glavnog grada.

=== Adolescencija ===
Nakon završetka osnovnog obrazovanja u školi na Mantuleasa ulici (Mântuleasa Stree), Elijade je prisustvovao Spiru Haret nacionalnom kolnjdžu u istoj generaciji kao Arsavir Acterian (Arșavir Acterian), Haig Acterian (Haig Acterian) i Petre Viforeanu (Petre Viforeanu). Među njegovim ostalim kolegama bio je i Konstantin Noic (Constantin Noica), istoričar umetnosti.

=== Univerzitetske studije i boravak u Indiji ===
[[Datoteka:Mircea_Eliade_young.jpg|left|thumb|Elijade 1933. godine]]
Između 1925. i 1928., pohađao je filozofski fakultet na univerzitetu u Bukuruštu, diplomirao je na istom 1928. godine. Tokom svojih studenskih godina upoznao je Nea Ionescu (Nae Ionescu), koji je peredavao u logiku, postao je jedan od njegovih učenika i prijatelja. Bio je izuzetno zainteresovan za Ionesceove radikalne i religijske ideje.

Naučni radovi Elijade je počeli su posle dugog perioda studiranja u britanskoj Indiji, na univerzitetu u Kalkuti. Saznavši da je Maharadža od Kassimbazara sponzoriše evropske naučnike koji studiraju u Indiji, Elijade se prijavljuje i dobija stipendiju za četiri godine, koja je kasnije udvostručena od strane rumunske stipendija. U jesen 1928. godine, on je plovio za Kalkut da studira sanskrit i filozofiju pod Surendranath Dasgupta, na bengalskom Kembridžu i profesor na univerzitetu u Kalkuti, autor pet knjiga istorije indijske filozofije. Pre dolaska do indijskog potkontinenta, Elijade je napravio kratku posetu Egiptu. Kad su stigli, on je posetio velike u regionu, i proveo kratak period po himalajskim ashramom.

Studirao je osnove indijske filozofije, i, paralelno, naučio sanskritu Pali i bengalski po Dasgupta pravcu. U to vreme, on je postao zainteresovan za akcije Mahatma Gandi, koga je lično upoznao, i Satjagraha kao fenomena; Kasnije, Elijade adaptira gandijeve ideje u svom diskursu o duhovnosti i Rumunije.

=== Poslednje godine života i smrt ===
Mirča Elijade je umro na univerzitetskoj bolnici u [[Čikagu]], aprila 1986. Osam dana pre smrti, on je pretrpeo moždani udar dok čitaše vežbe Emila Cioreca ([[Eugen Barbu]]), a kasnije iygubio je govorne funkcije. Četiri meseca ranije, požar je uništio deo njegovih kancelarija na Medvil Lombard bogosloviji (događaj koji će se tumačiti kao znak). Elijadin rumunski učenik Joan Petru Kulianu, koji je podsetio reakciju naučne zajednice, je na vestima, opisao Elijadinu smrt kao &quot;parinirvana&quot;. Njegovo telo je kremirano u Čikagu, a ceremonija sahrane održana je u crkvi na kompusu univerziteta. Prisustvovalo je 1.200 ljudi, obuhvatajući javno čitanje Elijadinog teksta u kome je podsetio na otkrovenje o njegovom detinjstvu-predavanja je dao romanopisca Sol Belou, Elijadin je kolega na Univerzitetu. Njegov grob se nalazi u Oak Voods groblju (Oak Woods Cemetery).

== Rad ==

=== Opšsta priroda religije ===
U svom radu na istoriji religije, Elijade je najviše cenjen zbog svojih spisa o [[alhemiji]], [[šampanizmu]], [[jogi]] i ono što je on nazvao mit o večnom povratku, navodno prisutan u religijskim mislima uopšte, da versko ponašanje ne samo imitira, ali i učestvuje u, svetim događajima, i na taj način obnavlja mitso vreme porekla. Na Elijadino razmišljanje utiču delimično Rudolf Oto ([[Rudolf Otto]]), Gerardus van der Leuv ([[Gerard van der Leeuw]]), Nae Ionescu ([[Nae Ionescu]]).

=== Vrhovni Bog ===
Prema nekim evolucionističkim teorijama religije, posebno kos Edvarda Burnet Tajlor ([[Edward Burnett Tylor,]]), kulturni napredak jeste promena sa [[animizma]] i [[mnogoboštva]] na [[monoteizam]]. Prema ovom gledištu, naprednije kulture bi trebalo da bude više monoteističke, a primitivnije kulture bi trebalo da bude više politeističke. Međutim, mnogi od najvažnijih &quot;primitivnih&quot;, pre poljoprivrednih društava veruju u vrhovnog Boga. Tako, prema Eliadi, naučnici posle 19. veka su odbacili tilor teoriju evolucije iz animizma. Elijade sumnja da su najraniji ljudi obožavali nebesko vrhovno biće, u obrascima u komparativne religije, piše on: &quot;Najpopularnija molitva u svetu je upućena- Oče naš koji si na nebesima.&quot; Moguće je da su čovekove najraniji molitve upućene istom nebeskom ocu. &quot;

Međutim, Elijade se ne slaže sa Vilhelmom Šmidtom ([[Wilhelm Schmidt]]), koji je mislio da je najraniji oblik religije bio strogi monoteizam. Elijade odbacuje ovu teoriju &quot;primordijalnog monoteizma” kao &quot;krutu&quot; i neizvodljivu. &quot;U najboljem slučaju,&quot; piše on, &quot;ova plan [Šmidtova teorija] čini nalog ljudskih [verskih] evolucija od paleolita.&quot;

== Elijadina filozofija ==

=== Filozofija religije ===

==== Platonizam i primitivna ontologija ====
Prema Elijadi, tradicionalni čovek oseća da se stvari &quot;stiču realno, svoj identitet, samo u onoj meri njihovog učešća u transcendentalnoj stvarnosti&quot;. U tradicionalnom čoveka, nečist svet je &quot;besmisleno&quot;, a stvar se uzdiže se nečistog sveta samo u skladu sa idealnim, mitskim modelom.

Elijade opisuje ovaj pogled na stvarnost kao temeljni deo &quot;primitivne [[ontologije]]&quot; (studija o &quot;postojanju&quot; ili “stvarnost&quot;). Vidi sličnost sa filozofijom [[Platona]], koji je verovao da su fizički fenomeni blede i prolazne imitacije večnih modela ili &quot;oblika&quot;.

On je tvrdio: Platon možemo smatrati izvanrednim filozofom &quot;primitivnog mentaliteta ', to je, kao mislilac koji je uspeo da u davanju filozofske opticaje i validnost na načinima života i ponašanjaima arhaičnog čovečanstva.

Elijade je smatro da je Platonova [[teorija oblika]] &quot;primitivna ontologija&quot; istrajna u grčkoj filozofiji. On tvrdi da je platonizam &quot;najpotpunije razrađena&quot; verzija ove primitivne ontologije.

== Opus ==
* ''A History of Religious Ideas'', Vol. 1 (trans. Willard R. Trask), [[University of Chicago Press]], Chicago, 1978
* ''Images and Symbols: Studies in Religious Symbolism'' (trans. Philip Mairet), [[Princeton University Press]], Princeton, 1991
* ''Myth and Reality'' (trans. Willard R. Trask), [[Harper &amp; Row]], New York, 1963
* ''Myths, Dreams and Mysteries'' (trans. Philip Mairet), Harper &amp; Row, New York, 1967
* ''Myths, Rites, Symbols: A Mircea Eliade Reader'', Vol. 2, Ed. Wendell C. Beane and William G. Doty, Harper Colophon, New York, 1976
* ''Patterns in Comparative Religion'', Sheed &amp; Ward, New York, 1958
;Srpskohrvatski
* ''Mit o večnom povratku''
* ''Šamanizam''
* ''Mit i zbilja''
* ''Sveto i profano''
* ''Rasprava o istoriji religija''

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mircea Eliade}}
* {{en icon}} [http://www.mircea-eliade.com Mircea Eliade Tribute Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113023134/http://www.mircea-eliade.com/ |date=2012-01-13 }}
* {{en icon}} [http://www.westminster.edu/staff/brennie/eliade/mebio.htm Biography of Mircea Eliade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205215353/http://www.westminster.edu/staff/brennie/eliade/mebio.htm |date=2009-02-05 }}
* {{en icon}} [http://www.friesian.com/vocab.htm List of Terms Used in Mircea Eliade's ''The Sacred and The Profane'']
* {{ro icon}} [http://www.mariromani.ro/personaj.php?id=147 Mircea Eliade presentation on the &quot;100 Greatest Romanians&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061005031228/http://www.mariromani.ro/personaj.php?id=147 |date=2006-10-05 }} 
* {{sh icon}} [http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Mirca-Elijade-Sveto-i-profano_2313/ Mirča Elijade - Sveto i profano]{{Dead link|date=April 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 
* {{sh icon}} [http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Mirca-Elijade-Joga-besmrtnost-i-sloboda_2312/ Mirča Elijade - Joga besmrtnost i sloboda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110913013150/http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Mirca-Elijade-Joga-besmrtnost-i-sloboda_2312/ |date=2011-09-13 }} 
* {{sh icon}} [http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Mirca-Elijade-Istorija-verovanja-i-religijskih-ideja_4448/ Mirča Elijade - Istorija verovanja i religijskih ideja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115073122/http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Mirca-Elijade-Istorija-verovanja-i-religijskih-ideja_4448/ |date=2012-01-15 }}

{{Lifetime|1907|1986|Eliade, Mircea}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki historičari]]
[[Kategorija:Rumunski pisci]]
[[Kategorija:Antropolozi]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Filozofija religije]]</text>
      <sha1>jd5yg1f1h5bqeeh3kwknz70bl39cuks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nathan Fillion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149389</id>
    <revision>
      <id>42705551</id>
      <parentid>42251576</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T01:42:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PaulLim11</username>
        <id>347219</id>
      </contributor>
      <comment>Image</comment>
      <origin>42705551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1205" sha1="ib5k5f0bakl31xnois0tf0w6lz1cbxo" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime             = Nathan Fillion
| slika            = Nathan Fillion at San Diego Comic Con 2026-5.jpg
| image_size       =
| alt              =
| opis          = Fillion 2026. godine
| ime_po_rođenju       = 
| datum_rođenja       = {{Birth date and age|df=yes|1971|3|27}}
| mjesto_rođenja      = [[Edmonton]], [[Alberta]], [[Kanada]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| other_names      =
| zanimanje       = glumac
| period     = 1993–
}}

'''Nathan Christopher Fillion''' ({{IPA-en|ˈfɪljən|pron}}; 27. mart 1971 - ) je [[Kanada|kanadski]] glumac. Postao je poznat zahvaljujući ulozi kapetana [[Malcolm Reynolds|Malcolma Reynoldsa]] u kratkotrajnoj, ali kultnoj SF-seriji ''[[Firefly (TV serija)|Firefly]]'' i njenom filmskom nastavku ''[[Serenity (film)|Serenity]]''. Slavu je stekao kao [[Richard Castle]], naslovni protagonist kriminalističke TV-serije ''[[Castle (TV serija)|Castle]]''.

== Izvori ==
{{Reflist
| colwidth = 30em
| refs =
}}

== Vanjske veze ==
{{Commons and category}}
* {{IMDb name|0277213}}

{{Castle}}

{{Lifetime|1971||Fillion, Nathan}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Kanadski filmski glumci]]
[[Kategorija:Kanadski televizijski glumci]]</text>
      <sha1>ib5k5f0bakl31xnois0tf0w6lz1cbxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danny &amp; the Juniors</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153012</id>
    <revision>
      <id>42705524</id>
      <parentid>42249527</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:27:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1515" sha1="51b25v242i7shxb8hd7idj1er63gqvh" xml:space="preserve">'''''Danny &amp; the Juniors''''' je američka vokalna ([[do woop]]) grupa specijalizirana za [[rock and Roll|rock and roll]] pjesme, najpoznatiji po hitu ''[[At the Hop]]'' s kraja 1950-ih. Nastala je 1955. u [[Philadelphia|Philadelphiji]] kada su originalni sastav činili [[Danny Rapp]] (glavni tenor), Joe Terranova (bariton/bas), [[Dave White (muzičar)|Dave White]] (tenor) i Frank Maffei (drugi tenor). Nakon još dva hita - Rock and Roll Is Here To Stay and Twistin' USA - je počela popularnost, ali je 1970-ih uživala nešto uspjeha zbog nostalgije. Početkom 1960-ih je grupu napustio White kako bi se posvetio komponiranju; zamijenio ga je Frankov brat Bobby. Godine 1978. je Danny Rapp napustio grupu i osnovao vlastitu, ali je 1983. izvršio samoubistvo.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.dannyandthejuniors.com/ Official Danny &amp; The Juniors Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110621235809/http://dannyandthejuniors.com/ |date=2011-06-21 }}
* [http://www.vocalgroup.org/inductees/danny_juniors.html 'Danny and The Juniors' Vocal Group Hall of Fame Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151103235619/http://www.vocalgroup.org/inductees/danny_juniors.html |date=2015-11-03 }}
* [http://doowopy.de/old/02page/J/eJuniors.html Danny &amp; The Juniors] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.coventgardenradio.com/ Covent Garden Radio London]

{{DEFAULTSORT:Danny &amp; The Juniors}}
[[Kategorija:Rock grupe]]</text>
      <sha1>51b25v242i7shxb8hd7idj1er63gqvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danny Rapp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153013</id>
    <revision>
      <id>42705525</id>
      <parentid>41390434</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:30:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1431" sha1="f57k1zojchthky0gta639rwi8sb5do7" xml:space="preserve">'''Daniel Joseph &quot;Danny&quot; Rapp''' (10. maj 1941 – 5. april 1983) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] pjevač i muzičar, najpoznatiji kao frontman rock and roll benda ''[[Danny &amp; the Juniors]]''. Rapp je bio među osnivačima benda 1955. i u njemu ostao sve do 1978. kada se on raspao. Frank Maffei i Joe Terranova su osnovali jedan, a Danny Rapp drugi bend; oba su koristila ime ''Danny &amp; the Juniors''. 

Pronađen je mrtav 5. aprila 1983. u gradiću Quartzsite u Arizoni. Istraga je pokazala da je izvršio samoubistvo hicem iz pištolja u glavu.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske veze ==
* [http://www.doowopy.de/02page/J/eJuniors.html Danny &amp; The Juniors I] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.classicbands.com/danny.html Danny &amp; The Juniors II]
* [http://www.tsimon.com/juniors.htm Danny &amp; the Juniors III]
* [http://www.dannyandthejuniors.com/bio.html Bio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120421014655/http://www.dannyandthejuniors.com/bio.html |date=2012-04-21 }}
* [http://www.imdb.com/name/nm1734903/ Danny Rapp at the IMDb]
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=6870383 Danny's Gravesite]
* [http://news.google.com/newspapers?id=7T9KAAAAIBAJ&amp;sjid=MSINAAAAIBAJ&amp;pg=6782,1355776&amp;dq=la+paz+county&amp;hl=en News story concerning Rapp suicide]


{{Lifetime|1941|1983|Rapp, Danny}}

[[Kategorija:Američki pop-pjevači]]</text>
      <sha1>f57k1zojchthky0gta639rwi8sb5do7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>205351</id>
    <revision>
      <id>42705450</id>
      <parentid>42704886</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:32:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Općenito */</comment>
      <origin>42705450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="203397" sha1="miepkduy0byq1aipgq1btuig4kjmkzu" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. 

==Književnost==

{| style=&quot;border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] •  {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Književne nagrade'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Nacionalne književnosti'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot;colspan=&quot;4&quot;| 
{{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot; | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Autori'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Djela'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
# ''[[Titus Andronicus]]''
# ''[[A Christmas Carol]]''
# ''[[Through the Looking-Glass]]'' (&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)
# ''[[Euclid and his Modern Rivals]]''
# ''[[The Nursery &quot;Alice&quot;]]''
# [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')
# ''[[The Floating Admiral]]''
# ''[[Animal Farm]]''
# ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]''
# ''[[Born Fighter]]''
# ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]''
# ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]''
# ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]''
# ''[[The Constant Gardener]]''

| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;3&quot;| '''Sherlock Holmes'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;3&quot; |
&quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]''
----
{{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Likovi i franšize'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Sherlock Holmes'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Agatha Christie'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''''Harry Potter'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Carrollova ''Alice'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Ostalo'''
|- style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; |
| 
# [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]]
# [[Dr. Watson]]
# [[Sebastian Moran]]
# [[Inspektor Lestrade]]
# [[Mycroft Holmes]]
# [[Profesor Moriarty]]
# [[Irene Adler]]
# [[Mary Morstan]]
----
# [[Klub Diogenes]]
| 
# [[Hercule Poirot]]
# [[Miss Marple]]
# [[Tommy i Tuppence]]
# [[Viši inspektor Japp]]
# [[Arthur Hastings]]
# [[Parker Pyne]]
# [[Ariadne Oliver]]
# [[Gospođica Lemon]]
| 
# [[Sirius Black]]
# [[Remus Lupin]]
# [[Severus Snape]]
# [[Armando Dippet]]
# [[Gabrielle Delacour]]
# [[Alastor Moody]]
# [[Barty Crouch]]
# [[Phineas Nigellus Black]]
| 
# [[Jubjub]]
# [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]]
# [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]]
# [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]]
# [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]]
# [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]]
# [[Ludi Šeširdžija]]
# [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]
|
# [[James Bond (lik)]]
|}

===Engleska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja engleske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''(&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery &quot;Alice&quot;]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • &quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]''

|group3 = Likovi
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = Holmes
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]]

|group2 = ''Harry Potter''
|list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]]

|group3 = ''Alice''
|list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]

|group4 = Christie
|list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]]

}}

|group4=Ostalo
|list4= [[Klub Diogenes]]

|below=

}}

===Francuska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja francuske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;

|above= [[Francuska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Francuska književnost&lt;/span&gt;]]

|group1 = Pisci
|list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • &quot;[[Le Bateau ivre]]&quot; • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'')

|below= [[Emma Bovary|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Emma Bovary&lt;/span&gt;]] • [[Bérenger|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Bérenger&lt;/span&gt;]]

}}

===Ruska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja ruske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;

|above= [[Ruska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Ruska književnost&lt;/span&gt;]] (nedovršeno)

|group1 = Pisci
|list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]''

|below= 

}}

===Američka književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja američke književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]])

|group2 = Djela
|list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]]

|below= [[Auguste Dupin|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;C. Auguste Dupin&lt;/span&gt;]] • [[Yoknapatawpha|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Yoknapatawpha&lt;/span&gt;]] • [[Obitelj Compson|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Obitelj Compson&lt;/span&gt;]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]]

}}

===Japanska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja japanske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]]

|group2 = Djela
|list2= &quot;[[Ningen Isu]]&quot; • &quot;[[Rashōmon]]&quot; • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'')

|below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]]

}}

===Ostalo===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Ostali doprinosi s područja književnosti
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Afrika 

|list1= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}}
|group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black;
|list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]]

|group2 = {{flagicon|GAN}} Gana
|group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black;
|list2=[[J. E. Casely Hayford]]

|group3 = {{flagicon|TOG}} Togo
|group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E;
|list3=[[Félix Couchoro]]


}} 


|group2 = Amerike 
|group2style = 
|list2= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}}
|group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859;
|list1=[[Machado de Assis]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}}
|group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red;
|list2=[[Nicolás Guillén]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
|group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list3=[[Rufino Blanco-Fombona]]

|group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
|group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]]

|group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
|group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]]

}}  

|group3 = Azija  
|group3style =
|list3= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue;
|list1= [[Shmuel Yosef Agnon]]

|group2 = {{flagicon|KIN}} Kina
|group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver;
|list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]]

|group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF;
|list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]''

|group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red;
|list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]]

}}  

|group4 = Europa 
|group4style = 
|list4= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver;
|list1= [[Karl Bruckner]]

|group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|group2style =  text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;

|group1 = Pisci
|list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Der Process]] • ''&quot;[[Vor dem Gesetz]]&quot;'' • ''&quot;[[Die Verwandlung]]&quot;''''}}

|group3 = {{flagicon|DAN}} Danska
|group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver;
|list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= ''[[U registraturi]]''

|group5 = {{flagicon|IRS}} Irska
|group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver;
|list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]]

|group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list6= [[Ferenc Molnár]]

|group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška
|group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868;
|list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow;
|list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]]

|group9 = {{flagicon|ITA}} Italija
|group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]]

|group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]]

|group11 = {{flagicon|EST}} Estonija
|group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;
|list11= {{Navbox subgroup
| groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;

|group1 = Pisci
|list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Kalevipoeg]]''}}

|group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]]

|group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold;
|list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]]

}}  

|group5 = Oceanija 
|group5style = 
|list5={{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
|group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list1= [[Banjo Paterson]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
|group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list2= [[Vilsoni Hereniko]]
}}  

|group6 = {{nowrap|Antički Rim}}
|group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F;
|list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]]


|below= 

}}

==Glazba==

===Teorija i terminologija u glazbi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]]

|list2={{Navbox subgroup
|abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center
|above= '''Eurosong'''
|list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] •  {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}}
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima)
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = 

|above= 

|group1 = Barok
|group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver;
|list1= [[Georg Friedrich Händel]]

|group2 = Klasicizam
|group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver;
|list2= [[Jan Václav Stamic]]

|group3 = Romantizam
|group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver;
|list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]]

|group4 = XX. stoljeće
|group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Impresionizam
|list1= [[Maurice Ravel]]

|group3 = Avangarda
|list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]]

|group2 = Modernizam
|list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Neoklasicizam
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]]

|group2 = Ekspresionizam
|list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]]

}}

|group5 = Ostalo
|list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]]
}}


|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o pop izvođačima
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle =  background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Solisti
|list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]]

|group2 = Bendovi
|list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]]

}}

=== Opus === 

{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz kompozicije
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Opere
|list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'')

|group2 = Baleti
|list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]''

|group3 = Instrumentalna djela
|list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]''

|group4 = Himne
|list4= &quot;[[Kimigayo]]&quot; • &quot;[[Noble patria, tu hermosa bandera]]&quot; • &quot;[[God Bless Our Homeland Ghana]]&quot; • &quot;[[Advance Australia Fair]]&quot; • &quot;[[Hino Nacional Brasileiro]]&quot; • &quot;[[Aegukka]]&quot; • &quot;[[La Bayamesa]]&quot; • &quot;[[Angola Avante]]&quot; • &quot;[[God Defend New Zealand]]&quot; • &quot;[[Gloria al Bravo Pueblo]]&quot; • &quot;[[Nokor Reach]]&quot; • &quot;[[Pjesma Kmerske Republike]]&quot; • &quot;[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]&quot; • &quot;[[Himna Narodne Republike Kampućije]]&quot; • &quot;[[Državna himna Hondurasa]]&quot; • &quot;[[L'Aube Nouvelle]]&quot; • &quot;[[God Bless Fiji]]&quot; • &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; • &quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot; • &quot;[[God zij met ons Suriname]]&quot; • &quot;[[Majulah Singapura]]&quot; • &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz pop skladbe
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Albumi
|list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]]

|group2 = Pjesme
|list2= &quot;[[Russians]]&quot; • &quot;[[Wavin' Flag]]&quot; • &quot;[[Manijači]]&quot; • &quot;[[Molitva (pjesma)|Molitva]]&quot; • &quot;[[Rijeka bez imena]]&quot; • &quot;[[Vjerujem u ljubav]]&quot; • &quot;[[I love you mi vida]]&quot; • &quot;[[Lejla]]&quot; • &quot;[[Oro (pjesma)|Oro]]&quot; • &quot;[[Bistra voda]]&quot; • &quot;[[Rändajad]]&quot; • &quot;[[Lane moje]]&quot; • &quot;[[La La Love]]&quot; • &quot;[[Never Forget]]&quot; • &quot;[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]&quot; • &quot;[[Lost and Forgotten]]&quot; • &quot;[[Ovo je Balkan]]&quot; • &quot;[[Milim]]&quot; • &quot;[[What's Another Year?]]&quot; • &quot;[[Rock me]]&quot; • &quot;[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]&quot; • &quot;[[Zauvijek moja]]&quot; • &quot;[[Wadde hadde dudde da?]]&quot; • &quot;[[Love in Rewind]]&quot; • &quot;[[Hold Me Now]]&quot; • &quot;[[We Could Be the Same]]&quot; • &quot;[[Allez Ola]]&quot; • &quot;[[Everybody (pjesma)|Everybody]]&quot; • &quot;[[Refrain]]&quot; • &quot;[[Munja i grom]]&quot; • &quot;[[Korake ti znam]]&quot; • &quot;[[Party for Everybody]]&quot; • &quot;[[Crno i belo]]&quot; • &quot;[[Kuula (pjesma)|Kuula]]&quot; • &quot;[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]&quot; • &quot;[[Only Teardrops]]&quot; • &quot;[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]&quot; • &quot;[[Moja ljubavi]]&quot; • &quot;[[Svadbarskim sokakom]]&quot; • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • &quot;[[Adio (pjesma)|Adio]]&quot; • &quot;[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]&quot; • &quot;[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]&quot; • &quot;[[Bangaranga]]&quot;

|group4 = Instrumentalna djela
|list4= 

|group3 = OST
|list3= &quot;[[Butter-Fly]]&quot; • &quot;[[brave heart]]&quot; • &quot;[[keep On]]&quot; • &quot;[[I wish]]&quot; • &quot;[[Katayoku no Tori]]&quot; • &quot;[[VII (pjesma)|VII]]&quot;

|below= 

}}

==Likovna umjetnost==

===Umjetnici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikari&lt;br&gt;Ilustratori/Crtači
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]]

|group2 = Kipari&lt;br&gt;Dizajneri
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]]

|group3 = Arhitekti
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]]

|group4 = Fotografi
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]]

|below= 

}}

===Umjetnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikarstvo
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' 

|group2 = Kiparstvo&lt;br&gt;Dizajn
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]]

|group3 = Arhitektura
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]]

|group4 = Općenito
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]]

|below= 

}}

==Filmska umjetnost==

===Opći pojmovi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja filmografije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]]

|list2=
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmašima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = Glumci
|list1=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Duško Gruborović]]

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]]

|group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list6 = [[Irène Jacob]]

|group7 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list8= [[Matt Frewer]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group9style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list9= [[Édgar Ramírez]]
}}

|group2 = Režiseri
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Bryan Singer]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Alfred Hitchcock]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}}
| group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[Federico Fellini]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]]


|group5 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]]

|group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list6= [[Peter Weir]]

|group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list8= [[Pim de la Parra]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}}
| group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center;
|list9= [[Agnieszka Holland]]

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list10= [[Gints Zilbalodis]]

}}

|group3 = Scenaristi&lt;br&gt;Producenti
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]]

|group2 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]]

|group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[David Shore]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]]

}}

|below= 

}}

===Filmovi i serije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmovima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. &amp; Mrs. Smith (1941)|Mr. &amp; Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]''

|group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]]

|group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700;
|list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
| group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list1 =''[[Savva. Serdce voina]]''

}}

|group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]''

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver
|list8= ''[[Whale Rider]]''

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]''

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group10style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list10= ''[[Punto y raya]]''

|group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
| group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]''

|group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
| group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list12= ''[[The Land Has Eyes]]''

|group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list13= ''[[Wan Pipel]]''

|group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]''

|group15= Likovi
|list15 = [[King Kong]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black;

|group1 = ''Star Wars''
|list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]]

|group2 = ''Saw''
|list2 = [[Mark Hoffman]]

}}

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o serijama
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Law &amp; Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' ''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]&quot;)

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Perfect World]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Saint's Supper]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Gates of Judgment]]&quot; ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]&quot; ])

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]''

|group6= Likovi
|list6 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}

}}

==Strip i mange==

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja stripa
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Stripovska smrt]]

|list2=
}}

===Batman===

{{Navbox generic
|titlestyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Batman
|groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|belowstyle=  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|groupstyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;

|above= 

|group1 = Likovi
|group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]]

|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]
&lt;!--
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

===Bleach===

{{Navbox 
|titlestyle =  
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Bleach
|groupstyle =
|abovestyle=
|belowstyle=  
|groupstyle =  

|above= 

|group1 = 
|group1style = 
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]]

&lt;!--
|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

==Prirodne znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizika
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]]

|group2 = Kemija
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]]

|group3 = Biologija&lt;br&gt;Medicina
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;

|group1=Biologija
|list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' •  [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]]

|group2=Medicina
|list2= [[Guillain-Barréov sindrom]]

}}

|group4 = Tehnologija
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;

|group1=Računalna tehnologija
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Will of the Wisps]]''
}}

|group5 = Geografija
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1=Država
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}}

|group2=Naselja
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[Balboa (Panama)|Balboa]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} 
{{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Moiwana]]
{{nowrap end}}

|group3=Ostalo
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1 = Administracija
|list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]]

|group2 = Otoci&lt;br&gt;Poluotoci
|list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]]

|group3 = Hidrologija
|list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] 

|group4 = Geologija
|list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]]

|group5 = Ostalo
|list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]]

}}

}}

|below= 

}}

===Znanstvenici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanstvenike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizičari
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]]

|group2 = Kemičari
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]]

|group3 = Liječnici
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]]

|group4 = Izumitelji
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]]

|group5 = Geografi
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= [[Vladimir Tagancev]]

|below= 

}}

==Društvene znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno)

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = pre-XX vijek.
|list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = XVIII. vijek
|list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' 

|group2 = XIX. vijek
|list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] • [[Panamska kriza 1885.]] • [[Tisućudnevni rat]]

|group3 = XX. vijek&lt;br&gt;(do 1914.)
|list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] • [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] • [[Privremena vladina hunta (Panama)]] • [[Zona Panamskog kanala]]

}}

|group2 = Prvi svjetski rat&lt;br&gt;(1914. - 1918.)
|list2 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] 

|group2 = Bitke
|list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]]

}}

|group3 = Međuratno razdoblje&lt;br&gt;(1918. - 1939.)
|list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]]

|group4 = Drugi svjetski rat&lt;br&gt;(1939. - 1945.)
|list4 =  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]]

|group2 = Bitke
|list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]]

}}

|group5 = Hladni rat&lt;br&gt;(1945. - 1991.)
|list5 =  [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] • [[Kubanska invazija na Panamu]] • [[Opći izbori u Panami 1968.]] • [[Državni udar u Panami 1968.]]

|group6 = 1990-e&lt;br&gt;XXI. vijek
|list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]]


}}

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]]

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]''

|group2 = Posebno
|list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] 


}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]''

|group5 = Lingvistika
|group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black;
|list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]''


|below= 

}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Slavko Goldstein]]

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;


|group1 = Pravo
|list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]]

|group2 = Kriminologija
|list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]]


}}

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Amerike
|list1 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]]

|group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|list2=  [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]]

|group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika
|list3=  [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]]

|group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil
|list4=  [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]]

|group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba
|list5=  [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]]

|group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela 
|list6=  [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]]

|group7 = {{flagicon|HON}} Honduras
|list7=  [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]]

|group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam
|list8=  [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]]

|group9 = {{flagicon|PAN}} Panama
|list9=  [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] • [[Demetrio H. Brid]] • [[José Agustín Arango]] • [[Tomás Arias]] • [[Federico Boyd]] • [[Manuel Amador Guerrero]] • [[José Domingo de Obaldía]] • [[Belisario Porras]] • [[Arnulfo Arias]] • [[Harmodio Arias]] • [[Mireya Moscoso]]

}}


|group2 = Europa
|list2=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]]

|group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|list1 = [[Boris Jeljcin]]

|group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija
|list2 = [[Eduard Ševarnadze]]

|group3 = {{flagicon|EST}} Estonija
|list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]]

}}

|group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]]

|group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1 = 

|group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika
|list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]]

|group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]]

|group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka
|list4 = [[Walter Ulbricht]]

}}

|group5 = {{flagicon|ITA}} Italija
|list5 = [[Giovanni Giolitti]]

|group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|list6 = [[Francisco Franco]]

|group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|list8 = [[Olof Palme]]

|group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|list9 = [[Karl Renner]]

|group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka
|list10 = [[Ioannis Metaxas]]

|group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]]

|group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija
|list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]]

|group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]]

|group15 = {{flagicon|FIN}} Finska
|list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]]

|group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska
|list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]]

|group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]]
}}

|group3= Azija i&lt;br&gt;Oceanija
|list3= [[Kir Mlađi]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|JAP}} Japan
|list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]]

|group2 = {{flagicon|Kina}} Kina
|list2 = [[Pu Yi]]

|group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]]

|group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan
|list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]]

|group5 = {{flagicon|Indija}} Indija
|list5 = [[Jawaharlal Nehru]]

|group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja
|list6 = [[Sunjong od Koreje]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja
|list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]]

|group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja
|list2 = 

}}

|group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|list7 = [[Menahem Begin]]

|group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]]
 
|group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan
|list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]]

|group12 = {{flagicon|AUS}} Australija
|list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]]

|group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland
|list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]]

|group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar
|list10 = [[U Thant]]

|group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži
|list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]]

|group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur
|list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]]

}}

|group4= Afrika
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|EGI}} Egipat
|list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]]

|group2= {{flagicon|ANG}} Angola
|list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]]

|group3= {{flagicon|SOM}} Somalija
|list3= [[Mohamed Siad Barre]]

|group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve
|list4= [[Robert Mugabe]]

|group5={{flagicon|TOG}} Togo
|list5= [[Faure Gnassingbé]]

|group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti
|list6=[[Félix Houphouët-Boigny]]

|group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja
|list7= [[Ahmed Sékou Touré]]

|group8={{flagicon|GAN}} Gana
|list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]]

|group9={{flagicon|BEN}} Benin
|list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]]

}}

}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]]

|group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]]

|group3= {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]]

|group4= {{flagicon|ITA}} Italija
|list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] 

|group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list5= [[Edward Rydz-Śmigły]]

|group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list6= [[Võ Nguyên Giáp]]

|group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list7= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]]

|group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]]

}}

|group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]]

|group9= {{flagicon|JAP}} Japan
|list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]]

|group10= {{flagicon|SRB}} Srbija
|list10= [[Pavle Jurišić Šturm]]

|group11= {{flagicon|RUS}} Rusija
|list11={{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo
|list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]]

|group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]]

}}

|group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|list12= [[Nam Il]]

|group13= {{flagicon|EST}} Estonija
|list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]]

|group14= {{flagicon|PAN}} Panama 
|list14 = [[José de Fábrega]] • [[Tomás de Herrera]]

}}

|group5 = Filozofi
|group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] • [[Victoriano Lorenzo]]


|below= 

}}

==Sport==

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Općenito o sportu (po sportovima)
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} 
{{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}}  
{{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

|group2 = Klubovi
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]]
{{nowrap end}}

|group3 = Lige
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]]
{{nowrap end}}

|group4 = Prvenstva
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}}
{{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Finala
|list1= {{nowrap begin}}
[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} 
[[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} 
[[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} 
[[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]]
{{nowrap end}}

}}

|group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
{{nowrap end}}

|group3 = Olimpijske igre
|list3= 

|group4 = Kup nacija
|list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]]
{{nowrap end}}

|group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
|list5 = {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]]
{{nowrap end}}

}}

|group5 = Ostalo
|list5= {{nowrap begin}}
[[FIFA 100]] {{•w}} 
[[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} 
[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} 
[[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} 
[[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} 
''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} 
[[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} 
[[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} 
&quot;[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]&quot; {{•w}}
&quot;[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]&quot;
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Suci
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} 
{{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]]
{{nowrap end}}

|group2 = Stadioni
|list2 = {{nowrap begin}}
[[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} 
[[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} 
[[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} 
[[Stade de France]] {{•w}} 
[[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} 
[[Stade de l'Amitié]]
{{nowrap end}}

}}

}}

|group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]]
{{nowrap end}}

|group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = EHF
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} 
{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} 
{{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} 
{{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} 
{{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]]
{{nowrap end}}

|group2 = AHF
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}}
{{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]]
{{nowrap end}}

|group3 = CAHB
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
{{nowrap end}}

|group4 = OCHF
|list4= {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}}
{{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}}
{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]]
{{nowrap end}}

|group5 = PATHF
|list5= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

 }}

|group2 = Klubovi
|list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]]

|group3 = Prvenstva
|list3= 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] &lt;small&gt;(osim dvorana)&lt;/small&gt; • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]]

|group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]]

|group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
|list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]]

|group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]]
|list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]]

|group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]]
|list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]]

}}

|group4 = Ostalo
|list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]]


}}

|group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
|list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]]

|group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
|list5= [[FIBA EuroBasket]] • &quot;[[Havlicek je ukrao loptu!]]&quot; • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} &quot;[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]&quot; • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]]

|group2 = Klubovi
|list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]])

}}

| group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi	
| list6  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]])
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol
| list7  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

|below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]]

}}

===Sportaši===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi o sportašima
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika
| list1  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} 
{{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]]
{{nowrap end}}

| group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks
| list2  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}}  
{{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]]
{{nowrap end}}

| group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1
| list3  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]]
{{nowrap end}} 

| group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
| list4  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]]
{{nowrap end}}

| group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje
| list5  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]]
{{nowrap end}}

| group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje
| list6  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]]
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi
| list7  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]]
{{nowrap end}}

| group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje
| list8  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]]
{{nowrap end}}

| group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
| list9  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]
{{nowrap end}}

| group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega
| list10  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]]
{{nowrap end}}

| group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis
| list11  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o rukometašima
| listclass = hlist


| group1 = Europa
| list1  = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Veselin Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Žarko Marković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Rade Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}}
{{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}}
{{flagicon|UK}}  [[Steven Larsson]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

|group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list1= 
{{nowrap begin}}
[[Thierry Omeyer]]{{•w}} 
[[Nikola Karabatić]]{{•w}} 
[[Daniel Narcisse]]{{•w}} 
[[Didier Dinart]]{{•w}} 
[[Jérôme Fernandez]]{{•w}} 
[[Luc Abalo]]{{•w}} 
[[Claude Onesta]]{{•w}} 
[[Guillaume Gille]]{{•w}} 
[[Joël Abati]]{{•w}} 
[[Guillaume Joli]]{{•w}} 
[[William Accambray]]{{•w}} 
[[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} 
[[Grégory Anquetil]]{{•w}} 
[[Jackson Richardson]]{{•w}} 
[[Olivier Girault]]{{•w}} 
[[Andrej Golić]]{{•w}} 
[[Patrick Cazal]]{{•w}} 
[[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} 
[[Bertrand Gille]]{{•w}} 
[[Michaël Guigou]]{{•w}} 
[[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} 
[[Sébastien Bosquet]]{{•w}} 
[[Xavier Barachet]]{{•w}} 
[[Mathieu Grébille]]{{•w}} 
[[Cyril Dumoulin]]{{•w}} 
[[Kentin Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Burdet]]{{•w}} 
[[Franck Junillon]]{{•w}} 
[[Laurent Puigségur]]{{•w}} 
[[Daouda Karaboué]]{{•w}} 
[[Samuel Honrubia]]{{•w}} 
[[Frédéric Volle]]{{•w}} 
[[Kevynn Nyokas]]{{•w}} 
[[Grégoire Detrez]]{{•w}} 
[[Arnaud Bingo]]{{•w}} 
[[Bertrand Roiné]]{{•w}} 
[[Sébastien Ostertag]]{{•w}} 
[[Alain Portes]]{{•w}} 
[[Daniel Costantini]]{{•w}} 
[[Denis Lathoud]]{{•w}} 
[[Stéphane Plantin]]{{•w}} 
[[Christian Gaudin]]{{•w}} 
[[Philippe Gardent]]{{•w}} 
[[Patrice Canayer]]{{•w}} 
[[Pascal Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Paty]]{{•w}} 
[[Sylvain Nouet]]{{•w}} 
[[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} 
[[Valentin Porte]]{{•w}} 
[[Igor Anić]]{{•w}} 
[[Vincent Gérard]]{{•w}} 
[[Olivier Nyokas]]{{•w}} 
[[Ludovic Fabregas]]{{•w}} 
[[Benoît Kounkoud]]{{•w}} 
[[Théo Derot]]{{•w}} 
[[Nedim Remili]]{{•w}}
[[Adrien Dipanda]]{{•w}}
[[Dika Mem]]{{•w}}
[[Raphaël Caucheteux]]{{•w}}
[[Melvyn Richardson]]{{•w}}
[[Hugo Descat]]{{•w}}
[[Guéric Kervadec]]{{•w}}
[[Philippe Debureau]]{{•w}}
[[Nicolas Tournat]]{{•w}}
[[Yann Genty]]{{•w}}
[[Romain Lagarde]]{{•w}} 
[[Dylan Nahi]]{{•w}} 
[[Aymeric Minne]]{{•w}}
[[Yanis Lenne]]{{•w}}
[[Thibaut Briet]]{{•w}}
[[Elohim Prandi]]{{•w}}
[[Rémi Desbonnet]]{{•w}}
[[Samir Bellahcene]]{{•w}}
[[Karl Konan]]{{•w}}
[[Charles Bolzinger]]
{{nowrap end}}

}}


| group2 =  Afrika
| list2 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} 
{{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}}
{{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]]
{{nowrap end}}

| group4 =  Amerike
| list4 = 
{{nowrap begin}} 
{{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o nogometašima 
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

| group1 = Europa
| list1 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}}  
{{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}}
{{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}}
{{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}}  
{{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}}    
{{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}}  
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]]
{{nowrap end}}

| group2 = Afrika
| list2 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}}
{{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} 
{{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}}
{{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} 
{{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}}
{{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} 
{{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} 
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]]
{{nowrap end}}

| group4 = Amerike
| list4 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} 
{{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}}
{{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] 

{{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]]
{{nowrap end}}

}}</text>
      <sha1>miepkduy0byq1aipgq1btuig4kjmkzu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705496</id>
      <parentid>42705450</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:43:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Općenito */</comment>
      <origin>42705496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="203430" sha1="a19vu2t1awdy8ptr1es1p1yugo4c23f" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. 

==Književnost==

{| style=&quot;border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] •  {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Književne nagrade'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Nacionalne književnosti'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot;colspan=&quot;4&quot;| 
{{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot; | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Autori'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Djela'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
# ''[[Titus Andronicus]]''
# ''[[A Christmas Carol]]''
# ''[[Through the Looking-Glass]]'' (&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)
# ''[[Euclid and his Modern Rivals]]''
# ''[[The Nursery &quot;Alice&quot;]]''
# [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')
# ''[[The Floating Admiral]]''
# ''[[Animal Farm]]''
# ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]''
# ''[[Born Fighter]]''
# ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]''
# ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]''
# ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]''
# ''[[The Constant Gardener]]''

| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;3&quot;| '''Sherlock Holmes'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;3&quot; |
&quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]''
----
{{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Likovi i franšize'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Sherlock Holmes'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Agatha Christie'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''''Harry Potter'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Carrollova ''Alice'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Ostalo'''
|- style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; |
| 
# [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]]
# [[Dr. Watson]]
# [[Sebastian Moran]]
# [[Inspektor Lestrade]]
# [[Mycroft Holmes]]
# [[Profesor Moriarty]]
# [[Irene Adler]]
# [[Mary Morstan]]
----
# [[Klub Diogenes]]
| 
# [[Hercule Poirot]]
# [[Miss Marple]]
# [[Tommy i Tuppence]]
# [[Viši inspektor Japp]]
# [[Arthur Hastings]]
# [[Parker Pyne]]
# [[Ariadne Oliver]]
# [[Gospođica Lemon]]
| 
# [[Sirius Black]]
# [[Remus Lupin]]
# [[Severus Snape]]
# [[Armando Dippet]]
# [[Gabrielle Delacour]]
# [[Alastor Moody]]
# [[Barty Crouch]]
# [[Phineas Nigellus Black]]
| 
# [[Jubjub]]
# [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]]
# [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]]
# [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]]
# [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]]
# [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]]
# [[Ludi Šeširdžija]]
# [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]
|
# [[James Bond (lik)]]
|}

===Engleska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja engleske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''(&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery &quot;Alice&quot;]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • &quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]''

|group3 = Likovi
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = Holmes
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]]

|group2 = ''Harry Potter''
|list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]]

|group3 = ''Alice''
|list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]

|group4 = Christie
|list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]]

}}

|group4=Ostalo
|list4= [[Klub Diogenes]]

|below=

}}

===Francuska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja francuske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;

|above= [[Francuska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Francuska književnost&lt;/span&gt;]]

|group1 = Pisci
|list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • &quot;[[Le Bateau ivre]]&quot; • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'')

|below= [[Emma Bovary|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Emma Bovary&lt;/span&gt;]] • [[Bérenger|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Bérenger&lt;/span&gt;]]

}}

===Ruska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja ruske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;

|above= [[Ruska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Ruska književnost&lt;/span&gt;]] (nedovršeno)

|group1 = Pisci
|list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]''

|below= 

}}

===Američka književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja američke književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]])

|group2 = Djela
|list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]]

|below= [[Auguste Dupin|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;C. Auguste Dupin&lt;/span&gt;]] • [[Yoknapatawpha|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Yoknapatawpha&lt;/span&gt;]] • [[Obitelj Compson|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Obitelj Compson&lt;/span&gt;]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]]

}}

===Japanska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja japanske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]]

|group2 = Djela
|list2= &quot;[[Ningen Isu]]&quot; • &quot;[[Rashōmon]]&quot; • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'')

|below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]]

}}

===Ostalo===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Ostali doprinosi s područja književnosti
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Afrika 

|list1= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}}
|group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black;
|list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]]

|group2 = {{flagicon|GAN}} Gana
|group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black;
|list2=[[J. E. Casely Hayford]]

|group3 = {{flagicon|TOG}} Togo
|group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E;
|list3=[[Félix Couchoro]]


}} 


|group2 = Amerike 
|group2style = 
|list2= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}}
|group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859;
|list1=[[Machado de Assis]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}}
|group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red;
|list2=[[Nicolás Guillén]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
|group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list3=[[Rufino Blanco-Fombona]]

|group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
|group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]]

|group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
|group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]]

}}  

|group3 = Azija  
|group3style =
|list3= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue;
|list1= [[Shmuel Yosef Agnon]]

|group2 = {{flagicon|KIN}} Kina
|group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver;
|list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]]

|group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF;
|list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]''

|group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red;
|list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]]

}}  

|group4 = Europa 
|group4style = 
|list4= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver;
|list1= [[Karl Bruckner]]

|group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|group2style =  text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;

|group1 = Pisci
|list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Der Process]] • ''&quot;[[Vor dem Gesetz]]&quot;'' • ''&quot;[[Die Verwandlung]]&quot;''''}}

|group3 = {{flagicon|DAN}} Danska
|group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver;
|list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= ''[[U registraturi]]''

|group5 = {{flagicon|IRS}} Irska
|group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver;
|list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]]

|group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list6= [[Ferenc Molnár]]

|group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška
|group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868;
|list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow;
|list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]]

|group9 = {{flagicon|ITA}} Italija
|group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]]

|group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]]

|group11 = {{flagicon|EST}} Estonija
|group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;
|list11= {{Navbox subgroup
| groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;

|group1 = Pisci
|list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Kalevipoeg]]''}}

|group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]]

|group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold;
|list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]]

}}  

|group5 = Oceanija 
|group5style = 
|list5={{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
|group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list1= [[Banjo Paterson]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
|group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list2= [[Vilsoni Hereniko]]
}}  

|group6 = {{nowrap|Antički Rim}}
|group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F;
|list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]]


|below= 

}}

==Glazba==

===Teorija i terminologija u glazbi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]]

|list2={{Navbox subgroup
|abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center
|above= '''Eurosong'''
|list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] •  {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}}
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima)
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = 

|above= 

|group1 = Barok
|group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver;
|list1= [[Georg Friedrich Händel]]

|group2 = Klasicizam
|group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver;
|list2= [[Jan Václav Stamic]]

|group3 = Romantizam
|group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver;
|list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]]

|group4 = XX. stoljeće
|group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Impresionizam
|list1= [[Maurice Ravel]]

|group3 = Avangarda
|list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]]

|group2 = Modernizam
|list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Neoklasicizam
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]]

|group2 = Ekspresionizam
|list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]]

}}

|group5 = Ostalo
|list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]]
}}


|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o pop izvođačima
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle =  background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Solisti
|list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]]

|group2 = Bendovi
|list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]]

}}

=== Opus === 

{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz kompozicije
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Opere
|list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'')

|group2 = Baleti
|list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]''

|group3 = Instrumentalna djela
|list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]''

|group4 = Himne
|list4= &quot;[[Kimigayo]]&quot; • &quot;[[Noble patria, tu hermosa bandera]]&quot; • &quot;[[God Bless Our Homeland Ghana]]&quot; • &quot;[[Advance Australia Fair]]&quot; • &quot;[[Hino Nacional Brasileiro]]&quot; • &quot;[[Aegukka]]&quot; • &quot;[[La Bayamesa]]&quot; • &quot;[[Angola Avante]]&quot; • &quot;[[God Defend New Zealand]]&quot; • &quot;[[Gloria al Bravo Pueblo]]&quot; • &quot;[[Nokor Reach]]&quot; • &quot;[[Pjesma Kmerske Republike]]&quot; • &quot;[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]&quot; • &quot;[[Himna Narodne Republike Kampućije]]&quot; • &quot;[[Državna himna Hondurasa]]&quot; • &quot;[[L'Aube Nouvelle]]&quot; • &quot;[[God Bless Fiji]]&quot; • &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; • &quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot; • &quot;[[God zij met ons Suriname]]&quot; • &quot;[[Majulah Singapura]]&quot; • &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz pop skladbe
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Albumi
|list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]]

|group2 = Pjesme
|list2= &quot;[[Russians]]&quot; • &quot;[[Wavin' Flag]]&quot; • &quot;[[Manijači]]&quot; • &quot;[[Molitva (pjesma)|Molitva]]&quot; • &quot;[[Rijeka bez imena]]&quot; • &quot;[[Vjerujem u ljubav]]&quot; • &quot;[[I love you mi vida]]&quot; • &quot;[[Lejla]]&quot; • &quot;[[Oro (pjesma)|Oro]]&quot; • &quot;[[Bistra voda]]&quot; • &quot;[[Rändajad]]&quot; • &quot;[[Lane moje]]&quot; • &quot;[[La La Love]]&quot; • &quot;[[Never Forget]]&quot; • &quot;[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]&quot; • &quot;[[Lost and Forgotten]]&quot; • &quot;[[Ovo je Balkan]]&quot; • &quot;[[Milim]]&quot; • &quot;[[What's Another Year?]]&quot; • &quot;[[Rock me]]&quot; • &quot;[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]&quot; • &quot;[[Zauvijek moja]]&quot; • &quot;[[Wadde hadde dudde da?]]&quot; • &quot;[[Love in Rewind]]&quot; • &quot;[[Hold Me Now]]&quot; • &quot;[[We Could Be the Same]]&quot; • &quot;[[Allez Ola]]&quot; • &quot;[[Everybody (pjesma)|Everybody]]&quot; • &quot;[[Refrain]]&quot; • &quot;[[Munja i grom]]&quot; • &quot;[[Korake ti znam]]&quot; • &quot;[[Party for Everybody]]&quot; • &quot;[[Crno i belo]]&quot; • &quot;[[Kuula (pjesma)|Kuula]]&quot; • &quot;[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]&quot; • &quot;[[Only Teardrops]]&quot; • &quot;[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]&quot; • &quot;[[Moja ljubavi]]&quot; • &quot;[[Svadbarskim sokakom]]&quot; • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • &quot;[[Adio (pjesma)|Adio]]&quot; • &quot;[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]&quot; • &quot;[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]&quot; • &quot;[[Bangaranga]]&quot;

|group4 = Instrumentalna djela
|list4= 

|group3 = OST
|list3= &quot;[[Butter-Fly]]&quot; • &quot;[[brave heart]]&quot; • &quot;[[keep On]]&quot; • &quot;[[I wish]]&quot; • &quot;[[Katayoku no Tori]]&quot; • &quot;[[VII (pjesma)|VII]]&quot;

|below= 

}}

==Likovna umjetnost==

===Umjetnici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikari&lt;br&gt;Ilustratori/Crtači
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]]

|group2 = Kipari&lt;br&gt;Dizajneri
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]]

|group3 = Arhitekti
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]]

|group4 = Fotografi
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]]

|below= 

}}

===Umjetnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikarstvo
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' 

|group2 = Kiparstvo&lt;br&gt;Dizajn
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]]

|group3 = Arhitektura
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]]

|group4 = Općenito
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]]

|below= 

}}

==Filmska umjetnost==

===Opći pojmovi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja filmografije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]]

|list2=
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmašima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = Glumci
|list1=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Duško Gruborović]]

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]]

|group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list6 = [[Irène Jacob]]

|group7 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list8= [[Matt Frewer]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group9style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list9= [[Édgar Ramírez]]
}}

|group2 = Režiseri
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Bryan Singer]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Alfred Hitchcock]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}}
| group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[Federico Fellini]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]]


|group5 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]]

|group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list6= [[Peter Weir]]

|group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list8= [[Pim de la Parra]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}}
| group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center;
|list9= [[Agnieszka Holland]]

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list10= [[Gints Zilbalodis]]

}}

|group3 = Scenaristi&lt;br&gt;Producenti
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]]

|group2 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]]

|group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[David Shore]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]]

}}

|below= 

}}

===Filmovi i serije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmovima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. &amp; Mrs. Smith (1941)|Mr. &amp; Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]''

|group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]]

|group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700;
|list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
| group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list1 =''[[Savva. Serdce voina]]''

}}

|group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]''

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver
|list8= ''[[Whale Rider]]''

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]''

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group10style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list10= ''[[Punto y raya]]''

|group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
| group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]''

|group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
| group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list12= ''[[The Land Has Eyes]]''

|group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list13= ''[[Wan Pipel]]''

|group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]''

|group15= Likovi
|list15 = [[King Kong]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black;

|group1 = ''Star Wars''
|list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]]

|group2 = ''Saw''
|list2 = [[Mark Hoffman]]

}}

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o serijama
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Law &amp; Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' ''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]&quot;)

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Perfect World]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Saint's Supper]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Gates of Judgment]]&quot; ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]&quot; ])

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]''

|group6= Likovi
|list6 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}

}}

==Strip i mange==

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja stripa
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Stripovska smrt]]

|list2=
}}

===Batman===

{{Navbox generic
|titlestyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Batman
|groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|belowstyle=  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|groupstyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;

|above= 

|group1 = Likovi
|group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]]

|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]
&lt;!--
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

===Bleach===

{{Navbox 
|titlestyle =  
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Bleach
|groupstyle =
|abovestyle=
|belowstyle=  
|groupstyle =  

|above= 

|group1 = 
|group1style = 
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]]

&lt;!--
|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

==Prirodne znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizika
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]]

|group2 = Kemija
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]]

|group3 = Biologija&lt;br&gt;Medicina
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;

|group1=Biologija
|list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' •  [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]]

|group2=Medicina
|list2= [[Guillain-Barréov sindrom]]

}}

|group4 = Tehnologija
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;

|group1=Računalna tehnologija
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Will of the Wisps]]''
}}

|group5 = Geografija
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1=Država
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}}

|group2=Naselja
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[Balboa (Panama)|Balboa]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} 
{{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Moiwana]]
{{nowrap end}}

|group3=Ostalo
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1 = Administracija
|list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]]

|group2 = Otoci&lt;br&gt;Poluotoci
|list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]]

|group3 = Hidrologija
|list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] 

|group4 = Geologija
|list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]]

|group5 = Ostalo
|list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]]

}}

}}

|below= 

}}

===Znanstvenici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanstvenike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizičari
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]]

|group2 = Kemičari
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]]

|group3 = Liječnici
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]]

|group4 = Izumitelji
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]]

|group5 = Geografi
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= [[Vladimir Tagancev]]

|below= 

}}

==Društvene znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno)

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = pre-XX vijek.
|list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = XVIII. vijek
|list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' 

|group2 = XIX. vijek
|list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] • [[Panamska kriza 1885.]] • [[Tisućudnevni rat]]

|group3 = XX. vijek&lt;br&gt;(do 1914.)
|list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] • [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] • [[Privremena vladina hunta (Panama)]] • [[Zona Panamskog kanala]]

}}

|group2 = Prvi svjetski rat&lt;br&gt;(1914. - 1918.)
|list2 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] 

|group2 = Bitke
|list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]]

}}

|group3 = Međuratno razdoblje&lt;br&gt;(1918. - 1939.)
|list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]]

|group4 = Drugi svjetski rat&lt;br&gt;(1939. - 1945.)
|list4 =  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]]

|group2 = Bitke
|list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]]

}}

|group5 = Hladni rat&lt;br&gt;(1945. - 1991.)
|list5 =  [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] • [[Kubanska invazija na Panamu]] • [[Opći izbori u Panami 1968.]] • [[Državni udar u Panami 1968.]] • [[Vojna diktatura u Panami]]

|group6 = 1990-e&lt;br&gt;XXI. vijek
|list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]]


}}

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]]

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]''

|group2 = Posebno
|list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] 


}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]''

|group5 = Lingvistika
|group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black;
|list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]''


|below= 

}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Slavko Goldstein]]

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;


|group1 = Pravo
|list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]]

|group2 = Kriminologija
|list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]]


}}

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Amerike
|list1 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]]

|group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|list2=  [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]]

|group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika
|list3=  [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]]

|group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil
|list4=  [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]]

|group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba
|list5=  [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]]

|group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela 
|list6=  [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]]

|group7 = {{flagicon|HON}} Honduras
|list7=  [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]]

|group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam
|list8=  [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]]

|group9 = {{flagicon|PAN}} Panama
|list9=  [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] • [[Demetrio H. Brid]] • [[José Agustín Arango]] • [[Tomás Arias]] • [[Federico Boyd]] • [[Manuel Amador Guerrero]] • [[José Domingo de Obaldía]] • [[Belisario Porras]] • [[Arnulfo Arias]] • [[Harmodio Arias]] • [[Mireya Moscoso]]

}}


|group2 = Europa
|list2=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]]

|group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|list1 = [[Boris Jeljcin]]

|group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija
|list2 = [[Eduard Ševarnadze]]

|group3 = {{flagicon|EST}} Estonija
|list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]]

}}

|group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]]

|group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1 = 

|group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika
|list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]]

|group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]]

|group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka
|list4 = [[Walter Ulbricht]]

}}

|group5 = {{flagicon|ITA}} Italija
|list5 = [[Giovanni Giolitti]]

|group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|list6 = [[Francisco Franco]]

|group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|list8 = [[Olof Palme]]

|group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|list9 = [[Karl Renner]]

|group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka
|list10 = [[Ioannis Metaxas]]

|group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]]

|group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija
|list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]]

|group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]]

|group15 = {{flagicon|FIN}} Finska
|list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]]

|group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska
|list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]]

|group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]]
}}

|group3= Azija i&lt;br&gt;Oceanija
|list3= [[Kir Mlađi]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|JAP}} Japan
|list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]]

|group2 = {{flagicon|Kina}} Kina
|list2 = [[Pu Yi]]

|group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]]

|group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan
|list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]]

|group5 = {{flagicon|Indija}} Indija
|list5 = [[Jawaharlal Nehru]]

|group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja
|list6 = [[Sunjong od Koreje]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja
|list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]]

|group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja
|list2 = 

}}

|group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|list7 = [[Menahem Begin]]

|group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]]
 
|group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan
|list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]]

|group12 = {{flagicon|AUS}} Australija
|list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]]

|group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland
|list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]]

|group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar
|list10 = [[U Thant]]

|group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži
|list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]]

|group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur
|list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]]

}}

|group4= Afrika
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|EGI}} Egipat
|list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]]

|group2= {{flagicon|ANG}} Angola
|list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]]

|group3= {{flagicon|SOM}} Somalija
|list3= [[Mohamed Siad Barre]]

|group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve
|list4= [[Robert Mugabe]]

|group5={{flagicon|TOG}} Togo
|list5= [[Faure Gnassingbé]]

|group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti
|list6=[[Félix Houphouët-Boigny]]

|group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja
|list7= [[Ahmed Sékou Touré]]

|group8={{flagicon|GAN}} Gana
|list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]]

|group9={{flagicon|BEN}} Benin
|list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]]

}}

}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]]

|group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]]

|group3= {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]]

|group4= {{flagicon|ITA}} Italija
|list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] 

|group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list5= [[Edward Rydz-Śmigły]]

|group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list6= [[Võ Nguyên Giáp]]

|group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list7= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]]

|group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]]

}}

|group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]]

|group9= {{flagicon|JAP}} Japan
|list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]]

|group10= {{flagicon|SRB}} Srbija
|list10= [[Pavle Jurišić Šturm]]

|group11= {{flagicon|RUS}} Rusija
|list11={{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo
|list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]]

|group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]]

}}

|group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|list12= [[Nam Il]]

|group13= {{flagicon|EST}} Estonija
|list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]]

|group14= {{flagicon|PAN}} Panama 
|list14 = [[José de Fábrega]] • [[Tomás de Herrera]]

}}

|group5 = Filozofi
|group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] • [[Victoriano Lorenzo]]


|below= 

}}

==Sport==

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Općenito o sportu (po sportovima)
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} 
{{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}}  
{{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

|group2 = Klubovi
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]]
{{nowrap end}}

|group3 = Lige
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]]
{{nowrap end}}

|group4 = Prvenstva
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}}
{{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Finala
|list1= {{nowrap begin}}
[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} 
[[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} 
[[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} 
[[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]]
{{nowrap end}}

}}

|group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
{{nowrap end}}

|group3 = Olimpijske igre
|list3= 

|group4 = Kup nacija
|list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]]
{{nowrap end}}

|group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
|list5 = {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]]
{{nowrap end}}

}}

|group5 = Ostalo
|list5= {{nowrap begin}}
[[FIFA 100]] {{•w}} 
[[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} 
[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} 
[[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} 
[[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} 
''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} 
[[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} 
[[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} 
&quot;[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]&quot; {{•w}}
&quot;[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]&quot;
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Suci
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} 
{{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]]
{{nowrap end}}

|group2 = Stadioni
|list2 = {{nowrap begin}}
[[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} 
[[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} 
[[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} 
[[Stade de France]] {{•w}} 
[[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} 
[[Stade de l'Amitié]]
{{nowrap end}}

}}

}}

|group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]]
{{nowrap end}}

|group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = EHF
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} 
{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} 
{{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} 
{{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} 
{{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]]
{{nowrap end}}

|group2 = AHF
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}}
{{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]]
{{nowrap end}}

|group3 = CAHB
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
{{nowrap end}}

|group4 = OCHF
|list4= {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}}
{{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}}
{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]]
{{nowrap end}}

|group5 = PATHF
|list5= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

 }}

|group2 = Klubovi
|list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]]

|group3 = Prvenstva
|list3= 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] &lt;small&gt;(osim dvorana)&lt;/small&gt; • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]]

|group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]]

|group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
|list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]]

|group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]]
|list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]]

|group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]]
|list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]]

}}

|group4 = Ostalo
|list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]]


}}

|group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
|list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]]

|group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
|list5= [[FIBA EuroBasket]] • &quot;[[Havlicek je ukrao loptu!]]&quot; • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} &quot;[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]&quot; • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]]

|group2 = Klubovi
|list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]])

}}

| group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi	
| list6  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]])
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol
| list7  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

|below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]]

}}

===Sportaši===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi o sportašima
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika
| list1  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} 
{{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]]
{{nowrap end}}

| group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks
| list2  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}}  
{{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]]
{{nowrap end}}

| group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1
| list3  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]]
{{nowrap end}} 

| group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
| list4  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]]
{{nowrap end}}

| group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje
| list5  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]]
{{nowrap end}}

| group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje
| list6  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]]
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi
| list7  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]]
{{nowrap end}}

| group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje
| list8  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]]
{{nowrap end}}

| group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
| list9  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]
{{nowrap end}}

| group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega
| list10  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]]
{{nowrap end}}

| group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis
| list11  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o rukometašima
| listclass = hlist


| group1 = Europa
| list1  = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Veselin Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Žarko Marković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Rade Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}}
{{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}}
{{flagicon|UK}}  [[Steven Larsson]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

|group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list1= 
{{nowrap begin}}
[[Thierry Omeyer]]{{•w}} 
[[Nikola Karabatić]]{{•w}} 
[[Daniel Narcisse]]{{•w}} 
[[Didier Dinart]]{{•w}} 
[[Jérôme Fernandez]]{{•w}} 
[[Luc Abalo]]{{•w}} 
[[Claude Onesta]]{{•w}} 
[[Guillaume Gille]]{{•w}} 
[[Joël Abati]]{{•w}} 
[[Guillaume Joli]]{{•w}} 
[[William Accambray]]{{•w}} 
[[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} 
[[Grégory Anquetil]]{{•w}} 
[[Jackson Richardson]]{{•w}} 
[[Olivier Girault]]{{•w}} 
[[Andrej Golić]]{{•w}} 
[[Patrick Cazal]]{{•w}} 
[[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} 
[[Bertrand Gille]]{{•w}} 
[[Michaël Guigou]]{{•w}} 
[[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} 
[[Sébastien Bosquet]]{{•w}} 
[[Xavier Barachet]]{{•w}} 
[[Mathieu Grébille]]{{•w}} 
[[Cyril Dumoulin]]{{•w}} 
[[Kentin Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Burdet]]{{•w}} 
[[Franck Junillon]]{{•w}} 
[[Laurent Puigségur]]{{•w}} 
[[Daouda Karaboué]]{{•w}} 
[[Samuel Honrubia]]{{•w}} 
[[Frédéric Volle]]{{•w}} 
[[Kevynn Nyokas]]{{•w}} 
[[Grégoire Detrez]]{{•w}} 
[[Arnaud Bingo]]{{•w}} 
[[Bertrand Roiné]]{{•w}} 
[[Sébastien Ostertag]]{{•w}} 
[[Alain Portes]]{{•w}} 
[[Daniel Costantini]]{{•w}} 
[[Denis Lathoud]]{{•w}} 
[[Stéphane Plantin]]{{•w}} 
[[Christian Gaudin]]{{•w}} 
[[Philippe Gardent]]{{•w}} 
[[Patrice Canayer]]{{•w}} 
[[Pascal Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Paty]]{{•w}} 
[[Sylvain Nouet]]{{•w}} 
[[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} 
[[Valentin Porte]]{{•w}} 
[[Igor Anić]]{{•w}} 
[[Vincent Gérard]]{{•w}} 
[[Olivier Nyokas]]{{•w}} 
[[Ludovic Fabregas]]{{•w}} 
[[Benoît Kounkoud]]{{•w}} 
[[Théo Derot]]{{•w}} 
[[Nedim Remili]]{{•w}}
[[Adrien Dipanda]]{{•w}}
[[Dika Mem]]{{•w}}
[[Raphaël Caucheteux]]{{•w}}
[[Melvyn Richardson]]{{•w}}
[[Hugo Descat]]{{•w}}
[[Guéric Kervadec]]{{•w}}
[[Philippe Debureau]]{{•w}}
[[Nicolas Tournat]]{{•w}}
[[Yann Genty]]{{•w}}
[[Romain Lagarde]]{{•w}} 
[[Dylan Nahi]]{{•w}} 
[[Aymeric Minne]]{{•w}}
[[Yanis Lenne]]{{•w}}
[[Thibaut Briet]]{{•w}}
[[Elohim Prandi]]{{•w}}
[[Rémi Desbonnet]]{{•w}}
[[Samir Bellahcene]]{{•w}}
[[Karl Konan]]{{•w}}
[[Charles Bolzinger]]
{{nowrap end}}

}}


| group2 =  Afrika
| list2 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} 
{{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}}
{{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]]
{{nowrap end}}

| group4 =  Amerike
| list4 = 
{{nowrap begin}} 
{{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o nogometašima 
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

| group1 = Europa
| list1 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}}  
{{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}}
{{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}}
{{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}}  
{{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}}    
{{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}}  
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]]
{{nowrap end}}

| group2 = Afrika
| list2 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}}
{{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} 
{{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}}
{{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} 
{{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}}
{{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} 
{{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} 
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]]
{{nowrap end}}

| group4 = Amerike
| list4 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} 
{{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}}
{{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] 

{{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]]
{{nowrap end}}

}}</text>
      <sha1>a19vu2t1awdy8ptr1es1p1yugo4c23f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista nematerijalne kulturne baštine u Aziji i Okeaniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>211357</id>
    <revision>
      <id>42705460</id>
      <parentid>42705069</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22426" sha1="31ja3d9yjhuxtknybuw94oc06te5g62" xml:space="preserve">[[Datoteka:394 baul-singers-sml.jpg|mini|Pjevanje [[Bauli|Baula]], [[Bangladeš]]]]
'''Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji''' čini [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]] država [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]], prema abecednom redu i godini upisa. 

=== [[Lista nematerijalne svjetske baštine u arapskim zemljama Azije]] ===
 
=== {{flag|Afganistan}} ===
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2024. - [[Rubab]] 
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Behzadov stil minijaturne umetnosti]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/afghanistan-AF UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Afganistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Australija}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/australia-AU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Australiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flag|Bahrein}} ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Fjiri]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bahrain-BH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bahrein - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BAN}} ===
* 2013. - [[Baulske pjesme]]
* 2016. - [[Mangal Shobhajatra]]
* 2017. - [[Shital Pati]]
* 2023. - [[Jamdani]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bangladesh-BD UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bangladešu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Brunej}} ===
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/brunei-darussalam-BN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bruneju - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BUT}} ===
* 2008. - [[Ples s maskama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bhutan-BT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Butanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:The Rustavi Choir performs Gurian songs.JPG|mini|[[Gruzijsko polifonijsko pjevanje]]]]
=== {{flagcountry|FIL}} ===
* 2008. - [[Darangen]] 
* 2008. - [[Hudhud]] 
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2019. - [[Buklog]]
* 2021. - [[Škola živih tradicija]]
* 2023. - [[Pina]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/philippines-PH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Filipinima - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IND}} ===
[[Datoteka:An Ramlila Actor In The Role of Ravana.jpg|mini|Izvedba epa [[Ramajana]], [[Ramlila]], [[Indija]]]]
* 2008. - [[Ramlila]]
* 2008. - [[Vede]]
* 2008. - [[Kutijatam]]
* 2009. - [[Raman]]
* 2010. - [[Mudijetu]]
* 2010. - [[Kalbelia]]
* 2010. - [[Chhau]]
* 2012. - [[Ladakh]]
* 2013. - [[Sankirtana]]
* 2014. - [[Pomagala od kositra i bakra]]
* 2016. - [[Joga]]
* 2017. - [[Kumb mela]]
* 2021. - [[Durga Puja]]
* 2021. - [[Garba]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/india-IN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Portret van Si Boendri voor een wand met een collectie krissen en klewangs Atjeh TMnr 60022756.jpg|mini|Kolekcija [[kris]]ova na fotografiji iz [[Indonezija|Indonezije]] iz 1893. god.]]
=== {{flagcountry|INDN}} ===
* 2008. - [[Vajang]]
* 2008. - [[Kris]]
* 2009. - [[Batik]]
* 2010. - [[Angklung]]
* 2011. - [[Saman]]
* 2012. - [[Noken]]
* 2015. - [[Balijski ples]]
* 2017. - [[Pinisi]]
* 2019. - [[Pencak Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2021. - [[Gamelan]]
* 2023. - [[Jamu]]
* 2024. - [[Reog Ponorogo]]
* 2024. - [[Balafon i kolingtan]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/indonesia-ID UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indoneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Karbala 2017 (6).jpg|mini|Iračko gostoprimstvo - Karbala 2017.]]
=== {{flag|Irak}} ===
* 2008. - [[Makam]]
* 2016. - [[Kidr Elias]]
* 2019. - [[Iračko gostoprimstvo]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Al-Naoor]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Al Mudhif]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [Al-Muhaibis]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iraq-IQ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iraku - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IRN}} ===
* 2009. - [[Radif]]
* 2009. - [[Novruz]]
* 2010. - [[Bakšijska muzika]]
* 2010. - [[Pahlevani]] i [[Zurhanei]]
* 2010. - [[Tazīje]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Farsu]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Kašanu]]
* 2011. - [[Naqali]]
* 2011. - [[Izgradnja i jedrenje lendž brodovima]]
* 2012. - [[Kališujanski rituali]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kamancha]]
* 2017. - [[Chogān]]
* 2019. - [[Dotār]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2020. - [[Hodočašće u manastir Svetog Apostola Tadeja]]
* 2020. - [[Očuvanje kaligrafije u Iranu]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2022. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iran-islamic-republic-of-IR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iranu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kabuki Doll Muikamachi Hyuga Honjo 2009.JPG|mini|[[Kabuki]] kazalište, [[Japan]]]]
[[Datoteka:Woman playing traditional Ainu instrument.jpg|mini|[[Ainu]] glazbenica na sjeveru [[Japan]]a]]
=== {{flagcountry|JAP}} ===
* 2008. - [[Kabuki]]
* 2008. - [[Bunraku]]
* 2008. - [[Nogaku]]
* 2009. - [[Ainu|Tradicionalna igra Ainu naroda]]
* 2009. - [[Daimokutate]]
* 2009. - [[Dainihido Bugaku]]
* 2009. - [[Žetvena molitva u Akiu]] 
* 2009. - [[Hajahine Kagura]]
* 2009. - [[Oku-noto no Aenokoto]]
* 2009. - [[Ojija-čijimi, Ekigo-jofu]]
* 2009. - [[Gagaku]]
* 2010. - [[Yuki-tsumugi]]
* 2010. - [[Kumiodori]]
* 2011. - [[Sada šin noh]]
* 2011. - [[Presađivanje riže u Mibu]]
* 2012. - [[Nachi no Dengaku]]
* 2013. - [[Vahoku]]
* 2014. - [[Vahi]]
* 2016. - [[Jama Hoko Jatai]]
* 2018. - [[Raiho-shin]]
* 2020. - [[Očuvanje drvene arhitekture u Japanu]]
* 2022. - [[Furju-odor]]
* 2024. - [[Sake sa koji kalupom u Japanu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/japan-JP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Japanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JEM}} ===
* 2008. – [[Pjesma Sana]]
* 2021. – [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. – [[Datulja]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2024. – [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/yemen-YE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jemenu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JOR}} ===
* 2008. - [[Petra|Kulturni prostor Beduina u Petri i Wadi Rum]]
* 2088. - [[As-Samer in Jordan]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al-masnaf]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Stablo Al-Mihrass]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/jordan-JO UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jordanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Petra via delle facciate HPIM3588.JPG|mini|[[Beduini]] u [[Petra|Petri]], [[Jordan]]]]
[[File:Muhammad ibn Pir Ahmad al-shahir bi-Ibn Arghun al-Shirazi - Text Page with Dedication to the Ottoman Sultan Selim I - Walters W5912A - Full Page.jpg|mini|Arapska kaligrafija]]

=== {{flag|Južna Koreja}} ===
[[Datoteka:Korean Royal Ancestral Ritual Music-Jongmyo Jeryeak-01.jpg|mini|Izvedba ceremonije [[Jongmyo Jerye]] u [[Jongmyo]]u]]
* 2008. - [[Gangneung Danoje]]
* 2008. - [[Pansori]]
* 2008. - [[Jongmyo ritual]]
* 2009. - [[Yeongsanjae]]
* 2009. - [[Namsadang Nori]]
* 2009. - [[Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut]]
* 2009. - [[Ganggangsullae]]
* 2009. - [[Keojongmu]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]]
* 2010. - [[Daemokjang]]
* 2010. - [[Gagok]]
* 2011. - [[Jultagi|hodanje preko užeta]], 
* 2011. - [[Taekyeon]]
* 2011. - [[Tkanje Mosi]]
* 2012. - [[Arirang]]
* 2013. - [[Kimjang]]
* 2014. - [[Nongak]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Jeju haenyeo]]
* 2018. - [[Ssirum]]
* 2020. - [[Jeondeunghoe]]
* 2022. - [[Talchum]]
* 2022. - [[Džang kultura]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-korea-KR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Južnoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KMB}} ===
[[Datoteka:Blessing Dance 7.jpg|mini|[[Kambodžanski kraljevski balet]]]]
* 2008. - [[Kambodžanski kraljevski balet]]
* 2008. - [[Kmerski teatar sjena]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Čapei dang veng]]
* 2018. - [[Lon Kol Vat Svay Andet]]
* 2022. - [[Kun Lbokator]]
* 2022. - [[Krama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cambodia-KH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kambodži - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAT}} ===
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/qatar-QA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kataru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAZ}} ===
* 2014. - [[Jurta|Jurta]]
* 2014. - [[Dombra kuj]]
* 2015. - [[Ajtiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2016. - [[Kureši]]
* 2017. - [[Asik]]
* 2018. - [[Proljetni obredi uzgajivača konja]]
* 2018. - [[Dede Korkut Kitabı]]
* 2020. - [[Togizqumalak]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Orteke]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2024. - [[Betashar]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kazakhstan-KZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kazahstanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KIN}} ===
[[Datoteka:Kunqu Mudanting Scene.jpg|mini|[[Kunku opera]], [[Kina]]]]
[[Datoteka:Calligrapher Yiheyuan.jpg|mini|[[Kineska kaligrafija]]]]
[[File:Acupuncture, figure showing points for application of needles Wellcome M0014704.jpg|mini|Akupunktura, prikaz tačaka]]
* 2008. - [[Urtiin Duu]]
* 2008. - [[Uyghur Muqam]] 
* 2008. - [[Gukuin]]
* 2008. - [[Kunku]] 
* 2009. - [[Jueju]] 
* 2009. - [[Ksian]]
* 2009. - [[Xuan papir]]
* 2009. - [[Pečenje okamina]]
* 2009. - [[Mazu]]
* 2009. - [[Festival zmajevskog broda]]
* 2009. - [[Nanjing Junjin]]
* 2009. - [[Kineski pečat]]
* 2009. - [[Svilarstvo u Kini]] 
* 2009. - [[Regong]]
* 2009. - [[Nanyin]]
* 2009. - [[Khoomei]]
* 2009. - [[Manas]]
* 2009. - [[Huaer]]
* 2009. - [[Velika pjesma etničke skupine Dong]]
* 2009. - [[Gesar]]
* 2009. - [[Farmerski ples kineskih Koreanaca]]
* 2009. - [[Kineska arhitektura od drveta]]
* 2009. - [[Kineska umjetnost rezanja papira]]
* 2009. - [[Kineska kaligrafija]]
* 2009. - [[Kineski drvorez]]
* 2009. - [[Li tkanina]]
* 2009. - [[Kineska tradicionalna lučna mostogradnja]]
* 2009. - [[Qiang]]
* 2010. - [[Meshrep]]
* 2010. - [[Kineska džunka]]
* 2010. - [[Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima]]
* 2010. - [[Akupunktura]]  
* 2010. - [[Pekinška opera]]
* 2011. - [[Hezhen Yimakan]] 
* 2011. - [[Kinesko kazalište sjenki]]
* 2013. - [[Zhusuan]]
* 2016. - [[Dvadeset četiri solarna pojma]]
* 2018. - [[Sova rigpe]]
* 2020. - [[Taijikuan]]
* 2020. - [[Ong kun]]
* 2022. - [[Prerada čaja u Kini]]
* 2024. - [[Kineski drveni lučni mostovi]]
* 2024. - [[Kiang]]
* 2024. - [[Li tehnika tekstila]]
* 2024. - [[Proljetni festival u Kini]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/china-CN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Kirgistan}} ===
* 2008. - [[Akini]]
* 2012. - [[Kirgistanski tepisi]], umješnost proizvodnje kirgiških vezenih tepiha
* 2013. - [[Kirgistanska epska trilogija]]
* 2014. - [[Jurta]]
* 2015. - [[Aitiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kok boru]]
* 2019. - [[Al kalpak]]
* 2020. - [[Toguz Korgul]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Nomadske igre]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2023. - [[Eleček]]
* 2023. - [[Porodiljska njega]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kyrgyzstan-KG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kirgistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|Kuvajt}} ===
* 2020. - [[Al Sadu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]] 
* 2022. - [[Al Sadu edukativni program]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Divanija]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kuwait-KW UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kuvajtu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Khenesarong.jpg|mini|Sviranje na [[ken]]]]
=== {{flag|Laos}} ===
* 2017. - [[Ken]]
* 2023. - [[Naga]]
* 2024. - [[Fonelamvonglao]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lao-people-s-democratic-republic-LA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Laosu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|LBN}} ===
* 2014. - [[Al Zadžal]]
* 2014. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2014. - [[Al Manuke]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lebanon-LB UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Libanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;
[[File:Arabic coffee on a session.jpg|mini|Svečano pripremanje arapske kafe]]

=== {{flagcountry|MALE}} ===
* 2008. - [[Mak Jong]]
* 2018. - [[Dondang Sayang]]
* 2019. - [[Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2020. - [[Ong Čun]]
* 2021. - [[Songket]]
* 2023. - [[Mek Mulung]]
* 2024. - [[Kultura doručka u Maleziji]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malaysia-MY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Maleziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Mikronezija}} ===
* 2021. - [[Karolinska navigacija]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/micronesia-federated-states-of-FM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mikroneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|MNG}} ===
* 2008. - [[Urtiin Du]]
* 2008. - [[Morin khur]]
* 2009. - [[Tsuur]]
* 2009. - [[Mongol Tuli]]
* 2009. - [[Mongol Bijelge]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]] 
* 2010. - [[Khemei]]
* 2010. - [[Nadam]]
* 2011. - [[Limbe]]
* 2013. - [[Mongolska kaligrafija]]
* 2013. - [[Mongol ger]] 
* 2015. - [[Ritual navođenja deva]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mongolia-MN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mongoliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Novi Zeland}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/new-zealand-NZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Novom Zelandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|OMA}} ===
* 2010. - [[Al barah]]
* 2012. - [[Al azi]]
* 2012. - [[Al-Taghrooda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2018. - [[Konj i kamila Ardhah]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al kanjar]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Brod za obuku jedara]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/oman-OM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Omanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|PAL}} ===
* 2008. - [[Hikaye]]
* 2021. - [[Palestinski vez]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Dabkeh]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Nabulsi]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/state-of-palestine-PS UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Palestini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Papua Nova Gvineja}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/papua-new-guinea-PG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Papui Novoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|RUS}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SAU}} ===
* 2015. - [[Alardah Alnadždija]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2016. - [[Almezmar]]
* 2017. - [[Al kat Al Asiri]]
* 2020. - [[Al Sadua]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Kavlani kafa]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Semsemia]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Taif ruže]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Saudijskoj Arabiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SIN}} ===
* 2020. - [[Houker kultura]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/singapore-SG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Singapuru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flagcountry|SIR}} ===
* 2018. - [[Igra sjenki]]
* 2019. - [[Damaska ruža u Al mrahu]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Al-Kudud al-Halabija]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2023. - [[Sirijsko puhanje stakla]]
* 2024. - [[Izrada sapuna u Alepu]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/syrian-arab-republic-SY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Siriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SJKOR}} ===
* 2014. - [[Arirang]]
* 2015. - [[Kimči]]ja
* 2018. - [[Sirum|Tradicionalno korejsko rvanje]]
* 2022. - [[Rengmion]]
* 2024. - [[Korejski kostim]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-people-s-republic-of-korea-KP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Tadžikistan}} ===
* 2008. - [[Šašmakom muzika]]
* 2016. - [[Oši palav]]
* 2018. - [[Kakan]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2023. - [[Izrade atlasa i adraskih tkanina]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Kultura Sumanak kuhinje]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tajikistan-TJ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tadžikistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Tajland}} ===
* 2018. - [[Kon]]
* 2019. - [[Nuad tai]]
* 2021. - [[Plesni teatar Nora]]
* 2023. - [[Songkran]]
* 2024. - [[Tomium kung]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/thailand-TH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tajlandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TON}} ===
* 2008. - [[Lakalaka]]

=== {{flag|Turkmenistan}} ===
* 2015. - [[Gorogli]]ja
* 2017. - [[Kuštdepdi]]
* 2019. - [[Turkmenski tepih]]
* 2021. - [[Dutar]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2023. - [[Akhal-Teke]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/turkmenistan-TM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Turkmenistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TUR}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UAE}}  ===
* 2011. - [[Al Sadu]]
* 2012. - [[Al Tagruda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2017. - [[Al Azi]]
* 2020. - [[Al Aflaj]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Al tali]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Al Ahalla]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Program zaštite za Al Sadu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-arab-emirates-AE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u UAE - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UZB}} ===
* 2008. - [[Šašmakom]]
* 2008. - [[Kulturni prostor distrikta Boysun]]
* 2009. - [[Katta Ashula]]
* 2014. - [[Askiya]]
* 2016. - [[Palov]]
* 2017. - [[Margilan]]
* 2019. - [[Korazm]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2021. - [[Bakši]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Umjetnosz keramike u Uzbekistanu]]
* 2023. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uzbekistan-UZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Uzbekistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|VAN}} ===
[[Datoteka:Sand drawing, Vanuatu.jpg|mini|[[Vanuatu]] crtež u pijesku]]
* 2008. - Crtanje u pijesku naroda [[Vanuatu]]

=== {{flagcountry|VIJ}}  ===
* 2008. - [[Gong|Gong kulture]]
* 2008. - [[Na Nak]]
* 2009. - [[Kuan Họ Bac Nin]]
* 2009. - [[Ca tru]] 
* 2010. - [[Gióng]] 
* 2011. - [[Xoan]] 
* 2012. - [[Hung kraljevi]]
* 2012. - [[Muzika i pjevanje iz južnog Vijetnama]]
* 2014. - [[Vi i Giam]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/viet-nam-VN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Vijetnamu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}}
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00011 UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine]

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Okeaniji|Oceanija i Azija]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Aziji|Azija i Oceanija]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine]]</text>
      <sha1>31ja3d9yjhuxtknybuw94oc06te5g62</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705462</id>
      <parentid>42705460</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22336" sha1="agr7h9naoro4989h7114ntzpb9rlet6" xml:space="preserve">[[Datoteka:394 baul-singers-sml.jpg|mini|Pjevanje [[Bauli|Baula]], [[Bangladeš]]]]
'''Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji''' čini [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]] država [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]], prema abecednom redu i godini upisa. 

=== [[Lista nematerijalne svjetske baštine u arapskim zemljama Azije]] ===
 
=== {{flag|Afganistan}} ===
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2024. - [[Rubab]] 
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Behzadov stil minijaturne umetnosti]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/afghanistan-AF UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Afganistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Australija}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/australia-AU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Australiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flag|Bahrein}} ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Fjiri]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bahrain-BH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bahrein - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BAN}} ===
* 2013. - [[Baulske pjesme]]
* 2016. - [[Mangal Shobhajatra]]
* 2017. - [[Shital Pati]]
* 2023. - [[Jamdani]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bangladesh-BD UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bangladešu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Brunej}} ===
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/brunei-darussalam-BN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bruneju - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BUT}} ===
* 2008. - [[Ples s maskama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bhutan-BT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Butanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:The Rustavi Choir performs Gurian songs.JPG|mini|[[Gruzijsko polifonijsko pjevanje]]]]
=== {{flagcountry|FIL}} ===
* 2008. - [[Darangen]] 
* 2008. - [[Hudhud]] 
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2019. - [[Buklog]]
* 2021. - [[Škola živih tradicija]]
* 2023. - [[Pina]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/philippines-PH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Filipinima - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IND}} ===
[[Datoteka:An Ramlila Actor In The Role of Ravana.jpg|mini|Izvedba epa [[Ramajana]], [[Ramlila]], [[Indija]]]]
* 2008. - [[Ramlila]]
* 2008. - [[Vede]]
* 2008. - [[Kutijatam]]
* 2009. - [[Raman]]
* 2010. - [[Mudijetu]]
* 2010. - [[Kalbelia]]
* 2010. - [[Chhau]]
* 2012. - [[Ladakh]]
* 2013. - [[Sankirtana]]
* 2014. - [[Pomagala od kositra i bakra]]
* 2016. - [[Joga]]
* 2017. - [[Kumb mela]]
* 2021. - [[Durga Puja]]
* 2021. - [[Garba]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/india-IN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Portret van Si Boendri voor een wand met een collectie krissen en klewangs Atjeh TMnr 60022756.jpg|mini|Kolekcija [[kris]]ova na fotografiji iz [[Indonezija|Indonezije]] iz 1893. god.]]
=== {{flagcountry|INDN}} ===
* 2008. - [[Vajang]]
* 2008. - [[Kris]]
* 2009. - [[Batik]]
* 2010. - [[Angklung]]
* 2011. - [[Saman]]
* 2012. - [[Noken]]
* 2015. - [[Balijski ples]]
* 2017. - [[Pinisi]]
* 2019. - [[Pencak Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2021. - [[Gamelan]]
* 2023. - [[Jamu]]
* 2024. - [[Reog Ponorogo]]
* 2024. - [[Balafon i kolingtan]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/indonesia-ID UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indoneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Karbala 2017 (6).jpg|mini|Iračko gostoprimstvo - Karbala 2017.]]
=== {{flag|Irak}} ===
* 2008. - [[Makam]]
* 2016. - [[Kidr Elias]]
* 2019. - [[Iračko gostoprimstvo]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Al-Naoor]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Al Mudhif]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [Al-Muhaibis]]
* 2025. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iraq-IQ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iraku - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IRN}} ===
* 2009. - [[Radif]]
* 2009. - [[Novruz]]
* 2010. - [[Bakšijska muzika]]
* 2010. - [[Pahlevani]] i [[Zurhanei]]
* 2010. - [[Tazīje]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Farsu]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Kašanu]]
* 2011. - [[Naqali]]
* 2011. - [[Izgradnja i jedrenje lendž brodovima]]
* 2012. - [[Kališujanski rituali]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kamancha]]
* 2017. - [[Chogān]]
* 2019. - [[Dotār]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2020. - [[Hodočašće u manastir Svetog Apostola Tadeja]]
* 2020. - [[Očuvanje kaligrafije u Iranu]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2022. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iran-islamic-republic-of-IR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iranu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kabuki Doll Muikamachi Hyuga Honjo 2009.JPG|mini|[[Kabuki]] kazalište, [[Japan]]]]
[[Datoteka:Woman playing traditional Ainu instrument.jpg|mini|[[Ainu]] glazbenica na sjeveru [[Japan]]a]]
=== {{flagcountry|JAP}} ===
* 2008. - [[Kabuki]]
* 2008. - [[Bunraku]]
* 2008. - [[Nogaku]]
* 2009. - [[Ainu|Tradicionalna igra Ainu naroda]]
* 2009. - [[Daimokutate]]
* 2009. - [[Dainihido Bugaku]]
* 2009. - [[Žetvena molitva u Akiu]] 
* 2009. - [[Hajahine Kagura]]
* 2009. - [[Oku-noto no Aenokoto]]
* 2009. - [[Ojija-čijimi, Ekigo-jofu]]
* 2009. - [[Gagaku]]
* 2010. - [[Yuki-tsumugi]]
* 2010. - [[Kumiodori]]
* 2011. - [[Sada šin noh]]
* 2011. - [[Presađivanje riže u Mibu]]
* 2012. - [[Nachi no Dengaku]]
* 2013. - [[Vahoku]]
* 2014. - [[Vahi]]
* 2016. - [[Jama Hoko Jatai]]
* 2018. - [[Raiho-shin]]
* 2020. - [[Očuvanje drvene arhitekture u Japanu]]
* 2022. - [[Furju-odor]]
* 2024. - [[Sake sa koji kalupom u Japanu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/japan-JP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Japanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JEM}} ===
* 2008. – [[Pjesma Sana]]
* 2021. – [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. – [[Datulja]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2024. – [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/yemen-YE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jemenu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JOR}} ===
* 2008. - [[Petra|Kulturni prostor Beduina u Petri i Wadi Rum]]
* 2088. - [[As-Samer in Jordan]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al-masnaf]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Stablo Al-Mihrass]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/jordan-JO UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jordanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Petra via delle facciate HPIM3588.JPG|mini|[[Beduini]] u [[Petra|Petri]], [[Jordan]]]]
[[File:Muhammad ibn Pir Ahmad al-shahir bi-Ibn Arghun al-Shirazi - Text Page with Dedication to the Ottoman Sultan Selim I - Walters W5912A - Full Page.jpg|mini|Arapska kaligrafija]]

=== {{flag|Južna Koreja}} ===
[[Datoteka:Korean Royal Ancestral Ritual Music-Jongmyo Jeryeak-01.jpg|mini|Izvedba ceremonije [[Jongmyo Jerye]] u [[Jongmyo]]u]]
* 2008. - [[Gangneung Danoje]]
* 2008. - [[Pansori]]
* 2008. - [[Jongmyo ritual]]
* 2009. - [[Yeongsanjae]]
* 2009. - [[Namsadang Nori]]
* 2009. - [[Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut]]
* 2009. - [[Ganggangsullae]]
* 2009. - [[Keojongmu]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]]
* 2010. - [[Daemokjang]]
* 2010. - [[Gagok]]
* 2011. - [[Jultagi|hodanje preko užeta]], 
* 2011. - [[Taekyeon]]
* 2011. - [[Tkanje Mosi]]
* 2012. - [[Arirang]]
* 2013. - [[Kimjang]]
* 2014. - [[Nongak]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Jeju haenyeo]]
* 2018. - [[Ssirum]]
* 2020. - [[Jeondeunghoe]]
* 2022. - [[Talchum]]
* 2022. - [[Džang kultura]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-korea-KR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Južnoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KMB}} ===
[[Datoteka:Blessing Dance 7.jpg|mini|[[Kambodžanski kraljevski balet]]]]
* 2008. - [[Kambodžanski kraljevski balet]]
* 2008. - [[Kmerski teatar sjena]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Čapei dang veng]]
* 2018. - [[Lon Kol Vat Svay Andet]]
* 2022. - [[Kun Lbokator]]
* 2022. - [[Krama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cambodia-KH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kambodži - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAT}} ===
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/qatar-QA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kataru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAZ}} ===
* 2014. - [[Jurta|Jurta]]
* 2014. - [[Dombra kuj]]
* 2015. - [[Ajtiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2016. - [[Kureši]]
* 2017. - [[Asik]]
* 2018. - [[Proljetni obredi uzgajivača konja]]
* 2018. - [[Dede Korkut Kitabı]]
* 2020. - [[Togizqumalak]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Orteke]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2024. - [[Betashar]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kazakhstan-KZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kazahstanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KIN}} ===
[[Datoteka:Kunqu Mudanting Scene.jpg|mini|[[Kunku opera]], [[Kina]]]]
[[Datoteka:Calligrapher Yiheyuan.jpg|mini|[[Kineska kaligrafija]]]]
[[File:Acupuncture, figure showing points for application of needles Wellcome M0014704.jpg|mini|Akupunktura, prikaz tačaka]]
* 2008. - [[Urtiin Duu]]
* 2008. - [[Uyghur Muqam]] 
* 2008. - [[Gukuin]]
* 2008. - [[Kunku]] 
* 2009. - [[Jueju]] 
* 2009. - [[Ksian]]
* 2009. - [[Xuan papir]]
* 2009. - [[Pečenje okamina]]
* 2009. - [[Mazu]]
* 2009. - [[Festival zmajevskog broda]]
* 2009. - [[Nanjing Junjin]]
* 2009. - [[Kineski pečat]]
* 2009. - [[Svilarstvo u Kini]] 
* 2009. - [[Regong]]
* 2009. - [[Nanyin]]
* 2009. - [[Khoomei]]
* 2009. - [[Manas]]
* 2009. - [[Huaer]]
* 2009. - [[Velika pjesma etničke skupine Dong]]
* 2009. - [[Gesar]]
* 2009. - [[Farmerski ples kineskih Koreanaca]]
* 2009. - [[Kineska arhitektura od drveta]]
* 2009. - [[Kineska umjetnost rezanja papira]]
* 2009. - [[Kineska kaligrafija]]
* 2009. - [[Kineski drvorez]]
* 2009. - [[Li tkanina]]
* 2009. - [[Kineska tradicionalna lučna mostogradnja]]
* 2009. - [[Qiang]]
* 2010. - [[Meshrep]]
* 2010. - [[Kineska džunka]]
* 2010. - [[Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima]]
* 2010. - [[Akupunktura]]  
* 2010. - [[Pekinška opera]]
* 2011. - [[Hezhen Yimakan]] 
* 2011. - [[Kinesko kazalište sjenki]]
* 2013. - [[Zhusuan]]
* 2016. - [[Dvadeset četiri solarna pojma]]
* 2018. - [[Sova rigpe]]
* 2020. - [[Taijikuan]]
* 2020. - [[Ong kun]]
* 2022. - [[Prerada čaja u Kini]]
* 2024. - [[Kineski drveni lučni mostovi]]
* 2024. - [[Kiang]]
* 2024. - [[Li tehnika tekstila]]
* 2024. - [[Proljetni festival u Kini]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/china-CN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Kirgistan}} ===
* 2008. - [[Akini]]
* 2012. - [[Kirgistanski tepisi]], umješnost proizvodnje kirgiških vezenih tepiha
* 2013. - [[Kirgistanska epska trilogija]]
* 2014. - [[Jurta]]
* 2015. - [[Aitiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kok boru]]
* 2019. - [[Al kalpak]]
* 2020. - [[Toguz Korgul]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Nomadske igre]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2023. - [[Eleček]]
* 2023. - [[Porodiljska njega]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kyrgyzstan-KG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kirgistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|Kuvajt}} ===
* 2020. - [[Al Sadu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]] 
* 2022. - [[Al Sadu edukativni program]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Divanija]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kuwait-KW UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kuvajtu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Khenesarong.jpg|mini|Sviranje na [[ken]]]]
=== {{flag|Laos}} ===
* 2017. - [[Ken]]
* 2023. - [[Naga]]
* 2024. - [[Fonelamvonglao]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lao-people-s-democratic-republic-LA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Laosu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|LBN}} ===
* 2014. - [[Al Zadžal]]
* 2014. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2014. - [[Al Manuke]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lebanon-LB UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Libanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;
[[File:Arabic coffee on a session.jpg|mini|Svečano pripremanje arapske kafe]]

=== {{flagcountry|MALE}} ===
* 2008. - [[Mak Jong]]
* 2018. - [[Dondang Sayang]]
* 2019. - [[Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2020. - [[Ong Čun]]
* 2021. - [[Songket]]
* 2023. - [[Mek Mulung]]
* 2024. - [[Kultura doručka u Maleziji]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malaysia-MY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Maleziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Mikronezija}} ===
* 2021. - [[Karolinska navigacija]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/micronesia-federated-states-of-FM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mikroneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|MNG}} ===
* 2008. - [[Urtiin Du]]
* 2008. - [[Morin khur]]
* 2009. - [[Tsuur]]
* 2009. - [[Mongol Tuli]]
* 2009. - [[Mongol Bijelge]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]] 
* 2010. - [[Khemei]]
* 2010. - [[Nadam]]
* 2011. - [[Limbe]]
* 2013. - [[Mongolska kaligrafija]]
* 2013. - [[Mongol ger]] 
* 2015. - [[Ritual navođenja deva]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mongolia-MN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mongoliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Novi Zeland}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/new-zealand-NZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Novom Zelandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|OMA}} ===
* 2010. - [[Al barah]]
* 2012. - [[Al azi]]
* 2012. - [[Al-Taghrooda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2018. - [[Konj i kamila Ardhah]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al kanjar]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Brod za obuku jedara]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/oman-OM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Omanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|PAL}} ===
* 2008. - [[Hikaye]]
* 2021. - [[Palestinski vez]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Dabkeh]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Nabulsi]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/state-of-palestine-PS UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Palestini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Papua Nova Gvineja}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/papua-new-guinea-PG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Papui Novoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|RUS}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SAU}} ===
* 2015. - [[Alardah Alnadždija]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2016. - [[Almezmar]]
* 2017. - [[Al kat Al Asiri]]
* 2020. - [[Al Sadua]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Kavlani kafa]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Semsemia]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Taif ruže]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Saudijskoj Arabiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SIN}} ===
* 2020. - [[Houker kultura]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/singapore-SG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Singapuru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flagcountry|SIR}} ===
* 2018. - [[Igra sjenki]]
* 2019. - [[Damaska ruža u Al mrahu]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Al-Kudud al-Halabija]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2023. - [[Sirijsko puhanje stakla]]
* 2024. - [[Izrada sapuna u Alepu]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/syrian-arab-republic-SY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Siriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SJKOR}} ===
* 2014. - [[Arirang]]
* 2015. - [[Kimči]]ja
* 2018. - [[Sirum|Tradicionalno korejsko rvanje]]
* 2022. - [[Rengmion]]
* 2024. - [[Korejski kostim]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-people-s-republic-of-korea-KP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Tadžikistan}} ===
* 2008. - [[Šašmakom muzika]]
* 2016. - [[Oši palav]]
* 2018. - [[Kakan]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2023. - [[Izrade atlasa i adraskih tkanina]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Kultura Sumanak kuhinje]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tajikistan-TJ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tadžikistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Tajland}} ===
* 2018. - [[Kon]]
* 2019. - [[Nuad tai]]
* 2021. - [[Plesni teatar Nora]]
* 2023. - [[Songkran]]
* 2024. - [[Tomium kung]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/thailand-TH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tajlandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TON}} ===
* 2008. - [[Lakalaka]]

=== {{flag|Turkmenistan}} ===
* 2015. - [[Gorogli]]ja
* 2017. - [[Kuštdepdi]]
* 2019. - [[Turkmenski tepih]]
* 2021. - [[Dutar]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2023. - [[Akhal-Teke]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/turkmenistan-TM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Turkmenistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TUR}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UAE}}  ===
* 2011. - [[Al Sadu]]
* 2012. - [[Al Tagruda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2017. - [[Al Azi]]
* 2020. - [[Al Aflaj]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Al tali]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Al Ahalla]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Program zaštite za Al Sadu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-arab-emirates-AE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u UAE - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UZB}} ===
* 2008. - [[Šašmakom]]
* 2008. - [[Kulturni prostor distrikta Boysun]]
* 2009. - [[Katta Ashula]]
* 2014. - [[Askiya]]
* 2016. - [[Palov]]
* 2017. - [[Margilan]]
* 2019. - [[Korazm]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2021. - [[Bakši]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Umjetnosz keramike u Uzbekistanu]]
* 2023. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uzbekistan-UZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Uzbekistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|VAN}} ===
[[Datoteka:Sand drawing, Vanuatu.jpg|mini|[[Vanuatu]] crtež u pijesku]]
* 2008. - Crtanje u pijesku naroda [[Vanuatu]]

=== {{flagcountry|VIJ}}  ===
* 2008. - [[Gong|Gong kulture]]
* 2008. - [[Na Nak]]
* 2009. - [[Kuan Họ Bac Nin]]
* 2009. - [[Ca tru]] 
* 2010. - [[Gióng]] 
* 2011. - [[Xoan]] 
* 2012. - [[Hung kraljevi]]
* 2012. - [[Muzika i pjevanje iz južnog Vijetnama]]
* 2014. - [[Vi i Giam]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/viet-nam-VN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Vijetnamu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}}
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00011 UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine]

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Okeaniji|Oceanija i Azija]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Aziji|Azija i Oceanija]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine]]</text>
      <sha1>agr7h9naoro4989h7114ntzpb9rlet6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705523</id>
      <parentid>42705462</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:23:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22335" sha1="0ua96cc3ni12bpgd5zm27d7zgcu3cqc" xml:space="preserve">[[Datoteka:394 baul-singers-sml.jpg|mini|Pjevanje [[Bauli|Baula]], [[Bangladeš]]]]
'''Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji''' čini [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]] država [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]], prema abecednom redu i godini upisa. 

=== [[Lista nematerijalne svjetske baštine u arapskim zemljama Azije]] ===
 
=== {{flag|Afganistan}} ===
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2024. - [[Rubab]] 
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Behzadov stil minijaturne umetnosti]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/afghanistan-AF UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Afganistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Australija}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/australia-AU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Australiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flag|Bahrein}} ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Fjiri]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bahrain-BH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bahrein - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BAN}} ===
* 2013. - [[Baulske pjesme]]
* 2016. - [[Mangal Shobhajatra]]
* 2017. - [[Shital Pati]]
* 2023. - [[Jamdani]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bangladesh-BD UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bangladešu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Brunej}} ===
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/brunei-darussalam-BN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bruneju - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BUT}} ===
* 2008. - [[Ples s maskama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bhutan-BT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Butanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:The Rustavi Choir performs Gurian songs.JPG|mini|[[Gruzijsko polifonijsko pjevanje]]]]
=== {{flagcountry|FIL}} ===
* 2008. - [[Darangen]] 
* 2008. - [[Hudhud]] 
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2019. - [[Buklog]]
* 2021. - [[Škola živih tradicija]]
* 2023. - [[Pina]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/philippines-PH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Filipinima - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IND}} ===
[[Datoteka:An Ramlila Actor In The Role of Ravana.jpg|mini|Izvedba epa [[Ramajana]], [[Ramlila]], [[Indija]]]]
* 2008. - [[Ramlila]]
* 2008. - [[Vede]]
* 2008. - [[Kutijatam]]
* 2009. - [[Raman]]
* 2010. - [[Mudijetu]]
* 2010. - [[Kalbelia]]
* 2010. - [[Chhau]]
* 2012. - [[Ladakh]]
* 2013. - [[Sankirtana]]
* 2014. - [[Pomagala od kositra i bakra]]
* 2016. - [[Joga]]
* 2017. - [[Kumb mela]]
* 2021. - [[Durga Puja]]
* 2021. - [[Garba]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/india-IN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Portret van Si Boendri voor een wand met een collectie krissen en klewangs Atjeh TMnr 60022756.jpg|mini|Kolekcija [[kris]]ova na fotografiji iz [[Indonezija|Indonezije]] iz 1893. god.]]
=== {{flagcountry|INDN}} ===
* 2008. - [[Vajang]]
* 2008. - [[Kris]]
* 2009. - [[Batik]]
* 2010. - [[Angklung]]
* 2011. - [[Saman]]
* 2012. - [[Noken]]
* 2015. - [[Balijski ples]]
* 2017. - [[Pinisi]]
* 2019. - [[Pencak Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2021. - [[Gamelan]]
* 2023. - [[Jamu]]
* 2024. - [[Reog Ponorogo]]
* 2024. - [[Balafon i kolingtan]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/indonesia-ID UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indoneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Karbala 2017 (6).jpg|mini|Iračko gostoprimstvo - Karbala 2017.]]
=== {{flag|Irak}} ===
* 2008. - [[Makam]]
* 2016. - [[Kidr Elias]]
* 2019. - [[Iračko gostoprimstvo]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Al-Naoor]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Al Mudhif]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [Al-Muhaibis]]
* 2025. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iraq-IQ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iraku - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IRN}} ===
* 2009. - [[Radif]]
* 2009. - [[Novruz]]
* 2010. - [[Bakšijska muzika]]
* 2010. - [[Pahlevani]] i [[Zurhanei]]
* 2010. - [[Tazīje]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Farsu]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Kašanu]]
* 2011. - [[Naqali]]
* 2011. - [[Izgradnja i jedrenje lendž brodovima]]
* 2012. - [[Kališujanski rituali]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kamancha]]
* 2017. - [[Chogān]]
* 2019. - [[Dotār]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2020. - [[Hodočašće u manastir Svetog Apostola Tadeja]]
* 2020. - [[Očuvanje kaligrafije u Iranu]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2022. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iran-islamic-republic-of-IR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iranu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kabuki Doll Muikamachi Hyuga Honjo 2009.JPG|mini|[[Kabuki]] kazalište, [[Japan]]]]
[[Datoteka:Woman playing traditional Ainu instrument.jpg|mini|[[Ainu]] glazbenica na sjeveru [[Japan]]a]]
=== {{flagcountry|JAP}} ===
* 2008. - [[Kabuki]]
* 2008. - [[Bunraku]]
* 2008. - [[Nogaku]]
* 2009. - [[Ainu|Tradicionalna igra Ainu naroda]]
* 2009. - [[Daimokutate]]
* 2009. - [[Dainihido Bugaku]]
* 2009. - [[Žetvena molitva u Akiu]] 
* 2009. - [[Hajahine Kagura]]
* 2009. - [[Oku-noto no Aenokoto]]
* 2009. - [[Ojija-čijimi, Ekigo-jofu]]
* 2009. - [[Gagaku]]
* 2010. - [[Yuki-tsumugi]]
* 2010. - [[Kumiodori]]
* 2011. - [[Sada šin noh]]
* 2011. - [[Presađivanje riže u Mibu]]
* 2012. - [[Nachi no Dengaku]]
* 2013. - [[Vahoku]]
* 2014. - [[Vahi]]
* 2016. - [[Jama Hoko Jatai]]
* 2018. - [[Raiho-shin]]
* 2020. - [[Očuvanje drvene arhitekture u Japanu]]
* 2022. - [[Furju-odor]]
* 2024. - [[Sake sa koji kalupom u Japanu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/japan-JP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Japanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JEM}} ===
* 2008. – [[Pjesma Sana]]
* 2021. – [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. – [[Datulja]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2024. – [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/yemen-YE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jemenu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JOR}} ===
* 2008. - [[Petra|Kulturni prostor Beduina u Petri i Wadi Rum]]
* 2088. - [[As-Samer in Jordan]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al-masnaf]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Zafa na tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Stablo Al-Mihrass]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/jordan-JO UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jordanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Petra via delle facciate HPIM3588.JPG|mini|[[Beduini]] u [[Petra|Petri]], [[Jordan]]]]
[[File:Muhammad ibn Pir Ahmad al-shahir bi-Ibn Arghun al-Shirazi - Text Page with Dedication to the Ottoman Sultan Selim I - Walters W5912A - Full Page.jpg|mini|Arapska kaligrafija]]

=== {{flag|Južna Koreja}} ===
[[Datoteka:Korean Royal Ancestral Ritual Music-Jongmyo Jeryeak-01.jpg|mini|Izvedba ceremonije [[Jongmyo Jerye]] u [[Jongmyo]]u]]
* 2008. - [[Gangneung Danoje]]
* 2008. - [[Pansori]]
* 2008. - [[Jongmyo ritual]]
* 2009. - [[Yeongsanjae]]
* 2009. - [[Namsadang Nori]]
* 2009. - [[Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut]]
* 2009. - [[Ganggangsullae]]
* 2009. - [[Keojongmu]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]]
* 2010. - [[Daemokjang]]
* 2010. - [[Gagok]]
* 2011. - [[Jultagi|hodanje preko užeta]], 
* 2011. - [[Taekyeon]]
* 2011. - [[Tkanje Mosi]]
* 2012. - [[Arirang]]
* 2013. - [[Kimjang]]
* 2014. - [[Nongak]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Jeju haenyeo]]
* 2018. - [[Ssirum]]
* 2020. - [[Jeondeunghoe]]
* 2022. - [[Talchum]]
* 2022. - [[Džang kultura]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-korea-KR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Južnoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KMB}} ===
[[Datoteka:Blessing Dance 7.jpg|mini|[[Kambodžanski kraljevski balet]]]]
* 2008. - [[Kambodžanski kraljevski balet]]
* 2008. - [[Kmerski teatar sjena]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Čapei dang veng]]
* 2018. - [[Lon Kol Vat Svay Andet]]
* 2022. - [[Kun Lbokator]]
* 2022. - [[Krama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cambodia-KH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kambodži - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAT}} ===
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/qatar-QA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kataru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAZ}} ===
* 2014. - [[Jurta|Jurta]]
* 2014. - [[Dombra kuj]]
* 2015. - [[Ajtiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2016. - [[Kureši]]
* 2017. - [[Asik]]
* 2018. - [[Proljetni obredi uzgajivača konja]]
* 2018. - [[Dede Korkut Kitabı]]
* 2020. - [[Togizqumalak]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Orteke]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2024. - [[Betashar]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kazakhstan-KZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kazahstanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KIN}} ===
[[Datoteka:Kunqu Mudanting Scene.jpg|mini|[[Kunku opera]], [[Kina]]]]
[[Datoteka:Calligrapher Yiheyuan.jpg|mini|[[Kineska kaligrafija]]]]
[[File:Acupuncture, figure showing points for application of needles Wellcome M0014704.jpg|mini|Akupunktura, prikaz tačaka]]
* 2008. - [[Urtiin Duu]]
* 2008. - [[Uyghur Muqam]] 
* 2008. - [[Gukuin]]
* 2008. - [[Kunku]] 
* 2009. - [[Jueju]] 
* 2009. - [[Ksian]]
* 2009. - [[Xuan papir]]
* 2009. - [[Pečenje okamina]]
* 2009. - [[Mazu]]
* 2009. - [[Festival zmajevskog broda]]
* 2009. - [[Nanjing Junjin]]
* 2009. - [[Kineski pečat]]
* 2009. - [[Svilarstvo u Kini]] 
* 2009. - [[Regong]]
* 2009. - [[Nanyin]]
* 2009. - [[Khoomei]]
* 2009. - [[Manas]]
* 2009. - [[Huaer]]
* 2009. - [[Velika pjesma etničke skupine Dong]]
* 2009. - [[Gesar]]
* 2009. - [[Farmerski ples kineskih Koreanaca]]
* 2009. - [[Kineska arhitektura od drveta]]
* 2009. - [[Kineska umjetnost rezanja papira]]
* 2009. - [[Kineska kaligrafija]]
* 2009. - [[Kineski drvorez]]
* 2009. - [[Li tkanina]]
* 2009. - [[Kineska tradicionalna lučna mostogradnja]]
* 2009. - [[Qiang]]
* 2010. - [[Meshrep]]
* 2010. - [[Kineska džunka]]
* 2010. - [[Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima]]
* 2010. - [[Akupunktura]]  
* 2010. - [[Pekinška opera]]
* 2011. - [[Hezhen Yimakan]] 
* 2011. - [[Kinesko kazalište sjenki]]
* 2013. - [[Zhusuan]]
* 2016. - [[Dvadeset četiri solarna pojma]]
* 2018. - [[Sova rigpe]]
* 2020. - [[Taijikuan]]
* 2020. - [[Ong kun]]
* 2022. - [[Prerada čaja u Kini]]
* 2024. - [[Kineski drveni lučni mostovi]]
* 2024. - [[Kiang]]
* 2024. - [[Li tehnika tekstila]]
* 2024. - [[Proljetni festival u Kini]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/china-CN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Kirgistan}} ===
* 2008. - [[Akini]]
* 2012. - [[Kirgistanski tepisi]], umješnost proizvodnje kirgiških vezenih tepiha
* 2013. - [[Kirgistanska epska trilogija]]
* 2014. - [[Jurta]]
* 2015. - [[Aitiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kok boru]]
* 2019. - [[Al kalpak]]
* 2020. - [[Toguz Korgul]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Nomadske igre]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2023. - [[Eleček]]
* 2023. - [[Porodiljska njega]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kyrgyzstan-KG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kirgistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|Kuvajt}} ===
* 2020. - [[Al Sadu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]] 
* 2022. - [[Al Sadu edukativni program]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Divanija]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kuwait-KW UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kuvajtu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Khenesarong.jpg|mini|Sviranje na [[ken]]]]
=== {{flag|Laos}} ===
* 2017. - [[Ken]]
* 2023. - [[Naga]]
* 2024. - [[Fonelamvonglao]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lao-people-s-democratic-republic-LA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Laosu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|LBN}} ===
* 2014. - [[Al Zadžal]]
* 2014. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2014. - [[Al Manuke]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lebanon-LB UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Libanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;
[[File:Arabic coffee on a session.jpg|mini|Svečano pripremanje arapske kafe]]

=== {{flagcountry|MALE}} ===
* 2008. - [[Mak Jong]]
* 2018. - [[Dondang Sayang]]
* 2019. - [[Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2020. - [[Ong Čun]]
* 2021. - [[Songket]]
* 2023. - [[Mek Mulung]]
* 2024. - [[Kultura doručka u Maleziji]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malaysia-MY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Maleziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Mikronezija}} ===
* 2021. - [[Karolinska navigacija]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/micronesia-federated-states-of-FM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mikroneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|MNG}} ===
* 2008. - [[Urtiin Du]]
* 2008. - [[Morin khur]]
* 2009. - [[Tsuur]]
* 2009. - [[Mongol Tuli]]
* 2009. - [[Mongol Bijelge]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]] 
* 2010. - [[Khemei]]
* 2010. - [[Nadam]]
* 2011. - [[Limbe]]
* 2013. - [[Mongolska kaligrafija]]
* 2013. - [[Mongol ger]] 
* 2015. - [[Ritual navođenja deva]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mongolia-MN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mongoliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Novi Zeland}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/new-zealand-NZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Novom Zelandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|OMA}} ===
* 2010. - [[Al barah]]
* 2012. - [[Al azi]]
* 2012. - [[Al-Taghrooda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2018. - [[Konj i kamila Ardhah]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al kanjar]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Brod za obuku jedara]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/oman-OM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Omanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|PAL}} ===
* 2008. - [[Hikaye]]
* 2021. - [[Palestinski vez]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Dabkeh]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Nabulsi]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/state-of-palestine-PS UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Palestini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Papua Nova Gvineja}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/papua-new-guinea-PG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Papui Novoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|RUS}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SAU}} ===
* 2015. - [[Alardah Alnadždija]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2016. - [[Almezmar]]
* 2017. - [[Al kat Al Asiri]]
* 2020. - [[Al Sadua]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Kavlani kafa]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Semsemia]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Taif ruže]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Saudijskoj Arabiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SIN}} ===
* 2020. - [[Houker kultura]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/singapore-SG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Singapuru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flagcountry|SIR}} ===
* 2018. - [[Igra sjenki]]
* 2019. - [[Damaska ruža u Al mrahu]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Al-Kudud al-Halabija]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2023. - [[Sirijsko puhanje stakla]]
* 2024. - [[Izrada sapuna u Alepu]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/syrian-arab-republic-SY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Siriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SJKOR}} ===
* 2014. - [[Arirang]]
* 2015. - [[Kimči]]ja
* 2018. - [[Sirum|Tradicionalno korejsko rvanje]]
* 2022. - [[Rengmion]]
* 2024. - [[Korejski kostim]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-people-s-republic-of-korea-KP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Tadžikistan}} ===
* 2008. - [[Šašmakom muzika]]
* 2016. - [[Oši palav]]
* 2018. - [[Kakan]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2023. - [[Izrade atlasa i adraskih tkanina]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Kultura Sumanak kuhinje]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tajikistan-TJ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tadžikistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Tajland}} ===
* 2018. - [[Kon]]
* 2019. - [[Nuad tai]]
* 2021. - [[Plesni teatar Nora]]
* 2023. - [[Songkran]]
* 2024. - [[Tomium kung]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/thailand-TH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tajlandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TON}} ===
* 2008. - [[Lakalaka]]

=== {{flag|Turkmenistan}} ===
* 2015. - [[Gorogli]]ja
* 2017. - [[Kuštdepdi]]
* 2019. - [[Turkmenski tepih]]
* 2021. - [[Dutar]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2023. - [[Akhal-Teke]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/turkmenistan-TM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Turkmenistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TUR}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UAE}}  ===
* 2011. - [[Al Sadu]]
* 2012. - [[Al Tagruda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2017. - [[Al Azi]]
* 2020. - [[Al Aflaj]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Al tali]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Al Ahalla]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Program zaštite za Al Sadu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-arab-emirates-AE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u UAE - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UZB}} ===
* 2008. - [[Šašmakom]]
* 2008. - [[Kulturni prostor distrikta Boysun]]
* 2009. - [[Katta Ashula]]
* 2014. - [[Askiya]]
* 2016. - [[Palov]]
* 2017. - [[Margilan]]
* 2019. - [[Korazm]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2021. - [[Bakši]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Umjetnosz keramike u Uzbekistanu]]
* 2023. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uzbekistan-UZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Uzbekistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|VAN}} ===
[[Datoteka:Sand drawing, Vanuatu.jpg|mini|[[Vanuatu]] crtež u pijesku]]
* 2008. - Crtanje u pijesku naroda [[Vanuatu]]

=== {{flagcountry|VIJ}}  ===
* 2008. - [[Gong|Gong kulture]]
* 2008. - [[Na Nak]]
* 2009. - [[Kuan Họ Bac Nin]]
* 2009. - [[Ca tru]] 
* 2010. - [[Gióng]] 
* 2011. - [[Xoan]] 
* 2012. - [[Hung kraljevi]]
* 2012. - [[Muzika i pjevanje iz južnog Vijetnama]]
* 2014. - [[Vi i Giam]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/viet-nam-VN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Vijetnamu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}}
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00011 UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine]

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Okeaniji|Oceanija i Azija]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Aziji|Azija i Oceanija]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine]]</text>
      <sha1>0ua96cc3ni12bpgd5zm27d7zgcu3cqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-35 Lightning II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230648</id>
    <revision>
      <id>42705574</id>
      <parentid>42695865</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T10:03:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="240284" sha1="77x89chf85jrv84of8m6chnh4v7qui5" xml:space="preserve">{{vojni avion (SR)
| ime                 =F-35 lajtning II
| slika               =
| opis_slike          = F-35 lajtning II {{efn|Podaci u kućici su dati za varijantu F-35A.}} 
| širina_slike        = 290px
| namena              =[[Lovački avion|Lovac]]
| posada              =Jedan
| prvi_let            =[[15. decembar]] [[2006]]. 
| početak_proizvodnje  =?
| proizvođač          = Lokid Martin/ Nortrop Graman/ BAE sistem 
| dužina              =15,7 
| razmah_krila        =10,7
| visina              =4,38 m
| površina_krila      =42,7
| prazan              =13.300
| poletna             =18.067
| maksimalna_težina   =31.746
| težina_naoružanja    =8.160
| TMM                 =1hP&amp;W F135-100/400/600
| TMMpot              =1 h 191
| RM                  =
| RMpot               =
| TEM                 =
| TEMsnaga            =
| KEM                 =
| KEMsnaga            =
| brzina              =2.200
| brzina0             =
| radijus_kretanja     =1.093
| dolet               =2.200
| plafon_leta         =19.200
| brzina_penjanja       =12.000
}}
'''F-35 lajtning II''' je jednomotorni [[višenamenski borbeni avion]], [[Mlazni lovac pete generacije|pete generacije]], sa umanjenom uočljivošću. Namenjen je za borbu za prevlast u vazdušnom prostoru, protiv ciljeva na [[Zemlja|Zemlji]] i [[more|moru]], kao i za izvršavanje zadataka izviđanja. Proizašao je iz eksperimentalnog aviona X-35, koji je pobedio na konkursu u programu {{jez-eng|Joint Strike Fighter}} (JSF). Još uvek je u fazi razvoja, koja je vremenski produžena zbog povećanja zahteva, troškova i smanjenog budžeta. [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Američko ministarstvo odbrane]] je sa svojim izveštajem od [[26. januar]]a [[2012]]. godine, potvrdilo podršku i visok prioritet programu F-35.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35.htm | title = F-35 Joint Strike Fighter (JSF) Lightning II
| quote = Razvoj lajtninga II| author =   | date = March 18 2012 | format = | publisher = GLOBES | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Dosadašnji razvoj su finansirale [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a pridružile su im se i druge države, koje nameravaju da taj avion uvedu u svoju operativnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;Izrael podržava F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globes.co.il/serveen/globes/docview.asp?did=1000589810 | title = Knesset Finance C'ttee approves F-35 deal| quote = Izrael podržava F-35&quot; | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =16. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Razvoj aviona F-35 lajtning II, odvijan je u tri varijante: sa klasičnim poletanjem i sletanjem, vertikalnim poletanjem i sletanjem, a treća je mornarička za palubnu upotrebu sa nosača aviona. Za sve tri varijante, delovi su maksimalno unificirani, sa međusobnom podudarnošću od 80%. Postignuta je smanjena uočljivost (''stelt''), u kome cilju je projektovano i unutrašnje nošenje naoružanja, u „bunkeru“ u [[trup]]u aviona.

[[Prototip]]ski razvoj i projektovanje je realizovala firma [[Lokid Martin]], koja je i nosilac razvoja eksprimentalnog aviona X-35, prethodnika ovom programu. [[Prototip]] aviona F-35 lajtning II je prvi put leteo [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/avf35.html | title = The Lockheed Martin F-35 Joint Strike Fighter (JSF) | quote = F-35 u vektorsajtu | author =  | date = 2.0.7 / 01 apr 12 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 03. 2012. | archive-date = 2012-06-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622162234/http://www.vectorsite.net/avf35.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Višenamenski avion F-35 lajtning II, namenjen je u perspektivi da zameni ceo skup borbenih aviona srednje klase, koji su trenutno u operativnoj upotrebi u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i kod ostalih njihovih saveznika. Na taj način će to biti najmasovniji internacionalni avion u ratnim vazduhoplovstvima i mornaricama većeg broja zemalja.

== Razvoj ==
=== Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije ===
[[Datoteka:F-35 Wind Tunnel Model.jpg|Metalni model od F-35, u toku pripreme za ispitivanje u transoničnoj komori [[Aerotuneli|aerotunela]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Zajedničkim programom razvoja aviona [[Lovačko-bombarderski avion|lovca–bombardera]] ({{jez-eng|Joint Strike Fighter Program}} JSF), zamišljeno je da se dobije racionalno rešenje za masovno korišćeni avion, sa kojim bi se u budućnosti zamenila većina postojećih u višegodišnjem naoružanju [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Kanada|Kanade]], [[Australija|Australije]] i njihovih saveznika. Uglavnom se radi o zameni poznatih aviona [[F-16]], [[A-10]], [[F/A-18 Hornet]] (isključujući novije varijante [[F/A-18E/F Super hornet]]a) i taktičke avione [[AV-8B Harijer II]], [[BAE Harijer II]] (otvori i vidi sliku dole). U okviru toga programa ponuđeno je rešenje [[X-32]] firme Boing i [[X-35]] od Lokid Martina. Izabrano je rešenje [[X-35]], kao osnova za razvoj aviona, koji je nazvan F-35 lajtning II.&lt;ref name=&quot; Istorija JSF &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.martin-baker.co.uk/getdoc/d25952ab-5881-4999-8593-6f7f196c8770/a_history_of_the_joint_strike_fighter_programme.aspx | title = A History of the Joint Strike Fighter Programme | quote = Istorija JSF | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2009-09-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090914194437/http://www.martin-baker.co.uk/getdoc/d25952ab-5881-4999-8593-6f7f196c8770/a_history_of_the_joint_strike_fighter_programme.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Na osnovu istraživačkog programa [[X-35]], pokrenut je razvoj aviona F-35 lajtning II, u tri varijante, sa kriterijumom miinimizacije ukupnih troškova. Planirano je da 80% delova budu isti, kod sve tri varijante aviona:
* F-35A, varijanta kojoj je potrebna sletna i uzletna staza kao i kod konvencionalnih aviona ({{jez-eng|conventional take-off and landing}} CTOL),
* F-35B, varijanta aviona u kojoj je moguće vertikalno poletanje i sletanje ({{jez-eng|short take off and vertical landing}} STOVL) i
* F-35C, mornarička varijanta optimizirana za nosače aviona, gde je poletanje uz pomoć katapulta, a sletanje sa hvatanjem razvučenog užeta, sa kukom ({{jez-eng|Catapult Assisted Take Off But Arrested Recovery}} CATOBAR).&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ausairpower.net/APA-JSF-Analysis.html | title = Lockheed-Martin F-35 Lightning II Joint Strike Fighter
| quote = F-35 lajtning II JSF | author = Dr Carlo Kopp | date = Mar 14 01:21:33 UTC 2012 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Uz međusobno dopunjavanje, planirano je da u masovnoj operativnoj upotrebi [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Italija|Italije]], [[Holandija|Holandije]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Danska|Danske]], [[Australija|Australije]] i [[Norveška|Norveške]], ostanu ove tri varijante aviona F-35, sve do perioda i iza [[2040]]. godine. F-35 lajtning II treba u savezničkim državama, u budućnosti, da se dopunjava sa [[F-22 raptor|F-22 Raptorom]], [[Jurofajter tajfun|Jurofajterom]] i [[F/A-18E/F Super hornet]]om.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;
[[Datoteka:Lockheed F-35 Joint Strike Fighter.jpg|desno|mini|250px|Varijanta F-35C]]
Predstavnik firme Lokid Martin, Džordž Standridž ({{jez-eng|George Standridge}}), rekao je da će F-35 biti četiri puta efikasniji od prethodnih [[Lovački avion|lovaca]] u borbi vazduh-vazduh, osam puta efikasniji u borbi vazduh-zemlja, i tri puta efikasniji u izviđanju i suprostavljanju [[protivvazduhoplovna odbrana|protivvazduhoplovnoj odbrani]]. To će postići, u odnosu na prethodne avione, iako ima veći asortiman zahteva i manju logističku podršku, sa približno istim troškovima nabavke (ako se zanemare troškovi razvoja).&lt;ref name=&quot;Avioni više klase F-22 i F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.spacedaily.com/reports/Lockheed_Martin_F22_and_F35_5th_Gen_Revolution_In_Military_Aviation.html | title = Lockheed Martin F22 and F35 5th Gen Revolution In Military Aviation | quote = Avioni više klase F-22 i F-35 | author = Staff Writers | date = Feb 22, 2006 | format =  | publisher = Singapore (SPX) | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2017-06-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170621143055/http://www.spacedaily.com/reports/Lockheed_Martin_F22_and_F35_5th_Gen_Revolution_In_Military_Aviation.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Zahtevi su ambiciozni, da se projektom F-35 postigne superiornost u zadacima vazduh–zemlja i u periodu nakon [[2040]]. godine i da bude odmah iza [[F-22 raptor|F-22 Raptora]] po superiornosti u vazdušnom prostoru. To su visoki zahtevi u namenama gde su projektni uslovi naglašeno međusobno suprostavljeni. Karakteristike smanjene uočljivosti, visokog manevra i naprednih sistema, obezbediće avionu F-35 izuzetne sposobnosti i prednosti u dvadeset prvom veku u vazdušnom prostoru.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;

Ugovor za razvoj programa JSF, sa firmom Lokid Martin, potpisan je [[16. novembar|16. novembra]] [[1996]]. godine, a ugovor za razvoj sistema i demonstraciju primenjenih tehnologija (SDD), [[26. oktobar|26. oktobra]] [[2001]]. Postavljeni taktičko–tehnički zahtevi su ispunjeni, X-35 ima kapacitet za dalji razvoj i unapređenje, uz neznatan rizik. Iznenađenje je da je avion dobio oznaku F-35, pošto je logično sledio naziv F-24.&lt;ref name=&quot;Lokid Martin F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.designation-systems.net/usmilav/nonstandard-mds.html#_MDS_F35| title =  Lockheed Martin F-35
| quote = Lokid Martin F-35 | author =  Andreas Parsch | date = 2002-2006 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Američko Ministarstvo odbrane, u svome izveštaju od [[26. januar]]a [[2012]]. godine, potvrdilo je prioritet za odbranu daljeg odvijanja programa F-35, koji ukljuje sve 3 varijante aviona, ali sa usporenom dinamikom nabavke. Favorizovano je odvijanje ispitivanja, uz dalje minimalne razvojne izmene projekta aviona.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;

=== Prototipski i predserijski razvoj ===

Na osnovu eksperimentalnih istraživanja u [[aerotuneli]]ma, Lokid Martin je neznatno izmenio svoj ponuđeni koncept X-35 u projekat F-35. Prednji deo trupa aviona je produžio za 130&amp;nbsp;mm, sa čime je povećan potrebni prostor za ugradnju opreme. Shodno tome, horizontalni stabilator je pomeren unazad za 51&amp;nbsp;mm. Na taj način su zadržani zadati parametri stabilnosti i upravljivosti aviona. Gornja kontura trupa je podignuta duž ose za 25&amp;nbsp;mm, u cilju unifikacije rešenja koje ispunjava uslove za sve tri varijante aviona. Takođe, odlučeno je da se poveća naoružanje varijante sa vertikalnim poletanjem F-35B, tako je unificiran „bunker“ za smeštaj istog naoružanja u trup za sve tri varijante aviona. Zakrilca su sa elektromehaničkim pogonom, a preostali izvršni mehanizmi [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]] su sa [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistemom]], koji nije klasičan. Sve komandne površine pogonjene su sa samostalnim elektro–hidrauličkim sistemima. Samostalne pumpe se pokreću elektroenergijom, integrisane su sa telom svakog pojedinačnog hidrauličkog pokretača. Ovo je prednost, izbegnute su odvojene centralizovane motorske pumpe, velika količina (masa) ulja i mreža hidro cevi. Lakše je za održavanje, manja je ukupna težina i veće je borbeno preživljavanje, u odnosu na tradicionalni hidraulički sistem.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/avf35.html#m3 | title = F-35 DESCRIBED | quote = Opis F-35 | author =  | date = 2.0.7 / 01 apr 12 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-06-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622162234/http://www.vectorsite.net/avf35.html#m3 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;&gt;{{Cite web | url = http://doku.b.tu-harburg.de/volltexte/2006/301/pdf/frische_sicfp97.pdf | title =Electrohydrostatic Actuators
| quote = Elektrohidraulički pokretač | author =   | date =  | format = pdf| publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Pretila je opasnost, da zbog ispunjenja ovih uslova unifikacije, varijanta F-35B ne ispuni zahteve za tražene performanse, jer je [[masa]] toga aviona narasla za 1.000&amp;nbsp;kg (8 procenata). Lokid Martin je povećao potisak motora svim varijantama, unificirano je smanjio veličinu zajedničkog oružja u „bunkeru“, smanjio vertikalne stabilizatore, preraspodelio potisak kod F-35B, reprojektovao sklapajuće [[krilo]] izmenivši projekat zajedničkih unificiranih delova i intervenisao na elektro sistemu i centralnom delu trupa aviona neposredno iza kabine. Promene su usaglašene na sve tri varijante i održan je visok nivo unifikacije delova. Do septembra [[2004]]. godine, smanjena je ukupna masa aviona za 1.200&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lokid Martin F-35&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;
[[Datoteka:F-35A - Inauguration Towing.jpg|Svečana promocija [[prototip]]a [[7. jul]]a [[2006]]. godine.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Međusobnim poređenjem varijanti F-35C i F-35A, uočava se da F-35C ima veće [[krilo]] i horizontalni rep, zbog nužnosti manjeg odnosa težine i površine (G/S), što obezbeđuje manju minimalnu brzinu i kratko poletanje i sletanje. [[Krilo]] F-35C se sklapa i na palubi [[brod]]a se avioni lakše „parkiraju“. Naravno, F-35C ima jače [[Stajni organi vazduhoplova|stajne organe]] i kuku za kočeće uže. Stajni organi za mornaričke avione, projektuju se za veće vertikalne brzine propadanja pri sletanju na palubu broda. F-35C verzija ima kraće vertikalne stabilizatore, koji su reprojektovani zbog nužnog smanjenja težine aviona.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;{{efn|F-35 lajtning II će nositi nasleđe dva najznačajnija i najsposobnija [[lovački avion|lovačka aviona]] svih vremena, kao što su bili [[P-38 Lajtning|P-38]] i britanski „Lajtning“. Oni su u to doba bili na vrhu svoje klase. F-35 će raspolagati sa više namena i sposobnosti [[Lovački avion|lovca]] u dvadeset i prvom veku, istakao je Predsednik firme Lokid Martin.&lt;ref name=&quot;Zvaničan naziv F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/downloads/documents/JSF_F-35_2006_Inauguration%20Press%20Release.doc | title = LOCKHEED MARTIN JOINT STRIKE FIGHTER OFFICIALLY NAMED “LIGHTNING II” | quote = Zvaničan naziv F-35 lajtning II | author = Lockheed Martin | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2006-07-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060715214726/http://www.jsf.mil/downloads/documents/JSF_F-35_2006_Inauguration%20Press%20Release.doc | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;}}
Za pogon aviona F-35 razmatrano je nekoliko [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] i konačno je odlučeno da se koristi modifikovan P&amp;W F119, u podešene varijante P&amp;W F135-100/400/600.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;

Proizvodnja delova za prvi [[prototip]] aviona F-35B, počela je u [[novembar|novembru]] [[2003]]. Firma Lokid Martin glavni je finalni izvođač proizvodnje. Pored toga što obavlja završnu montažu, izvodi integraciju opštih sistema i proizvodi prednji i centralni deo trupa, [[krilo]] i [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]]. Nortrop Gruman isporučuje [[radar]] sa rešetkastom [[antena|antenom]] sa aktivnim elektronskim skeniranjem, elektro-optički distrubitivni sistem (DAS), komunikacione, navigacione i identifikacione sisteme, naoružanje i stajne organe. BAE sistem isporučuje komandne površine i zadnji deo trupa, horizontalni i vertikalni rep, sistem za spasavanje [[pilot]]a, sisteme za elektronsko ratovanje, gorivni sistem i [[softver]] [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]]. Alenija će u serijskoj proizvodnji vršiti finalnu montažu [[italija]]nskih aviona, a ostalima će se naknadno precizirati kooperacijsko učešće.&lt;ref name=&quot;Sistem DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/ | title = F-35 Distributed Aperture System (EO DAS)
| quote = Sistem DAS | author =   | date =  | format = | publisher = Northrop Grumman | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =18. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ispomoć Italiji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aerospacedaily&amp;id=news/JSFM06196.xml | title = Italy Wins JSF Final Assembly; U.K. Presses Maintenance, Suppor | quote = Ispomoć Italiji | author =  | date = Jun 19, 2006 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages = 1 | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; F-35 program je zahtevao velike investicije u automatizovanim proizvodnim pogonima. Na primer, u Lokid Martinu za uvođenje specijalne proizvodnje [[krilo|krila]], sa savremenom montažnom „trakom“.&lt;ref name=&quot;Automatizacija proizvodnje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.handling.com/TurnKeyCapabilities.aspx | title = Advanced Manufacturing | quote = Automatizacija proizvodnje | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archivedate = 2012-03-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120311001554/http://www.handling.com/TurnKeyCapabilities.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; U novembru [[2009]], šef programa F-35, preko predstavnika za međunarodne poslove [[Pentagon]]a, izjavio je da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] neće deliti svoj [[softver]] sa saveznicima za F-35.&lt;ref name=&quot;Borbeni kodovi softvera F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2009/11/24/us-lockheed-fighter-exclusive-idUSTRE5AN4JX20091124 | title = U.S. to withhold F-35 fighter software codes | quote = Borbeni kodovi softvera  F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141211052632/http://www.reuters.com/article/2009/11/24/us-lockheed-fighter-exclusive-idUSTRE5AN4JX20091124 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi let prototipa, AA-1 je bio [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine. Ovaj avion se uslovno može nazvati [[prototip]]. Nastao je nakon sprovođenja svih nabrojanih konstruktivnih intervencija u cilju smanjenja težine i ispunjenja uslova unifikacije delova, u okviru sve tri varijante aviona F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;

Šest aviona F-35C bili su kompletno gotovi [[5. januar]]a [[2009]]. godine, uključujući AF-1 i AG-1, a 17 je bilo još u proizvodnji. Direktor programa je izjavio: „trinaest aviona, od sedamnaest u proizvodnji, su pred ispitivanjem na zemlji i proveri. Svi oni su završeni u 2009. godini. Ostala su četiri aviona prve proizvodne varijante i prvi koji će biti isporučeni [[Američko ratno vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] u [[2010]].“ godini. Američki sekretar za odbranu [[Robert Gejts]], [[6. april]]a [[2009]]. godine, tražio je ubrzavanje proizvodnje, pošto SAD planira da ukupno kupi 2.443 aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Predlaženo smanjenje naoružanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://seattletimes.nwsource.com/html/politics/2008993406_apdefensebudget.html | title = Defense Secretary Gates proposes weapons cuts 
| quote = Predlaženo smanjenje naoružanja | author = The Seattle Times | date = 7. 4. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[avgust]]u [[2010]]. godine, Lokid Martin je najavio kašnjenje u rešavanju konstruktivnog rešavanja sklapanja krila, pošto su nastupili proizvodni problemi, što može znatno usporiti početnu proizvodnju.&lt;ref name=&quot;Za F-35 je zaustavljeno širenje problema&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/fix-for-f-35-final-assembly-problem-pushed-back-346077 | title = Fix for F-35 final assembly problem pushed back
| quote = Za F-35 je zaustavljeno širenje problema | author =   | date = 16 Aug 2010 | format = | publisher = Flightglobal  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =18. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U oktobru [[2011]]. godine, dva su aviona F-35B predata na ispitivanje Ratnoj mornarici SAD u trajanju od tri nedelje. Oni će napraviti više od 28 sati letenja, uključujući 72 kratka poletanja i vertikalna sletanja.&lt;ref name=&quot;F-35B završava ispitivanje na moru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NavairNewsStory&amp;id=4802 | title = F-35B completes first sea trials on USS Wasp | quote = F-35B završava ispitivanje na moru | author = Naval Air | date = Oct 24, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archive-date = 2014-11-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141129065338/http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4802 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |&lt;big&gt;'''Etapno unapređivanje rešenja na F-35'''&lt;/big&gt;  
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! Ispitivanje
! Realizovan prvi let
! Plan. let, od [[2007]].
! Opis&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;&gt;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&quot;&gt;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&lt;/ref&gt;
|-
| AA-01 || [[15. decembar]] [[2006]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Prvi avion za razvoj sistema za početnu A-verziju. Do [[17. decembar|17. decembra]] [[2009]].&lt;br /&gt; napravio je 91 let. Od tada se koristi za eksperimentisanje.
|-
| AF-01 || [[14. novembar]] [[2009]]. || maj [[2009]]. || Prvi predserijski avion sa značajnim smanjenjem težine u odnosu na AA-01.
|-
| AF-02 || [[20. april]] [[2010]]. || [[avgust]] [[2009]]. ||Zajedno sa AF-01 se koristi u centru Edvards, &lt;br /&gt;sa prvenstvenom namenom za ispitivanje naoružanja.
|-
| AF-03 || [[7. jul]]i [[2010]]. || [[jun]]i [[2009]]. ||Drugi predserijski avion, sa punom opremom.
|-
| AF-04 || [[30. decembar]] [[2010]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; 
|-
| AG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena je u [[jul]]u [[2009]]. godine i predata na ispitivanje.
|-
| AJ-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena je sredinom [[2010]]. godine i predata na ispitivanje.
|-
| BF-01 || [[11. jun]]i [[2008]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Prvi avion za B varijante. Predat je do 15. novembra [[2009]]. godine.&lt;br /&gt; Izvedeno je prvo vertikalno sletanje [[18. mart]]a [[2010]]. godine.
|-
| BF-02 || [[25. februar]]. [[2009]]. || januar [[2009]]. || Realizovano je dolivanje goriva u letu u [[avgust]]u [[2009]]. godine. &lt;br /&gt;Vežbao je prvi put F-35 sa internim transportom bombi GBU-12 &lt;br /&gt;i raketama AIM-120 AMRAAM. Predat je [[29. decembar|29. decembra]] [[2009]]. godine.
|-
| BF-03 || [[2. februar]] 2010 || maj [[2009]]. || Prvi avion koji je koristio kacigu sa generisanjem 2D slike na viziru. &lt;br /&gt;Kasnije je uglavnom služio za procenu [[aerodinamika|aerodinamike]], veka strukture i za&lt;br /&gt; ispitivanje sistema. Predat je [[17. februar]]a [[2010]]. godine.
|-
| BF-04 || [[7. april]] [[2010]] || mart [[2009]]. || Prvi predserijski avion varijante B, sa kompletnom opremom.
|-
| BF-05 || [[27. januar]] [[2011]].&lt;ref name=&quot;BF-05 prototip od F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7147 | title = F-35B BF-05 Prototyp abgehoben | quote = BF-05 prototip od F-35B | author =  | date = 31. Januar 2011 | format =  | publisher = Sky News. ch | location =  | pages =  | language = {{De}} | accessdate = 23. 02. 2012. | archive-date = 2014-12-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141209060525/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7147 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; || [[novembar]] [[2009]]. || Poslednji predserijski avion varijante B.
|-
| BG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; U proleće [[2008]]. godine, počela su ispitivanja
|-
| BH-01 ||&lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; ||  Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena u [[2010]]. godini, i počelo je ispitivanje. &lt;br /&gt;U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, pojavila se prskotina na zadnjem delu trupa.
|-
| CF-01 || [[6. jun]]i [[2010]].&lt;ref name=&quot;Prvi let sa F-35C&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/first-flight-for-f-35c-keeps-lockheed-on-track-342927/ | title = First flight for F-35C keeps Lockheed on track
| quote = Prvi let sa F-35C | author =   | date = 8 Jun 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; || [[oktobar]] [[2009]]. || Prvi avion varijante C, predat novembra [[2010]]. godine.
|-
| CF-02 || [[29. april]] [[2011]].&lt;ref name=&quot;Drugi F-35C poleteo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7451 | title = Zweiter F-35C abgehoben | quote = Drugi F-35C poleteo | author =  | date =  | format =  | publisher = Sky News. ch | location =  | pages =  | language = {{De}} | accessdate = 23.02.2012. | archive-date = 2014-12-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141209060958/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7451 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; || [[decembar]] [[2009]]. || Ispitivanja u letu su još u toku.
|-
| CF-03 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || [[novembar]] [[2009]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|-
| CG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt;Završena su ispitivanja u martu [[2010]]. godine.
|-
| CJ-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Ispitivanje uslovno počinje početkom [[2012]]. godine.
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Legenda
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |
* AA-01 – AA označava [[prototip]] varijante A, a 01 označava da je prvi.
* AF-01 – AF označava predserijski avion varijante A, a 01 označava da je prvi u predseriji od proizvedenih 4 primerka.
* AG-01 – AG označava određen deo strukture aviona varijante A, predviđen za statička &lt;br /&gt;ispitivanja u odgovarajućoj laboratoriji. Oznaka 01 naznačava da je to prvi takav uzorak,
* AJ-01 – znači sve kao u prethodnom slučaju, s tim da je ovde u pitanju drugi deo strukture aviona.
* BF-01 – je ista oznaka kao kod legende za AF-01, s tim što je ovde u pitanju varijanta B
* CF-01 – je ista oznaka kao prethodnom sluča, s tim što je ovde u pitanju varijanta C
|}

=== Povećanje troškova i dalja odlaganja realizacije programa ===
Rukovodstvo programa je [[2006]]. godine upozorilo da će prekomerno usavršavanje „F-35“ dovesti do većeg jediničnog poskupljenja u proizvodnji i ispitivanju. Do poskupljenja dolazi zbog naknadnih modifikacija nekoliko stotina gotovih aviona, čija je proizvodnja planirana pre potpunog završetka razvoja.&lt;ref name=&quot;Retroaktivni radovi&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/in-focus-f-35-concurrency-reaches-turning-point-366056/ | title = F-35 concurrency reaches turning point | quote = Retroaktivni radovi | author =   | date = 15 Dec 2011 | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. }}&lt;/ref&gt; U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, utvrđeno je da stalno dodavanje zahteva i njegovo produženo „sazrevanje“ dodatno komplikuje proces efikasne proizvodnje aviona u progamiranim rokovima. Međutim, zbog velikog obima ispitivanja, koja zatim slede, program bi mogao značajnije da se izmeni u proizvodnom procesu, što znači i naknadno povećanje troškova.&lt;ref name=&quot;Procena odabranih programa oružja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gao.gov/products/GAO-11-233SP?source=ra | title = Assessments of Selected Weapon Programs| quote = Procena odabranih programa oružja | author = GAO | date = Mar 29, 2011 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rast ukupnih troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airpower.at/news2010/1110_f-35/index.html | title = F-35 Joint ‚Massive Cost Overrun' Fighter | quote = Rast ukupnih troškova | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije, šef programa je potvrdio da je stalno odlaganje „zamrzavanja“ rešenja u programu velika greška.&lt;ref name=&quot;Rast ukupnih troškova&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Propusti u ispitivanju i proizvodnji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/12/01/jsf-build-and-test-was-miscalculation-production-must-slow-v/ | title = JSF's Build And Test Was 'Miscalculation,' Adm. Venlet Says; Production Must Slow | quote = Propusti u ispitivanju i proizvodnji | author = Aol Defence | date = 1. 12. 2011. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. | archive-date = 2011-12-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111204053727/http://defense.aol.com/2011/12/01/jsf-build-and-test-was-miscalculation-production-must-slow-v | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prekid finansiranja alternativnog motora&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | title = GE, Rolls Royce Stop Funding F-35 Alt Engine | quote = Prekid finansiranja alternativnog motora | author = DefenceNews | date = Dec. 2, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2012-07-07 | archiveurl = https://archive.today/20120707122830/http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Zbog čega je [[Pentagon]] pri ugovaranju insistirao da Lokid Martin učestvuje u pokriću dopunskih troškova sprovođenja izmena na gotovim avionima, koji su prvenstveno proizašli usled specifičnih zahteva inostranih kupaca. Ti zahtevi se posle reprojekta i modifikacija na jednom od aviona, moraju ispitati i verifikovati u letu. Ako se ta dopuna usvoji kao standard, retroaktivno se sprovodi na svima, do tada proizvedenim, avionima. Sve te faze dopunskog razvoja i retroaktivne realizacije na gotovim avionima izazivaju direktne i indeirektne velike dopunske troškove. Lokid Martin je prigovarao za predloženu podelu dopunskih troškova, stavljajući u prvi plan svoj rizik. Odbor [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senata]] za odbranu je podržao deljenje troškova, koji nisu prouzrokovani dopunskim zahtevima Pentagona. U [[decembar|decembru]] [[2011]]. godine, Lokid Martin je pristao na deljenje tih dopunskih troškova.&lt;ref name=&quot;Pentagon treba zauzeti čvršći stav prema programu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.star-telegram.com/2011/10/26/3476421/pentagon-takes-a-harder-line-with.html| title =Pentagon takes a harder line with Lockheed Martin over F-35| quote = Pentagon treba zauzeti čvršći stav prema programu F-35 | author =   | date = Oct. 26, 2011 | format = | publisher = Star-Telegram | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ugovor napreduje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/12/05/mccain-slams-jsf-calls-program-scandal-and-a-tragedy | title = McCain Slams JSF, Calls Program 'Scandal And A Tragedy;' Contract Talks Advance | quote = Ugovor napreduje | author = Colin Clark | date = 5. 12. 2011. | format =  | publisher = Aol Defence | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2012-08-31 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120831070655/http://defense.aol.com/2011/12/05/mccain-slams-jsf-calls-program-scandal-and-a-tragedy/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Početnu operativnu sposobnost F-35 odrediće razvoj [[softver]]a pre nego proizvodnja [[hardver]]a ili obuka pilota.&lt;ref name=&quot;Nastavljena ispitivanja F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110516/DEFSECT01/105160302/F-35-Tests-Proceed-Revealing-F-A-18-Like-Performance | title = F-35 Tests Proceed, Revealing F/A-18-Like Performance | quote = Nastavljena ispitivanja F-35 | author = DAVE MAJUMDAR | date = May. 16, 2011 | format =  | publisher = DefenseNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121131715/http://www.defensenews.com/article/20110516/DEFSECT01/105160302/F-35-Tests-Proceed-Revealing-F-A-18-Like-Performance | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Mediji, navodeći izvore iz Pentagona, objavili su 21. aprila [[2009]]. godine, da je tokom [[2007]]. i [[2008]]. računarska špijunaža uspela da iskopira i pokvari nekoliko terabajta podataka vezanih za projektovanje aviona i elektronskih sistema. Time je narušena tajnost podataka i umanjena planirana efikasnost aviona, pošto je potencijalno omogućen razvoj odbrambenih sistema protiv dejstva F-35. Lokid Martin je odbacio te informacije o bezbednosnoj ugroženosti projekta, rekavši da ne veruje da su bilo koji tajni podaci bili ukradeni. Međutim, drugi izvori su sugerisali da je to ipak tačno i da je time izazvano značajno unošenje izmena u projekat, a podaci o [[hardver]]u i [[softver]]u su naknadno posebno računarski zaštićeni, što isto ima uticaja na povećanje troškova i prolongiranje rokova realizacije.&lt;ref name=&quot;Kompjuterska špijunaža&quot;&gt;{{Cite web | url = http://online.wsj.com/article/SB124027491029837401.html | title = Computer Spies Breach Fighter-Jet Project| quote = Kompjuterska špijunaža | author =  SIOBHAN GORMAN | date = 21. 4. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Demanti o krađi podataka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.abc.net.au/news/2009-04-22/jet-maker-denies-f-35-security-breach/1658970 | title = Jet maker denies F-35 security breach| quote = Demanti o krađi podataka F-35 | author =   | date = 22. 4. 2009. | format = | publisher = ABC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kineski uticaj na porast cene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2012/02/06/AW_02_06_2012_p30-419987.xml | title = China's Role In JSF's Spiraling Costs | quote = Kineski uticaj na porast cene | author = David Fulghum, Bill Sweetman, Amy Butler | date = Feb 8, 2012 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Podsekretar odbrane za nabavke, tehnologiju i logistiku, [[9. novembar|9. novembra]] [[2009]]. godine je priznao da je Pentagon oformio zajednički tim za procenu troškova, koji će sagledati moguće buduće troškove, njihovo prekoračenje u projektu i da će preduzeti mere da se isti izbegnu. Sekretar za odbranu Robert Gejts je [[1. februar]]a [[2010]]. godine, napravio kadrovske promene u vođenju programom i uskratio je Lokid Martinu isplatu 614 miliona američkih dolara, zbog neopravdanog prekoračenja ugovorene cene i kašnjenja u realizaciji.&lt;ref name=&quot;Menadžment JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/02/01/gates-fires-jsf-program-manager/ | title = Gates Fires JSF Program Manager | quote = Menadžment JSF | author = Colin Clark | date = February 1st, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. | archivedate = 2014-12-08 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141208194649/http://www.dodbuzz.com/2010/02/01/gates-fires-jsf-program-manager/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gejts kritikuje vođenje programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.planyc2030.org/?p=437 | title = Gates Criticizes F-35 Progress, Fires Top Officer | quote = Gejts kritikuje vođenje programa | author = PLANYC 2030 | date = 2. 2. 2010. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. }}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Komitet za odbranu američkog Senata je dobio izveštaj [[11. mart]]a [[2010]]. godine, od svoje Vlade, sa obrazloženjem projektovanih ukupnih jediničnih troškova za F-35A od 112 miliona američkih dolara u [[2010]].{{efn|U toj ukupnoj ceni su svi troškovi za jedan avion, od toka njegovog programiranja, razvoja, proizvodnje i u toku njegove operativne upotrebe, sve do rashoda na kraju životnog veka.&lt;ref name=&quot;F-35 je uzburkao senat&quot;/&gt;}} Jedinična nabavna cena po avionu je porasla u odnosu na [[decembar]] [[2010]]. za više od 50 odsto od cene u [[2002]]. godine, a za 17 odsto od [[2007]]. U [[2002]]. godini, bila je projektovana jedinična cena F-35 na oko 50 miliona američkih dolara i ista je narasla do [[2007]]. na 69, a na kraju [[2010]]. na više od 80.&lt;ref name=&quot;F-35 je uzburkao senat&quot;&gt;{{Cite web | url = http://australianaviation.com.au/2010/03/jsf-faces-us-senate-grilling/ | title =JSF faces US Senate grilling | quote = F-35 je uzburkao senat | author =   | date = March 12 2010 | format = | publisher = australianaviation | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kritika cene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/03/12/lockheed-fighter-idUSN1123180820100312 | title = UPDATE 2-Price of Lockheed's F-35 fighter soars | quote = Kritika cene | author = REUTERS | date = Mar 11, 2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2014-12-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141221132419/http://www.reuters.com/article/2010/03/12/lockheed-fighter-idUSN1123180820100312 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Sekretar za odbranu Robert Gejts je 24. marta [[2010]]. godine, u svedočenju pred [[kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkim Kongresom]], konstatovao da su prekoračenja troškova i kašnjenje programa „neprihvatljivi“. Međutim, Gejts je insistirao na strateškom opredeljenju da u budućnosti F-35 postane „kičma američkih vazduhoplovnih snaga nove generacije“ i obavestio Kongres da je produžio razvojni period za dodatnih 13 meseci i budžetski okvir finansiranja za 3 milijarde američkih dolara za povećan obim ispitivanja, sa sporijom dinamikom serijske proizvodnje od ranije planirane. Istovremeno je zahtevao da firma Lokid Martin učestvuje u povećanim vladinim troškovima sa 20 odsto.&lt;ref name=&quot;Američka priča o budućem lovcu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1975139,00.html | title = The Costly F-35: The Saga of America's Next Fighter Jet | quote = Američka priča o budućem lovcu | author = Mark Thompson | date = Mar. 25, 2010 | format =  | publisher = TIME U.S. | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. | archivedate = 2013-08-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130817092955/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1975139,00.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Podela troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/06/01/lockheed-fighter-idUSN0111242120100601?type=marketsNews | title = UPDATE 1-Lockheed F-35 to beat Pentagon estimate by 20 pct | quote = Podela troškova | author = Andrea Shalal-Esa | date = Jun 1, 2010 | format =  | publisher = REUTERS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2015-02-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150225084837/http://www.reuters.com/article/2010/06/01/lockheed-fighter-idUSN0111242120100601?type=marketsNews | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:US Navy 111003-N-ZZ999-003 An F-35B Lightning II makes the first vertical landing on a flight deck at sea aboard the amphibious assault ship USS W.jpg|Varijanta sa vertikalnim poletanjem i sletanjem F-35B, [[prototip]] BF-2.&lt;/center&gt;|desno|mini|200px]] 
U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, kao deo mera smanjenja troškova, američka nacionalna komisija o fiskalnoj odgovornosti i reformi predložila je ukidanje nabavke varijante aviona F-35B i smanjenje porudžbina F-35A i F-35C na polovinu.&lt;ref name=&quot;Zahtev za smanjenje porudžbina&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/11/10/prez-panel-wants-100b-dod-cut/ | title = Prez Panel Wants $100B DoD Cut; Freeze Pay, Kill F-35B, EFV | quote = Zahtev za smanjenje porudžbina | author = Colin Clark | date = November 10th, 2010 | format =  | publisher = DoDBuzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141206165855/http://www.dodbuzz.com/2010/11/10/prez-panel-wants-100b-dod-cut/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; U isto vreme mediji su objavili da zvaničnici Pentagona razmatraju ukidanje varijante F-35B jer je malog doleta, zbog čega će se morati avio baze ili brodovi nosači aviona približiti neprijatelju i biti u dometu neprijateljskih taktičkih balističkih [[raketa]].&lt;ref name=&quot;Nedostatak F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforce-magazine.com/Features/modernization/Pages/box111510stovl.aspx | title = Shorting the F-35 | quote = Nedostatak F-35B | author = John A. Tirpak | date = Nov. 15, 2010 | format = | publisher = airforce-magazine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim predstavnik firme Lokid Martin je to demantovao, sa obrazloženjem da je ta „glasina“ samo rezultat tradicionalnih tenzija između američkog Ratnog vazduhoplovstva i Mornarice, a suštinski ne postoji drugo i bolje rešenje od F-35B za uvođenje u upotrebu, umesto već zastalelih AV-8B.&lt;ref name=&quot;Mornarički F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/rumor-of-marine-f-35-termination-talks-is-wrong?a=1&amp;c=1171 | title = Rumor Of Marine F-35 Termination Talks Is Wrong| quote = Mornarički F-35 | author = Loren B. Thompson | date = November 15, 2010 | format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Istovremeno je tvrdio da neće biti daljih odlaganja utvrđenih rokova i povećanja troškova u razvojnom procesu zbog tehničkih problema sa [[softver]]om i konstrukcijom aviona. Napomenuo je da većina dosadašnjih odlaganja rokova i povećanja troškova proizilazi iz značajno većeg broja realizovanih letova za ispitivanje, od planiranih.&lt;ref name=&quot;Netrpeljivost između vazduhoplovstva i mornarice ruši F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/pentagon-factional-disputes-are-a-key-driver-of-f-35-cost-increases?a=1&amp;c=1171 | title = Pentagon Factional Disputes Are A Key Driver Of F-35 Cost Increases| quote = Netrpeljivost između vazduhoplovstva i mornarice ruši F-35 | author = Loren B. Thompson | date = November 05, 2010 | format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prema zvaničnim informacijama iz Pentagona, program je restrukturiran sa dodatnom godinom dana odlaganja i 5 milijardi dolara u dodatnim troškovima.&lt;ref name=&quot;Prolongiranje programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheeds-f-35-faces-second-restructuring-this-year-349254/ | title =Lockheed's F-35 faces second restructuring this year | quote = Prolongiranje programa | author = Stephen Trimble | date = 3 Nov 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Avion BF-4 (vertikalno poletanje i sletanje), proizveden u standardu softvera bloka 1, uzleteo je prvi put 5. novembra 2010. godine. Taj standard obuhvata rešenje sa fuzijom informacija [[senzor]]a i sa početnim izdanjem naoružanja. Od kraja [[2010]]. godine, ostalo je da se napiše samo 15% softvera, ali koji se odnosio na najteže delove posla poput fuzije podataka.&lt;ref name=&quot;Program se ipak odvija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/can-lockheed-deliver-on-the-joint-strike-fighter-dream-350787/ | title = Can Lockheed deliver on the Joint Strike Fighter dream?| quote = Program se ipak odvija | author = Craig Hoyle Fort Worth | date = 14 Dec 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[2011]]. godine je otkriveno da je isprogramirano samo 50% od osam miliona kodnih linija i da je potrebno još šest godina rada i dodatnih 110 softverskih inženjera, kako bi se završio programerski posao za novi raspored. To podrazumeva i veliki broj dodatnih letova za istraživačku i verifikacionu namenu.&lt;ref name=&quot;Program F-35, vremenski se produžava&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2011/02/07/AW_02_07_2011_p25-287076.xml | title = F-35 Replan Adds Time, Resources For | quote = Program F-35, vremenski se produžava | author = Graham Warwick, Amy Butler | date = Feb 8, 2011 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U januaru [[2011]]. godine, Sekretar za odbranu Robert Gejts izrazio je nezadovoljstvo Pentagona zbog enormno visokih troškova programa F-35, rekavši da je: „ponašanje rukovodstva programa takvo da se beskrajno troši novac i da moraju naći načina da se uzdrže od toga“. Fokusirajući svoju pažnju na problematičnu varijantu F-35B, Gejts je odredio za nju „dve godine pripravničkog staža“, rekavši da je „treba otkazati“ ako bude neuspešna. Međutim i pored toga, Gejts je izrazio jaku globalnu podršku programu. Neki analitičari, imajući u vidu stalni rast troškova, tvrde da se program F-35 pretvorio u „rupu bez dna“.&lt;ref name=&quot;Govor Sekretara za odbranu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense.gov/speeches/speech.aspx?speechid=1543 | title = Speech | quote = Govor Sekretara za odbranu | author = Secretary of Defense Robert M. Gates | date = 4. 3. 2011. | format =  | publisher = U.S. Department of Defense | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110304200652/http://www.defense.gov/speeches/speech.aspx?speechid=1543 | archive-date = 2011-03-04 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news/awx/2012/01/20/awx_01_20_2012_p0-416683.xml&amp;headline=Panetta | title = Panetta Lifts F-35B Probation | quote = Ispitivanje  F-35B | author = Amy Butler | date = Jan 23, 2012 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Bivši direktor Pentagona, Paul Kaminski je rekao da je nedostatak kompletnog plana ispitivanja za pet godina povećao troškove razvoja aviona.&lt;ref name=&quot;Popravke na F-35 programu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3a55590fb8-2da7-4769-9827-920983076d87&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = Repairing the F-35 Program | quote = Popravke na F-35 programu | author = David A. Fulghum | date = 2/10/2011 | format = | publisher = AviationWeek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Od februara [[2011]]. godine, glavni nedostaci na avionu su zvuk motora i uočene mane kacige sa montiranim prikazivanjem slike na viziru.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje u letu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforcetimes.com/news/2011/02/air-force-jsf-acing-tests-pilots-report-022611w/ | title = Joint Strike Fighter acing tests, pilots report | quote = Ispitivanje u letu F-35 | author = Dave Majumdar - Staff writer | date = Feb 27, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Trenutna je isporuka standarda aviona sa osnovnom borbenom sposobnošću, a trajaće do kraja [[2015]]. godine, a zatim sledi sa punom sposobnoću (blok proizvodnje sa softverom 3), sve do kraja [[2016]].&lt;ref name=&quot;Izrael može da sačeka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.haaretz.com/print-edition/news/in-bid-for-air-superiority-israel-may-wait-for-better-jets-1.348009 | title = In bid for air superiority, Israel may wait for better jets | quote = Izrael može da sačeka F-35 | author = Anshel Pfeffer | date = 09.03.11 | format =  | publisher = Haaretz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archive-date = 2012-11-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121103171811/http://www.haaretz.com/print-edition/news/in-bid-for-air-superiority-israel-may-wait-for-better-jets-1.348009 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Razvojni trošak za avion, narastao je na iznos od 56,4 milijarde američkih dolara, a rokovi završetka su pomereni na [[2018]]. godinu, kada je po prethodnoj dinamici trebala biti isporuka konfiguracije bloka pet. To predstavlja 26 odsto povećanja troškova i petogodišnje pomeranje rokova u planu u odnosu na usvojeno u [[2007]]. godini.&lt;ref name=&quot;Prestrukturiranje treba da poboljša rezultate&quot;&gt;{{Cite web | url = http://blogs.star-telegram.com/files/gao-testimony-report-03-15-11.pdf | title = Restructuring Should Improve Outcomes, but Progress Is Still Lagging Overall | quote = Prestrukturiranje treba da poboljša rezultate | author = Statement of Michael Sullivan | date = 15. 3. 2011. | format = pdf | publisher = GAO | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archivedate = 2011-07-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110716130654/http://blogs.star-telegram.com/files/gao-testimony-report-03-15-11.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Kašnjenje programa F-35 može da dovede do praznine u lovačkoj avijaciji, koju će amerikanci i druge zemlje osetiti, pošto će im nedostajati dovoljan broj sposobnih lovačkih aviona za njihove potrebe. [[Izrael]] može da zatraži kupovinu polovne [[F-15 igl|F-15S]], da bi pokrio prazninu u trenutnom stanju. [[Australija]] takođe može tražiti da kupi američke [[Lovački avion|lovce]] kako bi zadovoljina sopstvene potrebe, nastale zbog kašnjenja F-35.&lt;ref name=&quot;Neće biti modernizacije F-15 i F-16&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-rules-out-new-f-15s-and-f-16s-to-narrow-fighter-340121/ | title = USAF rules out new F-15s and F-16s to narrow ‘fighter gap’ | quote = Neće biti modernizacije F-15 i F-16 | author = Stephen Trimble | date = 6 Apr 2010  | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izrael koristi F-15 do F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2011/04/18/Israel-eyes-used-F-15s-to-fill-for-F-35s/UPI-68101303141863/ | title =Israel eyes used F-15s to fill for F-35s | quote = Izrael koristi F-15 do F-35 | author =   | date = 18. 4. 2011. | format = | publisher = UPI | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Australija kupuje Super hornete do F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenceweb.co.za/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=14701:australia-may-buy-more-super-hornets-amid-f-35-delays-report&amp;catid=35:Aerospace&amp;Itemid=107 | title = Australia may buy more Super Hornets amid F-35 delays: report | quote = Australija kupuje Super hornete do F-35 | author = Reuters  | date = 11. 4. 2011. | format = | publisher = CASSIDIAN | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U maju [[2011]]. godine, Pentagonov stručnjak za trgovinu sa oružjem je izjavio da jedinična cena od 133 miliona američkih dolara nije konkurentna.&lt;ref name=&quot;F-35 predstavlja razvojnu riznicu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-05-19/lockheed-addressing-development-risks-of-f-35-congress-told.html | title =Lockheed Addressing F-35 ‘Development Risks,’ Congress Told | quote = F-35 predstavlja razvojnu riznicu | author = Gopal Ratnam and Tony Capaccio  | date = 19. 5. 2011. | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini, časopis „[[Ekonomist]]“ je upozorio da je F-35 bio u opasnosti da sklizne u „spiralu smrti“, gde rastu cene po avionu, a ukupni troškovi bi doveli do smanjenja ukupnog broja vazduhoplova, što dalje povećava jediničnu cenu, kao kad se „grudva snega kotrlja niz padinu i stalno raste“. Povećanja jedinične cene aviona bi rasla zbog deobe rashoda za razvoj na manji broj primeraka proizvedenih aviona, a to opet utiče na smanjivanje porudžbina.&lt;ref name=&quot;Poslednji lovac sa ljudskom posadom&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.economist.com/node/18958487 | title = The last manned fighter
| quote = Poslednji lovac sa ljudskom posadom | author =   | date = Jul 14th 2011 | format = | publisher = The Economist | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; U petom bloku standarda su ukinuta četiri aviona, da bi se anulirali prekoračeni troškovi.&lt;ref name=&quot;Pentagon je smanjio broj aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-10-26/pentagon-cuts-four-lockheed-jets-from-next-order-pentagon-says.html | title = Pentagon Cuts Four Lockheed Jets From Next Order, Pentagon Says | quote = Pentagon je smanjio broj aviona | author = Tony Capaccio | date = Oct 27, 2011 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; U [[2012]]. godini su ukinuta još dva.&lt;ref name=&quot;Smanjen je broj za još dva aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/pentagon-budget-for-2013-calls-for-two-fewer-of-lockheed-s-f-35-fighters.html | title = Pentagon Budget Calls for Two Fewer of Lockheed’s F-35 Fighters
| quote = Smanjen je broj za još dva aviona | author = By David Lerman | date =  | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je priznao da će usporavanje kupovine povećati jedinične troškove.&lt;ref name=&quot;Smanjenje broja F-35 podiže mu jediničnu cenu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2012/02/14/us-norway-lockheed-idUSTRE81D15H20120214 | title = U.S. slowdown on F-35 jet buy to raise cost: Lockheed | quote = Smanjenje broja F-35 podiže mu jediničnu cenu | author = Walter Gibbs | date = Feb 14, 2012 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archivedate = 2014-10-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141018233931/http://www.reuters.com/article/2012/02/14/us-norway-lockheed-idUSTRE81D15H20120214 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Šef za kupovinu aviona američkog vazduhoplovstva je istakao da će Lokid morati da smanji infrastrukturu kako bi odgovorio smanjenju tržišne cene svoje letelice.&lt;ref name=&quot;Koreja odustaje od F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2012/02/20/05.xml | title = Lockheed Dismisses Korea F-35 Schedule | quote = Koreja odustaje od F-35 | author = Robert Wall | date = Feb 22, 2012 | format =  | publisher = aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Lokid je rekao da će usporavanje američkih porudžbina osloboditi kapacitete da zadovolje izuzetno kratke rokove isporuke stranim partnerima za zamenu svojih starih lovačkih aviona. Međutim, Japanci su upozorili da mogu da odustanu od kupovine ako se jedinična cena značajnije poveća.&lt;ref name=&quot;Japan protestuje za rast cene F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://mdn.mainichi.jp/mdnnews/news/20120223p2g00m0dm024000c.html | title = Japan tells U.S. it may halt F-35 purchase if prices rise | quote = Japan protestuje za rast cene F-35 | author = News | date = 20. 3. 2012. | format =  | publisher = The Mainichi Daily News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120302032111/http://mdn.mainichi.jp/mdnnews/news/20120223p2g00m0dm024000c.html | archivedate = 2012-03-02 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

Bilo je sugerisano da bi bilo jeftinije izgraditi dodatne F-35S sa poznatim neispravnim („faličnim“) strukturama a probleme rešiti kasnije, nego čekati uspostavljanje pune proizvodnje sa konačno razrešenim standardom.&lt;ref name=&quot;Šta treba da uradite?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://washingtonexaminer.com/unknown/2011/12/what-do-about-obamas-pound-foolish-air-force/156860 | title = What to do about Obama's pound-foolish Air Force | quote = Šta treba da uradite? | author = Comments | date =  | format =  | publisher = Columnists | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archivedate = 2012-02-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120207164631/http://washingtonexaminer.com/unknown/2011/12/what-do-about-obamas-pound-foolish-air-force/156860 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Zabrinutost zbog performansi i pouzdanosti ===
U [[2006]]. godini smanjena je [[površina radarskog preseka]] aviona F-35 na veličinu koja se teško uočava. „Površina radarskog preseka“ je ekvivalentna veličini odbojkaške lopte izrađene od [[mermer]]a, ili loptice za golf od [[metal]]a.&lt;ref name=&quot;Smanjenje „vidljivosti“ australijskim F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.smh.com.au/news/national/not-so-stealthy-the-15b-fighters/2006/03/13/1142098404532.html | title = Not so stealthy: the $15b fighters| quote =  | author = Craig Skehan and Tom Allard | date = 14. 3. 2006. | format = | publisher = The Sudney Torning Herald | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Postavljeno je pitanje za opravdanost američkog prioritetnog oslanjanja na [[lovački avion|lovačke avione]] nedovoljnog doleta, kao što su F-35 i F-22, u mogućem budućem sukobu sa udaljenim protivnikom kao što je [[Kina]]. Sa te tačke gledišta predloženo je smanjenje broja F-35S, u korist povećanja ulaganja u avione [[bombarderski avion|bombardere]] naredne generacije, sa većim doletom. Američki Sekretar vazduhoplovstva je odbacio ovaj predlog [[2007]]. godine.&lt;ref name=&quot;Dilema dovoljnog doleta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2007/09/20/us-china-usa-arms-idUSN1925736420070920?sp=true | title = Air Force chief links F-35 fighter jet to China | quote = Dilema dovoljnog doleta | author = Jim Wolf | date = Sep 19, 2007 | format =  | publisher = REUTERS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 26. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141205113002/http://www.reuters.com/article/2007/09/20/us-china-usa-arms-idUSN1925736420070920?sp=true | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Centar za strategijske i budžetske procene je ukazao, u [[2011]]. godini, na nedostatke F-35, koji su suštinski priznati sa činjenicom njegovog reprogramiranja. Istovremeno su istakli neophodnost njegovog prekida i davanja prednosti programu [[bombarderski avion|bombardera]]. Tvrdeći da su oni borbeno efikasniji. Na to je Generalni direktor Instituta za vazduhoplovne studije reagovao da je izvršeno reprogramiranje projekta F-35 dokaz poverenja u njega, a ne skrivanje nekih njegovih nedostataka i nisu to mere za njegovo veštačko preživljavanje.&lt;ref name=&quot;Pretpostavljena opasnost od Kine defiše F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/01/07/the-reactions-to-gates-spending-plans/ | title = The Reactions to Gates’ Spending Plans | quote = Pretpostavljena opasnost od Kine defiše F-35 | author = John Reed | date = January 7th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 26. 2. 2012. | archivedate = 2015-09-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150923220149/http://www.dodbuzz.com/2011/01/07/the-reactions-to-gates-spending-plans/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je takođe izjavio da je F-35 projektovan da dejstvuje sa [[bomba]]ma i [[raketa|raketema]] skrivenim u „bunkeru“ pri maksimalnoj nadzvučnoj brzini, što posebno određuje njegove visoke borbene i operativne karakteristike u odnosu na druge avione.&lt;ref name=&quot;F-35B leteo brže od zvuka&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.codeonemagazine.com/f35_news_item.html?item_id=65 | title = F-35B Goes Supersonic| quote = F-35B leteo brže od zvuka | author =   | date =  | format = | publisher = CODE ONE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2008]]. godini mediji su objavili da je napravljena simulacija borbe Su-35 i F-35, u kojoj pobeđuje Suhoj. Na osnovu te informacije je australijski ministar odbrane zatražio zvanični izveštaj o tome. U poslatom izveštaju je navedeno, da je simulacija bila neprecizna i da uneti podaci u simulacioni model nisu bili tačni za oba aviona.&lt;ref name=&quot;Neosnovana kritika lovca F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.abc.net.au/news/2008-09-25/fighter-criticism-unfair-and-misrepresented/521472 | title = Fighter criticism 'unfair' and 'misrepresented'| quote = Neosnovana kritika lovca F-35 | author =   | date = November 19, 2008 | format = | publisher = ABC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Pentagon]] i Lokid Martin su istakli da se ove simulacije ne odnose na borbu vazduh-vazduh.&lt;ref name=&quot;Napadnut F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-defence-policy-and-f-35-under-attack-317309/ | title = US defence policy - and F-35 - under attack| quote =Napadnut F-35  | author = Stephen Trimble | date = 15 Oct 2008 | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pri tome, Lokid Martinovo saopštenje ukazuje da se simulacije vazduhoplovstva odnose na mogućnosti učinka F-35 u borbi vazduh-vazduh protiv mogućih neprijatelja koji su opisani kao [[Mlazni lovac četvrte generacije|lovci četvrte generacije]], pri tome se tvrdi da je F-35 od njih za 400% efikasniji. Vazduhoplovstvo tvrdi da F-35 ima značajnu prednost u borbenom zaokretu u odnosu na sadašnje i buduće pretnje u borbi vazduh-vazduh, uključujući i Suhoja. Priroda simulacije, kao i uslovi na osnovu kojih se tvrdi da je veća efikasnost od 400% ostaje nejasna, kako i na osnovu čega je to izvedeno.

Što se tiče prvobitnog plana da se „utope“ samo dve rakete vazduh-vazduh u trup F-35, vazduhoplovni stručnjaci smatraju da je to malo i rizično da se sa tim ulazi u borbu vazduh-vazduh.&lt;ref name=&quot;Povratak aktuelnosti programa JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3ab1c3536a-8d96-481f-aef5-d6428ec6f9ca | title = JSF Leaders Back In The Fight| quote = Povratak aktuelnosti programa JSF | author = Bill Sweetman | date = 9/22/2008 | format = | publisher = aviationweek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, Norvežani su zahtevali opremanje F-35 sa šest projektila AIM-120D do [[2019]]. godine.&lt;ref name=&quot;Program JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.regjeringen.no/upload/FD/Temadokumenter/JSF_RBI-svar.pdf | title = JSF_RBI-svar
| quote = Program JSF | author =   | date =  | format = pdf| publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Na pisane kritike za borbenu sposobnost vazduh-vazduh i za performanse aviona F-35, sa tvrdnjom da mu je slab borbeni zaokret i sposobnost penjanja, probni [[pilot]] firme Lokid Martin je uzvratio sa mišljenjem „da u borbi vazduh-vazduh F-35 ima skoro isti potisak kolika mu je i težina, kao i da ima [[Sistem komandi leta aviona|sistem komandi leta]] koji mu omogućava da bude u potpunosti upravljiv čak i na napadnom uglu od 50 stepeni“.

Čen Hu, urednik u časopisu „Svetska vojna pitanja“ ({{jez-eng|World Military Affairs}}), istakao je da je F-35 preskup, jer se sa njim pokušavaju obezbediti tri tipa [[lovački avion|lovca]] potrebnih mogućnosti za sve tri američke odbrambene službe u zajedničkom rešenju jednog aviona. Takođe se pokušavaju zajedno proizvoditi na istoj traci sa 80% indentičnih delova. Smatra da studija izvodljivosti nije bila realna i da su podbacile finansijske procene. U prvobitnim razmatranjima, odbačena je opcija upotrebe [[Jurofajter tajfun|„tajfuna“]] u britanskoj mornarici zbog njihovog planiranog korišćenja američkog F-35. Ponovljenim razmatranjem plana strategije odbrane [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], oktobra [[2010]]. godine, konstatovana su kašnjenja i finanska ograničenja za F-35. Pored toga, primena F-35 zahteva dopunske radove i troškove na nosačima aviona na uvođenju modifikacija sa katapultom za ubrzavanje na elektromagnetni princip. Iz tih razloga je vraćena ideja na mornaričku verziju Jurofajtera i najavljeno odustajanje od porudžbine mornaričke varijante F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 borac je postao nespretni beli slon&quot;&gt;{{Cite web | url = http://opinion.globaltimes.cn/commentary/2010-03/515744.html | title = F-35 fighter has become a clumsy white elephant | quote = F-35 borac je postao nespretni beli slon | author = Chen Hu | date = March 24 2010 | format =  | publisher = globaltimes | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2012-03-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120317091704/http://opinion.globaltimes.cn/commentary/2010-03/515744.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zajedničke operacije borbenih aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.naval-technology.com/projects/cvf/ | title = Joint combat aircraft operations| quote = Zajedničke operacije borbenih aviona | author =   | date =  | format = | publisher = naval-technology | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Američki stručnjak za odbranu Vinslov Viler ({{jez-eng|Winslow T. Wheeler}}) i konstruktor aviona Pjer Sprej ({{jez-eng|Pierre Sprey}}) ističu, da je F-35 „težak i usporen“, kao i da ima „male sposobnosti za velike utrošene pare“. Između ostalog, ističu i nedostatak protivpožarnih mera bezbednosti. Njihov konačni zaključak je da bi bilo bolje za svako ratno vazduhoplovstvo da održava svoje postojeće avione F-16 i F/A-18 u odnosu na kupovinu novih F-35.&lt;ref name=&quot;Američki uspeh sa JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.novatv.nl/page/detail/uitzendingen/7935/ | title = Amerikaanse twijfel over JSF | quote = Američki uspeh sa JSF | author =  | date = 12 Jul 10 | format =  | publisher = N nicuwswur | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2017-06-22 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20170622060556/http://www.novatv.nl/page/detail/uitzendingen/7935/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Predstavnik Lokid Martina je istakao da nedostajanje protivpožarnog sistema ima zanemarljiv uticaj na sposobnost preživljavanja aviona.&lt;ref name=&quot;Stelt lovac&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.wired.com/dangerroom/2010/06/stealth-fighter-mods-make-it-more-likely-to-get-shot-down/ | title =Gajillion-Dollar Stealth Fighter, Now Easier to Shoot Down (Corrected)| quote = Stelt lovac | author = Noah Shachtman | date = 11. 6. 2010.  | format = | publisher = danger room | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U kontekstu prodaje F-35 [[Izrael]]u, tvrdilo se da su F-35 na nivou [[F-15 igl|F-15]] koji će biti prodati u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Visoki američki zvaničnik izjavio je da će F-35 biti „najneuočljiviji, najsofisticirani i najsmrtonosniji taktički lovac u vazdušnom prostoru“ i dodao je da će protiv eventualno suprotstavljenih F-15 biti apsolutni pobednik.&lt;ref name=&quot;Saudijsko naoružanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703960004575427692284277852.html | title = U.S.-Saudi Arms Plan Grows to Record Size 
| quote = Saudijsko naoružanje | author = ADAM ENTOUS | date = 14. 8. 2010. | format = | publisher = THE WALL STREET JOURNAL | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; RAF-ov [[pilot]] Stiv Long ({{jez-eng|Steve Long}}) je nakon leta na F-35 u [[2010]]. godini, rekao:&lt;ref name=&quot;Prvi let borbenog pilota&quot;&gt;{{Cite web | url = http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/FirstRafPilotFliesJointStrikeFighter.htm | title = First RAF pilot flies Joint Strike Fighter | quote = Prvi let borbenog pilota | author = An Equipment and Logistics news article | date = 9 Feb 10 | format =  | publisher = Defence News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012. | archive-date = 2012-11-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121105184923/http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/FirstRafPilotFliesJointStrikeFighter.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Ovaj avion će dati RAF-u i britanskoj mornarici značajan skok u mogućnosti [[pilot]]a za borbu u vazdušnom prostoru. Avion poseduje izuzetan nivo bezbednosnih upozorenja i informacija o tome šta se dešava u vazdušnom prostoru i na bojnom polju ili na [[okean]]u, ispod svojih veoma naprednih i sofisticiranih [[senzor]]a. On će se priključiti koalicionim snagama i prenosiće tu sliku i informacije svima ostalim učesnicima u borbi.}}

Ekspert Lokid Martina je istakao „da elektronska prednost F-35, koju poseduje u odnosu na svaki drugi taktički avion u svetu, može biti važnija u budućim misijama od manevarskih karakteristika, iako probni piloti tvrde da agilnost odgovara ili prevazilazi svakog lovca u svetu, izuzev [[F-22 raptor]]a“. Ključni deo priče F-35 je detekcija i elektronska zaštita, prezentirane na ekranu [[Lovački avion|lovca]]. Zagovornici [[F-22 raptor]]a često žale za dvomotornom verzijom, ističući da jedan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] F-35 ne može da odgovara aerodinamičkom manevrisanju kao dvomotorni [[F-22 raptor]]. To je tačno, ali zato F-35 nudi superiornu situacionu svest i komunikacije, jer je njegova elektronika novija.&lt;ref name=&quot;F-35 je transparentan program&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/f-35-fighter-confounding-critics-as-flight-tests-ramp-up?a=1&amp;c=1171 | title = F-35 Fighter Confounding Critics As Flight Tests Ramp Up | quote = F-35 je transparentan program | author = Loren B. Thompson | date = 1. 3. 2011.| format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini, kanadskim političarima je postavljeno pitanje pouzdanosti aviona F-35 sa jednim [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorom]] (za razliku od dvomotornih konfiguracija koje obezbeđuju dvostruku rezervaciju pouzdanosti sa aspekta pogona). [[Kanada]] je imala prethodno iskustvo sa visokom stopom udesa sa jednomornim avionom [[Lokid F-104 Starfajter|Lokid CF-104 Starfajter]], kod koga su mnogi [[Udes vazduhoplova|udesi]] bili vezani za otkaz motora. Ministar odbrane Piter Mekej, kada je upitan šta bi se desilo ako na F-35 otkaže taj jedan motor na krajnjem severu, izjavio je: „neće“.&lt;ref name=&quot;Jednomotorni avion za Kanadu?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.therecord.com/opinion/columns/article/479474--single-engine-f-35-s-may-endanger-canadian-crews | title = Single-engine F-35’s may endanger Canadian crews | quote = Jednomotorni avion za Kanadu? | author = Geoff Stevens | date = Jan 31 2011 | format =  | publisher = The Record | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012. | archivedate = 2011-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110927190919/http://www.therecord.com/opinion/columns/article/479474--single-engine-f-35-s-may-endanger-canadian-crews | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pregled programa F-35&quot;/&gt;{{efn|Ovde treba imati u vidu razliku aerodinamičke konfiguracije između aviona CF-104 Starfajter i F-35. Ti prvi avioni druge generacije kao što su CF-104 Starfajter i [[MiG-19]] su projektovani u trci za prestiž u maksimalnoj brzini, te su imali malu površinu krila u odnosu na masu i pri otkazu motora je pilot odmah morao da ih napušta (da se katapultira). Kod aviona F-35 je drugojačija aerodinamika, ako ima dovoljnu visinu ima uslove i za bezmotorni let planiranja sve do gubitka visine.}}

U [[novembar|novembru]] [[2011]]. godine, [[Pentagon]]ov tim za studije je identifikovao 13 oblasti od interesa koje su ostale da se razmotre i unaprede na F-35:&lt;ref name=&quot;Pregled programa F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://s3.documentcloud.org/documents/274217/dod-quick-look-ahern-report.pdf | title = F-35 JSF Concurrency Quik Look Review| quote = Pregled programa F-35 | author = David G. Ahern | date = November 29, 2011 | format = pdf| publisher = STATES DEPARTMENT | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Prikazivač integrisan na viziru pilotove kacige ne funkcioniše ispravno.
* Podsistem gorivnog otpada predstavlja opasnost od [[požar]]a.
* Integrisani pogonski paket je nepouzdan i teško se opslužuje.
* Kuka za hvatanje zaustavnog užeta nepouzdano radi, na varijanti F-35C.
* Klasifikacija „pitanja preživljavanja“, za koje su spekulisalo da je ugroženo sa računarskom krađom.
* [[Aerodinamika]] trisoničnog [[krilo|krila]], baziranog na principu „švedskog stola“ je lošija nego što se mislilo.
* Vek strukture neće preći životni vek letelice.
* Realizacijom programa ispitivanja u letu treba otkriti sve slabe oblasti.
* Razvoj [[softver]]a kasni.
* Preti opasnost da će varijanta F-35B preći kritičnu težinu, koja će joj ugroziti perfomanse vertikalnog poletanja, sletanja i leta.
* Sistem provetravanja i grejanja kabine ne radi dobro, na varijanti aviona F-35B.
* Automatizovani informacioni sistem logistike je samo delimično razvijen.
* Prednaponska zaštita na F-35 nije verifikovana, za oblasti koje izazivaju zabrinutost.

U decembru [[2011]]. godine, [[Pentagon]] i Lokid Martin su se sporazumeli da se osigura finansiranje i realizacija za početak pete partije aviona F-35, čiji standard još nije definisan i pored opštih nacionalnih mera štednje koje utiču na program.&lt;ref name=&quot;Pentagon je podržao Lokid Martina sa ugovorom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2011/12/05/us-lockheed-fighter-idUSTRE7B42DE20111205?feedType=RSS&amp;sp=true | title = Pentagon, Lockheed move forward on F-35 contract | quote = Pentagon je podržao Lokid Martina sa ugovorom | author =  | date = Dec 5, 2011 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2013-07-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130705005059/http://www.reuters.com/article/2011/12/05/us-lockheed-fighter-idUSTRE7B42DE20111205?feedType=RSS&amp;sp=true | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Projekat ==
Po spoljnem izgledu, F-35 je manje više konvencionalan avion. On je jednomotorni, elegantniji „brat“ od dvomotornog [[F-22 raptor]]a, na kome je primenjeno dosta njegovih rešenja. Projekat izduvnih mlaznica [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] je inspirisan rešenjem [[Dženeral dajnemiks]]a za mornaričkog supersoničnog lovca sa vertikalnim poletanjem i sletanjem, koje je predloženo još [[1972]]. godine.&lt;ref&gt;&quot;Vertiflight&quot;. ''Journal of the American Helicopter Society'', January 2004.&lt;/ref&gt; Za specifičan razvoj varijante F-35B, Lokid se konsultovao sa Jakovljevim projektnim biroom, koristeći njegove konstruktivne podatke iz njihovog eksperimentalnog aviona [[Jak-141]]. Tako da su neka rešenja sa eksperimentalnog aviona Jak-141, koja nikada nisu serijski realizovana, to doživela na američkom F-35B.&lt;ref name=&quot;Iskustvo sa Jak-41&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/yakovlev-yak-41-freestyle.htm | title = Yakovlev Yak-41 ‘Freestyle’ | quote = Iskustvo sa Jak-41 | author =  | date =  | format =  | publisher = aeroflight | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. | archive-date = 2014-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141226124330/http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/yakovlev-yak-41-freestyle.htm }}&lt;/ref&gt; U SAD je bilo nekoliko eksperimentalnih projekata, demonstraciono realizovanih i ispitanih početkom šezdesetih godina, uključujući i mornarički neuspeli avion Rokvel XFV-12. Konačno, F-35B je prvi američki operativni nadzvučni avion, sa vertikalnim poletanjem i sletanjem.

F-35 ima maksimalnu brzinu ekvivalenta [[Mahov broj|Mahovom broju]] od M = 1,6. Detaljnije ostale karakteristike, za sve tri varijante, date su u tabeli u poglavlju „karakteristike“. „Lajtning II“ je znatno teži od „lakih lovaca“ koje treba u perspektivi da zameni. Prazan i sa maksimalno bruto težinom, on je najbliži avionu [[F-105 Tanderšif]]u, koji je najveći jednomotorni lovac od [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] do sada. Međutim, F-35 poseduje moderan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]], sa preko 60 odsto više potiska u avionu iste težine, tako da je po vrednosti potiska i specifičnog opterećenja krila mnogo bliži avionu [[F-16 Fajting falkon]] (vidi opšte uporedne razlike F-35 u izgledu u planu, u odnosu na aktuelne lovačke avione, na donjoj slici, otvori).

Pomoćnik Sekretara vazduhoplovstva za materijalne nabavke, general-potpukovnik Marko Mistres je rekao da je F-35 projektovan da bude američki „vrhunski ubica raketnih sistema zemlja-vazduh, jedinstveno opremljen za ovu misiju sa velikom [[procesor]]skom moći, sa savremenim [[radar]]om sa antenom sa prorezima (elektronsko skeniranje), sa naprednom [[kamera|kamerom]] za prepoznavanje ciljeva i sa visokom integracijom svih sistema“.&lt;ref name=&quot;Ratno vazduhoplovstvo daje prioritet borbi vazduh-vazduh&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123142749 | title = Air Force takes combat air acquisitions priorities to Hill | quote = Ratno vazduhoplovstvo daje prioritet borbi vazduh-vazduh | author = Tech. Sgt. Amaani Lyle | date = 4/3/2009 | format =  | publisher = Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. | archiveurl = https://archive.today/20120730004427/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123142749 | archivedate = 2012-07-30 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;

Neke od prednosti u odnosu na trenutnu generaciju [[lovački avion|lovačkih aviona]] su:
* Izdržljivost, lako se održava tehnologija za smanjenje uočljivosti prvenstveno obloga od kompozitnih vlakana preko oplate zmaja aviona, umesto teškog održavanja obloge od specijalnih boja koje se trenutno koriste;&lt;ref name=&quot;Novi koncept „stelt“ je skuplji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2010/05/17/10.xml&amp;headline=New%20Stealth%20Concept%20Could%20Affect%20JSF%20Cost | title = New Stealth Concept Could Affect JSF Cost | quote = Novi koncept „stelt“ je skuplji | author = Amy Butler | date = 17. 5. 2010. | format =  | publisher = aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Integrisana avionska oprema i fuzija signala [[senzor]]a, koja kombinuje informacije pri isključenim i uključenim grupama senzora u nameni da se poveća situaciona svest pilotu i poboljša identifikacija cilja i dejstva oružja i to relejno uključeno na informacije pa brzo na isključeno;
* Visoka [[brzina]] prenosa signala, uključujući umrežavanje IEEE 1394b i optička vlakna;
* Autonomna globalna logistička provera ({{jez-eng|Autonomic Logistics Global Sustainment}}, ALGS), autonomni logistiki informacioni sistem ({{jez-eng|Autonomic Logistics Information System}}, ALIS) i automatsko održavanje sistema za upravljanje ({{jez-eng|Computerized Maintenance Management System}}, CMMS) pomaže da se obezbedi raspoloživost aviona sa minimalnim održavanjem radne snage.
* [[Hidraulički sistem aviona]] nije klasičan. Sve komandne površine pogonjene su sa samostalnim elektro–hidrauličkim sistemima. Direktno ih pomeraju „elektrohidrostatički pokretači“, na osnovu električnog signala iz [[računar]]a [[sistem komandi leta aviona|električnih komandi leta]].&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35 se dobro odvija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/farnborough-lockheed-encouraged-by-pace-of-f-35-testing-343782/ | title = FARNBOROUGH: Lockheed encouraged by pace of F-35 testing | quote = Ispitivanje F-35 se dobro odvija | author =Stephen Trimble | date = 12 Jul 2010 | format = | publisher = Flightgloba | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Lokid Martin tvrdi da je F-35 namenjen da ima sposobnost za blisku i borbu na distanci vazduh-vazduh, dok F-22 raptor samo na distanci. Kompanija je predložila da F-35 zameni većinu aviona u vazduhoplovstvu (vidi sliku gore u poglavlju „'''Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije'''“). Predložili su da lovci [[F-15 igl|F-15C/D]] budu u ulozi vazdušne superiornosti a F-35B i [[F-15E Strajk igl]] u ulozi za borbu vazduh-vazduh na malim visinama i vazduh-zemlja.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-sees-f-35a-replacing-usaf-air-superiority-338045/ | title = Lockheed Martin sees F-35A replacing USAF air superiority F-15C/Ds| quote = Ispitivanje F-35 se dobro odvija | author = Stephen Trimble | date = 4 Feb 2010 | format = | publisher = Flightgloba | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35A ne nosi isto naoružanje vazduh-vazduh kao [[F-15E Strajk igl]], a oba su sposobna za dejstvo u uslovima male vidljivosti s tim što „lajtning II“ ima za preko 80 procenata manji borbeni radijus, upoređujući oba aviona u borbenoj konfiguraciji.&lt;ref name=&quot;F-15E Strajk igl i F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.slideshare.net/TheDEWLine/silent-eagle-media-briefdoc | title = Silent Eagle Media Brief.Doc — Presentation Transcript
| quote = F-15E Strajk igl i  F-35 | author = Stephen Trimble | date = Mar 17, 2009 | format = | publisher = BOEING | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Predstavnik Lokid Martina je podvukao da je F-35 ima prednost u odnosu na F-22 u fleksibilnosti upotrebe i u naprednim senzorima sa sofisticiranom fuzijom informacija (vidi sliku dole).&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = https://www.f35.com/the-f-35/faqs.aspx | title = FREQUENTLY ASKED QUESTIONS Learn More About the F-35 | quote = F-35 lajtning II | author = Lockheed Martin | date =  | format =  | publisher = Lockheed Martin | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2013-04-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130420100558/https://www.f35.com/the-f-35/faqs.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Većina delova strukture od kompozita u F-35 su napravljeni od „bismaleimida“ ({{jez-eng|bismaleimide}}, BMI) ([[hemija|hemijski]] kompozit sa formulom H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NH) i epoksit smole.&lt;ref name=&quot;Zaključen ugovor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.onlineamd.com/aerospace-manufacturing-design-Vector-Composites-Quicksteps-amd-051710.aspx | title = Contract Awarded To Validate Process For JSF | quote = Zaključen ugovor | author = Industry News | date = 17. 5. 2010. | format =  | publisher = AEROSPACE | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2012-03-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120314153109/http://www.onlineamd.com/aerospace-manufacturing-design-Vector-Composites-Quicksteps-amd-051710.aspx | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Prvi će F-35 biti serijski proizvedeni avioni sa primenjenom strukturom od „nanokompozita“, [[Ugljenična nanocev|ugljenične nanocevi]] ojačane sa epoksidom.&lt;ref name=&quot;Nanokompozit&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-reveals-f-35-to-feature-nanocomposite-357223/&quot;&gt;http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-reveals-f-35-to-feature-nanocomposite-357223/ | title =Lockheed Martin reveals F-35 to feature nanocomposite structures| quote = Nanokompozit | author = Stephen Trimble | date = 26. 5. 2011. | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;{{efn|[[Datoteka:Kohlenstoffnanoroehre Animation.gif|[[Ugljenična nanocev|Ugljenične nanocevi]], za proizvodnju „nanokompozita“.&lt;/center&gt;|desno|mini|160px]]U međuvremenu, od ugljeničnih vlakana su razvijene nanocevi, ojačane sa polimerom ({{jez-eng|carbon nanotube reinforced polymer}} CNRP) ). [[Ugljenična nanocev|Karbonska nanocev]] je nanostruktura koja se sastoji od atoma [[ugljenik]]a u obliku šupljeg cilindra. Cilindri su zatvoreni na krajevima polu-fulerenskim strukturama. Prelazak na materijal CNRP za izradu struktura aviona je tek sada primenjen i ako je taj kompozit razvijen još [[1991]]. godine. On se smatra jednim od najjačih materijala ikada razvijenih. Nekoliko puta je jači od dosadašnjih kompozita od ugljeničnih vlakana i smole, a lakši je za oko 25-30%. CNRP konkuriše primeni aluminijuma i čelika, kao materijala za osnovne strukture. Ali rasprostranjena upotreba CNRP za noseće komponente komercijalnih i vojnih avionskih struktura, počela je posle dve decenije rada na njegovom razvoju. Od toga materijala će se izraditi i zameniti oko 100 komponenata, do sada napravljenih od drugh kompozita i metala, na avionu F-35.&lt;ref name=&quot;Nanokompozit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nanocevi&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.sciencedaily.com/releases/2004/09/040917091336.htm | title = Laboratory Grows World Record Length Carbon Nanotube | quote = Nanocevi | author = | date = Sep. 17, 2004 | format = | publisher = ScienceDaily | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;
}}

F-35 program je obezbeđen od korozije na osnovu stečenog iskustva na F-22, koji je imao te probleme kada je uveden u operativnu upotrebu [[2005]]. godine. F-35 koristi specijalnu tehniku u kompaktnosti strukture bez poroznosti sa čime se izbegava galvanska [[korozija]] na oplati. Pored toga što ima manje poroznosti u svojoj oplati, ima i bolju drenažu za odvođenje vode.&lt;ref name=&quot;Kongresni odbor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gao.gov/new.items/d11171r.pdf | title = Congressional Committees| quote = Kongresni odbor | author = DC 20548 | date = 16. 12. 2010. | format =pdf | publisher = GAO | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Studijom američke mornarice je pokazano da će održavanje F-35 koštati trideset do četrdeset procenata više od sadašnjih lovaca.&lt;ref name=&quot;Zabrinjavaju troškovi F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/01/27/af-worries-jsf-costs-may-soar/ | title = AF Worries JSF Costs May Soar | quote = Zabrinjavaju troškovi F-35&quot; | author = Colin Clark | date = January 27th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2011-01-30 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110130053956/http://www.dodbuzz.com/2011/01/27/af-worries-jsf-costs-may-soar/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Pentagonova je studija pokazala da će troškovi održavanja celokupne flote F-35, u toku njenog životnog veka, iznositi jednu milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;Operativni troškovi F-35 mogu dostići 1 milijardu dolara&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.businessweek.com/news/2011-04-21/lockheed-martin-f-35-operating-costs-may-reach-1-trillion.html | title = Lockheed Martin F-35 Operating Costs May Reach $1 Trillion| quote = Operativni troškovi F-35 mogu dostići 1 milijardu dolara | author = Tony Capaccio | date = 21. 4. 2011. | format = | publisher = Bloomberg Businessweek| location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Pogon ===
[[Datoteka:Arnoldafb-2.jpg|[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] F135 na ispitivanju.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:Replica model of the Pratt &amp; Whitney F135 turbofan and the Rolls-Royce LiftSystem of the Lockheed Martin F-35B.jpg|miniatur|Motor F135-PW-600 na varijanti aviona F-35B, sa izlaznim vratilom za pogon Rols Rojsovog [[uzgon]]skog ventilatora.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Jednomotorna konfiguracija F-35 uslovljava snažan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] za ispunjavanje zahteva u borbi u vazdušnom prostoru. Kao prvi potencijalni kandidati su bili motori P&amp;W F135, i Dženeral elektrik/Rols Rojs F136. Prvi je bio raspoloživ, a drugi je trebao da se još razvija, što je otkazano do decembra [[2011]]. godine. Izabran je motor P&amp;W F135 za sve avione F-35. To je najjači avionski motor koji je ikada napravljen za lovački avion.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RR F136 je rešenje za veliki motor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/rolls-royce-f136-survival-is-key-for-major-f-35-engine-327771/ | title =Rolls-Royce: F136 survival is key for major F-35 engine upgrade | quote = RR F136 je rešenje za veliki motor | author = Stephen Trimble  | date = 11 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prekinuto finansiranje motora F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | title = GE, Rolls Royce Stop Funding F-35 Alt Engine | quote = Prekinuto finansiranje motora F136 | author = DAVE MAJUMDAR | date = Dec. 2, 2011 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2012-07-07 | archiveurl = https://archive.today/20120707122830/http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Varijanta F-35B je opremljena i sa sistemom za dobijanje [[uzgon]]skog potiska koji proizvodi Rols Rojs. Razvio ga je Lokid Martin, po uzoru na sovjetsko rešenje za eksperimentalni avion [[Jak 141]].&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rolls-royce.com/defence/products/combat_jets/rr_liftsystem.jsp | title = Rolls-Royce LiftSystem | quote = RR sistem uzgonskog potiska | author =   | date =  | format = | publisher = Rolls-Royce | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vstol.org/GermanVSTOLFighters.pdf | title = Propulsion system for a vertical and shord takeoff and landing aircrft | quote = Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja | author = Paul M. Berilauqua | date = Muy 7, 2090 | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2003-03-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20030315044307/http://www.vstol.org/GermanVSTOLFighters.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Motor P&amp;W F135 ====
[[Dvoprotočni turbomlazni motor]] [[Prat end Vitni F135]] je izabran za pogon aviona F-35, a primenjuje se u tri varijante. Za svaku varijantu aviona i motor ima određenu specifičnost:&lt;ref name=&quot;Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f135engine.com/proven-tech/engine_chacter.shtml | title = PROVEN TECHNOLOGY - F135 JSF ENGINE CHARACTERISTICS | quote = Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135 | author =  | date =  | format =  | publisher = Pratt &amp; Whitney | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 16. 02. 2012. | archivedate = 2012-04-24 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120424070623/http://www.f135engine.com/proven-tech/engine_chacter.shtml | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; 
* '''F135-PW-100''' – na avionu F-35A sa klasičnim poletanjem i sletanjem,
* '''F135-PW-400''' – na avionu F-35C koji koristi palubu nosača aviona za poletanje i sletanje i
* '''F135-PW-600''' – na avionu F-35B sa sistemom za vertikalno poletanje i sletanje.

Motor F135 je razvijen iz F119, koji je na [[F-22 raptor|F-22]]. Razvijen je i proizveden u svim varijantama od 128,1&amp;nbsp;kN i 191,3&amp;nbsp;kN potiska, bez i sa dopunskim sagorevanjem. Firma Prat end Vitni ukazuje na to da je F135 pogodniji za održavanje, u poređenju sa motorima na [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkonu]] (P&amp;W F100 i F110 GE). Pošto F135 ima oko 40% manje delova od svog prethodnika, povećana je pouzdanost. Istovremeno je potebno manje rada i ljudi za njegovu zamenu.

Prvobitno je bilo planirano da se F135 opremi sa istim dvodimenzionalnim mlaznikom za upravljanje vektorom potiska, koji se koristi na F-22. Nije jasno zašto se odustalo od toga rešenja, koje daje poboljšanja u manevru i smaljuje IC odraz aviona. Najverovatnije je to urađeno zbog problema upravljanja kod varijante aviona F-35B.

Merenjem buke koju proizvodi [[prototip]] F-35A AA-1, konstatovano je da je veća kod aviona F-35 za 10 do 18&amp;nbsp;dB u odnosu na [[F-15 igl]].

Ispitivana je mogućnost dobijanja većeg potiska motora F135 i postignuta je maksimalna vrednost od preko 220&amp;nbsp;kN. Delimični motiv Prat end Vitnija za ovo, bile su i tvrdnje konkurencije da je GE F136 u stanju da proizvodi veći potisak od 190&amp;nbsp;kN, što je bio dotadašnji najbolji rezultat za F135.&lt;ref name=&quot;Prat end Vitni podiže konkurenciju za izbor motora, za avion F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fasd%2F2010%2F08%2F27%2F01.xml&amp;headline=Pratt | title = Pratt Raises Stakes In JSF Engine Battle | quote = Prat end Vitni podiže konkurenciju za izbor motora, za avion F-35 | author = Guy Norris | date = Aug 27, 2010 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2010-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101226060817/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fasd%2F2010%2F08%2F27%2F01.xml&amp;headline=Pratt | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; U avion F-35B integrisan je najmoćniji motor ikada instaliran u avione u toku svetske vazduhoplovne istorije.

Rad [[Turbina|turbine]], ležajeva i ostalih delova u motoru se prati pomoću [[senzor]]a, uz bežični prenos informacija se neprekidno detektuje stanje.&lt;ref name=&quot;Senzori za praćenje rada mlaznih motora i racionalisanje energije&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rfidjournal.com/article/articleview/8478/1/1/ | title = Energy-Harvesting Sensors to Monitor Health of Jet Engines | quote = Senzori za praćenje rada mlaznih motora i racionalisanje energije | author = Claire Swedberg | date =  | format =  | publisher = RFID JORNAL | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2011-06-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110604182127/http://www.rfidjournal.com/article/articleview/8478/1/1 }}&lt;/ref&gt;

==== Motor GE/RR F136 ====
[[Datoteka:Sdd f136 006.jpg|[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] Dženeral elektrik/Rols Rojs F136.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Dženeral elektrik/Rols Rojs F136 (GE/RR F136) je razvijan od YF120. To je bila konkurentska opcija motora za „Napredni taktički lovac“, a razvijen je za upotrebu u avionima koji su prethodili „raptoru“, YF-22 i YF-23. Proces izbora motora je bio između YF120 i YF119, pošto tada nije izabran nikad serijski nije ni proizvođen. Za projekat F-35 [[Dženeral elektrik]] je želeo da konkuriše sa tim motorom i u tu svrhu je oformljen konzorcijum Dženeral elektrik – Rols Rojs, sa učešćem GE 60% i 40% RR. Ta nova verzija je nazvana F136, a prvo ispitivanje je bilo [[21. jul]]a [[2004]]. godine, u opitnom centru u [[Ohajo|Ohaju]]. Tada je [[prototip]] dostigao maksimalni potisak od oko 178&amp;nbsp;kN sa dopunskim sagorevanjem i 106&amp;nbsp;kN bez dopunskog sagorevanja.&lt;ref name=&quot;Spreman predlog motora GE/RR F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.geaviation.com/aboutgeae/presscenter/military/military_20061120.html | title = GE Rolls-Royce Fighter Engine Team Successfully Completes Design Review for F-35 Engine| quote = Spreman predlog motora GE/RR F136&quot; | author =   | date = November 20, 2006 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[avgust]]u [[2005]]. godine, Dženeral elektrik je dobio ugovor za razvoj motora u iznosu od 2,4 milijarde američkih dolara. Trebalo je završiti razvoj motora F136 do [[2013]]. godine.&lt;ref name=&quot;Spreman predlog motora GE/RR F136&quot;/&gt; Američka vlada je donela odluku [[6. februar]]a [[2006]]. godine, da je isporučioc [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] F135 firma Prat end Vitni za avion F-35. Glavni razlog za to je što je F135 razvijen iz F119, koji je u operativnoj upotrebi na „raptoru“, zbog unifikacije delova i tehničkih procedura održavanja.&lt;ref name=&quot;Obama preti vetom na F-22, za odluku o F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/obama-threatens-vetoes-on-f-22-f136-decisions-328829/ | title = Obama threatens vetoes on F-22, F136 decisions | quote = Obama preti vetom na F-22, za odluku o F136 | author = Stephen Trimble | date = 25 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Tu su nastala određena neslaganja kooperanata Amerike i Velike Britanije, zbog sukoba ekonomskih interesa. Američko ratno vazduhoplovstvo se isključivo opredelilo za upotrebu motora F135 zbog uštede kod navedenih troškova od oko 30 odsto. Zbog ekonomskih interesa, odluka se suočila sa kritikama u Britaniji. Dženeral elektrik je krajem [[2006]]. nastavio razvoj F136, sa dobijenim finansijskim sredstvima od [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]], iz rezervi za fiskalnu [[2007]]. godinu.

Pri ispitivanju motora F136, [[2009]]. godine, dobijen je potisak od oko 190&amp;nbsp;kN. U [[leto]] [[2009]]. godine, Prat end Vitni je povećao cenu za F135 pa su mnogi u američkom Senatu predlagali izdvajanje novčanih sredstava za nastavak razvoja F136.&lt;ref name=&quot;Suprotan smer potiska na F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/paris-air-show-f136-revs-up-thrust-setting-328193/ | title = PARIS AIR SHOW: F136 revs up thrust setting| quote = Suprotan smer potiska na F136 | author = Stephen Trimble | date = 16 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prat end Vitni suočen sa novim pritiskom sa F135 zbog troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/pratt-whitney-faces-new-pressure-on-f135-costs-329080/ | title = Pratt &amp; Whitney faces new pressure on F135 costs | quote = Prat end Vitni suočen sa novim pritiskom sa F135 zbog troškova | author = Stephen Trimble | date = 1 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Smatrajući da to daje posebnu prednost na izvoznom tržištu za povećanje konkurentnosti aviona F-35, sa mogućnošću izbora između opcija i sa dva motora.&lt;ref name=&quot;Novo glasanje podržava konkurentsku strategiju motora za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/new-vote-backs-competitive-engine-strategy-for-f-35-330456/ | title = New vote backs competitive engine strategy for F-35| quote = Novo glasanje podržava konkurentsku strategiju motora za F-35 | author = Craig Hoyle | date = 31 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Predstavnički dom Senata je glasao protiv predloga Predsednika [[Barak Obama|Obame]] i Sekretara za odbranu Roberta Gejtsa za produžetak finansiranja motora F136, [[30. jul]]a [[2009]]. godine.&lt;ref name=&quot;Američki Senat brine alternativni motor za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-senate-axes-f-35-alternate-engine-330100/ | title = US Senate axes F-35 alternate engine | quote = Američki Senat brine alternativni motor za F-35 | author = Stephen Trimble | date = 23 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, početkom septembra [[2009]]. godine, stavka za to finansiranje je uklonjena iz budžeta u korist dodatne nabavke deset transpornih aviona [[C-17]]. Sredinom [[2011]]. godine, [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] je saopštilo odluku Dženeral elektriku i Rols Rojsu da se zaustavlja rad na razvoju motora F136.

==== Sistem uzgonskog potiska, Rols Rojs ====
Sistem za [[uzgon]]ski potisak se sastoji od uzgonskog ventilatora, [[kardan]]a, dva bočna kompenzaciona mlaznika za upravljanje sa valjanjem aviona (oko „X“ ose) i mlaznice sa tri pokretna segmenta koji se koordinirano zakreću na dole oko svojih šarki-ležajeva. Kroz ove dve bočne mlaznice preusmerava se hladan vazduh iz kompresora motora, pri malim brzinama aviona kada je nemoguće upravljanje sa [[krilca|krilcima]] i [[flaperon]]ima.&lt;ref name=&quot;Kako F-35B poleće&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.space.com/4778-supersonic-hover-35-flies.html | title = From Supersonic to Hover: How the F-35 Flies| quote = Kako F-35B poleće | author = Chris Kjelgaard, Senior Edito | date = 21. 12. 2007. | format = | publisher = SPACE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tehnologija i inovacije&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ingenia.org.uk/ingenia/issues/issue20/hutchinson.pdf | title = TECHNOLOGY AND INNOVATION | quote = Tehnologija i inovacije | author = JOHN HUTCHINSON; FREELANCE WRITER | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2015-07-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150720000027/http://www.ingenia.org.uk/ingenia/issues/issue20/hutchinson.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Ventilator je pogonjen sa vratilom od dvostepene turbine niskog pritiska, preko kardana i menjačke kutije.&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;„Uzgonski“ sistem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rolls-royce.com/Images/LiftSystem_tcm92-6697.pdf | title = Next generation STOVL aircraft | quote = „Uzgonski“ sistem | author =  | date =  | format = pdf | publisher = Rolls-Royce LiftSystem | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090612080222/http://www.rolls-royce.com/Images/LiftSystem_tcm92-6697.pdf | archivedate = 2009-06-12 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Potisak je vektorisan sa pomeranjem segmenata mlaznice oko svojih obrtnih osa („šarke-ležišta“), tako da se skreću izduvni gasovi glavnog motora na dole, od 0° do oko 95°. Uzgonski ventilator je iza kabine, ispred težišta aviona, prečnik mu je 1,25 m. On sa [[uzgon]]skom (vertikalnom) silom od približno 80&amp;nbsp;kN poništava moment poniranja i sabira se sa uzgonskom komponentom glavnog potiska motora za uravnoteženje aviona duž „Z“ i oko „Y“ ose.&lt;ref name=&quot;„Uzgonski“ sistem za F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.theengineer.co.uk/in-depth/rolls-royces-liftsystem-for-the-joint-strike-fighter/1008008.article | title = Rolls-Royce's LiftSystem for the Joint Strike Fighter | quote = „Uzgonski“ sistem za F-35B | author = Ellie Zolfagharifard | date = 28. 3. 2011. | format =  | publisher = the ENGINEER | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2013-12-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131219050153/http://www.theengineer.co.uk/in-depth/rolls-royces-liftsystem-for-the-joint-strike-fighter/1008008.article | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/program/prog_org_propulsion.htm | title = F-35 | quote = F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher = STATES DEPARTMENT | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archivedate = 2008-09-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080916085747/http://jsf.mil/program/prog_org_propulsion.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Tri pokretna segmenta su dijagonalno isečena preko prirubnica u cevi mlaznice, koja kad se zakrenu skrenu vektor potiska motora na dole. Ta rotacija za oko 95 stepeni traje oko 2,5 sekunde i stvara komponentu veličine oko 100&amp;nbsp;kN. Dakle, avionu F-35B je za vertikalno uzletanje ukupno na raspolaganju potisak (uzgon) od oko 180&amp;nbsp;kN (80+100), pošto se na tome režimu ne može koristiti dopunsko sagorevanje motora F135-600. Potreban prostor, u zadnjem delu trupa, za zakretanje tri segmenta mlaznice, obezbedi se otvaranjem namenskih vrata u tome delu trupa.

Sa mlaznicama komande valjanja u krilima stvara se oko 2 h 9&amp;nbsp;kN potiska, odvodeći vazduh iz kompresora avionskog motora.

Za motor F135-600 je ovaj sistem razvijen u saradnji Rols Rojsa i Prat end Vitni za avion F-35B. Rols Rojs je pokrenuo u [[Bristol]]u, u Velikoj Britaniji, ekstenzivan razvoj i integraciju programa, i bio je odgovoran za odvijanje programa i opremu uzgonskog ventilatora i projekta mlaznica sa tri pomerljiva segmenta. Tim u [[Indijanapolis]]u, SAD, odgovoran je za [[menjač]], [[spojnica (automobil)|kvačilo]], disk vratila i sistem mlaznica za upravljanje sa valjanjem i ispitivanje cele instalacije uzgonskog ventilatora.&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalno i kratko poletanje i sletanje aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.patentgenius.com/patent/5209428.html, | title = Propulsion system for a vertical and short takeoff and landing aircraft | quote = Pogonski sistem za vertikalno i kratko poletanje i sletanje aviona | author = Patent Drawings: Bevilaqua | date = 11. 5. 1993. | format =  | publisher = Patent Drawings | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2016-03-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304191246/http://www.patentgenius.com/patent/5209428.html, }}&lt;/ref&gt;

=== Naoružanje ===
[[Datoteka:GAU-12U test firing.ogv|miniatur|Ispitivanje [[top]]a GAU-22/A.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:F-35 weapons bay.jpeg|Unutrašnji smeštaj oružja, u „bunkeru“.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
U F-35A je integrisan četvorocevni [[top]] GAU-22/A, razvijen iz GAU-12, [[kalibar|kalibra]] 25&amp;nbsp;mm.&lt;ref name=&quot;Top&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/ndia/2006garm/thursday/maher.pdf | title = 25mm Gun Systems for the
F-35 Joint Strike Fighter (JSF) | quote = Top | author = Dave Maher | date = March 2006 | format = pdf | publisher = General Dynamics Armament &amp; Technical Products | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2008-03-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080309175212/http://www.dtic.mil/ndia/2006garm/thursday/maher.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Top]] je interno ugrađen u zmaj aviona F-35A, sa 182 granate, a kod varijanti F-35B i F-35C u spoljnem kontejneru sa 220 granata. Kontejner sa [[top]]om kod varijanti B i C, ima karakteristike smanjene uočljivosti. Ovaj kontejner može alternativno da se koristi u budućnosti za različitu opremu, kao što je oprema za elektronsko ratovanje, izviđanje, ili za ometanje [[radar]]a.&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f-16.net/news_article3837.html | title = F-35 Lightning II status and future prospects | quote = F-35 status i izgledi za budućnost | author = Bjørnar Bolsøy | date = 17. 9. 2009. | format = | publisher = F-35 Lightning II News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

F-35 lajtning II poseduje dva unutrašlja „bunkera“ sa po dve vezne linije, za smeštaj i prihvat naoružanja i spoljne nosače ispod [[krilo|krila]] sa četiri linije i dve blizu njegovih krajeva (vidi ilustraciju za nosivost na 11 linija, slika ispod teksta). Dva spoljna nosača predviđena su samo za nošenje [[raketa]] za borbu vazduh-vazduh [[AIM-9X sajdvinder]] i [[AIM-132 ASRAAM]].&lt;ref name=&quot;Velika Britanija menja JSF konfiguraciju za ASRAAM&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.janes.com/products/janes/defence-security-report.aspx?ID=1065928225 | title = UK changes JSF configuration for ASRAAM| quote = Velika Britanija menja JSF konfiguraciju za ASRAAM | author = Robert Hewson | date = 3/4/2008 | format = | publisher = IHS Jane's: | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Na drugim nosačima mogu se nositi [[AIM-120 AMRAAM]], [[Storm šadou]] ({{jez-eng|Storm Shadow}}), [[AGM-158 JASSM]] ({{jez-eng|Joint Air to Surface Stand-off Missile}}), [[Krstareća raketa|krstareće rakete]], vođene bombe i rezervoari za gorivo od 1.800 i 2.300 litara. Na udaljenijim podkrilnim nosačima avion može da nosi rakete, bombe i rezervoare za [[gorivo]], s tim što je tada više izložen [[radar]]skoj detekciji. U unutrašnjim „bunkerima“ može nositi rakete vazduh-vazduh, u varijanti opterećenja osam [[AIM-120 AMRAAM]] i dve [[AIM-9X sajdvinder]] na krajnjim podkrilnim nosačima. Predviđena je i konfiguracija sa šest bombi od po 910&amp;nbsp;kg, dve rakete AIM-120 AMRAAM i dve AIM-9X sajdvinder.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/downloads/documents/AFA_Conf_-_JSF_Program_Brief_-_26_Sept_06.pdf | title = F-35 lightning II Program Brief | quote = Kratak opis F-35 lajtning II | author = Brigadier General Charles R. Davis, USAF | date = 26. 9. 2006. | format = pdf | publisher = Program Executive Officer, F-35 lightning II Program | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725033118/https://www.jsf.mil/downloads/documents/AFA_Conf_-_JSF_Program_Brief_-_26_Sept_06.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dolet F-35 u vazdušnom prostoru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/ndia/2007targets/Day1/Davisday1.pdf | title = JSF Range &amp; Airspace Requirements | quote = Dolet F-35 u vazdušnom prostoru | author = Maj “Digger” Davis | date = 30 Oct 2007 | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2008-12-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081219205327/http://www.dtic.mil/ndia/2007targets/Day1/Davisday1.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Opterećenje u unutrašnjim „bunkerima“, do dve bombe od po 910&amp;nbsp;kg vazduh-zemlja (BRU-68), varijante A i C, a varijanta B bombe (BRU-67) dva tipa od 450&amp;nbsp;kg, zajedno sa dva manja oružja, obično dve rakete vazduh-vazduh &lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;. U „bunkerima“ se mogu nositi AIM-120 AMRAAM, AIM-132 ASRAAM i JDAM - do težine od 910&amp;nbsp;kg, integrisan kontejner AGM-154 za razne vrste naoružanja kao što su protiv-oklopne rakete i klaster municija.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt; Sa svojim sposobnostima nosivosti F-35 može da prihvati i oružja od starih [[Lovački avion|lovaca]], koje će u perspektivi da zameni, kao i od starijeg „brata“ [[F-22 raptor]]a.&lt;ref name=&quot;Više od lovca&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.nationalreview.com/articles/219713/more-fighter-pilot/w-thomas-smith-jr | title = More Fighter than Pilot | quote = Više od lovca | author = W. Thomas Smith Jr. | date = 15. 1. 2007. | format =  | publisher = National Reviw Online | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2013-09-12 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130912111534/http://nationalreview.com/articles/219713/more-fighter-pilot/w-thomas-smith-jr | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Firma Lokid Martin navodi da se nošenje oružja može konfigurisati u opciji sve vazduh-zemlja ili sve vazduh-vazduh i predložio je da standard bloka 5 poseduje po tri unutrašnja „bunkera“ umesto dva, zamena za tešku bombu su dva manja oružja kao što su rakete vazduh-vazduh AIM-120 AMRAAM. Nadogradnja uključuje do četiri bombe malog prečnika GBU-39 u svakom „bunkeru“ (po tri u „bunkeru“ varijante F-35B),&lt;ref name=&quot;F-35B STOVL varijanta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lockheedmartin.com/products/f35/f-35-variants/f-35b-stovl-variant.html | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090223163759/http://www.lockheedmartin.com/products/f35/f-35-variants/f-35b-stovl-variant.html | archivedate = 2009-02-23 | title = F-35B STOVL Variant | quote = F-35B STOVL varijanta | author =  | date = 4 Apr 08 | format =  | publisher = Lockheed Martin Corporation | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; ili četiri GBU-53/B u svakom „bunkeru“ za sve tri varijante F-35; četiri rakete vazduh-vazduh MBDA meteor mogu se trenutno prilagoditi unutrašnjem prostoru i mogu se integrisati u „lajtning II“. Način da se raketa „meteor“ reprojektuje sa manjim stabilizirajućim površinama za avion F-35, otkriven je u [[septembar|septembru]] [[2010]].&lt;ref name=&quot;Bomba malog prečnika GBU-53/B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense-update.com/products/s/sdb_2_25082010.html | title = Small Diameter Bomb II - GBU-53/B| quote = Bomba malog prečnika GBU-53/B | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raketa „meteor“ za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/picture-mbda-reveals-clipped-fin-meteor-for-f-35-347416/ | title = PICTURE: MBDA reveals clipped-fin Meteor for F-35| quote = Raketa „meteor“ za F-35 | author = Stephen Trimble  | date = 17 Sep 2010 | format = | publisher = Flightglobal branding | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je prvobitno planirala da se stavi u „bunkere“ do četiri AIM-132 ASRAAM, ali to je promenjeno na 2 unutrašnje i 2 na spoljne potkrilne nosače.&lt;ref name=&quot;Knfiguracija ASRAAM za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f-16.net/news_article2762.html | title = F-35 Lightning II News ASRAAM Config Change For F-35 | quote = Knfiguracija ASRAAM za F-35 | author = Eric L. Palmer | date = 4. 3. 2008. | format = | publisher = F-16.net | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Planirano je da se rakete postave na spoljne nosače, posebno projektovane sa neznatno povećanom radarskom površinom poprečnog preseka aviona F-35. Raketa „meteor“ moći će se koristiti i za bliska rastojanja, neposredno iza granice vizuelnog polja i to bez upotrebe [[radar]]a. To je veoma značajno, zato što u takvoj upotrebi [[radar]] nema emisiju i nije predmet lake detekcije od protivnika.&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;/&gt;

[[Norveška]] i [[Australija]] finansiraju program F-35 u cilju prilagođavanja prostora unutrašnjeg prostora „bunkera“ integraciji mornaričkih raketa. Ovo će biti višenamenska verzija, pod nazivom {{jez-eng|Joint Strike Missile}} (JSM) i u „bunkerima“ će biti samo [[krstareća raketa|krstareće rakete]]. Studije su pokazale da je F-35 u stanju da ih nosi dve u unutrašnjim „bunkerima“, a četiri dodatne rakete mogu biti potkačene spolja. Raketa ima očekivani domet veći od 278&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Važan kooperativni sporazum sa Lokid Martinom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.kongsberg.com/en/kog/news/2009/june/0906jsmandlockheedmartin/ | title = Important cooperative agreement with Lockheed Martin | quote = Važan kooperativni sporazum sa Lokid Martinom | author =  | date = 09.06.2009 | format =  | publisher = WORD CLASS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120414183147/http://www.kongsberg.com/en/kog/news/2009/june/0906jsmandlockheedmartin/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Norveško ministarstvo odbrane je [[12. april]]a [[2011]]. godine najavio fazu razvoja 2 sa procenom troškova.&lt;ref name=&quot;Razvoj korak dva&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/fd/pressesenter/pressemeldinger/2011/utvikling-av-trinn-to-joint-strike-missi.html?id=640113|title=Utvikling av trinn to, Joint Strike Missile | quote = Razvoj korak dva |author = | date =12.04.2011| format = |publisher= Forsvarsdepartementet | location = | pages = | language = {{no}} |accessdate = 20. 9. 2012.}}&lt;/ref&gt;

[[Atomska bomba|Nuklearna bomba]] B61 je planirana da bude operativna na F-35 u [[2017]]. godini, ali kašnjenje celog programa aviona može da to dovede do odlaganja.&lt;ref name=&quot;Rakete F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/04/06/minuteman-iii-follow-on-being-eyed-nukes-for-jsf-delayed/ | title = Utvikling av trinn to, Joint Strike Missile | quote = Rakete F-35 | author =  | date = 12.04.2011 | format =  | publisher = Forsvarsdepartementet | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2011-04-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110410231646/http://www.dodbuzz.com/2011/04/06/minuteman-iii-follow-on-being-eyed-nukes-for-jsf-delayed/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;!--
Na narednim ilustracijama su prikazane opšte karakteristike nošenja naoružanja, razvrstanog po nameni i pojedinačni njegov izgled, kao i primena veznih tačaka na avionu. Posebno je data ilustracija asortimana nošenog naoružanja za sve tri varijante aviona F-35.

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto; width:700px;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;12&quot; |Naoružanje aviona F-35 lajtning II&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
|-
! F-35
! colspan=&quot;11&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:F-35 weapon layout 3.svg|580px]]
|- 
! Broj tačke podveš.
|&lt;center&gt;11&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;10&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;9&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;8&lt;/center&gt;  
|&lt;center&gt;7&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;5&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;4&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;3&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;1&lt;/center&gt;
|-
! Oružje
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt; 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z  
|&lt;center&gt;V/V &lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[[top]]&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt; 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt;
|-
! [[Masa]] kg
| 300 
| 2.500 
| 5.000 
| 2.500   
| 350 
| 1.000 
| 350 
| 2.500 
| 5.000 
| 2.500
| 300
|-
! Napomene
| colspan=&quot;11&quot;|
* V/V — rakete vazduh–vazduh
* V/Z — oružje vazduh–zemlja (vođene rakete i bombe), varijanta F-35C
* top GBU/31 gatling, kalibra 25 mm, u spoljnom kontejneru (kao opcija) za varijante F-35B i F-35C, a kod F-35A je stalno unutrašnje naoružanje
* tačke nošenja 4, 5, 7 i 8 su interne, u „bunkeru“ eksplozivnih sredstava &lt;br /&gt;(vidi sliku gore desno)
|}

==== Mogućnost nošenja i asortiman naoružanja ====
F-35 može biti opremljen sistemima naoružanja sa ukupnim maksimalnim opterećenjem od 8.165 kg (od toga 6.805 kg spolja):&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
{|
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|
&lt;u&gt;[[Vođene bombe]]&lt;/u&gt;
* [[Pavivej|GBU-10 Pavevaj II]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[Pavivej|GBU-12 Pavevaj II]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-12 Pavevaj II.svg|180px]]
|}
* [[Pavivej|GBU-16 Pavevaj II]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Gbu-16.jpg|180px]]
|}
* [[Pavivej|GBU-24A/B Pavevaj III]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Pavivej 3.svg|180px]]
|}
* JDAM &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:JDAM 5.svg|180px]]
|}
* [[GBU-32 JDAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-32 JDAM.svg|180px]]
|}
* [[GBU-38 JDAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-38 JDAM.svg|180px]]
|}
* [[GBU-39 SDB]]
* [[GBU-53/B]]
* [[AGM-154 JSOW]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|
&lt;u&gt;[[Bomba|Bombe]]&lt;/u&gt;
* [[Mark 82]] (227&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 82-5.svg|180px]]
|}
* [[Mark 83]] (454&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 83.svg|180px]]
|}
* [[Mark 84]] (908&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 84.svg|180px]]
|}
* [[Nuklearna bomba B61]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
&lt;u&gt;[[Kasetna bomba|Kasetne bombe]]&lt;/u&gt;
* [[CBU-99]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:CBU-99-5.svg|180px]]
|}
* [[CBU-100]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[CBU-103]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:CBU-103.svg|180px]]
|}
* [[CBU-105]]
| style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|

&lt;u&gt;[[Raketa vazduh-zemlja|Rakete vazduh-zemlja]]&lt;/u&gt;
* [[AGM-65 Maverik]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Maverik -5.svg|200p]]
|}
* [[Brimston]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Brimstoneraketa.jpg|180px]]
|}
* [[AGM-88 harm]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:AGM-88 harm 5.svg|180px]]
|}
* [[Storm šadou]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Storm shadow.jpg|180px]]
|}
* [[AGM-158 JASSM]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:AGM-158 JASSM.svg|180px]]
|}
|valign = &quot;top&quot;|
&lt;u&gt;[[Raketa vazduh-vazduh|Rakete vazduh-vazduh]]&lt;/u&gt;
* [[AIM-9X sajdvinder]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim9 sajdvajnder.jpg|180px]]
|}
* [[AIM-120 AMRAAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim120amraam.jpg|180px]]
|}
* [[AIM-132 ASRAAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim132asraam.jpg|180px]]
|}
{| style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:1px;; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mbda meteor.jpg|180px]]
|-
|&lt;center&gt;[[MBDA Meteor]]&lt;br /&gt; 
(planirano)&lt;/center&gt;
|}
|}[[Datoteka:F-35B varijanta.svg|desno|350p]]

Legenda:

&lt;big&gt;• &lt;sup&gt;''1''&lt;/sup&gt; Ne može se nositi u „bunkeru“&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;• &lt;sup&gt;''2''&lt;/sup&gt; Samo '''F-35B''' ne može nositi u „bunkeru“, ostali mogu&lt;/big&gt;

{{Navbox
|name  = Unifikacija delova
|title = &lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=&quot;color:gold; text-align:left; font-size:130%;&quot;&gt;&lt;center&gt;'''Zahtevi za nošenje naoružanja aviona F-35A i F-35C.'''&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;/center&gt;&lt;/div&gt; 
|state = collapsed
|titlestyle = background-color:#70CCDA;
|groupstyle = width:15em; background-color: #E6E6FA;
|liststyle = width:auto;
|list1 =[[Datoteka:Naoružanje varijanti A i C.svg|centar|800px]]
}}

{{Navbox
|name  = Unifikacija delova
|title = &lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=&quot;color:gold; text-align:left; font-size:130%;&quot;&gt;&lt;center&gt;'''Zahtevi za nošenje naoružanja aviona F-35B.'''&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;/center&gt;&lt;/div&gt; 
|state = collapsed
|titlestyle = background-color:#70CCDA;
|groupstyle = width:15em; background-color: #E6E6FA;
|liststyle = width:auto;
|list1 =[[Datoteka:Naoružanje varijante B.svg|centar|800px]]
}}
--&gt;
=== Smanjena uočljivost (smanjen „odraz“, „stelt“) ===
[[Datoteka:JSF F35 P1230144.jpg|[[Stajni organi vazduhoplova|Izgled stajnih organa]] F-35, koji su posebno projektovani da nazubljenom ivicom vrata smanjuju [[radar]]sku uočljivost.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
F-35 lajtning II je najsavremeniji avion [[Mlazni lovac pete generacije|pete generacije]]. Znak raspoznavanja aviona ove generacije je uspešna primena savremene „stelt“ tehnologije, što je kod „lajtninga II“ učinjeno i to bez većeg ugrožavanja ostalih karakteristika. Sa uspešnom primenom „stelt“ tehnologija značajno je smanjena [[površina radarskog preseka]] aviona F-35, kao i emisija ostalih izvora za detekciju sa drugim [[senzor]]ima (vidi sliku ispod). U toj funkciji, na F-35 su primenjene najsavremenije tehnologije u domenu:&lt;ref name=&quot;Publikacija o preživljavanju programa aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf&amp;AD=ADA529057 | title = Published by Joint Aicraft Survivability Program Office | quote = Publikacija o preživljavanju programa aviona | author =  | date = Summer 2006 | format =  | publisher = AIRCRAFT Survivability | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2012-12-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121201031745/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf&amp;AD=ADA529057 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
* specijalnih materijala za gradnju strukture koji upijaju [[radar]]ske zrake,
* presvlake ukupne „okvašene“ površine sa premazom koji ne reflektuje radarske zrake,
* smeštaja svih tereta u konturu zmaja aviona,
* spoljnjeg oblikovanja za malu uočljivost i smanjene refleksije (sa oštrim ivicama),
* „skrivanja“ toplotnih izvora i
* maksimalnog smanjenja nivoa emisija radara i druge opreme.

Očigledno je da se ovi uslovi ne mogu ispuniti prepravkom postojećeg borbenog aviona [[Mlazni lovac četvrte generacije|četvrte generacije]] u [[Mlazni lovac pete generacije|petu]], već se mora razviti novi, po odgovarajućim zahtevima. Za razliku od prethodne generacije [[Lovački avion|lovačkih aviona]], F-35 je projektom oblikovan i definisan za smanjenu uočljivost bez bitnijeg ugrožavanja ostalih borbenih i letnih karakteristika.&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;/&gt;

Lovački avioni koji su sada u upotrebi ([[F-15 igl]], [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]], [[F/A-18 Hornet]]) su uočljivi za neprijateljske [[senzor]]e, pošto uvek nose velike spoljne rezervoare, a da bi to izbegao F-35 leti u najvećem broju misija samo sa unutrašnjim [[gorivo]]m, zbog čega ima unutrašnje rezervoare velike zapremine. Zbog karakteristika „tajnosti“ korišćeni su specijalni materijali u izgradnji zmaja aviona, uključujući i presvlaku od veštačkih mat-vlakana.&lt;ref name=&quot;Novi koncept „stelt“ je skuplji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 JSF lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35-design.htm | title = F-35 Joint Strike Fighter (JSF) Lightning II | quote = F-35 JSF lajtning II | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Za razliku od F-16 i F/A-18, F-35 nema pretkrilca, a umesto njih koristi diskretne generatore [[uzgon]]skog vrtloženja na isti način kao i [[SR-71 blekbird]].&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;/&gt; Male neravnine na ulazu u usisnik jednostavno poboljšavaju kvalitetan protok vazduha do [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] u širokom spektru uslova promene [[brzina|brzine]] aviona. Ovo konstruktivno rešenje, za poboljšanje dotoka vazduha u motor, takođe poboljšava diskretnost aviona, odnosno poboljšava njegove karakteristike smanjivanja uočljivosti.

Uprkos tome što je F-35 manji u odnosu na [[F-22 raptor]], ima veći radarski presek. Za F-35 se kaže da mu je otprilike odraz identičan metalnoj lopti, veličine kao za golf, a za „raptora“ da je umesto metalne to mermerna kugla iste veličine.&lt;ref name=&quot;F-35 JSF lajtning II&quot;/&gt; F-22 je projektovan tako da bude teško uočljiv za sve vrste [[radar]]a, iz svih pravaca.&lt;ref name=&quot;Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://ausairpower.net/APA-2009-01.html | title = Assessing Joint Strike Fighter Defence Penetration Capabilities | quote = Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF | author = Dr Carlo Kopp | date = 7th January 2009 | format = | publisher = Air Power Australia Analyses  ISSN   1832-2433 | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35 ima najmanji radarski odraz sa čeone strane, zbog kompromisa u projektnim rešenjima. Njegove površine su oblikovane prema kriterijumu umanjenja efekata najboljih protivničkih radara, koji rade u X i na gornjoj granici S opsega. Ovakvi radari su obično ugrađeni u [[lovački avion|lovačke avione]] i u raketne sisteme tlo-vazduh, sa radarskim vođenjem raketa. Avion F-35 se lakše otkriva sa radarom drugih radnih učestanosti.&lt;ref name=&quot;Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF&quot;/&gt; Oblik aviona značajno utiče na površinu radarskog preseka, zato se istom mora posvetiti posebna pažnja da tokom proizvodnje održi vernu kopiju „spoljnjeg oblika etalonskog alata (kalupa)“.&lt;ref name=&quot;„Nevidljivi“ F-35 je naišao na početnu prepreku&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-05-04/lockheed-martin-s-f-35-fighter-jet-passes-initial-stealth-hurdle.html | title = Lockheed Martin’s F-35 Fighter Jet Passes Initial Stealth Hurdle| quote = „Nevidljivi“ F-35 je naišao na početnu prepreku | author = May 4, 2011 | date = Tony Capaccio | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Posle proizvodnje i svake veće popravke, u toku operativne upotrebe, sa zemaljskim ispitnim radarom se merenjem proverava površina radarskog preseka F-35, što nije bilo prisutno kod prethodne generacije aviona.&lt;ref name=&quot;Publikacija o preživljavanju programa aviona&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lokid Martin sklapa ugovor sa američkim vazduhoplohoplovstvom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenseworld.net/go/defensenews.jsp?id=5268 | title = Lockheed Martin wins $13 million contract for Strike Fighter aircraft from US Air Force | quote = Lokid Martin sklapa ugovor sa američkim vazduhoplohoplovstvom | author = Our Bureau | date = Nov 22, 2010 | format =  | publisher = Defenseworld | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-03-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120306075406/http://www.defenseworld.net/go/defensenews.jsp?id=5268 }}&lt;/ref&gt;

Smanjenje uočljivosti se ne rešava samo smanjenjem površine radarskog preseka, već avion mora biti teško uočljiv i za druge [[senzor]]e, koji rade na drugim principima. U to spada, da nije upadljiv [[zvuk|zvučni]] i [[toplota|toplotni]] izvor, kao i da nije upadljivo vizuelno uočljiv. O svima ovim elementima je vođeno računa pri projektovanju aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.regjeringen.no/upload/FD/Temadokumenter/JSF_RBI-svar.pdf | title = Programme 7600 Future Combat Aircraft, Executive Summary – Part One
| quote = Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo | author = Mrs. Anne-Grete Strøm-Erichsen
Minister of Defence, The Royal Norwegian Ministry of Defence, P.O. Box 8126 Dep. N-0032  | date =  | format = pdf| publisher = ROYAL NORWEGIAN MINISTRY OF DEFENCE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dote.osd.mil/pub/reports/FY2000/airforce/00jsf.html | title = JOINT STRIKE FIGHTER (JSF) | quote = JSF | author = Director, Operational Test &amp; Evaluation | date =  | format =  | publisher = Publications | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2011-07-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110723171357/http://www.dote.osd.mil/pub/reports/FY2000/airforce/00jsf.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Krajem [[2008]]. godine, vazduhoplovstva zemalja kooperanata su sa prvim svojim izveštajima otkrili da je F-35 oko dva puta glasniji na poletanju od aviona [[F-15 igl]] i do četiri puta glasniji tokom sletanja.&lt;ref name=&quot;Bučan F-35 dalje od kuće&quot;&gt;{{Cite web | url = http://azstarnet.com/news/local/article_b8e6b612-1751-5554-8819-166f110f0f24.html | title = Noisy F-35 still without a home | quote = Bučan F-35 dalje od kuće | author = Carol Ann Alaimo | date = November 30, 2008 | format =  | publisher = Arizona Daily Star | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012.}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, stanovnici u blizini vojnih aerodroma su tražili da se preduzmu mere za očuvanje životne sredine, koja je značajno ugrožena sa velikim nivoom [[buka|buke]]. Pokrenuta je izrada studije koja se odnosi na smanjenje buke F-35, na propisan nivo.&lt;ref name=&quot;Bučan F-35 dalje od kuće&quot;/&gt; Građani iz [[Florida|Floride]], u februaru [[2009]]. godine, zapretili su da će tužiti vazduhoplovstvo zbog predstojećeg dolaska F-35 u bazu, a tužba je podneta u martu [[2010]]. godine.&lt;ref name=&quot;Zahtev za nadoknadu zakonskih troškova F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.thedestinlog.com/news/legal-28112-nwfdn-fees-okaloosa.html | title = Val-p wants Okaloosa to reimburse F-35 legal fees (DOCUMENT) | quote = Zahtev za nadoknadu zakonskih troškova F-35 | author =  | date = 16. 4. 2010. | format =  | publisher = Daily News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120405042733/http://www.thedestinlog.com/news/legal-28112-nwfdn-fees-okaloosa.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buka izaziva pravni zahtev da se ne koristi F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/noise-triggers-legal-bid-to-down-jet-fighter/story-fn59niix-1226037459254 | title = Noise triggers legal bid to down jet fighter | quote = Buka izaziva pravni zahtev da se ne koristi F-35 | author =Brendan Nicholson  | date = 12. 4. 2011. | format = | publisher = National Affairs | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Sa svojim izveštajima u martu [[2009]]. godine, Lokid Martin i ratna vazduhoplovstva zemalja kooperanata su pobijala te tvrdnje, dokazujući da su preciznija merenja pokazala manji nivo buke od postojećih aviona. Tvrdeći da je buka manja nego što je prikazano u prvom izveštaju, „da je F-35 samo izjednačen sa bukom F-16, opremljenim sa [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorom]] Prat end Vitni F100-PW-200, a tiši je od F-22 raptora i F/A-18E/F Super horneta“.&lt;ref name=&quot;Biće potrebno regulacija toplote F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/F35-031209.xml | title = F-35 May Need Thermal Management | quote = Biće potrebno regulacija toplote F-35 | author = Bradley Perrett | date = Mar 12, 2009 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, sa kasnijom zajedničkom studijom Lokid Martina i američkog vazduhoplovstva zaključeno je da je nivo buke F-35 ipak uporediv sa F-22 raptorom i F/A-18E/F Super hornetom.&lt;ref name=&quot;Buka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:0yIuRIMUDwcJ:www.f-16.net/f-16_forum_download-id-11481.html+F-35+acoustics+test&amp;hl=en&amp;gl=us&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgfOwRZ9Cjk22IknVc6me97wPUsleYuw0aMTdia4Djkgx1C9hhiMOuSU_O7s1I8aaIh_NhSvO0kZlrK_05iNQvB_iCtyQWQ7d4uPEYz4oCoC6efEnxiqD1xkpsZ952kVNoAxgyE&amp;sig=AHIEtbTRsgZXOeGUg90opGYn6e-msBU02w | title = PowerPoint Presentation
| quote = Buka F-35 | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Kabina ===
Avion F-35 karakteriše „panoramski prikazivač“, širine kabine, dimenzija 50 H 20&amp;nbsp;cm, s tim da nema gornji nišanski prikazivač.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt; Poseduje kabinski sistem za prepoznavanje glasa pilota i njegovih govornih naredbi, za „komandu glasom“. Tu je direktan „ulaz“ glas pilota, što mu obezbeđuje poboljšanje sposobnosti i efikasnosti u upravljanju sa F-35, u odnosu na trenutnu generaciju opreme i interfejsa sa njom. F-35 će biti prvi američki operativni avion, koji koristi ovaj sistem, koji je isproban na nekim postojećim avionima kao što je F-16.&lt;ref name=&quot;Istraživanje sistema komandi glasom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123071861 | title = Researchers fine-tune F-35 pilot-aircraft speech system | quote = Istraživanje sistema komandi glasom | author =  | date = 10/15/2007 | format =  | publisher = U.S. Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5.03.2012. | archiveurl = https://archive.today/20120722204028/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123071861 | archivedate = 2012-07-22 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;

U kabini, svih varijanti aviona F-35, integrisana je kaciga sa sistemom pokazivanja na viziru. Upotrebljena kaciga je već u operativnoj upotrebi na avionima F15, F16 i F/A-18.&lt;ref name=&quot;Kaciga pilota&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.boeing.com/defense-space/military/jhmcs/index.html | title = Joint Helmet Mounted Cueing System (JHMCS) 
| quote = Kaciga pilota | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = Boeing| pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pri dosadašnjoj upotrebi ovog sistema, na sadašnjim avionima, zadržan je gornji prikazivač (nišanska glava) u kabini, ali na ovom avionu to nije. Ovde je kaciga, sa integrisanim ekranom, potpuno preuzela ulogu nišana. F-35 će biti prvi avion bez gornjeg (nišanskog) prikazivača ugrađenog iza vetrobranskog stakla, jer su sve njegove funkcije prenete na prikazivač na kacigi [[pilot]]a. Pilot upravlja sa avionom F-35 preko malih bočnih ručica, po sistemu HOTAS, stalno sa obe ruke na bočnim komandnim polugama ({{jez-engl|hands on throtle and stick}}) (vidi sliku kabine desno i dole). Na ta dva bočna rukohvata su raspoređene i sve ostale komande – prekidači.

Pilot je smešten u [[izbacivo sedište]] Martin Bejker US16E, u svima varijantama F-35.&lt;ref name=&quot;Izbacivo sedište&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.org.uk/JSF-UK-Industry-Team/Martin-Baker.aspx | title = Martin-Baker | quote = Izbacivo sedište | author =  | date =  | format =  | publisher = Martin-Baker | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2008-10-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081021165256/http://www.jsf.org.uk/JSF-UK-Industry-Team/Martin-Baker.aspx | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Izbacivo sedište]] Martin Bejker US16E je projektovano sa zahtevnim performansama, prvenstveno za bezbednost pilota sa aspekta svakog moguće zatečenog režima leta, opterećenja i terena iznad koga se pilot katapultira. F16 ima sličnu kabinu i zato se isti koristi kao prelazni avion, za obuku pilota, pre početka letenja na F-35.&lt;ref name=&quot;Prelazni avion&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.pnj.com/Story_not_found | title = Unfortunately, that page could not be found. | quote = Prelazni avion | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Sistem komandi leta aviona|Komande leta]] su električne, digitalne ({{jez-engl|fly-by-wire}}), kao i na avionu [[F-22 raptor]]. Pri njihovom projektovanju primenjena je najsavremenija tehnologija automatskog upravljanja, sa najnaprednijim [[softver]]om i zakonima upravljanja, što je posebno izraženo kod varijante F-35B, gde se upravlja i sa [[uzgon]]om potiska motora. Želja [[pilot]]a se brzo transformiše u optimiziran električni signal, koji je ulaz u „elektrohidrostatičke pokretače“ komandnih površina. To je i jedina razlika u odnosu na druge savremene avione, da se ne koriste hidropokretači već „elektrohidrostatički pokretači“, zbog činjenice da avion F-35 nema klasični [[Hidraulički sistem aviona|hidraulički sistem]], već autonomne elektro–hidrauličke sisteme (integrisan elektro–hidraulički energetski sistem sa izvršnim mehanizmom).&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35 se dobro odvija&quot;/&gt;

==== Pilotska kaciga sa prikazivačem ====
Senzori, u kombinaciji radio frekvencije i infra crvene detekcije (SAIRST) na avionu F-35 kontinuirano prate cilj u blizini aviona, a sistem montiran u kacigi pilota sa ekranom na viziru ({{jez-eng|uhelmet-mounted display system}} – HMDS) ih prikazuje i vrši izbor po prioritetu. Ova kaciga sa sistemom HMDS zamenjuje sklop gornjeg nišanskog prikazivača, koji se koriste na ranijim lovačkim avionima. Ovako opremljen, F-35 ne mora da bude fizički usmeren na izabrani cilj, da bi njegovo oružje bilo efikasno upotrebljeno.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F 35, sistema EO DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.youtube.com/watch?v=CwvnhFgzIKI&amp;lr=1 | title = F 35 Distributed Aperture System EO DAS| quote = F 35, sistema EO DAS | author =   | date = 4. 5. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; To je moguće sa [[senzor]]ima koji prate i obezbeđujuju parametre za gađanje obližnjih neprijateljskskih aviona iz bilo koje orijentacije, a istovremeno se [[pilot]]u prikazuju odgovarajući nišanski podaci na prikazivaču ugrađenom u vizir njegove kacige. Te informacije istovremeno „snabdevaju“ glavu za navođenje lansirane [[raketa|rakete]] sa neophodnim podacima. Cilj je pilotu vidljiv bez obzira na koji način je otkriven, a na ovaj način se postiže veća efikasnost i skraćuje potrebno vreme za upotrebu oružja, u odnosu na dosadašnji obavezan proces usmeravanja aviona, nišanske glave i oružja prema cilju.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

Ovaj sistem daje avionu F-35 prednost u osmatranju, orijentaciji, odlučivanju i borbenom dejstvu. Automatizacija i integracija senzora i fuzija njihovih informacija na prikazivaču u kacigi, obezbeđuje pilotu više vremena za odlučivanje i borbu. Ne gubi vreme na procedure leta, već se prvenstveno fokusira na ciljeve i preteće opasnosti od njih.&lt;ref name=&quot;Primenjeno na „hornetu“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.adbr.com.au/download/2510.pdf | title = Hornet E/F v JSF Block I | quote = Primenjeno na „hornetu“ | author =  | date = 30. November 2006 | format = pdf | publisher = Australian | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081121193713/http://www.adbr.com.au/download/2510.pdf | archivedate = 2008-11-21 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

U procesu uvođenja ovog sistema pojavili su se problemi, te je Lokid Martin, [[1. mart]]a [[2011]]. godine, dao novu specifikaciju i projekat.&lt;ref name=&quot;Nova kaciga&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2011/03/04/02.xml | title = Lockheed Shops For JSF Helmet Alternatives | quote = Nova kaciga | author = Amy Butler | date = Mar 4, 2011 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Alternativni sistem je baziran na naočarima za noćno osmatranje, a isporučen je od strane britanskog BAE sistema.&lt;ref name=&quot;Displej&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2011/04/21/04.xml | title = Lockheed Weighs Alternate F-35 Helmet Display | quote = Displej | author = Graham Warwick | date = Apr 21, 2011 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Isporučeni sistem BAE još uvek ne ispunjava sve zahtevane karakteristike kacige sa HMDS, a kada se dovede na zahtevani nivo, biće uvedene sve preostale, predviđene funkcije.&lt;ref name=&quot;BAE kaciga&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gizmag.com/f-35-helmet-display-bae/20216/ | title = BAE Systems to provide new helmet display for F-35 pilots| quote = BAE kaciga | author = David Szondy | date = 21. 10. 2011. | format = | publisher = Gizmag | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid je na osnovu zaključenog ugovora, [[2011]]. godine, obavezan da otkloni sve iskrsle nedostatke na kacigi pilota sa HMDS. Poboljšano prikazivanje se očekuje da bude raspoloživo u trećem kvartalu [[2013]]. godine.&lt;ref name=&quot;Ugovor za kacigu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dailymarkets.com/stock/2011/11/17/lockheed-martin-awards-f-35-contract/ | title = Lockheed Martin Awards F-35 Contract | quote = Ugovor za kacigu | author = Zacks Investment Research | date = November 17, 2011 | format =  | publisher = DailyMarkets | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120430225851/http://www.dailymarkets.com/stock/2011/11/17/lockheed-martin-awards-f-35-contract/ }}&lt;/ref&gt;

Upotreba novog BAE sistema zahtevaće odgovarajući reprojekat kabine.&lt;ref name=&quot;BAE kaciga za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ainonline.com/aviation-news/singapore-air-show/2012-02-15/bae-drives-dual-approach-fixing-f-35-helmet-display-issues | title = BAE Drives Dual Approach To Fixing F-35 Helmet Display Issues | quote = BAE kaciga za F-35 | author = Bill Carey | date = 15. 2. 2012. | format =  | publisher = AINonline | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2014-10-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141031093759/http://www.ainonline.com/aviation-news/singapore-air-show/2012-02-15/bae-drives-dual-approach-fixing-f-35-helmet-display-issues | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Senzori, avionska oprema i njihova integracija ===

Sistem senzora i komunikacioni paket, na avionu F-35, namenjeni su da olakšaju situacionu svest, donošenje odluka i upravljanje, kao i uspešno izvršenje osnovnog zadatka [[pilot]]a – vođenje borbe. Oprema na avionu F-35 je visoko integrisana prema standardu MILSTD 1394B, sa ciljem da se što više njen rad automatizuje i tako što je moguće više smanji opterećenje [[pilot]]a. Na taj način, on se može potpuno koncentrisati na svoje osnovne zadatke, a to su taktike postupke vođenja borbe, umesto na različite radnje oko upravljanja sa avionskim sistemima.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Magistrala podataka&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.militaryaerospace.com/articles/2011/11/mil-std-1553-avionics.html | title = MIL-STD-1553 avionics databus development kit to implement 1553 boards introduced by DDC| quote = Magistrala podataka | author = John Keller | date = November 29, 2011 | format = | publisher = 6.03.2012. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ovo se uglavnom postiže kroz fuziju senzora, što znači da centralni računar, sve podatke senzora proceni i sastavlja u najprikladniju integrisanu sliku situacije na ekranu i pokazivaču na pilotovoj kacigi. Ovo omogućava da pilot na prvi pogled vidi celu taktičku situaciju. Kabinski ekran – prikazivač F-35, velikih je dimenzija 50 h 20&amp;nbsp;cm, pored njega je umesto gornjeg prikazivača samo postojeći na viziru kacige pilota. Upravljanje glasom je takođe uključeno u tu automatizaciju i rasterećenje pilota. Pri krstarenju, F-35 svoje vrlo napredne senzore koristi u opsegu slabog emitovanja energije, tako da smanjuje mogućnosti i verovatnoću svoga otkrivanja i presretanja od strane neprijatelja ({{jez-eng|Low Probability of Intercept}} LPI).&lt;ref name=&quot;Prvi let borbenog pilota&quot;/&gt;

Za razliku od prethodnog aviona, kao što je F-22, [[softver]] za F-35 je najobimniji, najsloženiji i najteži deo u projektu.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje u letu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2010/06/07/AW_06_07_2010_p26-231580.xml&amp;headline=Flight%20Tests%20Of%20Next%20F-35%20Block%20Underway | title = Flight Tests Of Next F-35 Block Underway | quote = Ispitivanje u letu | author = Graham Warwick | date = Jun 13, 2010 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On je najveći faktor koji može da odloži postizanje inicijalne operativne sposobnosti aviona F-35, koja je za sada zakazana za april [[2016]]. godine.&lt;ref name=&quot;Softver odlaže F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/11/23/schwartz-concerned-about-f-35a-delays/ | title = Schwartz Concerned About F-35A Delays | quote = Softver odlaže F-35 | author = John Reed | date = November 23rd, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2010-11-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101126155649/http://www.dodbuzz.com/2010/11/23/schwartz-concerned-about-f-35a-delays/ }}&lt;/ref&gt; Razvoj softvera za sisteme F-35 i njegovo ispitivanje je najteži deo posla proširenog razvoja, identifikacije u ispitivanju u letu i u razgraničenju u kasnijim koracima.&lt;ref name=&quot;Odbrandbena tehnologija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3A0941e5b4-a3c7-4406-85f8-151f2ef34d6b&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = 
More F-35B Delays, Software Schedule At Risk | quote = Odbrandbena tehnologija | author = Bill Sweetman | date = 1/13/2011 | format = | publisher = AviationWeek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Osnovni sistemi koji sačinjavaju ovaj kompleks [[senzor]]a i opreme su:&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
* [[Radar]],
* Opto-elektronski nišan (EOTS),
* Sistem DAS,
* Centralni računarski sistem za navigaciju, komunikaciju i identifikaciju ciljeva (CNI) i
* Sistem za elektronsko ratovanje.

==== Radar ====

[[Datoteka:F-35 SAR.jpg|Radarski snimak u režimu SAR.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] Glavni [[senzor]] aviona F-35 je [[radar]] AN/APG-81, sa aktivnim elektronskim skeniranjem (AESA), projektovan u firmi Nortrop Gruman na bazi [[F-22 raptor|„raptorovog“]] AN/APG-77. Podrška mu je optoelektronski nišanski sistem (EOTS), postavljen ispod nosnog dela trupa aviona, koji je koncipirala firma Lokid Martin.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://photos.state.gov/libraries/norway/45384/pdfs/F35Overview.pdf | title = F-35 Lightning Norwaj
|
| quote = Norveški F-35 | author =   | date = 15 Januaru 2008 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{no}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AN/APG-81 radar sa AESA aviona F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35aesaradar/ | title = AN/APG-81 F-35 AESA Radar | quote = AN/APG-81 radar sa AESA aviona  F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2013-01-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130123033148/http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35aesaradar/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
Radar AN/APG-81 ima niz operativnih režima („modova“), uz poseban akcenat na režim vazduh-kopno (SAR) (vidi snimke desno i ispod). Za cilj radarske površine od 1 m² domet je oko 150&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Da li je JSF dovoljno dobar saveznik?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ausairpower.net/0830-ASPI-Rebuttal-HR.pdf | title = Is the JSF re ally good enough?– ana lys ing the ASPI pa per | quote = Da li je JSF dovoljno dobar saveznik? | author = Dr Carlo Kopp and Peter Goon | date =  | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20041031123859/http://www.ausairpower.net/0830-ASPI-Rebuttal-HR.pdf | archivedate = 2004-10-31 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;, ovo je u opsegu učestanosti kada je mala verovatnoća presretanja, LPI) režim. Do [[avgust]]a [[2007]]. godine, osam jedinica je isporučeno, sa prve tri verzije softvera već implementirane i ispitane. Nortrop Gruman je ovo realizovao pre stvarnog roka. Do februara [[2008]]. godine, realizovano je ispitivanje radara u ukupnom trajanju od 6.625 sati, uz 125 časova stvarnog leta. Radar APG-81 je prvi put poleteo na Nortropovom avionu laboratoriji BAC 1-11, u [[avgust]]u [[2005]]. godine.&lt;ref name=&quot;Radar APG-81&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=194881 | title = Northrop Grumman's APG-81 Radar Sensor Performs Flawlessly On First Mission Systems Flight of Lockheed Martin F-35 Aircraft | quote = Radar APG-81 | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archive-date = 2014-08-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140826161639/http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=194881 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Radar F-22 raptora&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=116105 | title = Northrop Grumman Successfully Completes F-22 Radar Flight-Test Certification | quote = Radar F-22 raptora | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208023846/http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=116105 }}&lt;/ref&gt;

U toku opitnog leta na F-35 sa 60 odsto ugrađenog softvera, radar je pružio značajne mogućnosti, uključujući i veliki domet u režimu vazduh-vazduh, pretragu i akviziciju, kao i režim vazduh-tlo (SAR). Radar APG-81 detektuje ciljeve u vazduhu pre nego što to urade radari na avionima F-16 i F-18 (pogledaj sliku dole). Radar je integrisan sa sistemom za elektronsko ratovanje i izvršena je fuzija njihovih signala, što je funkcionisalo u prvim letovima. Pored toga, F-35 lajtning II je opremljen revolucionarnim Nortropovim elektro-optičkim sistemom, koji omogućava letelici da pasivno detektuje projektile i druge pretnje, kao i infracrveni senzor za dnevno i noćno osmatranje, čiji se signali direktno projektuju na viziru kaciga pilota za potpuni sferni pogled oko aviona (pogledaj sliku iznad).&lt;ref name=&quot;Radar APG-81&quot;/&gt;

==== Optičkoelektronski nišan (EOTS) ====
[[Datoteka:F-35 EOTS1.jpg|Snimak sa EOTS [[senzor]]ima.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Optičkoelektronski nišan ({{jez-en|Electro-Optical Targeting System}} EOTS) je sistem za nišanjenje, kog je razvila kompanija Lokid Martin, na osnovu postojećeg XL za avion F-16 smeštenog u podvesni kontejner. [[Sistem]] je zasnovan na video-kameri visoke rezolucije i senzoru FLIR. Senzorski sistem EOTS se može upotrebljavati u režimu vazduh-zemlja i vazduh-vazduh. Istih je mogućnosti kao i nišanski sistem XR, s tim što se manje izlaže sopstvenoj detekciji (emituje manje energije).&lt;ref name=&quot;Nišan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/10044top.xml | title = Sniper Targeting Pod Attacks From Long Standoff Ranges | quote = Nišan | author = William B. Scott | date = Oct 3, 2004 | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120415042219/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/10044top.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Može se koristiti u kombinaciji sa navigacionim sistemom na F-35. Senzor je stabilizovan u odnosu na ravan i može da izračuna rastojanja i pasivno bez laserskog osvetljenja. Lokid Martin je razvio više modela sistema za integraciju i ispitivanje. Kao platforma za ispitivanje korišćen je avion T-39 Sejbrlajner. Do februara [[2008]]. godine, realizovano je 3.650 časova ispitivanja, od čega 10 sati u letu. U [[decembar|decembru]] [[2009]]. godine, počela je proizvodnja toga sistema. Od marta [[2011]]. godine, EOTS se koristi na F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

==== Sistem DAS ====
[[Datoteka:F-35 DAS.jpg|Snimanje sa DAS senzorima&lt;br /&gt; (automatski sastavljeno iz više slika).&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
DAS je skraćenica od ({{jez-en|Distributed Aperture System}}) se sastoji od šest dodatnih pasivnih infracrvenih [[senzor]]a ([[kamera]]) raspoređenih po avionu. To je deo Nortrop Grumanovog sistema pod oznakom AN/AAQ-37, gde su prijemnici sa otvorima u obliku proreza. Sistem DAS upozorava na dejstvo neprijateljskih raketnih sistema, sve vreme kontinualno, sa bilo koje strane u odnosu na avion F-35 (sverakusno). Pored toga što sistem otkriva lansirane rakete, on ih prati i meri njihove parametre kretanja u približavanju. Zamenjuje tradicionalne sisteme za noćne operacije i navigaciju.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F 35, sistema EO DAS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/assets/missilevideo.html | title = AN/AAQ-37 EO DAS Ballistic Missile Defense Capabilities | quote = AN/AAQ-37 DAS | author =  | date = Nov. 2, 2010 | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 04. 2012. | archivedate = 2012-06-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120603185549/http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/assets/missilevideo.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Namenjen je prvenstveno za upozorenja od opasnosti dejstva raketnih sistema, ali takođe ima i druge funkcije. Dakle, lansiranje raketa zemlja-vazduh i njihova pozicija se automatski prikazuju na prikazivačkoj ploči i alarmira se napad (JDAM, na primer), što opominje pilota za hitne mere&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;, s tim da se odgovarajuće protivmere paralelno koriste (aktivno i pasivno ometanje). Takođe, registruju se borbeni avioni iz bilo kog pravca da se približavaju, a zatim pripremaju i lansiraju samonavodeće rakete (kao što su AIM-9X i AIM-120). Prethodno avion F-35 nosač raketa sa manevrom dovodi svoje rakete u sferu zahvata glave za navođenje.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt; Tokom te borbe u vazduhu identifikuju se prijateljski i neprijateljski avioni koji su uključeni u sukob i sistem AN/AAQ-37 ih sve prati, tako da je pilot sve vreme pravi razliku između prijatelja i neprijatelja.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;

Tokom noćnih misija, sistem služi kao zamena za konvencionalnu opremu za noćno osmatranje. U kombinaciji sa sistemom na kacigi HMDS, pilot raspolaže sa noćnom slikom osmatranja visokog kvaliteta u svim pravcima, približno istog vizuelnog osećaja ljudskog oka. Ovo je značajan napredak u odnosu na uobičajenu kacigu, sa ugrađenenim uređajem za noćno osmatranje, pošto je sa njim bilo smanjeno vidno ponje sa ograničenjem prirodne preglednosti iz kabine aviona. U kombinaciji sa računarom u realnom vremenu mogu se pouzdano pratiti vozila na terenu.

AN/AAQ-37 je razvijen od strane Gramana i trenutno je na operativnim ispitivanjima na nekoliko aviona F-16 i [[bespilotna letelica|bespilotnih letelica]] QF-4, u opitnom vazduhoplovnom centru u Edvardsu. Do februara [[2008]]. godine, sa sistemom je napravljeno 4.700 časova ispitivanja, od toga 83 sata u letu.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;

==== CNI ====
CNI ({{jez-en| Communication, Navigation &amp; Identification}}) je komunikacijsko, navigacijski i identifikacioni sistem, integrisan u jedinstvenom [[računar]]skom kompleksu. Proizvodi ga Nortrop Graman i sličan je sistemu za avion [[F-22 raptor]]. Funkcija komunikacija je podržana sa širokopojasnim [[radar]]om AN/APG-81. Sistem CNI je kompatibilan sa skoro svim vojnim komunikacionim protokolima (kao što su link 16, JTRS i UHF/VHF). U njemu su takođe integrisani: GPS, TACAN, IFF i {{jez-eng|Joint Precision Approach and Landing System}} (JPALS).

Za međusobnu komunikaciju, u okviru grupacije F-35, prioritetno se koristi „višenamenski napredni [[sloj veze]]“ MADL.&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sloj veze MADL&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.govcomm.harris.com/solutions/products/000088.asp | title = Multifunction Advanced Data Link (MADL) | quote = Sloj veze MADL | author =  | date =  | format =  | publisher = Harris | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 2. 04. 2012. | archivedate = 2009-06-26 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090626225650/http://www.govcomm.harris.com/solutions/products/000088.asp | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem se sastoji od šest grupa [[antena]], u faznom nizu, koje su raspoređene tako da pokrivaju čitav vazdušni prostor. Za razliku od konvencionalnih [[antena]], kompleks predajnika MADL emituje samo u veoma malom sektoru visoke usmerenosti, sa signalima male snage. To smanjuje verovatnoću detekcije tih predajnika, od strane neprijateljskih [[senzor]]a.

Do februara [[2008]]. godine, sistem CNI je ispitan na 4.400 sati rada, od toga sa više od 65 u letu.&lt;ref name=&quot;Analiza sposobnosti F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/F35-030509.xml | title = F-35 Air Combat Skills Analyzed | quote = Analiza sposobnosti F-35 | author = Andy Nativi | date = Mar 5, 2009 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 2. 04. 2012. | archive-date = 2010-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101226061121/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2FF35-030509.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Napredna generacija sistema za elektronsko ratovanje ====

F-35 je opremljen za [[elektronski rat]] sa sistemom AN/ASK-239, što mu daje epitet „barakude“ u vazdušnom prostoru. Ovaj sistem je projektovao BAE, a u njemu su i komponente firme Nortrop Gruman.&lt;ref name=&quot;Sistem za elektronski rat&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.istockanalyst.com/article/viewnewspaged/articleid/3442641/pageid/2 | title = The Top 20 EW Programs | quote = Sistem za elektronski rat | author =  | date = 1. 8. 2009. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 9.03.2012. | archivedate = 2010-09-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100918011209/http://www.istockanalyst.com/article/viewnewspaged/articleid/3442641/pageid/2 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Oprema aviona F-35 za elektronski rat ima za cilj da prva otkrije neprijateljski avion, koji onda može biti skeniran i „zahvaćen“ sa elektro-optičkim sistemom i preduzete akcije da se napadne ili izbegne, pre nego što je i sam otkriven. U ovom trenutku se malo zna o karakteristikama i mogućnostima ovog sistema. Težak je 90&amp;nbsp;kg i ima deset antena u nizu, koji se proteže duž ivica krila.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kaciga sa prikazivačem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.boeing.com/defense-space/military/jhmcs/index.html | title = The joint helmet-mounted cueing system (JHMCS)| quote = Kaciga sa prikazivačem | author =   | date =  | format = | publisher = Boeing | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

==== Fuzija signala senzora F-35 ====

Softverom F-35 se prikupljaju ulazi iz svih senzora, kao i iz [[sloj veze|sloja veze]], obezbeđuje se fuzija kontinualnih prikaza informacija od senzora. Softver koristi integrisani [[procesor]]. Procesor služi kao centralni „mozak“ za vazduhoplove, integrišući sve elektronske sisteme, koordinira njihov rad i oblikuje njihove informacije za prikazivanje pilotu, istovremeno prenosi i izvršava njegove komande. Ovaj sistem je od vitalnog značaja, jer je F-35 avion jednosed, a pilotu je potrebna pomoć i rasterećenje od mnogih sporednih radnji da bi uspeo izvršiti svoj osnovni zadatak. Sistem procesiranja i senzori su povezani sa avionskim podsistemima preko trostruke magistrale podataka MILSTD 1394B.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;
F-35 je projektovan sa [[sinergija|sinergijom]] između [[senzor]]a, kao specifičnim zahtevima za „čula“ aviona od kojih se očekuje da pruže kohezivnu sliku stvarnosti oko njega i da u principu ista bude stalno dostupna, za korišćenje u bilo kom mogućem načinu i u bilo kojoj mogućoj međusobnoj kombinaciji. Svi senzori direktno „hrane“ glavni procesor sa podacima u cilju podrške cele misije aviona. Na primer, radar AN/APG-81 funkcioniše, ne samo kao više-modni, već i kao deo sistema aviona za elektronsko ratovanje.&lt;ref name=&quot;Elektronsko ratovanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationtoday.com/av/categories/military/845.html | title = F-35 Electronic Warfare Suite: More Than Self-Protection. | quote = Elektronsko ratovanje | author = Sherman, Ron | date = 1. 7. 2006. | format =  | publisher = Aviation Today | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2016-11-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161116022837/http://www.aviationtoday.com/av/categories/military/845.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

== Održavanje ==
Druga linija vazduhoplovne odbrane je potpuno obezbeđenje logističke podrške [[lovački avion|borbenom avionu]]. Naglasak je na strateškim i svojstvenim mogućnostima programa za ponovno osposobljavanje F-35 za efikasno izvršavanje zadataka. Oblik pristupa i prilagođavanja programa održavanja će se suočiti sa problemima jer se mora prilagođavati različitim kulturama službe održavanja velikog broja država korisnika.

Tehnologija povezana sa računarskim programom, zasnovanog logističkog sistema, dijagnostičke tehnologije ugrađene u avion i globalnog nadgledanja je osnova na kojoj se zasniva obrazac održavanja, koji se može režirati. Ali, tehnologija je ta koja omogućava i zahteva usluge koje moraju biti prilagođene sa odgovarajućim njenim „mentalnim sklopom“. Posebno se ističe značaj tehničke standardizacije i normi za održavanje u praksi.

Koncept programa održavanja je da se svaki F-35 tretira kao objekat u celini i da su svi njegovi delovi po svim osnovama globalno prate, a i posebno, prema potrebi.&lt;ref name=&quot;Održavanje&quot;&gt;{{Cite web | url =  | title = F-35, Maintenance and the Challenge of Service Standardization | quote = Održavanje | author =  An Interview with Master Gunnery Sergeant McKay and Major Margolis | date = 06/20/2011 | format = | publisher = Second Line of Defense | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Avion F-35 je projektovan za lako održavanje, sa 95 odsto svih polja sa zamenljivim delovima „jedan po celoj dubini“, tako da ništa drugo ne mora biti uklonjeno za pristup do dela koji je u pitanju. Primer, [[izbacivo sedište]] se može zameniti bez skidanja poklopca kabine, sva kompozitna presvlaka je bez krhkih premaza, za razliku od situacije na drugim „stelt“ avionima. Prednost je nisko-održavanje elektro-pogona i hidrostatičkog umesto hidrauličnog sistema.&lt;ref name=&quot;Zašto je povoljniji za održavanje F-35 od F-18&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/11/03/why-lockheed-thinks-f-35-beats-boeings-f-18/ | title = Why Lockheed Thinks F-35 Beats Boeing's F-18. | quote = Zašto je povoljniji za održavanje F-35 od F-18 | author = Clark, Colin | date = 3 November 2011 | format =  | publisher = Aol Defense | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2011-11-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111107070211/http://defense.aol.com/2011/11/03/why-lockheed-thinks-f-35-beats-boeings-f-18 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Ispitivanje ==

[[Datoteka:First F-35 headed for USAF service.jpg|Prvi F-35 isporučen Američkom ratnom vazduhoplovstvu, u [[jul]]u [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:F-35 compilation.ogg|F-35, dopunjavanje gorivom u letu.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] [[Datoteka:F-35 vertical landing.ogg|250px|desno|F-35B vertikalno sletanje.]]
Prvi [[prototip]] aviona F-35A (AA-1) je predat na ispitivanje u [[Fort Vort]]u u [[Teksas]]u, [[19. februar]]a [[2006]]. godine. Isti je prošao široko ispitivanje namene na kopnu u mornaričkoj stacionarnoj bazi, krajem [[2006]]. godine. U septembru [[2006]]. godine, prvi put je [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] F135 radio sa dopunskim sagorevanjem. Ispitivanja su uspešno završena, a avion F-35 je bio u potpunosti funkcionalan sa sopstvenim energetskim sistemima. Promotivni let je avion F-35A napravio [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine. Tada je korišćen modifikovani [[Boing 737|Boing 737-300]], kao laboratorija sa opitnom opremom.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;/&gt;

Potpukovnik Džejms Kromberg, operativni pilot američkog vazduhoplovstva je leteo na F-35, u Fort Vortu u [[Teksas]]u, [[31. januar]]a [[2008]]. godine. To je bio 26-ti let toga aviona u toku koga su pravljeni slobodni manevri. [[Prototip]] aviona F-35, AA-1 je na svome 34-om opitnom letu ispitan za uzimanje goriva u vazduhu, u martu [[2008]]. godine. Drugi korak ispitivanja je postignut [[13. novembar|13. novembra]] [[2008]]. godine, kada je AA-1 prvi put leteo sa nadzvučnom brzinom, dostigavši [[Mahov broj]] od 1,05, na visini od 9.144 m, prolazeći četiri puta kroz „zvučni zid“, sa ukupno osam minuta nadzvučnog leta.&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&quot;/&gt;

Prvi prototip aviona F-35B (obeležen BF-1) je imao svoj prvi let [[11. jun]]a [[2008]]. godine. Let je bio sa konvencionalnim poletanjem, sa britanskim probnim [[pilot]]om Grejem Tomlinsonom. {BF-1 je drugi od 19 aviona prototipova, za razvoj sistema i demonstracije. On je i prvi na kome je skinuta (optimizirana) težina prema standardu za optimizaciju karakteristika u projektu koji će važiti za sve buduće avione F-35. Ispitivanje sistema uzgonskog potiska u letu je počelo [[7. januar]]a [[2010]]. godine. Taj sistem je korišćen u trajanju od 14 minuta do 48 minuta ispitnog leta. Za to vreme je avion bio usporen na opseg brzina od 390 do 330&amp;nbsp;km/h.&lt;ref&gt;&quot;News Breaks: F-35B Engages Stovl Mode.&quot; '' Aviation Week'', 11 January 2010, p. 15.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35-int.htm | title = International Partners| quote = Narudžbine | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Prvi put je ispitan režim „lebdenja“ aviona F-35B, [[17. mart]]a [[2010]]. godine, posle čega je sledila simulacija vertikalnog sletanja, [[18. mart]]a [[2010]]., a stvarno vertikalno sletanje je prvi put izvedeno pri probnom letu, [[10. jun]]a [[2010]].&lt;ref name=&quot;F-35B vertikalno sleteo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/03/18/us-lockheed-fighter-idUSTRE62H4WF20100318 | title = F-35 fighter makes first vertical landing | quote = F-35B vertikalno sleteo | author =  | date = Mar 18, 2010 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2014-12-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141211123527/http://www.reuters.com/article/2010/03/18/us-lockheed-fighter-idUSTRE62H4WF20100318 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; F-35B je vazduhoplovnoj istoriji postao drugi avion sa vertikalnim poletanjem i sletanjem koji je postigao nadzvučnu brzinu, [[20. jul]]a [[2001]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-35B brži od zvuka&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marinecorpstimes.com/news/2010/06/dn_jsf_supersonic_061410/ | title = F-35B STOVL fighter goes supersonic | quote = F-35B brži od zvuka | author = Christopher P. Cavas | date = Jun 14, 2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2011-07-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110714034433/http://www.marinecorpstimes.com/news/2010/06/dn_jsf_supersonic_061410/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bitka za X-plan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3004_xplanes.html | title = Battle of the X-Planes | quote = Bitka za X-plan | author =   | date = 4. 2. 2003. | format = | publisher = NOVA | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je izvestio da je rešen problem sa [[aluminijum]]skim pregradama na F-35B, na kojima su se pojavile prskotine na statičkim ispitivanjima u laboratoriji na zemlji.&lt;ref name=&quot;Treba li popraviti F-35B?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navytimes.com/news/2011/01/marine-f-35-lockheed-says-key-issue-is-fixed-011011w/ | title = Lockheed says it’s fixed key F-35B issue| quote = Treba li popraviti F-35B? | author = Dave Majumda | date = Jan 10, 2011 | format = | publisher = Navy Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Iako su mnogi od početnih ciljeva opitnih letova postignuti, program ispitivanja F-35 je značajno kasnio.&lt;ref name=&quot;DTI&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.zinio.com/reader.jsp?issue=416083334 | title = Get out and fly. | quote = DTI | author = Sweetman, Bill | date = June 2009 | format =  | publisher = Defense Technology International | location =  | pages = 43–44. | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2009-08-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090818084354/http://www.zinio.com/reader.jsp?issue=416083334 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Pentagonov stručni tim je [[2008]]. godine procenio da program dve godine kasni, u odnosu na zvanični plan, a [[2009]]. su predložili da se prvobitno projektovani rokovi prolongiraju za 30 meseci. Zbog zastoja programa ispitivanja, broj proizvedenih aviona će biti smanjen za 122, do [[2015]]. godine, kako bi se obezbedila dodatna sredstva za dalji razvoj.&lt;ref name=&quot;Pentagonov.plan nabavke F-35 kasni u fiskalnoj godini 2011.&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.businessweek.com/news/2010-01-06/lockheed-f-35-purchases-delayed-in-pentagon-s-fiscal-2011-plan.html | title = Lockheed F-35 Purchases Delayed in Pentagon’s Fiscal 2011 Plan.| quote = Pentagonov.plan nabavke F-35 kasni u fiskalnoj godini 2011. | author = Capaccio, Tony | date = 6. 1. 2010.  | format = | publisher = businessweek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ta dodatna sredstva, od 2,8 milijardi američkih dolara, dodaće se na razvojni fond i rokovi će biti produženi za 13 meseci, a ne za 30.&lt;ref name=&quot;Potrebna je kontrola programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=4559411&amp;c=POL&amp;s=TOP | title = Carter: More U.S. Programs To Get JET Treatment. | quote = Potrebna je kontrola programa | author =  | date = 29. 3. 2010. | format =  | publisher = defensenews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2012-09-04 | archiveurl = https://archive.today/20120904025817/http://www.defensenews.com/story.php?i=4559411&amp;c=POL&amp;s=TOP | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

U [[jun]]u [[2009]]. godine, na avion F-35 je integrisan [[radar]] APG-81 sa aktivnim elektronskim skeniranjem, pri vojnoj vežbi „na severnom rubu [[2009]].“ Ispitivanje radara APG-81 je događaj koji predstavlja prekretnicu u elektronskoj zaštiti u operativnom reprezentativnom okruženju. Postignuta je prednost za jednu godinu ispred planiranih razvojnih rokova i ostvareno je značajno smanjenje rizika za ključni [[senzor]] aviona. U uslovima laboratorijske simulacije širokog spektra pretnji sistemima, ispitivana je mogućnost [[radar]]a za upravljanje vatrom najnaprednijeg [[lovački avion|lovca]] na svetu, sa prezentacijom u izuzetno robusnoj „elektronskoj bici“.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje radara&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jber.af.mil/news/story.asp?id=123156090 | title = Northern Edge fields new radar system. | quote = Ispitivanje radara | author = Branch, Ricardo | date = 8. 3. 2012. | format =  | publisher = Joint Base Elmendorf-Richardson | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2013-10-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131027014134/http://www.jber.af.mil/news/story.asp?id=123156090 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Skoro 30 odsto je potrebno više letenja prototipova za ispitivanje, od rutinskog naleta i opterećenja aviona u oprativnim jedinicama, u običajenoj operativnoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Naprredak F-35 je realan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/f-35-cost-rise-is-speculative-but-progress-is-real?a=1&amp;c=1129 | title = F-35 Cost Rise Is Speculative, But Progress Is Real| quote = Naprredak F-35 je realan | author = Loren B. Thompson | date = 12. 3. 2010.  | format = | publisher = lexington institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Počev od marta [[2010]]. godine, F-35 je izložen programu ispitivanja u letu za milion radnih [[čovek-sat]]i više od predviđenog i realnog, očekuje se da će dobijeni rezultati dovesti do daljih izmena u projektu.&lt;ref name=&quot;Senat odlučuje o budžetu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://startelegram.typepad.com/files/sasc-mar-11-final-transcript-carter_gilmore_fox.rtf | title = Senate Armed Services Committee Holds Hearing on President Obama's Fiscal 2011 Budget Request for the F-35 Joint Strike Fighter Program. | quote = Senat odlučuje o budžetu F-35 | author =  | date = 11. 3. 2010. | format =  | publisher = Congressional Hearings | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2010-05-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100509050158/http://startelegram.typepad.com/files/sasc-mar-11-final-transcript-carter_gilmore_fox.rtf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Rezultat u daljim izmenama u projektu izazvaće ukupne troškove uvođenja i upotrebe, svih F-35S u američkoj ratnoj mornarici, u toku životnog veka flote od 65 godina, u nivou od 442 milijardi dolara više od predviđenog za vazduhoplovstvo.&lt;ref name=&quot;Ministarstvo osporava troškove mornarici za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2010/05/25/02.xml&amp;headline=USAF%20Disputes%20Navy%20F-35%20Cost%20Projections | title = USAF Disputes Navy F-35 Cost Projections. | quote = Ministarstvo osporava troškove mornarici za F-35 | author = Amy Butler | date = 3. 7. 2010. | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će kašnjenje programa F-35 dovesti do trenutnog manjka od oko 100 mlaznih [[lovački avion|lovaca]] u mornarici. Imajući u vidu pažljivo upravljanje i produžetak veka mornaričkih zastarelih aviona [[F/A-18 Hornet|F/A-18]], moguće je da se ublaži ovaj manjak.&lt;ref name=&quot;JSF Proizvodnja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/04/13/af-f-35-ioc-in-2016/ | title = JSF Production “Turned The Corner. | quote = JSF Proizvodnja | author = Greg Grant | date = April 13th, 2010 | format =  | publisher = dod buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2010-04-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100417062459/http://www.dodbuzz.com/2010/04/13/af-f-35-ioc-in-2016/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi let aviona prototipa nosioca varijante F-35C, realizovan je [[7. jun]]a [[2010]]. godine, u mornaričkoj bazi Fort Vortu. Let, u trajanju od 57 minuta, sproveo je Lokidov probni pilot Džef Konvels, koji je bio glavni probni pilot i u programu [[F-117 najthok|F-117]]. Ukupno je isporučeno 11 aviona F-35C, u fiskalnoj 2011. godini.&lt;ref name=&quot;Izmene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforcetimes.com/news/2010/05/airforce_force_structure_051610W/ | title = Jobs to change with focus on irregular warfare | quote = Izmene | author = Bruce Rolfsen | date = 16. 5. 2010.  | format = | publisher = Air Force Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Svima avionima F-35C je zabranjeno letenje [[9. mart]]a [[2011]]. godine, nakon otkaza elektro-generatora i curenja ulja u letu. Ovo je bio prvi značajan tehnički otkaz u letu od [[2007]]. godine.&lt;ref name=&quot;Obustavljenje letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3a433985ca-f77d-48db-86bf-81b9eecc11dc&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest
| title = In-flight Failure Halts F-35 Flight Tests | quote = Obustavljenje letenja | author = Graham Warwick | date = 3/11/2011 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ispitivanja aviona su odložena u trajanju od četiri dana. Utvrđeno je da neki avioni imaju stariji tip generatora, za razliku od one vrste koja je otkazala u letu, te im je ukinuta zabrana letenja. Za otkaz je krivo pogrešno održavanje, a ne propusti u projektu.&lt;ref name=&quot;Ukinuta je zabrana letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=6063313&amp;c=AME&amp;s=TOP | title = All F-35s Cleared To Resume Flight Tests. | quote = Ukinuta je zabrana letenja | author = Cavas, Christopher P. | date = 25. 3. 2011. | format =  | publisher = DefenseNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U [[jun]]u [[2011]]. godine, radarski senzori i DAS ispitani su na F-35, u operativnoj vežbi pod nazivom „na severnom rubu [[2011]].“ Erik Etz, zamenik misije, za integrisane sisteme na F-35, u okviru programa JSF, rekao je za rigorozno ispitivanje oba [[senzor]]a tokom vežbe da su pokazali značajne osobine što je veliki korak za smanjenje rizika za ceo program:&lt;ref name=&quot;Ispitivanje radara&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vežba „na severnom rubu [[2011]].“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123261835 | title = Continued testing of F-35 JSF sensors a success at Northern Edge 2011 | quote = Vežba „na severnom rubu [[2011]].“ | author = Tracey Saiki | date = 6/28/2011 | format =  | publisher = United States Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archiveurl = https://archive.today/20120718180502/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123261835 | archivedate = 2012-07-18 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt; {{izdvojeni citat|Stavljajući ove sisteme u ovo rigorozno operativno  okruženje, mi smo pokazali ključnu ratnu borbenu sposobnost i u napred zakazanom operativnom ispitivanju.}}

Od 3. do 18. [[avgust]]a [[2011]]. godine, flota F-35 je bila „prizemljena“. Razlog za to je bio pronalaženje uzroka električnog kvara sistema za ispitivanje prototipa AF-4. Hanivelov integrisani paket snage (IPP) nije izdržao opterećenje tokom standardne probe [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]], nakon provere posle eksploatacionog postupka „održavanja 2“, u [[avgust]]u u vazduhoplovnoj bazi Edvards.&lt;ref name=&quot;Otkaz električnog energetskog sistema&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/articles/2011/08/03/360325/f-35-fleet-grounded-after-electrical-subsystem-failure.html | title = F-35 fleet grounded after electrical subsystem failure.| quote = Otkaz električnog energetskog sistema | author = Trimble, Stephen | date = 3. 8. 2011. | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;„Prizemljenje“ F-35 posle kvara elektrike&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=7289794&amp;c=AME&amp;s=AIR | title = F-35s Grounded After Power Package Fails. | quote = „Prizemljenje“ F-35 posle kvara elektrike | author = Majumdar, Dave. | date = 3. 8. 2011. | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121144218/http://www.defensenews.com/story.php?i=7289794&amp;c=AME&amp;s=AIR | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Integrisani paket snage (IPP) je relativno izdvojen sistem, ali igra glavnu ulogu u funkciji F- 35. On obezbeđuje funkcije izvršnih pokretača životnog upravljanja sa avionom, startera motora i pogon drugih agregata u sistemu. IPP je bio objekat zabrinutosti za vreme razvojne faze, iako on nikada nije ranije otkazao, u više od 1.500 sati leta.&lt;ref name=&quot;Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/articles/2011/08/11/360618/f-35-grounding-continues-indefinitely-but-ground-testing.html | title =F-35 grounding continues indefinitely but ground testing resumes. | quote = Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje | author = Trimble, Stephen. | date = 11. 8. 2011.  | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;
 
Program ispitivanja za kopnene operacije F-35 je zbog toga prekinut [[10. avgust]]a [[2011]]. godine, a povodom toga sprovedena je istraga od predstavnika vlasti i inženjerskih timova izvođača. Posle pregleda početnih podataka, utvrđeno je da flota može bezbedno nastaviti razvojna i operaciska ispitivanja u letu. Preliminarni nalazi istrage ukazuju na to da regulacioni ventil ne funkcioniše ispravno, što je dovelo do otkaza IPP. Praćenje rada ovog ventila je olakšavajuća okolnost potrebna da bi se nastavile opitne kopnene operacije. F-35 opitni tim je revidirao proceduru ispitivanja kopnenih operacija kako bi se osigurala ukupna bezbednost pri letnim ispitivanjima.&lt;ref name=&quot;Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;groundRes10Au11press&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/news/docs/20110810_GROUNDOPS.pdf | title = Statement on JPO Reinstituting Ground Operations for the F-35 Program. | quote = groundRes10Au11press | author =  | date = 10. 8. 2011. | format = pdf | publisher = F-35 Lightning II Program | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2015-07-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150719233119/http://www.jsf.mil/news/docs/20110810_GROUNDOPS.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ukinuta je zabrana za operativna ispitivanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110810/DEFSECT01/108100301/F-35-Test-Fleet-Cleared-For-Ground-Operations | title = F-35 Test Fleet Cleared For Ground Operations | quote = Ukinuta je zabrana za operativna ispitivanja | author = STAFF REPORT | date = 10. 8. 2011. | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121141605/http://www.defensenews.com/article/20110810/DEFSECT01/108100301/F-35-Test-Fleet-Cleared-For-Ground-Operations | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Zabrana letenja je ukinuta za 18 od 20 aviona [[18. avgust]]a [[2011]]. Dva aviona stacionirana u vazduhoplovnoj bazi Eglin na [[Florida|Floridi]] ostala su „prizemljena“ pošto nemaju sistem nadgledanja koji se koriste u razvojnim ispitivanjima aviona koji mogu da otkriju bilo kakve probleme i nedostatke u letu.&lt;ref name=&quot;Vazduhoplovstvo ukinulo zabranu letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-08-18/air-force-lifts-flight-ban-on-lockheed-f-35-fighter-jet-1-.html | title = Air Force Lifts Flight Ban on Lockheed F-35 Fighter Jet| quote = Vazduhoplovstvo ukinulo zabranu letenja | author = David Lerman | date = Aug 18, 2011 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Projektovanu maksimalnu brzinu je prvi put dostigao avion u varijanti F-35A, [[25. oktobar|25. oktobra]] [[2011]]. godine, u ekvivalentu [[Mahov broj|Mahovog broja]] od 1,6.&lt;ref name=&quot;[[Mahov broj]] = 1,6&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defensetech.org/2011/11/04/f-35-jsf-flight-test-update/ | title = F-35 JSF Flight Test Update| quote = [[Mahov broj]] = 1,6 | author =   | date = 4 November 2011 | format = | publisher = Defense Tech | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U daljim ispitivanjima postignut je [[Mahov broj]] = 1,61.&lt;ref name=&quot;[[Mahov broj]] = 1,61&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3acd242f57-3030-4871-b60b-764c1213fb1a&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = F-35A Pushes to Mach 1.6| quote = [[Mahov broj]] = 1,61 | author = Guy Norris | date = 12/9/2011 | format = | publisher = Aviation Week | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Tokom ispitivanja u [[2011]]. godini, svih osam pokušaja F-35C da sa kukom, na repnom delu trupa, uhvati kočeće uže bili su bez uspeha. Sa preispitivnjem projektnog rešenja razrešiće se problem.&lt;ref name=&quot;Greška u sistemu za kočenje pri sletanju&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2012301170010 | title = F-35C Tailhook Design Blamed for Landing Issues | quote = Greška u sistemu za kočenje pri sletanju | author = DAVE MAJUMDAR | date = Jan. 17, 2012 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-02 | archiveurl = https://archive.today/20130102142244/http://www.defensenews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2012301170010 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izveštaj o ispitavanju u letu i proizvodnji F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lockheedmartin.com/us/news/press-releases/2012/february/120223ae_f35_flt-tst-prod-prog-rep.html | title = Lockheed Martin F-35 Flight Test And Production Progress Report| quote = Izveštaj o ispitavanju u letu i proizvodnji F-35 | author =   | date = January 2012 | format = | publisher = Lockheed Martin | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Porudžbine ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!Država
!Broj
!Tip
!Naručeno &lt;br /&gt;
!Uvođenje u&lt;br /&gt;upotrebu
!Komentari
|-
|{{Zastava|Australija}}
|align=&quot;right&quot;|100
|{{nobr|F-35A}}
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2014.
|[[Australija]] planira da zameni svoje F/A-18A/B sa 100 F-35A, koji će takođe preuzeti deo spektra zadataka već penzionisanih F-111C. Nakon odlaganja programa F-35 Australija je kupila, kao privremeno rešenje, [[F/A-18E/F Super hornet]]e, što je izazvalo polemiku o smislu učešća u F-35. Ipak, [[Australija]] je u [[novembar|novembru]] [[2009]]. godine, naručila prvih 14 aviona F-35, koje treba da stavi u službu u [[2017]].&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Kanada}}
|align=&quot;right&quot;|65&lt;ref name=&quot;Radio Kanada&quot;&gt;{{Cite web | url =  http://www.radio-canada.ca/nouvelles/Economie/2010/07/16/007-achat-f-35-economie.shtml | title = Armement : Ottawa achète 65 F-35
| quote = Radio Kanada | author = Société Radio-Canada  | date = 16 juillet 2010. | format = | publisher = Société Radio-Canada | location = | pages = | language = {{fr}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2010.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.
|Prema informacijama, [[Kanada]] je naručila 65 aviona F-35. Isti bi trebali biti uvedeni u operativnu upotrebu [[2016]]. godine. Jedinična je cena oko 92 miliona dolara (bez ugovora o održavanju).&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kanadski vojni institut&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.cdfai.org/the3dsblog/?p=55 | title = Canadian Government has no idea what the F-35 will cost| quote = Kanadski vojni institut | author = Mark Collins | date = 2 décembre 2010. | format = | publisher = Canadian Defence and Foreign Affairs Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[F/A-18 Hornet|CF-18]] dostižu kraj životnog veka u [[2020]]. godini.&lt;ref name=&quot;92 miliona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.forces.gc.ca/site/news-nouvelles/news-nouvelles-fra.asp?cat=00&amp;id=3471 | title = Le chasseur de la nouvelle génération au Canada : l’avion d’attaque interarmées F-35 Lightning II | quote = 92 miliona | author =  | date = 16 juillet 2010 | format =  | publisher = Défense nationale et les Forces canadiennes | location =  | pages =  | language = {{fr}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archivedate = 2013-06-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130628162238/http://www.forces.gc.ca/site/news-nouvelles/news-nouvelles-fra.asp?cat=00&amp;id=3471 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Danska}}
|align=&quot;right&quot;|
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2020.
|Najavili su porudžbinu 48 aviona.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|SAD}}&lt;br /&gt;[[Američko ratno vazduhoplovstvo|ARV]]&lt;br /&gt;mornarica&lt;br /&gt;mor. korpus
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;1.763&lt;br /&gt;340&lt;br /&gt;340/80
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35C&lt;br /&gt;F-35B/C
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2013.&lt;br /&gt;2015.&lt;br /&gt;2012.
| 33. lovački puk američkog vazduhoplovstva, stacioniran u vazduhoplovnoj bazi Eglin na [[Florida|Floridi]], odgovoran je za obuku [[pilot]]a F-35 američkog vazduhoplovstva, mornarice i mornaričkog korpusa. Ovo je izmenjeno [[1. oktobar|1. oktobra]] [[2009]]. godine. Oficiru iz komande američkog vazduhoplovstva predpočinjene su sve tri eskadrile koje su zadužene za realizacije obuke. Svaka od njih je odgovorna za po jednu specifičnu varijantu od F-35.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avioni SAD&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.saffm.hq.af.mil/shared/media/document/AFD-080204-081.pdf | title = AIRCRAFT PROCUREMENT AIR FORCE | quote = Avioni SAD | author =  | date = February 2008 | format =  | publisher = Committee Staff Procurement Backup Book FY 2009 Budget Estimates | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2008-10-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081003005611/http://www.saffm.hq.af.mil/shared/media/document/AFD-080204-081.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Izrael}}
|align=&quot;right&quot;|20
|F-35I
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2010.
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.-2017.
|[[Izrael]]u je Amerika unapred namenila 20 aviona F-35, kao vojnu pomoć, a namera je porudžbina ostalih do ukupno 50 primeraka. Ti avioni su specifični sa opremom izraelskog porekla.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Italija}}&lt;br /&gt;{{nobr|vazduhoplovstvo}}&lt;br /&gt;mornarica
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;109&lt;br /&gt;22
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35B
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2014.&lt;br /&gt;2014.
|Jedinična cena po avionu bi trebala biti oko 92,3 miliona američkih dolara, uz dodatnih 4,5 milijarde dolara za logističku podršku. Zbog krize, početkom [[2012]]. godine, Italija je smanjila svoju porudžbinu od 131 na 90 aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vazduhoplovne vesti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense-aerospace.com/articles-pres/3/pres_release.html | title = Press Releases | quote = Vazduhoplovne vesti | author =  | date =  | format =  | publisher = Defence aerospace | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. }}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Norveška}}
|align=&quot;right&quot;|48
|F-35A
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.
|Prema informacijama, od marta [[2012]]. godine, [[Norveška]] nabavlja 46 aviona F-35. Specifikacije su u šest opcija. &lt;!--(cena od [[2008]].--&gt; Ukupan posao je iznosio 2,5 milijarde američkih dolara. Cena po jednom primerku iznosi 52 miliona američkih dolara. U to vreme, u procesu odlučivanja, bila je prisutna velika dilema oružanih snaga između F-35 i švedskog [[JAS 39 Gripen|JAS 39 Gripena NG]]&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot; F-35 ili „gripen“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3Ae7fecd93-9d7e-4c42-936a-1627abbac4d2 | title = Gripen's Norwegian Blues | quote = F-35 ili „gripen“ | author = Bill Sweetman | date = 12/9/2008 | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2012-01-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120111061618/http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3Ae7fecd93-9d7e-4c42-936a-1627abbac4d2 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;).
|-
|{{Zastava|Holandija}}
|align=&quot;right&quot;|
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.
|[[Holandija]] planira da kupi ukupno 85 F-35A kao zamenu za F-16AM. U holandskom parlamentu predstavljen je finansijski plan za program F-35 (5,5 milijardi evra nabavnih troškova i 9,1 milijarda evra operativnih troškova tokom 30 godina upotrebe), što je izazvalo žestoku polemiku. To je dovelo do sednice parlamenta [[20. maj]]a [[2010]]. godine, na kojoj se tražilo od vlade da odustane od porudžbine F-35.&lt;ref name=&quot;Holanski F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-6082 | title = F-35: Holland steigt aus | quote = Holanski F-35 | author =  | date = 21. Mai 2010 | format =  | publisher = Sky News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. }}{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na kraju, odluka je doneta [[21. april]]a [[2011]]. godine, za prethodnu kupovinu samo nekoliko F-35 za ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Holandija kupuje drugi opitni avion&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dutchnews.nl/news/archives/2011/04/the_netherlands_is_to_buy.php | title = The Netherlands to buy second test Joint Strike Fighter jet | quote = Holandija kupuje drugi opitni avion | author =  | date = Thursday 21 April 2011 | format =  | publisher = DutchNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2011-04-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110423004105/http://www.dutchnews.nl/news/archives/2011/04/the_netherlands_is_to_buy.php | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Velika Britanija}}
|align=&quot;right&quot;|≅50&lt;ref name=&quot;Mornarica uvodi novi nosač aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6888962.ece | title = Navy surrenders one new aircraft carrier in budget battle | quote = Mornarica uvodi novi nosač aviona | author = Michael Smith | date = 25 octobre 2009 | format =  | publisher = The Times | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2011-08-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110814123826/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6888962.ece }}&lt;/ref&gt;
|F-35C
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.
|Britanija je bila planirala da svu svoju flotu od 150 [[Harijer]]a zameni sa F-35B. Ovo bi trebalo da bude ukupna porudžbina za vazduhoplovstvo i mornaricu. U okviru paketa štednje britanske vlade ovaj je plan revidiran [[2010]]. godine. Umesto toga, sada će biti poručen mnogo manji broj konvencionalnih aviona F-35C. Trenutno je planirano 50 letelica.&lt;ref name=&quot;Dali je F-35 lovac-bombarder?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/can-lockheed-deliver-on-the-joint-strike-fighter-dream-350787/ | title = Can Lockheed deliver on the Joint Strike Fighter dream? | quote = Dali je F-35 lovac-bombarder? | author = Craig Hoyle | date = 14 Dec 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;, Tačan broj će biti utvrđen u sledećem planu za odbranu u [[2015]]. godini. Prvi britanski avion F-35B je završen je [[22. novembar|22. novembra]] [[2011]]. godine, verovatno će biti zamenjen za varijantu F-35C. Prvi let je zakazan u narednim mesecima za treći britanski primerak, CK-1, od varijante F-35C &lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Turska}}
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;100&lt;br /&gt;+16
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35B
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2014.&lt;br /&gt;2014.
|Ratno vazduhoplovstvo [[Turska|Turske]] je zainteresovano da borbenim avionima iz SAD zameni svoje stare [[F-4 fantom]]e i starije F-16, sa F-35A. Turska je od [[1999]]. godine partner u programu JSF. Prema planu ministarstva odbrane, avioni će se isporučiti od [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Japan}}
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;42
|&lt;br /&gt;F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;''2011.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2016.
|U aprilu [[2011]]. godine, dostavljena je ponuda [[japan]]skom vazduhoplovstvu za konkurenciju zamene njihovih „fantoma“ sa avionom F-35. U decembru se japansko ministarstvo odbrane opredelilo za F-35A. Odlučili su da im se 42 aviona isporuče od [[2016]]. godine.&lt;ref name=&quot; F-35 u Tokiju&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fawx%2F2011%2F12%2F19%2Fawx_12_19_2011_p0-408297.xml | title = Lockheed Lightning II Strikes in Tokyo | quote = F-35 u Tokiju | author = Amy Butler | date = Dec 20, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-01-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120117082016/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fawx%2F2011%2F12%2F19%2Fawx_12_19_2011_p0-408297.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Ugovor je vredan osam milijardi američkih dolara. Prva četiri primerka su već dostupna za japansku fiskalnu [[2012]]. godinu (koja kod njih počinje [[1. april]]a).&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Singapur}}
|
|
|
|
|[[Singapur]]ovi planovi su slični izraelskim. Oni su u okviru takozvanih „bezbednosnih učesnika grupacije“, imaju povlasticu sticanja aviona F-35 u potrebi da dopune svoju borbenu flotu [[F-15 igl|F-15SG]]. Iako Singapur ne nosi direktne troškove razvoja, može da stekne avione F-35 kroz taj sporazum i da iskoristi tehnološki razvoj na osnovu činjenice tradicionalnog korišćenja prethodnih američkih vazduhoplova. Koliko će aviona i kada Singapur nabviti, za sada nije poznato.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|}

U razvoju učestvuje ukupno 9 [[država]]. Sem [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kao najvećeg ulagača, tu su i druge [[država|države]]: [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Italija]], [[Holandija]], [[Turska]], [[Australija]], [[Norveška]], [[Danska]] i [[Kanada]].

== Varijante ==

Avion F-35 je razvijen i proizvodi se u tri osnovne konfiguracije, sa unifikacijom zajedničkih delova i konstruktivnih rešenja u nivou od 80 procenata. Te tri konfiguracije su uporedno prikazane na slici ispod. Specifično opremanje i naoružavanje, za potrebe klijenata, diferencira ove tri konfiguracije u namenske varijante za izvoz.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

=== F-35A ===

Od tri osnovne konfiguracije, F-35A je najmanji i najlakši avion. Ta varijanta je namenjena da u američkom vazduhoplovstvu i drugim vazdušnim snagama prvenstveno zameni [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]]. F-35A ima interno ugrađen [[top]], GAU-22/A kalibra od 25&amp;nbsp;mm, razvijen od GAU-12 sa Harijera. Top je prvenstveno namenjen za povećanje borbene efikasnosti protiv ciljeva na tlu, u odnosu na prethodne avione na kojima je najčešće ugrađen manje efikasan top „vulkan“ M61, kalibra 20&amp;nbsp;mm.

Od F-35A se očekuje da bude na nivou aviona F-16 po upravljivosti i trenutnim i trajnim visokim performansama, a da ga nadmaši u manjoj uočljivosti, nosivosti, količini unutrašnjeg goriva, opremi, operativnoj efikasnosti, mogućnosti podrške i preživljavanja.&lt;ref name=&quot;F-35A zamenjuje F-16&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35a.htm | title = F-35A Joint Strike Fighter (JSF)| quote = F-35A zamenjuje F-16 | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Pored američkog aviona [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkona]], F-35A će zameniti i [[A-10 Tanderbolt II]] i druge starije avione, koji koriste kopno za poletanje i sletanje (otvori i pogledaj sliku u poglavlju „'''Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije'''“). Ta zamena je planirana da se završi do [[2028]]. godine.&lt;ref name=&quot;Varijanta F-35A je dobro standardizovana&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2007/July%202007/0707lightning.aspx | title = Lightning II: So Far, So Good | quote = Varijanta F-35A je dobro standardizovana | author = Adam J. Hebert | date = July 2007  | format = | publisher = airforce-magazine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== F-35B ===

[[Datoteka:US Navy 111003-N-ZZ999-002 An F-35B Lightning II makes the first vertical landing on a flight deck at sea aboard the amphibious assault ship USS W.jpg|Vertikalno sletanje aviona F-35B na [[krstarica|krstaricu]] tokom prvih ispitivanja na moru, u [[oktobar|oktobru]] [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:US Navy 111005-N-ZZ999-055 The F-35B Lightning 11 takes off from the amphibious assault ship USS Wasp (LHD 1).jpg|F-35B na kratkom poletanju sa [[krstarica|krstarice]] tokom prvih ispitivanja na moru, u [[oktobar|oktobru]] [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Konfiguracija F-35B je najzahtevnija, od sve tri programirane varijante u okviru JSF. Taktičko-tehničkim zahtevima se traži da avion F-35B ima neke od letnih osobina [[helikopter]]a (vertikalno poletanje, sletanje i „lebdenje“), nadzvučne brzine i manevar kao i svi respektivni [[lovački avion|lovci]] i da ujedno ima oko 80% istih delova i konstruktivnih rešenja kao i druge dve varijante iz programa JSF. To su teški i kontradiktorni uslovi, u procesu optimizacije projekta. Po spoljnoj veličini je skoro indentičan varijanti F-35A, ali smanjena mu je količina unutrašnjeg goriva za oko trećinu (vidi sliku gore). Top mu je ugrađen u profilisanom podvesnom kontejneru. Dok se [[anvelopa leta]] F-35A graniči sa maksimalnim radijalnim ubrzanjem od 9 g, za F-35B je to smanjeno (zbog očuvanja nivoa težine strukture) na 7 g.&lt;ref name=&quot;Prava cena JSF?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.zinio.com/express3?issue=368748439 | title = Numbers Crunch: True cost of JSF program remains to be seen | quote = Prava cena JSF? | author = Sweetman, Bill | date = February 2009 | format =  | publisher = Defense Technology International | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2009-03-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090304162824/http://www.zinio.com/express3?issue=368748439 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;[[Faktor aerodinamičkog opterećenja]] F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenseindustrydaily.com/f-35-hmds-pulls-the-gs-04088/ | title = F-35 HMDS Pulls the Gs| quote = [[Faktor aerodinamičkog opterećenja]] F-35 | author =  | date = Oct 25, 2007 | format = | publisher = Defense Industry Daily | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35B je prvi put poleteo [[18. decembar|18. decembra]] [[2007]]. godine, a prvi opitni let je napravio [[11. jun]]a [[2008]].&lt;ref name=&quot;Prvi let povećava optimizam&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/aw061608p2.xml&amp;headline=F-35B%20First%20Flight%20Boosts%20JSF%20as%20F-22%20Loses%20Supporters | title = F-35B First Flight Boosts JSF as F-22 Loses Supporters | quote = Prvi let povećava optimizam | author = Norris, Guy and Graham Warwick | date = 15. 6. 2008. | format =  | publisher = Aviation Wee | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Osnovni princip uravnotežavanja težine aviona F-35B i njegovih momenata oko težišta, u režimu „lebdenja“ i vertikalnog poletanja i sletanja je opisan u poglavlju „'''Sistem uzgonskog potiska, Rols Rojs'''“. F-35B šalje mlaz direktno na dole, pri postizanju uzgonskog potiska, u režimu leta vertikalnog poletanja, sletanja i „lebdenja“. Mlaznica je reprojektovana da ovalno oblikuje mlaz izduvnih gasova, umesto koncentrisano kružno, tako da se smanjuje oštećenje asfalta i brodske palube,&lt;ref name=&quot;Nevolje sa toplim gasovima JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/07/19/jsf-heat-woes-being-fixed-trautman/ | title = JSF Heat Woes Being Fixed: Trautman | quote = Nevolje sa toplim gasovima JSF | author = Colin Clark | date = July 19th, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2014-04-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140416041003/http://www.dodbuzz.com/2010/07/19/jsf-heat-woes-being-fixed-trautman/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; u uslovima potpuno okrenute mlaznice na dole, pri vertikalnom usmeravanju vektora potiska. Mehaničko zakretanje mlaznice je sa principom „gorivoulike“, to jest radni fluid je u izvršnom mehanizmu motorsko [[gorivo]], pod pritiskom.&lt;ref name=&quot;Prilagođen princip zakretanja mlaznice&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/NewsReleases/index.cfm?fuseaction=home.view&amp;id=4576 | title = Custom tool to save weeks in F-35B test and evaluation. | quote = Prilagođen princip zakretanja mlaznice | author =  | date = 6. 5. 2011. | format =  | publisher = Naval Air Systems Command | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2011-05-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110516045444/http://www.navair.navy.mil/newsreleases/index.cfm?fuseaction=home.view&amp;id=4576 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Mornarički korpus Sjedinjenih Američkih Država, prenaoružaće se sa 340 F-35B.&lt;ref name=&quot;Nastavljena ispitivanja F-35&quot;/&gt; to jest biće zamenjeni svi sadašnji avioni [[F/A-18 Hornet]] (A, B, C i D varijante) i [[AV-8B harijer II]].&lt;ref name=&quot;Prenaoružanje mornaričkog korpusa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-marine-corps-aviation-branch-plans-to-invest-in-fighter-jets-helicopters-transports-and-uavs-225796/ | title = US Marine Corps aviation branch plans to invest in fighter jets, helicopters, transports and UAVs.| quote = Prenaoružanje mornaričkog korpusa | author = Trimble, Stephen | date = 21. 7. 2008.  | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; „Marinci“ planiraju da koriste F-35B sa „slobodnih površina u bazama“, gde se pripremaju odredišne tačke sa posebnom betonskom podlogom, koja može da izdrži visoke temperature.&lt;ref name=&quot;Biće snažne baze&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog:27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post:27103ee8-d867-4e32-a619-92297fa29cf3 | title = About That Austere-Base Thing... | quote = Biće snažne baze | author = Bill Sweetman | date = 3/11/2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2010-03-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100321164415/http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Podloga za poletanje i sletanje F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://yuma.usmc.mil/desertwarrior/2011/12/22/feature1.html | title = JSF construction lands another first | quote = Podloga za poletanje i sletanje F-35B | author = Cpl. Aaron Diamant | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2012-08-06 | archiveurl = https://archive.today/20120806003330/http://yuma.usmc.mil/desertwarrior/2011/12/22/feature1.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Komandant korpusa, general Džejms Amos je rekao da uprkos svojih rastućih troškova i evidentnog kašnjenja, ne postoji alternativa za F-35B.&lt;ref name=&quot;Napredak za marince&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.signonsandiego.com/news/2010/dec/08/commandant-calls-joint-strike-fighter-essential/ | title =Commandant calls Joint Strike Fighter essential.  | quote = Napredak za marince | author = Kovach, Gretel C. | date = April 7th 2012.| format = | publisher = San Diego Union-Tribune | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U [[2011]]. godini, potpisan je sporazum za kupovinu 340 F-35B i 80 F-35C (vidi poglavlje „'''Porudžbine'''“).&lt;ref name=&quot;Poboljšavan plan mornarice&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=63158 | title = Improves Navy, Marine Corps Air Capabilities. | quote = Poboljšavan plan mornarice | author = Daniel, Lisa. | date = 14. 3. 2011. | format =  | publisher = American Forces Press Service | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110529052624/http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=63158 | archive-date = 2011-05-29 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marinci lete više varijanti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marinecorpstimes.com/news/2011/03/navy-more-marines-to-fly-f35c-031411w/ | title = More Marines to fly carrier-variant JSFs | quote = Marinci lete više varijanti | author = Cavas, Christopher P. | date = 14. 3. 2011. | format =  | publisher = Marine Corps Times | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2011-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110428154152/http://www.marinecorpstimes.com/news/2011/03/navy-more-marines-to-fly-f35c-031411w/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mornarički korpus nastavlja da leti F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marines.mil/unit/hqmc/Pages/MarineCorpscontinuesflyingwithJointStrikeFighterprogram.aspx | title = Marine Corps continues flying with Joint Strike Fighter program | quote = Mornarički korpus nastavlja da leti F-35 | author = Cifuentes, Sgt Michael S. | date =  | format =  | publisher = United States Marine Corps | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2011-03-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110325034939/http://www.marines.mil/unit/hqmc/Pages/MarineCorpscontinuesflyingwithJointStrikeFighterprogram.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Namerava se proglasiti početna operativna sposobnost za oko 50 F-35 sa instaliranim privremenim softverskim blokom 2B, u periodu od [[2014]]. do [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Vojska SAD može uvesti F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110524/DEFSECT01/105240303/U-S-Military-May-Deploy-F-35-Before-Formal-IOC | title = U.S. Military May Deploy F-35 Before Formal IOC | quote = Vojska SAD može uvesti F-35 | author = DAVE MAJUMDAR | date = May. 24, 2011 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2012-07-24 | archiveurl = https://archive.today/20120724094828/http://www.defensenews.com/article/20110524/DEFSECT01/105240303/U-S-Military-May-Deploy-F-35-Before-Formal-IOC | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Lokid Martin je objavio da će većina sletanja F-35B biti čisto konvencionalna, u cilju smanjenja vertikalnog opterećenja na površine podloga, u konvencionalnim operacijama. Pored toga se smanjuje i rizik od samo-indukovanog oštećenja objekata okruženja.&lt;ref name=&quot;JSF glavni „igrač“ u 21 veku&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1997/Hancock.htm | title =The STOVL Joint Strike Fighter in Support of the 21st Century Marine Corps | quote = JSF glavni „igrač“ u 21 veku | author = Major Ben D. Hancock, United States Marine Corps | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Betonska podloga otporna na visoke temperature&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.usace-isc.org/presentation/Geotech%20and%20Materials%20II/Constructability_of_a_High_Temperature_Concrete_Pad_Bly_Peter.pdf | title = Constructability of a High Temperature Concrete Pad | quote = Betonska podloga otporna na visoke temperature | author =  | date = 14. 6. 2011. | format = pdf | publisher = BUILDING STRONG | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120425045722/http://www.usace-isc.org/presentation/Geotech%20and%20Materials%20II/Constructability_of_a_High_Temperature_Concrete_Pad_Bly_Peter.pdf | archivedate = 2012-04-25 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

Britanska mornarica je imala planove da koristi F-35B, da sa njima zameni svoje Harijere GR9. Jedan od njihovih zahteva za projekat F-35B bio je da mlaznice za kontrolu valjanja ne ugroze liniju podvešavanja naoružanja na [[krilo|krilu]] i da se značajnije ne poveća težina aviona. Za koncipirani metod sletanja smatraju da je mnogo sporiji od hvatanja užeta sa kukom, što ometa i smanjuje operativnost aviona. Međutim, u [[oktobar|oktobru]] [[2010]]. godine, Velika Britanija je najavila planove da poruči avione varijante F-35C, umesto F-35B.&lt;ref name=&quot;Glavni izveštaj za projekat, [[2008]].&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=c02da1c8-320b-4062-881d-2c24482459b5&amp;version=-1 | title = Major Projects Report 2008. | quote = Glavni izveštaj za projekat, [[2008]]. | author =  | date = 23 November 2009. | format = pdf | publisher = Ministry of Defence | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2012-08-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120807073545/http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=c02da1c8-320b-4062-881d-2c24482459b5&amp;version=-1 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Američki marinci o britanskom JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-marines-eye-uk-jsf-shipborne-technique-214672/ | title =US Marines eye UK JSF shipborne technique | quote = Američki marinci o britanskom JSF | author =  | date = 15 Jun 2007 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izjava Kamerona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/cameron-uk-to-swap-jsfs-to-carrier-variant-axe-harrier-and-nimrod-348641/ | title =Cameron: UK to swap JSFs to carrier variant, axe Harrier and Nimrod  | quote = Izjava Kamerona | author = Craig Hoyle | date = 19 Oct 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U martu [[2012]]. godine, iz Ministarstva odbrane je najavljeno da Velika Britanija preispitije tu odluku i možda će ipak poručiti F-35B, zbog velikih dopunskih troškova uvođenja F-35C u mornaricu.&lt;ref name=&quot;Velika Britanija može da se vrati na F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://airforces.orgfree.com/n120312a.html | title = UK could revert to STOVL F-35B for carriers | quote = Velika Britanija može da se vrati na F-35B | author = Jim Adlam | date =  | format =  | publisher = Air forces Online | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2012-11-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121120211740/http://airforces.orgfree.com/n120312a.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Italijanska mornarica se priprema za prijem 22 aviona F-35B, između [[2014]]. i [[2021]]. godine.&lt;ref name=&quot;Nosač aviona „Kavur lait“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.military-today.com/navy/cavour.htm | title = F-35B on Italian &quot;Cavour&quot; aircraft carrier | quote = Nosač aviona „Kavur lait“ | author =  | date =  | format =  | publisher = military today | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2012-05-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120507182158/http://www.military-today.com/navy/cavour.htm }}&lt;/ref&gt;

=== F-35C ===

U odnosu na F-35A, F-35C varijanta aviona ima veća [[krilo|krila]], čiji se spoljni segmenti sklapaju. Veća mu je površina krila i repa za moguć let na maloj brzini, sa efikasnim upravljanjem. Ojačani su mu [[Stajni organi vazduhoplova|stajni organi]] i na nosnoj nozi su postavljena dva točka, zbog veće brzine propadanja i vertikalnog „udara“ o palubu, pri sletanju na brod. Da bi se brzo zaustavio na kratkoj palubi, sa repnom kukom se hvata poprečno razvučeno uže. Veća površina krila mu omogućava smanjenje brzine pri sletanju, a istovremeno povećava mu dolet i nosivost. Sa unutrašnjim gorivom F-35C prevazilazi avion [[F/A-18 Hornet|F/A-18C Hornet]], a postiže isti cilj kao i [[F/A-18E/F Super Hornet]].

Sjedinjene Američke Države će opremiti svoju mornaricu sa 480 aviona F-35C, koji će zameniti postojeće [[F/A-18 Hornet|F/A-18]] (sve varijante A, B, C, i D). F-35C će služiti kao dopuna za [[F/A-18E/F Super Hornet]].&lt;ref name=&quot;F-35C mornarička varijanta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35c.htm | title = F-35C Carrier Variant Joint Strike Fighter (JSF)| quote = F-35C mornarička varijanta | author =  | date = 16. 6. 2010.  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Varijanta aviona F-35C se očekuje da bude dostupna početkom [[2014]]. godine, a prvi je završen [[29. jul]]a [[2009]]. i isporučen [[6. novembar|6. novembra]] [[2010]].&lt;ref name=&quot;Mornarica ubrzava F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/navy-speeds-up-f-35?a=1&amp;c=1171 | title = Navy Speeds Up F-35| quote = Mornarica ubrzava F-35 | author = Rebecca L. Grant, Ph.D. | date = 14. 9. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Odvijanje F-35C Lightning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://frontierindia.net/f-35c-lightning-ii-rolled-out#more-4226 | title = F-35C Lightning II rolled out | quote = Odvijanje F-35C Lightning II | author = (FINN) Frontier India News Network | date = July 29th, 2009 | format =  | publisher = Frontier India | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2009-07-31 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090731151548/http://frontierindia.net/f-35c-lightning-ii-rolled-out#more-4226 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Za mornarički korpus će se kupiti 80 F-35C, što je dovoljno za po pet mornaričkih lovaca po eskadrili, za upotrebu sa nosača aviona.&lt;ref name=&quot;Poboljšavan plan mornarice&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Marinci lete više varijanti&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mornarički korpus nastavlja da leti F-35&quot;/&gt;

U [[oktobar|oktobru]] [[2010]]. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je odlučila da poruči avione F-35C, koji će biti korišćeni u njihovoj ratnoj mornarici, s tim što će odrediti njihov broj do [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Strateški pregled odbrane i bezbednosti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | title = The Strategic Defence
and Security Review | quote = Strateški pregled odbrane i bezbednosti | author = Command of Her Majesty | date = October 2010 | format =  | publisher = HM Government | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2014-09-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140906182516/http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; To je krajnje neizvesno, pošto bi u tome slučaju Britanci morali ulagati u prepravku svojih brodova nosača aviona za novi katapult za poletanje F-35C. Imajući to u vidu i to da su već razvili mornaričku varijantu [[Jurofajter tajfun]]a, najverovatnije te porudžbine i neće biti.&lt;ref name=&quot;Velika Britanija može da se vrati na F-35B&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RAF preuzima mornaričku avijaciju&quot;&gt;{{cite web | author = Sean Rayment |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/defence/5461255/RAF-chief-predicts-controversial-takeover-of-Royal-Naval-air-power.html |title= RAF chief predicts controversial takeover of Royal Naval air power | quote =RAF preuzima mornaričku avijaciju |publisher=The Telegraph |date = 07 Jun 2009 |accessdate = 6. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini F-35C su bili „prizemljeni“ šest dana, zbog [[softver]]ske greške u kodu koji je namenjen da obezbedi „zabravljeno“ stanje sklopljenih [[krilo|krila]].&lt;ref name=&quot;Greška u sofveru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110624/DEFSECT01/106240303/U-S-Navy-JSFs-Resume-Flight-Ops-After-Glitch | title = U.S. Navy JSFs Resume Flight Ops After Glitch | quote = Greška u sofveru | author = CHRISTOPHER P. CAVAS | date = Jun. 24, 2011 | format =  | publisher = Defence News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121094245/http://www.defensenews.com/article/20110624/DEFSECT01/106240303/U-S-Navy-JSFs-Resume-Flight-Ops-After-Glitch | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Sa parnim katapultom CF-3 je „lansiran“ F-35C u poletanju [[27. jul]]a [[2011]]. godine. To je bilo prvo poletanje F-35C sa katapultom.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4712 | title = Catapult launches F-35C for the first time. | quote =  | author =  | date = July 2011. | format =  | publisher = Naval Air Systems Command | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2014-10-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141017060039/http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4712 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Novembar|Novembra]] meseca [[2011]]. godine, Američka ratna mornarica je prvi put koristila svoj novi elektromagnetni katapult za poletanje aviona sa palube broda i to sa F-35C.&lt;ref name=&quot;Perspektiva je lansiranje sa elektromagnetnim uređajem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/11/28/the-future-is-here-emals-launches-f-35/ | title = The future is here: EMALS launches F-35 | quote = Perspektiva je lansiranje sa elektromagnetnim uređajem | author = Philip Ewing | date = November 28th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2011-12-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111203230258/http://www.dodbuzz.com/2011/11/28/the-future-is-here-emals-launches-f-35/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

=== F-35I ===

{{Glavni članak|F-35 lajtning II za Izrael}}
F-35A sa [[izrael]]skim modifikacijama je posebna varijanta namenjena za izvoz u ovu zemlju, označena je kao F-35I. Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti integraciju sopstvenih sistema za elektronsko ratovanje, već će to uraditi izraelske firme iz vlastite proizvodnje. Biće ugrađen interfejs sa dodatom funkcijom prema glavnom računaru uz primenu izraelske elektronike. Izrael će moći da podvešava svoje spoljne kontejnere sa [[ometač]]ima, a i planira da instalira svoje rakete vazduh-vazduh i vođene bombe u „bunkere“ F-35.&lt;ref name=&quot;Izrael kuppuje F-35 sa modificiranom kabinom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2010/08/23/AW_08_23_2010_p32-249396.xml | title = Israel To Buy F-35s With Cockpit Mods | quote = Izrael kuppuje F-35 sa modificiranom kabinom | author = Alon Ben-David | date = Aug 27, 2010 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izrael je veoma naklonjen avionu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story.jsp?channel=awst&amp;id=news/awst/2011/07/04/AW_07_04_2011_p22-342412.xml&amp;headline=Israel,%20U.S.%20Strike%20F-35%20Technology%20Deal&amp;prev=10 | title = Israel, U.S. Strike F-35 Technology Deal | quote = Izrael je veoma naklonjen avionu F-35 | author = Alon Ben-David, Amy Butler, Robert Wall | date = Jul 7, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Izrael razmatra mogućnost i za realizaciju varijante dvoseda, za koju su zainteresovani i drugi potencijalni korisnici.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/israel-sets-sights-on-two-seater-f-35-337464/ | title = Israel sets sights on two-seater F-35| quote =  | author =   Stephen Trimble | date = 22 Jan 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pored toga, planiraju da razviju zaštićene dopunske rezervoare za [[gorivo]], za povećanje doleta.&lt;ref name=&quot;Izrael da povećava dolet&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/israel-to-boost-range-of-future-f-35-fleet-220748/ | title = Israel to boost range of future F-35 fleet | quote = Izrael da povećava dolet | author =   Arie Egoz | date = 11 Jan 2008 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== CF-35 ===

{{Glavni članak|F-35 lajtning II za Kanadu}}
Kanadski CF-35 će se razlikovati od američke varijante F-35A, sa dodatim kočećim padobranom pri sletanju i sistemom za punjenje goriva u letu, kao što je kod varijanti F-35B/C.&lt;ref name=&quot;Kanađani pojačavaju procenu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defpro.com/news/details/22960/?SID=d14c551996e557f1a899c71498fcf078 | title = Canadian DND Reinforces Its Estimates for F-35 Acquisition| quote =  | author =  | date = 21. 3. 2011.  | format = | publisher = Department of National Defence (Canada) | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Simulacija borbe aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.calgarysun.com/news/canada/2010/09/01/15213341.html | title = Harper, Ignatieff spar over fighter jets | quote = Simulacija borbe aviona | author = Daly, Brian | date =  | format =  | publisher = News Canada | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2014-03-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140302043627/http://www.calgarysun.com/news/canada/2010/09/01/15213341.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Norveška varijanta aviona takođe može koristiti opciju sa kočnim padobranom, jer i oni takođe tokom zime imaju hladne i zamrznute piste.&lt;ref name=&quot;JSF&quot;/&gt;

== Karakteristike ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Karakteristike tri osnovne varijante aviona F-35 lajtning II'''&lt;ref name=&quot;Napreduje završno ispitivanje F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globaltechnologyblog.com/lockheed-martin-f-35-lightning-ii-progressed-on-its-final-testing/ | title = Lockheed Martin F-35 Lightning II Progressed on its Final Testing | quote = Napreduje završno ispitivanje F-35 | author =   | date = 24. 12. 2011. | format = | publisher = Global Technology Blog | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! Parametar
!F-35A
!F-35B
!F-35C
|- 
|'''Posada'''
|jedan
|jedan
|jedan
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''[[Geometrija]]'''
|- 
|'''[[Dužina]]'''
| 15,7 m
| 15,6 m
| 15,7 m
|- 
|'''Visina'''
| 4,38 m
| 4,36 m
| 4,48 m
|- 
|'''Razmah krila'''
| 10,7 m
| 10,7 m
| 13,1 m
|- 
|'''Površina krila'''
| 42,7 m²
| 42,7 m²
| 62,1 m²
|- 
|'''Razmah horizontalnog repa'''
| 6,86 m
| 6,65 m
| 8,96 m
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''[[Masa]]'''
|- 
|'''Prazan opremljen'''
| 13.300&amp;nbsp;kg
| 14.500&amp;nbsp;kg
| 13.300&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Maksimalna'''
| 31.746&amp;nbsp;kg
| 27.211&amp;nbsp;kg
| 31.746&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Standardna, reperna'''
(sa 50% unutrašnjeg goriva)
| 18.067&amp;nbsp;kg
| 20.100&amp;nbsp;kg
| 18.245&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Unutrašnje [[gorivo]]'''
| 8.390&amp;nbsp;kg
| 6.030&amp;nbsp;kg
| 8.890&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Podvesni teret'''
| 8.160&amp;nbsp;kg
| 6.800&amp;nbsp;kg
| 8.160&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Standardna varijanta &lt;br /&gt;naoružanja'''
|
* Top GAU-22/A,&lt;br /&gt; 25&amp;nbsp;mm, 180 granata
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;'''
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;'''
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Pogon'''&lt;ref name=&quot;Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135&quot;/&gt;
|- 
|'''[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]]'''
|F135-PW-100 ili GE F136
|F135-PW-400 ili GE F136
|F135-PW-600 ili GE F136
|- 
|'''Osnovni potisak'''
| 128&amp;nbsp;kN
| 128&amp;nbsp;kN
| 128&amp;nbsp;kN
|- 
|'''Potisak sa dopunskim sagorevanjem'''
| 191&amp;nbsp;kN
| 191&amp;nbsp;kN
| 191&amp;nbsp;kN
|- 
|'''Vertikalni potisak'''
| 0&amp;nbsp;kN
| 0 do 189&amp;nbsp;kN
| 0&amp;nbsp;kN
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Performanse'''
|- 
|'''Maksimalna brzina'''
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|- 
|'''[[Mahov broj]]'''
| 1,6+
| 1,6+
| 1,6+
|- 
|'''Borbeni radijus zaokreta'''
|&gt;1.093&amp;nbsp;km
|&gt;883&amp;nbsp;km
|&gt;1.100&amp;nbsp;km
|- 
|'''Dolet''' (interno gorivo)
| 2.200&amp;nbsp;km
| 1.667&amp;nbsp;km
| 2.570&amp;nbsp;km
|- 
|'''[[Faktor aerodinamičkog opterećenja|Maksimalni faktor &lt;br /&gt;aerodinamičkog opterećenja]]'''
| 9,0
| 7,0
| 7,5 
|}
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;''' Pri određenim zadacima nosi top GAU-22/A, 25&amp;nbsp;mm u spoljnem kontejneru, interni je ugrađen samo u varijantu A.

== Povezano ==
* [[Rafal (avion)|Avion Rafal]]
* [[F-22 raptor]]
* [[Jurofajter tajfun]]
* [[Suhoj Su-27]]
* [[F-15 igl]]
* [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]]
* [[F/A-18 Hornet]]
* [[F/A-18E/F Super Hornet]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lockheed X-35}}
* [http://www.jsf.mil/ Sajt JSF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027111123/http://www.jsf.mil/ |date=2007-10-27 }}
* [http://www.teamjsf.com/ Tim sajt JSF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926141929/http://www.teamjsf.com/ |date=2012-09-26 }}
* [http://www.raf.mod.uk/equipment/f35jointstrikefighter.cfm F-35 - Kraljevsko vazduhoplovstvo]
* [http://acquisition.navy.mil/programs/air/f_35_jsf F-35 US mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625073912/http://acquisition.navy.mil/programs/air/f_35_jsf |date=2008-06-25 }}
* [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35.htm F-35 - na sajtu Global Sikjuriti]
* [http://www.f-35jsf.net/ F-35 JSF novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208040618/http://www.f-35jsf.net/ |date=2006-12-08 }}
* [http://www.flightglobal.com/articles/2007/12/18/220382/pictures-lockheed-martin-rolls-out-vertical-lift-f-35b-jsf.html F-35B fotografije]
* [http://www.armedforces-int.com/projects/combat-aircraft/f35-lighting-ii-joint-strike-fighter.asp F-35 američke kopnene snage]
* [http://www.google.rs/search?q=Lockheed+Martin+F-35+Lightning+II&amp;hl=en&amp;client=firefox-a&amp;hs=ZnO&amp;rls=org.mozilla:en-US:official&amp;prmd=imvns&amp;tbm=isch&amp;tbo=u&amp;source=univ&amp;sa=X&amp;ei=0uY7T6LTCeen4gTbs7ikBg&amp;ved=0CDkQsAQ&amp;biw=1171&amp;bih=693 Fotografije sve tri varijante F-35]
* [http://www.ausairpower.net/TE-EO-Systems.html Optoelektronski sistem]
* [http://rt.com/usa/news/f-35-countries-program-us-677/ Problemi sa F-35 primorava kooperante da preispituju učešće]
* [http://rt.com/usa/news/lockheed-f-35-strike-cost-322/ Rastu troškovi F-35]
* [http://rt.com/usa/news/air-jsf-f-35-cost-346/ Katastrofalni troškovi za F-35]

{{Lovački avioni SAD}}

[[Kategorija:Američki lovački avioni 2000-ih]]
[[Kategorija:Lockheed Martin]]</text>
      <sha1>77x89chf85jrv84of8m6chnh4v7qui5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja</title>
    <ns>4</ns>
    <id>231858</id>
    <revision>
      <id>42705540</id>
      <parentid>42585705</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:18:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42705540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4437" sha1="kmzpnzi5woxoe6lekfkjlobw32gif47" xml:space="preserve">{{Traka|Opće|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Administratori|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori|Birokrati|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Birokrati}}
{{Prečica|WP:ZZO}}
{{arhive|auto=short}}
[[Kategorija:Korisničke razine Wikipedije]]
Na ovoj stranici registrirani korisnici mogu zatražiti dodjelu pojedinih ovlaštenja ([[Wikipedia:Autopatrola|autopatroler]], [[Wikipedia:Vraćač|vraćač]], [[Wikipedia:Patrola|patroler]], [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještač datoteka]], [[Wikipedia:Administratori interfejsa|administrator interfejsa]]) za sebe i za druge. Svi registrirani korisnici pozvani su da postavljaju pitanja kandidatu i raspravljaju o njegovom doprinosu.
* Zahtjev za dodjelu autopatrolerskog ovlaštenja okvirno traje '''sedam dana'''.
* Zahtjev za dodjelu vraćačkog ovlaštenja okvirno traje '''pet dana'''.
* Zahtjev za dodjelu patrolerskog ovlaštenja okvirno traje '''deset dana'''.
* Zahtjev za dodjelu ovlaštenja administratora interfejsa okvirno traje '''deset dana'''.
U nedostatku komentara birokrat ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Ako je korisnik bez vraćačkih ovlaštenja izabran za patrolera, automatski mu se dodjeljuje i vraćačko pravo.

&lt;div style=&quot;margin:0.75em 0; padding:0.9em; border:1px solid #a2a9b1; border-radius:2px; background-color:var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color:var(--color-base, #202122);&quot;&gt;
'''Novi zahtjev'''

Unesite korisničko ime (bez prefiksa &quot;Korisnik:&quot;) i naziv ovlaštenja (autopatroler, vraćač, patroler, premještač datoteka ili administrator interfejsa), a zatim kliknite na &quot;Započni zahtjev&quot;.

&lt;inputbox&gt;
type=commenttitle
page=Wikipedija:Zahtjevi_za_ovlaštenja
width=30
default=Korisničko_ime – naziv_ovlaštenja
buttonlabel=Započni zahtjev
preload=Wikipedija:Zahtjevi_za_ovlaštenja/Preload
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;

= Zahtjevi =
Ispod su navedeni zahtjevi za dodjelu i oduzimanje ovlaštenja.

== Ekvatarina – autopatroler ==
{{zaglavlje rasprave|Temeljem odluke, korisnici su dodijeljena predložena prava. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 27. februara 2026. u 04:53 (CET)|Zaključeno}}
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Ekvatarina}}
* '''Obrazloženje:''' Vrlo marljiva korisnica s preko 100 prekontroliranih izmjena u glavnom imenskom prostoru.
– [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. februara 2026. u 10:40 (CET)

* {{za}} Može. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 17. februara 2026. u 13:58 (CET)

:Korektni doprinosi, podržavam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. februara 2026. u 18:44 (CET)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 19. februara 2026. u 15:51 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Panasko – autopatroler (drugi zahtjev) ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za dodjelu autopatrolerskih ovlaštenja korisniku Panasko. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 11:53 (CEST)|Dodijeljeno}}
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Panasko}}
* '''Obrazloženje:''' Korisnik sad i formalno ispunjava sve kriterijume za dodjelu ovlaštenja. Korektni doprinosi. Saradnik sa Wikipedije na bosanskom jeziku.
&lt;!-- Automatski unesen potpis --&gt;
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 13:51 (CEST)

:{{za}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2026. u 13:55 (CEST)
:{{za}}; marljiv kolega s uzornim doprinosima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 20:53 (CEST)
:{{za}} ! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 00:47 (CEST)
{{podnožje rasprave}}</text>
      <sha1>kmzpnzi5woxoe6lekfkjlobw32gif47</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705541</id>
      <parentid>42705540</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kontributor 2K – autopatroler */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42705541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4835" sha1="i6zma8hei2j2hhm3tzfl88mf4vj9axh" xml:space="preserve">{{Traka|Opće|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Administratori|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori|Birokrati|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Birokrati}}
{{Prečica|WP:ZZO}}
{{arhive|auto=short}}
[[Kategorija:Korisničke razine Wikipedije]]
Na ovoj stranici registrirani korisnici mogu zatražiti dodjelu pojedinih ovlaštenja ([[Wikipedia:Autopatrola|autopatroler]], [[Wikipedia:Vraćač|vraćač]], [[Wikipedia:Patrola|patroler]], [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještač datoteka]], [[Wikipedia:Administratori interfejsa|administrator interfejsa]]) za sebe i za druge. Svi registrirani korisnici pozvani su da postavljaju pitanja kandidatu i raspravljaju o njegovom doprinosu.
* Zahtjev za dodjelu autopatrolerskog ovlaštenja okvirno traje '''sedam dana'''.
* Zahtjev za dodjelu vraćačkog ovlaštenja okvirno traje '''pet dana'''.
* Zahtjev za dodjelu patrolerskog ovlaštenja okvirno traje '''deset dana'''.
* Zahtjev za dodjelu ovlaštenja administratora interfejsa okvirno traje '''deset dana'''.
U nedostatku komentara birokrat ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Ako je korisnik bez vraćačkih ovlaštenja izabran za patrolera, automatski mu se dodjeljuje i vraćačko pravo.

&lt;div style=&quot;margin:0.75em 0; padding:0.9em; border:1px solid #a2a9b1; border-radius:2px; background-color:var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color:var(--color-base, #202122);&quot;&gt;
'''Novi zahtjev'''

Unesite korisničko ime (bez prefiksa &quot;Korisnik:&quot;) i naziv ovlaštenja (autopatroler, vraćač, patroler, premještač datoteka ili administrator interfejsa), a zatim kliknite na &quot;Započni zahtjev&quot;.

&lt;inputbox&gt;
type=commenttitle
page=Wikipedija:Zahtjevi_za_ovlaštenja
width=30
default=Korisničko_ime – naziv_ovlaštenja
buttonlabel=Započni zahtjev
preload=Wikipedija:Zahtjevi_za_ovlaštenja/Preload
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;

= Zahtjevi =
Ispod su navedeni zahtjevi za dodjelu i oduzimanje ovlaštenja.

== Ekvatarina – autopatroler ==
{{zaglavlje rasprave|Temeljem odluke, korisnici su dodijeljena predložena prava. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 27. februara 2026. u 04:53 (CET)|Zaključeno}}
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Ekvatarina}}
* '''Obrazloženje:''' Vrlo marljiva korisnica s preko 100 prekontroliranih izmjena u glavnom imenskom prostoru.
– [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. februara 2026. u 10:40 (CET)

* {{za}} Može. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 17. februara 2026. u 13:58 (CET)

:Korektni doprinosi, podržavam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. februara 2026. u 18:44 (CET)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 19. februara 2026. u 15:51 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Panasko – autopatroler (drugi zahtjev) ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za dodjelu autopatrolerskih ovlaštenja korisniku Panasko. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 11:53 (CEST)|Dodijeljeno}}
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Panasko}}
* '''Obrazloženje:''' Korisnik sad i formalno ispunjava sve kriterijume za dodjelu ovlaštenja. Korektni doprinosi. Saradnik sa Wikipedije na bosanskom jeziku.
&lt;!-- Automatski unesen potpis --&gt;
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 13:51 (CEST)

:{{za}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2026. u 13:55 (CEST)
:{{za}}; marljiv kolega s uzornim doprinosima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 20:53 (CEST)
:{{za}} ! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 00:47 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Kontributor 2K – autopatroler ==
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Kontributor 2K}}
* '''Obrazloženje:''' Korektan ''cross-wiki'' rad. Ispunjava uslove za autopatrolerska ovlašćenja.
&lt;!-- Automatski unesen potpis --&gt;
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. oktobra 2026. u 02:23 (CEST)</text>
      <sha1>i6zma8hei2j2hhm3tzfl88mf4vj9axh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705577</id>
      <parentid>42705541</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T10:42:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kontributor 2K – autopatroler */ odgovor</comment>
      <origin>42705577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4964" sha1="ctu4hngo35s3u038tgipui92z7ln018" xml:space="preserve">{{Traka|Opće|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Administratori|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori|Birokrati|Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Birokrati}}
{{Prečica|WP:ZZO}}
{{arhive|auto=short}}
[[Kategorija:Korisničke razine Wikipedije]]
Na ovoj stranici registrirani korisnici mogu zatražiti dodjelu pojedinih ovlaštenja ([[Wikipedia:Autopatrola|autopatroler]], [[Wikipedia:Vraćač|vraćač]], [[Wikipedia:Patrola|patroler]], [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještač datoteka]], [[Wikipedia:Administratori interfejsa|administrator interfejsa]]) za sebe i za druge. Svi registrirani korisnici pozvani su da postavljaju pitanja kandidatu i raspravljaju o njegovom doprinosu.
* Zahtjev za dodjelu autopatrolerskog ovlaštenja okvirno traje '''sedam dana'''.
* Zahtjev za dodjelu vraćačkog ovlaštenja okvirno traje '''pet dana'''.
* Zahtjev za dodjelu patrolerskog ovlaštenja okvirno traje '''deset dana'''.
* Zahtjev za dodjelu ovlaštenja administratora interfejsa okvirno traje '''deset dana'''.
U nedostatku komentara birokrat ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev. Ako je korisnik bez vraćačkih ovlaštenja izabran za patrolera, automatski mu se dodjeljuje i vraćačko pravo.

&lt;div style=&quot;margin:0.75em 0; padding:0.9em; border:1px solid #a2a9b1; border-radius:2px; background-color:var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color:var(--color-base, #202122);&quot;&gt;
'''Novi zahtjev'''

Unesite korisničko ime (bez prefiksa &quot;Korisnik:&quot;) i naziv ovlaštenja (autopatroler, vraćač, patroler, premještač datoteka ili administrator interfejsa), a zatim kliknite na &quot;Započni zahtjev&quot;.

&lt;inputbox&gt;
type=commenttitle
page=Wikipedija:Zahtjevi_za_ovlaštenja
width=30
default=Korisničko_ime – naziv_ovlaštenja
buttonlabel=Započni zahtjev
preload=Wikipedija:Zahtjevi_za_ovlaštenja/Preload
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;

= Zahtjevi =
Ispod su navedeni zahtjevi za dodjelu i oduzimanje ovlaštenja.

== Ekvatarina – autopatroler ==
{{zaglavlje rasprave|Temeljem odluke, korisnici su dodijeljena predložena prava. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 27. februara 2026. u 04:53 (CET)|Zaključeno}}
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Ekvatarina}}
* '''Obrazloženje:''' Vrlo marljiva korisnica s preko 100 prekontroliranih izmjena u glavnom imenskom prostoru.
– [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. februara 2026. u 10:40 (CET)

* {{za}} Može. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 17. februara 2026. u 13:58 (CET)

:Korektni doprinosi, podržavam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. februara 2026. u 18:44 (CET)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 19. februara 2026. u 15:51 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Panasko – autopatroler (drugi zahtjev) ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za dodjelu autopatrolerskih ovlaštenja korisniku Panasko. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 11:53 (CEST)|Dodijeljeno}}
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Panasko}}
* '''Obrazloženje:''' Korisnik sad i formalno ispunjava sve kriterijume za dodjelu ovlaštenja. Korektni doprinosi. Saradnik sa Wikipedije na bosanskom jeziku.
&lt;!-- Automatski unesen potpis --&gt;
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 13:51 (CEST)

:{{za}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2026. u 13:55 (CEST)
:{{za}}; marljiv kolega s uzornim doprinosima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 20:53 (CEST)
:{{za}} ! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 00:47 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Kontributor 2K – autopatroler ==
* '''Naziv ovlaštenja:''' autopatroler
* '''Vrsta zahtjeva:''' dodjela
* '''Korisničko ime:''' {{ZzO veze|Kontributor 2K}}
* '''Obrazloženje:''' Korektan ''cross-wiki'' rad. Ispunjava uslove za autopatrolerska ovlašćenja.
&lt;!-- Automatski unesen potpis --&gt;
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. oktobra 2026. u 02:23 (CEST)

:{{Za}}, uredni doprinosi. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 4. oktobra 2026. u 12:42 (CEST)</text>
      <sha1>ctu4hngo35s3u038tgipui92z7ln018</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42705435</id>
      <parentid>42704811</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T12:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42705435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7677" sha1="cyoxdini9mdut7qbga38nwsoj2ucp91" xml:space="preserve">[[File:Solar eclipse 1999 4.jpg|thumb|250px|right|Fotografija snimljena u [[francuska|Francuskoj]] tokom [[pomračenje Sunca 11. augusta 1999.|pomračenja Sunca 1999. godine]]]]
'''Zvjezdana atmosfera''' je vanjsko područje [[zvijezda|zvijezde]], smješteno iznad [[zvjezdano jezgro|zvjezdanog jezgra]], [[radijativna zona|radijativne zone]] i [[konvektivna zona|konvektivne zone]].

== Pregled ==
Zvjezdana atmosfera je podijeljena na nekoliko regija različitih osobina:
* [[Fotosfera]], koja je najniži i najhladniji sloj atmosfere, obično je njen jedini vidljivi dio.&lt;ref name=&quot;BrightPS&quot;/&gt; [[Svjetlost]] koja napušta površinu zvijezde potiče iz tog područja i prolazi kroz više slojeve. [[sunce|Sunčeva]] fotosfera ima [[efektivna temperatura|temperaturu]] u rasponu od 5.770–5.780 K (5.500–5.510°C; 9.930–9.940°F).&lt;ref name=&quot;lowTemp&quot;&gt;{{cite book |last=Mariska|first=J. T. |title=The solar transition region |series=Cambridge Astrophysics Series  |url=https://cambridge.org/catalogue/catalogue.asp?isbn=9780521382618&amp;ss=toc |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-38261-8 |year=1992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;higherTemp&quot;/&gt; [[zvjezdana pjega|Zvjezdane pjege]], hladna područja poremećenog [[Magnetno polje|magnetskog polja]], nalaze se u fotosferi.&lt;ref name = &quot;higherTemp&quot;&gt;{{cite book |last=Lang|first=K. R. |title= Sun, earth, and sky |edition=2nd |date=September 2006  |publisher=Springer |isbn=978-0-387-30456-4  |page=81 |chapter=5.1 MAGNETIC FIELDS IN THE VISIBLE PHOTOSPHERE |quote=ovaj neprozirni sloj je fotosfera, nivo Sunca od kojeg dobijamo svjetlost i toplinu.}}&lt;/ref&gt;
* Iznad fotosfere nalazi se [[hromosfera]]. Ovaj dio atmosfere se prvo hladi, a zatim se počinje zagrijavati do otprilike 10 puta veće temperature od fotosfere.
* Iznad hromosfere nalazi se [[Tranziciona zona|prelazno područje]], gdje temperatura brzo raste preko udaljenosti od samo oko 100 km.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Mariska|first=J. T. |title=The solar transition region |isbn=978-0-521-38261-8 |page=60 |quote=100 km suggested by average models |year=1992|publisher=Cambridge University Press }}&lt;/ref&gt;
* Osim toga, mnoge zvijezde imaju molekularni sloj (MOLsfera) iznad fotosfere i odmah iza ili čak unutar hromosfere.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1086/504585 | title=Infrared Spectra and Visibilities as Probes of the Outer Atmospheres of Red Supergiant Stars | year=2006 | last1=Tsuji | first1=Takashi | journal=The Astrophysical Journal | volume=645 | issue=2 | pages=1448–1463 | s2cid=119426022 | doi-access=free | arxiv=astro-ph/0603705 }}&lt;/ref&gt; Molekularni sloj je dovoljno hladan da sadrži molekule umjesto plazme i može se sastojati od komponenti kao što su [[ugljen-monoksid]], vodena para, [[Silicijum monoksid|silicij monoksid]] i [[titanijev oksid]].
* Najudaljeniji dio zvjezdane atmosfere, ili gornja zvjezdana atmosfera, je [[Zvjezdana korona|korona]], rijetka [[Plazma (fizika)|plazma]] koja ima temperaturu iznad milion Kelvina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author= R.C. Altrock |date=  2004 |title= The Temperature of the Low Corona During Solar Cycles 21–23  |journal= Solar Physics   |volume= 224 |issue= 1–2 |page = 255  |doi= 10.1007/s11207-005-6502-4 |bibcode = 2004SoPh..224..255A |s2cid= 121468084 |url= https://zenodo.org/record/1232838 }}&lt;/ref&gt; Dok sve zvijezde [[glavni niz|glavnog niza]] imaju prelazne regije i korone, ne posjeduju ih sve [[zvjezdane evolucije|evoluirane zvijezde]]. Čini se da samo neke [[divovska zvijezda|divovske zvijezde]], a vrlo malo [[superdivovska zvijezda|superdivovskih]], posjeduju korone. [[Zvjezdana korona|Neriješen problem]] u [[astrofizika|astrofizici]] zvijezda je kako se korona može zagrijati na tako visoke temperature. Vjeruje se da odgovor leži u [[Magnetno polje|magnetnim poljima]], ali tačan mehanizam ostaje nerazjašnjen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/mysteries_l1/corona.html |title= The Sun's Corona – Introduction   |publisher= [[NASA]] |access-date= 2010-05-21 | quote = Now most scientists believe that the heating of the corona is linked to the interaction of the magnetic field lines.}}&lt;/ref&gt;
* [[Astrosfera]], koja je u slučaju Sunca [[heliosfera]],&lt;ref name=&quot;Sterken Baalmann Draine Godenko 2022 p. &quot;&gt;{{cite journal | last=Sterken | first=Veerle J. | last2=Baalmann | first2=Lennart R. | last3=Draine | first3=Bruce T. | last4=Godenko | first4=Egor | last5=Herbst | first5=Konstantin | last6=Hsu | first6=Hsiang-Wen | last7=Hunziker | first7=Silvan | last8=Izmodenov | first8=Vladislav | last9=Lallement | first9=Rosine | last10=Slavin | first10=Jonathan D. | title=Dust in and Around the Heliosphere and Astrospheres | journal=Space Science Reviews | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=218 | issue=8 | year=2022 | issn=0038-6308 | doi=10.1007/s11214-022-00939-7 | page=| doi-access=free | hdl=20.500.11850/585419 | hdl-access=free | pmc=9726803 }}&lt;/ref&gt; u širem smislu može se smatrati najudaljenijim dijelom zvjezdane atmosfere,&lt;ref name=&quot;NASA Science 2017 b915&quot;&gt;{{cite web | title=Sun: Facts | website=NASA Science | date=2017-11-14 | url=https://science.nasa.gov/sun/facts/ | access-date=2023-10-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NASA 2013 z570&quot;&gt;{{cite web | title=Components of the Heliosphere | website=NASA | date=2013-01-25 | url=https://www.nasa.gov/image-article/components-of-heliosphere/#:~:text=influence%20in%20space.-,The%20Heliosphere%20is%20the%20outer%20atmosphere%20of%20the%20Sun%20and,planets%20in%20our%20solar%20system. | access-date=2023-10-11}}&lt;/ref&gt; prije prelaska u [[Svemir (kosmologija)|međuzvjezdani prostor]] u području [[heliosfera|heliopauze]]. Astrosferu ne treba miješati sa [[sunčev sistem|Sunčevim sistemom]] i njegovim najudaljenijim područjem, [[oortov oblak|Oortovim oblakom]], koji se proteže mnogo dalje od astrosfere, dakle daleko u međuzvjezdani prostor.

Tokom potpunog [[Pomračenje Sunca|pomračenja Sunca]], fotosfera Sunca je [[Okultacija|zaklonjena]], otkrivajući ostale slojeve njegove atmosfere.&lt;ref name = &quot;BrightPS&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.sciencedaily.com/releases/1999/08/990805111308.htm |title= &quot;Beyond the Blue Horizon&quot; – A Total Solar Eclipse Chase | date=1999-08-05 |access-date= 2010-05-21 | quote = Običnim danima, korona je skrivena plavim nebom, budući da je oko milion puta bljeđa od sloja Sunca koji vidimo kako sija svaki dan, fotosfere.}}&lt;/ref&gt; Posmatrana tokom pomračenja, Sunčeva hromosfera se (nakratko) javlja kao tanki ružičasti [[Krivulja|luk]],&lt;ref&gt;{{Cite book|last1= Lewis |first1= J.S. |title= Physics and chemistry of the solar system | publisher = Elsevier Academic Press |edition= Second |date= 2004-02-23 |isbn= 978-0-12-446744-6 | quote = Dominantna boja je pod utjecajem [[Balmerova serija|Balmerovog zračenja]] atomskog vodika |page= 87 }}&lt;/ref&gt; a njegova korona se vidi kao čupava [[Halo (optika atmosfere)|aureola]]. Isti fenomen u [[Dvojne i višestruke zvijezde|pomračenim binarnim sistemima]] može učiniti vidljivom hromosferu divovskih zvijezda.&lt;ref&gt;{{Cite proceedings|last1= Griffin |first1= R.E. |editor1-first= W.I. |editor1-last= Hartkopft |editor2-first= E.F. |editor2-last= Guinan |title= Only Binary Stars Can Help Us Actually SEE a Stellar Chromosphere   |journal= Proceedings of the International Astronomical Union |volume= 2 |edition= 1  |date=  2007-08-27  |publisher= Cambridge University Press  |isbn=  978-0-521-86348-3 |doi= 10.1017/S1743921307006163 |page= 460  |s2cid= 123028350 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Cecilia Payne-Gaposchkin]], koja je prva predložila trenutno prihvaćeni sastav zvjezdanih atmosfera
* [[Cirkumstelarni omotač]]
* [[Heliosfera]]

== Bilješke ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>cyoxdini9mdut7qbga38nwsoj2ucp91</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705557</id>
      <parentid>42705435</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T06:13:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42705557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33888" sha1="ag50p1ux5g28l1610jjesdv91yb9zd9" xml:space="preserve">[[File:Saurophthirid-flea-Saurophthirus-laevigatus-Zhang-Shih-Rasnitsyn-and-Gao-sp-nov.png|thumb|250 px|''[[Saurophthirus]]'', ektoparazitski insekt iz krede&lt;ref name=Zhang2020&gt;{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=http://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Vetulicola restoration.jpg|thumb|''[[Vetulicola]]'' inficirana parazitom vrste ''[[Vermilituus gregarius]]'']]
'''Paleoparasitology''' (or &quot;palaeoparasitology&quot;) is the study of [[parasitism|parasite]]s from the past,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Araújo | first1 = A. | last2 = Reinhard | first2 = K. | last3 = Ferreira | first3 = L. F. | year = 2015 | title = Palaeoparasitology - Human Parasites in Ancient Material | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 349–387 | doi=10.1016/bs.apar.2015.03.003| pmid = 26597072 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; and their interactions with hosts and [[Vector (epidemiology)|vectors]]; it is a subfield of [[paleontology]], the study of living organisms from the past. Some authors define this term more narrowly, as &quot;Paleoparasitology is the study of parasites in archaeological material.&quot; (p. 103)&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gonçalves | first1 = M.L.C. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Ferreira | first3 = L.F. | year = 2003 | title = Human intestinal parasites in the past: New findings and a review | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 103–118 | doi=10.1590/s0074-02762003000900016| pmid = 12687769 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; K.J. Reinhard suggests that the term &quot;[[archaeoparasitology]]&quot; be applied to &quot;... all parasitological remains excavated from archaeological contexts ... derived from human activity&quot; and that &quot;the term 'paleoparasitology' be applied to studies of nonhuman, paleontological material.&quot; (p. 233)&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Reinhard | first1 = K.J. | year = 1992 | title = Parasitology as an interpretive tool in archaeology | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard| journal = American Antiquity | volume = 57 | issue = 2| pages = 231–245 | doi=10.2307/280729| jstor = 280729 | bibcode = 1992AmAnt..57..231R | s2cid = 51761552 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;  This article follows Reinhard's suggestion and discusses the [[protozoa]]n and animal parasites of non-human animals and plants from the past, while those from humans and our [[hominid]] ancestors are covered in archaeoparasitology.
{{clear}}

== Izvori materijala ==
[[File:Parasite130094-fig1 Capillaria hepatica eggs.tif|thumb|left|Ciste pronađene na truplu iz groba u kasnorimskoj Francuskoj, protumačene&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;/&gt; kao znaci vjerojatne [[Ehinokokoza|hidatidoze]] i [[kapilarioza|kapilarioze]]]]
The primary sources of paleoparasitological material include [[mummy|mummified]] tissues,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M |journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |pmid=23240712 |volume=99 |issue=3 |year=2013 |pages=570–572|title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | page = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | last2 = de la Cruz | first2 = K. | last3 = Ribbeck | first3 = R. | last4 = Daugschies | first4 = A. | year = 2003 | title = Paläoparasitologische Analyse von Meerschweinchenmumien der Chiribaya-Kultur (900-1100 AD) | journal = Berliner und Münchener Tierärztliche Wochenschrift | volume = 116 | issue = 1–2| pages = 45–49 }}&lt;/ref&gt; [[coprolite]]s (fossilized dung) from mammals&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schmidt | first1 = G.D. | last2 = Duszynski | first2 = D.W. | last3 = Martin | first3 = P.S. | year = 1992 | title = Parasites of the extinct Shasta ground sloth, ''Nothrotheriops shastensis'', in Rampart Cave, Arizona | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1189&amp;context=parasitologyfacpubs| journal = Journal of Parasitology | volume = 78 | issue = 5| pages = 811–816 | doi=10.2307/3283310| jstor = 3283310 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; or dinosaurs,&lt;ref&gt;Poinar, G. Jr. and A.J. Boucot (2006). Evidence of intestinal parasites in dinosaurs. ''Parasitology''  133(2):245-249. [[doi:10.1017/S0031182006000138]].&lt;/ref&gt; [[fossil]]s,&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Conway Morris | first1 = S | year = 1981 | title = Parasites and the fossil record | journal = Parasitology | volume = 82 | issue = 3| pages = 489–509 | doi=10.1017/s0031182000067020| bibcode = 1981Paras..82..489M | s2cid = 86286018 }}&lt;/ref&gt; and [[Amber#Inclusions|amber inclusions]].&lt;ref&gt;Poinar, G.O. Jr. and R. Poinar (1999) ''The Amber Forest: A Reconstruction of a Vanished World.'' Princeton University Press, xviii, 239 pp.&lt;/ref&gt;   Hair,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Penalver | first1 = E. | last2 = Grimaldi | first2 = D. | year = 2005 | title = Assemblages of mammalian hair and blood-feeding midges (Insecta: Diptera: Psychodidae: Phlebotominae) in Miocene amber | journal = Transactions of the Royal Society of Edinburgh: Earth Sciences | volume = 96 | issue = 2| pages = 177–195 | doi=10.1017/S0263593300001292| s2cid = 85422613 }}&lt;/ref&gt; skins,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mey | first1 = E | year = 2005 | title = ''Psittacobrosus bechsteini'': A new extinct chewing louse (Insecta, Phthiraptera, Amblycera) off the Cuban macaw ''Ara tricolor'' (Psittaciiformes), with an annotated review of fossil and recently extinct animal lice | url = http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070110000755/http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-date = 2007-01-10 | journal = Anzeiger des Vereins Thueringer Ornithologen | volume = 5 | issue = 2| pages = 201–217 }}&lt;/ref&gt; and feathers&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Martill | first1 = D.M. | last2 = Davis | first2 = P.G. | year = 2001 | title = A feather with possible ectoparasite eggs from the Crato Formation (Lower Cretaceous, Aptian) of Brazil | journal = Neues Jahrbuch für Geologie und Paläontologie - Abhandlungen | volume = 219 | issue = 3| pages = 241–259 | doi = 10.1127/njgpa/219/2001/241 | bibcode = 2001NJGPA.219..241M }}&lt;/ref&gt; also yield ectoparasite remains. Some archaeological artifacts document the presence of animal parasites. One example is the depiction of what appear to be mites in the ear of a &quot;hyaena-like&quot; animal in a tomb painting from [[Ancient Thebes (Boeotia)|ancient Thebes]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Arthur | first1 = D.R. | year = 1965 | title = Ticks in Egypt in 1500 B.C.? | journal = Nature | volume = 206 | issue = 4988| pages = 1060–1061 | doi=10.1038/2061060a0| pmid = 5320270 | bibcode = 1965Natur.206.1060A | s2cid = 525928 }}&lt;/ref&gt;

Some parasites leave marks or traces ([[trace fossils|ichnofossils]]) on host remains, which persist in the fossil record in the absence of structural remains of the parasite.  Parasitic ichnofossils include plant remains which exhibit characteristic signs of parasitic insect infestation, such as [[gall]]s or [[Leaf miner|leaf mines]]&lt;ref&gt;Scott, A.C., J. Stephenson, and M.E. Collinson (1994) [http://eprints.rhul.ac.uk/162/1/112Scottetal1994.pdf The fossil record of leaves with galls]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  In: M.A.J. Williams (ed) ''Plant Gall - Organisms, Interactions, and Populations''. Systematics Association Special Volume Series, Vol. 49. Clarendon Press: Oxford, pp. 447-470.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Woodcock | first1 = D.W. | last2 = Maekawa | first2 = S. | year = 2006 | title = Fossil leaf galls preserved in Honolulu volcanic series rocks | journal = Bishop Museum Occasional Papers | volume = 88 | pages = 20–22 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Erwin | first1 = D.M. | last2 = Schick | first2 = K.N. | year = 2007 | title = New Miocene oak galls (Cynipini) and their bearing on the history of cynipid wasps in western North America | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/81/3/568 | journal = Journal of Paleontology | volume = 81 | issue = 3| pages = 568–580 | doi=10.1666/05031.1| bibcode = 2007JPal...81..568E | s2cid = 86735450 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot;&gt;Stone, G.N., R.W.J.M. van der Ham, and J.G. Brewer (2008) [http://journals.royalsociety.org/content/f7162881um1p1437/fulltext.pdf Fossil oak galls preserve ancient multitrophic interactions]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  ''Proceedings of the Royal Society, Series B. Biological Sciences''  275(1648):2213-2219.&lt;/ref&gt; and certain anomalies seen in invertebrate endoskeletal remains.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ruiz | first1 = G.M. | last2 = Lindberg | first2 = D.R. | year = 1989 | title = A fossil record for trematodes: Extent and potential uses | journal = Lethaia | volume = 22 | issue = 4| pages = 431–438 | doi=10.1111/j.1502-3931.1989.tb01447.x | bibcode = 1989Letha..22..431R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radwanska, U. and A. Radwanski (2005) [http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf Myzostomid and copepod infestation of Jurassic echinoderms: A general approach, some new occurrences, and/or re-interpretation of previous reports] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504002608/http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf |date=2006-05-04 }}.  ''Acta Geologica Polonica''  55(2):109-130.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Huntley | first1 = J. W. | last2 = De Baets | first2 = K. | year = 2015 | title = Trace Fossil Evidence of Trematode—Bivalve Parasite—Host Interactions in Deep Time | url = https://www.gzn.fau.de/fileadmin/data/pal/PDF/Huntley_and_De_Baets_2015_Advances_in_Parasitology_Trace_fossil_evidence_of_trematode-bivalve_parasite-host_interactions_in_deep_time.pdf | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 201–231 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.05.004 | pmid = 26597068 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}{{Dead link|date=May 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Donovan | first1 = S. K. | year = 2015 | title = A Prejudiced Review of Ancient Parasites and Their Host Echinoderms: CSI Fossil Record or Just an Excuse for Speculation? | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 291–328 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.003| pmid = 26597070 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Klompmaker | first1 = A.A. | last2 = Boxshall | first2 = G.A. | year = 2015 | title = Fossil Crustaceans as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 233–289 | doi=10.1016/bs.apar.2015.06.001| pmid = 26597069 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | year = 2015 | title = Differentiating Parasitism and Other Interactions in Fossilized Colonial Organisms | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 329–347 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.002| pmid = 26597071 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;

Plant and animal parasites have been found in samples from a broad spectrum of geological periods, including the [[Holocene]] (samples over 10,000 years old), &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Larew | first1 = H.G. | year = 1987 | title = Two cynipid wasp acorn galls preserved in the La Brea Tar Pits (early Holocene) | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 89 | issue = 4| pages = 831–833 }}&lt;/ref&gt; [[Pleistocene]] (over 550,000 years old), &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Jouy-Avantin | first1 = F. | last2 = Combes | first2 = C. | last3 = Lumley | first3 = H. | last4 = Miskovsky | first4 = J.-C. | last5 = Moné | first5 = H. | year = 1999 | title = Helminth eggs in animal coprolites from a Middle Pleistocene site in Europe | journal = Journal of Parasitology | volume = 85 | issue = 2| pages = 376–379 | doi=10.2307/3285652| jstor = 3285652 | pmid = 10219325 | bibcode = 1999JPara..85..376J }}&lt;/ref&gt; [[Eocene]] (over 44 million years old), &lt;ref&gt;Wappler, T., V.S. Smith, and R.C. Dalgleish (2004) Scratching an ancient itch: An Eocene bird louse fossil.  ''Proceedings of the Royal Society of London, Series B. Biological Sciences''  271(Suppl 5):s255-s258.&lt;/ref&gt; [[Cretaceous]] (over 100 million years) &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = Paleohaemoproteus burmacis gen.n., sp.n. (Haemosporidia: Plasmodidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/s0031182005007298 | pmid = 16038399| s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt; and even [[Lower Cambrian]] (over 500 million years). &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bassett | first1 = M.G. | last2 = Popov | first2 = L.E. | last3 = Holmer | first3 = L.E. | year = 2004 | title = The oldest-known metazoan parasite? | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/extract/78/6/1214 | journal = Journal of Paleontology | volume = 78 | issue = 6| pages = 1214–1216 | doi=10.1666/0022-3360(2004)078&lt;1214:tomp&gt;2.0.co;2| s2cid = 86756106 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Dokazi o parazitizmu ==
One of the most daunting tasks involved in studying parasitic relationships from the past is supporting the assertion that the relationship between two organisms is indeed parasitic. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Littlewood | first1 = D.T.J. | last2 = Donovan | first2 = S.K. | year = 2003 | title = Fossil parasites: A case of identity | journal = Geology Today | volume = 19 | issue = 4| pages = 136–142 | doi=10.1046/j.1365-2451.2003.00406.x| s2cid = 247739877 }}&lt;/ref&gt; Organisms living in &quot;close association&quot; with each other may exhibit one of several different types of [[Trophic dynamics|trophic]] relationships, such as [[parasitism]], [[Mutualism (biology)|mutualism]], and [[commensalism]].  Demonstration of true parasitism between existing species typically involves observing the harmful effects of parasites on a presumed host. Experimental infection of the presumed host, followed by recovery of [[:wikt:viable|viable]] parasites from that host, also supports any claim of true parasitism. Obviously such experiments are not possible with specimens of extinct organisms found in paleontological contexts.

Assumptions of true parasitism in paleontological settings which are based on analogy to known present-day parasitic relationships ,may not be valid, ue to [[Host (biology)#Host range|h]]⁣⁣host-specificity⁣⁣.  Fo example, ''[[Trypanosoma brucei gambiense]]'' and ''[[Trypanosoma brucei rhodesiense]]'' are both devastating human parasites, but the related subspecies ''[[Trypanosoma brucei brucei]]'' will infect a number of animal hsts, but cannot even survive in the human bl''[[Trypanosoma brucei brucei|s]]''ood tream, much less reproduce and infect a human h ost.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pays | first1 = E. | last2 = Vanhollebeke | first2 = B. | year = 2008 | title = Mutual self-defence: The trypanolytic factor story | journal = Microbes and Infection | volume = 10 | issue = 9| pages = 985–989 | doi=10.1016/j.micinf.2008.07.020| pmid = 18675374 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;   So a related (or unidentifiable) species of ''Trypanosoma'' found in a paleontological or archaeological context may not be a true [[human parasite]], even though it appears identical (or very similar) to the modern parasitic forms.
[[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija glave ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda uzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']]
The most convincing evidence of paleoparasitism is obtained when a presumed parasite is found in direct association with its presumed host, in a context that is consistent with known host-parasite associations. Some examples include [[helminth]]s caught in amber in the process of escaping from the body of an insect ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2006 | title = Nematode (Nematoda: Mermithidae) and hairworm (Nematomorpha: Chordodidae) parasites in Early Cretaceous amber | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 93 | issue = 1| pages = 36–41 | doi=10.1016/j.jip.2006.04.006| pmid = 16737709 | bibcode = 2006JInvP..93...36P }}&lt;/ref&gt; lice found in the fur of guinea pig mummies ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K | year = 2000 | title = Evaluation of ectoparasites on the guinea pig mummies of El Yaral and Moquegua Valley, in southern Peru | journal = [[Chungara (journal)|Chungara, Revista de Antropología Chilena]] | volume = 32 | issue = 1| pages = 123–125 | doi=10.4067/s0717-73562000000100020| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; protozoans in the alimentary canal of flies in amber, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = ''Paleohaemoproteus burmacis'' gen.n., sp.n. (Haemospororidia: Plasmodiidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/S0031182005007298| pmid = 16038399 | s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | year = 2008 | title = ''Lutzomyia adiketis'' sp.n. (Diptera: Phlebotomidae), a vector of ''Paleoleishmania neotropicum'' sp.n. (Kinetoplastida: Trypanosomatidae) in Dominican amber | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=2491605&amp;blobtype=pdf | journal = Parasites &amp; Vectors | volume =  1| issue = 1| article-number = 22| pmc = 2491605 | pmid = 18627624 | doi = 10.1186/1756-3305-1-22 | doi-access = free | bibcode = 2008PVec....1...22P }}{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; [[Nematode|nematode larvae]] found embedded in animal coprolites ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = L.F. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Duarte | first3 = A.N. | year = 1993 | title = Nematode larvae in fossilized animal coprolites from Lower and Middle Pleistocene sites, central Italy | journal = Journal of Parasitology | volume = 79 | issue = 3| pages = 440–442 | doi=10.2307/3283583| jstor = 3283583 | pmid = 8501604 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Toker | first1 = N.Y. | last2 = Onar | first2 = V. | last3 = Belli | first3 = O | last4 = Ak | first4 = S. | last5 = Alpak | first5 = H. | last6 = Konyar | first6 = E. | year = 2005 | title = Preliminary results of the analysis of coprolite material of a dog unearthed from the Van-Yoncatepe necropolis in eastern Anatolia | url = http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf | journal = Turkish Journal of Veterinary and Animal Sciences | volume = 29 | issue = 6 | pages = 759–765 | archive-date = 2011-07-17 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110717030800/http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf }}&lt;/ref&gt; and a mite caught in amber in the process of apparently feeding on a spider.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Wunderlich | first1 = J | year = 2004 | title = Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses | journal = Beiträge zur Araneologie | volume = 3A | pages = 633–746 }}&lt;/ref&gt; In 2023, nematode eggs and possibly protozoan cysts were found in the [[Late Triassic]] coprolite of [[phytosaur]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach, Serge Morand, Alexis Ribas, Sita Manitkoon, Komsorn Lauprasert, Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Some holes in the [[mandible]]s of several specimens of ''[[Tyrannosaurus]]'' may have been caused by ''[[Trichomonas]]''-like parasites. &lt;ref&gt;{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Fossil organisms that are related to present-day parasites often possess the [[Morphology (biology)|morphological]] features associated with a parasitic lifestyle, such as blood-feeding mouthparts. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nagler | first1 = C. | last2 = Haug | first2 = J. T. | year = 2015 | title = From Fossil Parasitoids to Vectors: Insects as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 137–200 | doi=10.1016/bs.apar.2015.09.003| pmid = 26597067 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; So fossil ticks  &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De la Fuente | first1 = J | year = 2003 | title = The fossil record and the origin of ticks (Acari: Parasitiformes: Ixodida) | journal = Experimental and Applied Acarology | volume = 29 | issue = 3–4| pages = 331–344 | doi=10.1023/a:1025824702816| pmid = 14635818 | s2cid = 11271627 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2008 | title = ''Compluriscutula vetulum'' (Acari: Ixodida: Ixodidae), a new genus and species of hard tick from Lower Cretaceous Burmese amber | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 110 | issue = 2| pages = 445–450 | doi=10.4289/07-014.1| s2cid = 85577802 }}&lt;/ref&gt; and [[Hematophagy|hematophagous]] insects &lt;ref&gt;Lukashevich, E.D. and M.B. Mostovski (2003) [http://palaeoentomolog.ru/Publ/PALJ153.pdf Hematophagous insects in the fossil record].  ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 2003(2):48-56 (Russian) / ''Paleontological Journal'' 37(2):153-161 (English).&lt;/ref&gt; are generally assumed to be ectoparasites, even when their remains are found in the absence of a host. The ancient flea ''[[Saurophthirus]]'' found in [[Early Cretaceous]] deposits had a [[Insect_mouthparts#Proboscis_2|sucking proboscis]] and a stretching abdomen, which indicates the parasitic lifestyle of this insect. &lt;ref&gt;Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal''  10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal''  1976(3):102-106 (Russian)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Zhang2020/&gt;

The presence of structures resembling leaf miner trails in leaf fossils provides indirect evidence of parasitism, even if remains of the parasite are not recovered. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Labandeira | first1 = C.C. | last2 = Dilcher | first2 = D.L. | last3 = Davis | first3 = D.R. | last4 = Wagner | first4 = D.L. | year = 1994 | title = Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: Paleobiological insights into the meaning of coevolution | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 25| pages = 12278–12282 | doi=10.1073/pnas.91.25.12278| pmid = 11607501 | pmc = 45420 | bibcode = 1994PNAS...9112278L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; The dramatic tissue aberrations seen in present-day plant [[gall]]s and gall-like structures in some invertebrates are direct physiological reactions to the presence of either [[Morphology (biology)|metazoan]] parasites or [[microbial]] [[pathogens]]. Similar structures seen in fossil plant &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Srivastava | first1 = A.K. | year = 2007 | title = Fossil evidences of gall-inducing arthropod-plant interactions in the Indian subcontinent | journal = Oriental Insects | volume = 41 | pages = 213–222 | doi=10.1080/00305316.2007.10417505| s2cid = 84697925 }}&lt;/ref&gt; and invertebrate &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Neumann | first1 = C. | last2 = Wisshak | first2 = M. | year = 2006 | title = A foraminiferal parasite on the sea urchin ''Echinocorys'': Ichnological evidence from the Late Cretaceous (Lower Maastrichtian, northern Germany) | journal = Ichnos | volume = 13 | issue = 3| pages = 185–190 | doi=10.1080/10420940600853954| bibcode = 2006Ichno..13..185N | s2cid = 129030820 }}&lt;/ref&gt; remains are often interpreted as evidence of paleoparasitism.

Host-parasite interactions today are often exploited by other species, and similar examples have been found in the fossil record of plant galls and leaf mines. For example, there are species of wasps, called [[inquilines]], which are unable to induce their own plant galls, so they simply take up residence in the galls that are made by other wasps. &lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot; /&gt; Another example is the [[predation]] of plant galls, or leaf mines, to eat the trapped insect larva inside the gall or mine. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Krassilov | first1 = V | year = 2008 | title = Mine and gall predation as top-down regulation in the plant-insect systems from the Cretaceous of Negev, Israel | journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology | volume = 261 | issue = 3–4| pages = 261–269 | doi=10.1016/j.palaeo.2008.01.017| bibcode = 2008PPP...261..261K }}&lt;/ref&gt;

== Znanje stečeno od drevnih životinjskih i biljnih parazita ==
Studies of parasite remains and traces from the past have yielded a catalog of ancient host-parasite associations. &lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Baumiller, T.K. and F.J. Gahn (2002) [http://www.yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf Fossil record of parasitism on marine invertebrates with special emphasis on the platyceratid-crinoid interaction] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126233552/http://yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf |date=2009-01-26 }}.  ''Paleontological Society Papers''  8:195-209.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De Baets | first1 = K. | last2 = Littlewood | first2 = D. T. J. | year = 2015 | title = The Importance of Fossils in Understanding the Evolution of Parasites and Their Vectors | url = https://www.researchgate.net/publication/280091402 | format = PDF | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 1–51 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.07.001 | pmid = 26597064 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Leung | first1 = T. L. F. | year = 2016 | title = Fossils of parasites: what can the fossil record tell us about the evolution of parasitism? | journal = Biological Reviews | volume =  92| issue = 1| pages =  410–430| doi = 10.1111/brv.12238 | pmid = 26538112 | s2cid = 26088735 }}&lt;/ref&gt; Additionally, genetic sequence data obtained directly from ancient animal parasites, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K. | last2 = Mamat | first2 = U. | last3 = Whiting | first3 = M. | last4 = Goldmann | first4 = T. | last5 = Reinhard | first5 = K. | last6 = Guillen | first6 = S. | year = 2003 | title = Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 53–58 | doi=10.1590/s0074-02762003000900010| pmid = 12687763 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; and inferences of past relationships based on genetic sequences of existing parasite groups are being applied to paleoparasitological questions. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = S.F. | year = 2006 | title = Molecular trees of trypanosomes incongruent with fossil records of hosts | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 101 | issue = 1| pages = 25–30 | doi=10.1590/s0074-02762006000100006| pmid = 16612509 | doi-access = free | hdl = 1807/8361 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Stevens | first1 = J.R. | last2 = Wallman | first2 = J.F. | year = 2006 | title = The evolution of myiasis in humans and other animals in the Old and New Worlds. Part I. Phylogenetic analyses | journal = Trends in Parasitology | volume = 22 | issue = 3| pages = 129–136 | doi=10.1016/j.pt.2006.01.008| pmid = 16459148 }}&lt;/ref&gt; Data obtained by all of these methods have improved our understanding of the origin and evolution of the parasites themselves &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mu | first1 = J. | last2 = Duan | first2 = J. | last3 = Makova | first3 = K.D. | last4 = Joy | first4 = D.A. | last5 = Huynh | first5 = C.Q. | last6 = Branch | first6 = O.H. | last7 = Li | first7 = W.-H. | last8 = Su | first8 = X.-Z. | year = 2002 | title = ''Chromosome-wide SNPs reveal an ancient origin for ''Plasmodium falciparum | journal = Nature | volume = 418 | issue = 6895| pages = 323–326 | doi=10.1038/nature00836| pmid = 12124624 | bibcode = 2002Natur.418..323M | s2cid = 4409397 }}&lt;/ref&gt; and their vectors,&lt;ref&gt;Black, W.C, IV (2003) Evolution of arthropod disease vectors.  In: C.L. Greenblatt and M. Spigelman (eds) ''Emerging Pathogens: The Archaeology, Ecology, and Evolution of Infectious Disease''.  Oxford University Press, pp. 49-63.&lt;/ref&gt; and of the host-parasite and vector-parasite associations. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Opler | first1 = P.A. | year = 1973 | title = Fossil lepidopterous leaf mines demonstrate the age of some insect-plant relationships | journal = Science | volume = 179 | issue = 4080| pages = 1321–1323 | doi=10.1126/science.179.4080.1321| pmid = 17835937 | bibcode = 1973Sci...179.1321O | s2cid = 26877469 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Labandeira, C.C. (2006) [https://www.redalyc.org/pdf/505/50540401.pdf Four phases of plant-arthropod associations in deep time] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406175017/http://redalyc.uaemex.mx/pdf/505/50540401.pdf |date=2012-04-06 }}.  ''Geologica Acta''  4(4):409-438.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nel | first1 = A. | last2 = Azar | first2 = D. | year = 2005 | title = The oldest parasitic Scelionidae: Teleasinae (Hymenoptera: Platygastroidea) | url = http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | journal = Polskie Pismo Entomologiczne | volume = 74 | issue = 3 | pages = 333–338 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100708080005/http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | archive-date = 2010-07-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Sha | first1 = Z-L. | last2 = Zhu | first2 = C.-D. | last3 = Murphy | first3 = R.W. | last4 = Salle | first4 = J. La | last5 = Huang | first5 = D.-W. | year = 2006 | title = Mitochondrial phylogeography of a leafminer parasitoid, ''Diglyphus isaea'' (Hymenoptera: Eulophidae) in China | doi = 10.1016/j.biocontrol.2008.05.009 | journal = Biological Control | volume = 38 | issue = 3| pages = 380–389 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G.O Jr. | year = 2007 | title = The origins, acquisition and transmission of Leishmania in the distant past | journal = Science and Culture | volume = 73 | pages = 116–119 }}&lt;/ref&gt;

In some cases, presumed host-parasite relationships of the past seem quite different from those known in the present, such as a fly which appears to be a parasite of a [[mite|mit]][[mite|e.]]&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = P.H. | last2 = Winterton | first2 = S.L. | year = 2008 | title = Do parasitic flies attack mites? Evidence in Baltic amber | journal = Biological Journal of the Linnean Society | volume = 93 | issue = 1| pages = 9–13 | doi=10.1111/j.1095-8312.2007.00935.x| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Paleoparasitological studies have also provided insight into questions outside the realm of parasitology. Examples include the migration and [[phylogeography]] of [[marine mammal]] hosts, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bianucci | first1 = G. | last2 = Landini | first2 = W. | last3 = Buckeridge | first3 = J. | year = 2006 | title = Whale barnacles and Neogene cetacean migration routes | journal = New Zealand Journal of Geology and Geophysics | volume = 49 | issue = 1 | pages = 115–120 | doi = 10.1080/00288306.2006.9515152 | bibcode = 2006NZJGG..49..115B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; the identity of domestic animal bones based on the known hosts of parasite remains found at the site,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schelvis | first1 = J. | last2 = Koot | first2 = C. | year = 1995 | title = Sheep or goat? ''Damalinia'' deals with the dilemma | journal = Proceedings of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society | volume = 6 | pages = 161–162 }}&lt;/ref&gt; and the possible role of climatic changes on animal host [[genetic diversity]]. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Baker | first1 = B.W. | year = 2007 | title = Parasitism as a potential factor in reduced genetic variability in Late-Quaternary musk ox (''Ovibos moschatus'') | journal = Current Research in the Pleistocene | volume = 24 | pages = 159–162 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

Kategorija:Paleontologija
Kategorija:Parazitologija</text>
      <sha1>ag50p1ux5g28l1610jjesdv91yb9zd9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Americi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>258432</id>
    <revision>
      <id>42705563</id>
      <parentid>40914641</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T07:57:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-49040-52</username>
        <id>390833</id>
      </contributor>
      <origin>42705563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="155" sha1="t6tm27rigpnqy95780dmzhrld09r7qw" xml:space="preserve">{{Commonscat|World Heritage Sites in South America}}

[[Kategorija:Zaštićena područja u Južnoj Americi| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi| ]]</text>
      <sha1>t6tm27rigpnqy95780dmzhrld09r7qw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705578</id>
      <parentid>42705563</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T10:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-49040-52|~2026-49040-52]] ([[User talk:~2026-49040-52|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Orijentolog|Orijentolog]]</comment>
      <origin>40914641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="219" sha1="fhzgctp6p7a09nj40k58ko4ujsyxwic" xml:space="preserve">{{Commonscat|World Heritage Sites in South America}}

[[Kategorija:Zaštićena područja u Južnoj Americi| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština po kontinentima|Južna Amerika]]</text>
      <sha1>fhzgctp6p7a09nj40k58ko4ujsyxwic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dadasaheb Phalke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275136</id>
    <revision>
      <id>42705517</id>
      <parentid>42320393</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T18:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4904" sha1="2be3qqt3e0tr4tpljo69k9xmojo7rtg" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Dadasaheb Phalke
| slika = Phalke.jpg
| ime_po_rođenju= Dhundiraj Govind Phalke
| datum_rođenja = {{datum|30|4|1870|god=ne}}
| mjesto_rođenja = [[Tryambakeshwar]], [[Bombajsko Predsjedništvo]], [[Britanska Indija]]
| datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|1944|2|16|1870|4|30}}
| mjesto_smrti  = [[Nashik]], Bombay, Britanska Indija
| zanimanje = filmski režiser, producent, scenarist
| period = [[1913 na filmu|1913]]–[[1937 na filmu|1937]]
| znameniti_filmovi =  ''[[Raja Harishchandra]]'' 
}}

'''Dhundiraj Govind Phalke''', poznatiji po kao '''Dadasaheb Phalke''' ([[Marathi jezik|marathi]] : दादासाहेब फाळके) ({{audio|Ma-Dadasaheb Phalke.ogg|izgovor}}) (30. april 1870 – 16. februar 1944) bio je [[Indija|indijski]] filmski producent, režiser i scenarist rodom iz porodice marathijskih [[Chitpavan]] brahmana, poznat kao ''otac [[indijska kinematografija|indijske kinematografije]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thecolorsofindia.com/dadasaheb-phalke/father-i[[Konkanastha brahmin]]ndian-cinema.html |title=Dadasaheb Phalke Father of Indian Cinema |publisher=Thecolorsofindia.com |date= |accessdate=17. XI 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.co.in/books/about/Dadasaheb_Phalke_the_father_of_Indian_ci.html?id=zTZnAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Dadasaheb Phalke, the father of Indian cinema - Bāpū Vāṭave, National Book Trust - Google Books |publisher=Books.google.co.in |date= |accessdate=17. XI 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Sachin Sharma, TNN Jun 28, 2012, 03.36AM IST |url=http://articles.timesofindia.indiatimes.com/2012-06-28/vadodara/32456429_1_godhra-dadasaheb-phalke-father-of-indian-cinema |title=Godhra forgets its days spent with Dadasaheb Phalke - Times Of India |publisher=Articles.timesofindia.indiatimes.com |date=2012-06-28 |accessdate=17. XI 2012 |archivedate=2013-11-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131101035654/http://articles.timesofindia.indiatimes.com/2012-06-28/vadodara/32456429_1_godhra-dadasaheb-phalke-father-of-indian-cinema |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Vilanilam|first=J. V.|title=Mass Communication in India: A Sociological Perspective|year=2005|publisher=Sage Publications|location=New Delhi|isbn=81-7829-515-6|page=128|url=http://books.google.co.in/books?id=XBU6pN7toHsC&amp;pg=PA128&amp;dq=dadasaheb+phalke+father+indian+cinema#v=onepage&amp;q=dadasaheb%20phalke%20father%20indian%20cinema&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Godine 1913. je snimio ''[[Raja Harishchandra]]'', koji se danas smatra prvim indijskim cjelovječernjim filmom, a nakon čega je u sljedećih 19 godina snimio 95 dugometražna i 26 kratkih filmova, od kojih su najpoznatiji ''Mohini Bhasmasur'' (1913), ''Satyavan Savitri'' (1914), ''Lanka Dahan'' (1917), ''Shri Krishna Janma'' (1918) i ''Kaliya Mardan'' (1919).&lt;ref name=niff/&gt;

[[Vlada Indije]] je godine 1969. njemu u čast ustanovila [[Dadasaheb Phalke Award|Nagradu Dadasheb Phalke]], koja se daje najzaslužnijim sineastima za životno djelo, te se smatra jednom od najprestižnijih u indijskoj kinematografiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.thehindu.com/features/cinema/pran-chosen-for-dada-saheb-phalke-award/article4610293.ece |title=Archive copy |access-date=2014-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190909025432/https://www.thehindu.com/features/cinema/pran-chosen-for-dada-saheb-phalke-award/article4610293.ece |archive-date=2019-09-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

== Izabrana filmografija ==
&lt;!-- Image with questionable fair-use claim removed: [[Image:Dadasaheb Phalke.jpg|right|frame|Stamp honouring Dadasaheb Phalke]] --&gt;
* ''[[Raja Harishchandra]]'' (1913)
* ''[[Lanka Dahan]]'' (1917)
* ''Shri Krishna Janma'' (1918)
* ''Kaliya Mardan'' (1919)
* ''Setu Bandhan'' (1932)
* ''[[Gangavataran]]'' (1937)
* &quot;[[Mohini Bhasmasur]]&quot; (1913)
* &quot;Savitri Satyavan&quot; (1914)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commons category}}
* [http://www.livevisionusa.com/1913-1947.htm List of Silent films made in India] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080507173558/http://www.livevisionusa.com/1913-1947.htm |date=2008-05-07 }}
* {{IMDb name|id=0679610|name=Dadasaheb Phalke}}
* [http://www.spicevienna.org/showPerson.php?p=12 Dadasaheb Phalke @ SPICE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927213400/http://www.spicevienna.org/showPerson.php?p=12 |date=2007-09-27 }}
* [http://www.phalkefactory.net/wiki Website on Dada Saheb Phalke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009031535/http://www.phalkefactory.net/wiki/ |date=2007-10-09 }}
* [http://www.phalkefilmacademy.com Film Academy on Dadasaheb Phalke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220331181204/http://www.phalkefilmacademy.com/ |date=2022-03-31 }}


{{Lifetime|1870|1944|Phalke, Dadasaheb}}

[[Kategorija:Indijski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Indijski filmski producenti]]
[[Kategorija:Pioniri filma]]</text>
      <sha1>2be3qqt3e0tr4tpljo69k9xmojo7rtg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Pyrénées-Atlantiques)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275439</id>
    <revision>
      <id>42705446</id>
      <parentid>42538830</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:26:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3725" sha1="0nu6aiglj47v5xz2lz9i3ntl9trqbgf" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Orijak (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Orijak
| originalni_naziv = Auriac
| slika = Mairie et monument aux morts d'Auriac (Pyrénées-Atlantiques).JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Auriac (Pyrénées-Atlantiques).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Pyrénées-Atlantiques
| prefektura = Pau 
| kanton = Tez
| geografska_širina = 43° 27' 23&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 18' 53&quot; ZGD
| gšir = 
| gduž = 
| nadm visina = 242
| maksimalna_nadmorska_visina = 250
| minimalna_nadmorska_visina = 145
| površina-km = 5,23
| površina-he = 523
| stanovništvo        = 245&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 46,85
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 64078
| poštanski_kod = 64450
| pozicijaX = 101
| pozicijaY = 250
}}

'''Orijak''' ({{jez-fra|Auriac}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj|Atlantski Pirineji]] koja pripada prefekturi Pau .

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 209 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 40&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 242 metara (maksimalnoj 250 m, a minimalnoj 145 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=163|
1968=153|
1975=167|
1982=166|
1990=180|
1999=209|
2006=|
2011=245|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,112)(84,107) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 163 1968: 153
  points:(84,107)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 167
  points:(100,115)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 166
  points:(128,114)(160,122)   color:blue    width:2 #1990: 180
  points:(160,122)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 209
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Auriac (Pyrénées-Atlantiques)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_27_23_N_00_18_53_W_type:city_region:FR|43° 27' 23&quot; SG Š, 00° 18' 53&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>0nu6aiglj47v5xz2lz9i3ntl9trqbgf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705463</id>
      <parentid>42705446</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:19:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Auriac, Pyrénées-Atlantiques]] na [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42705446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3725" sha1="0nu6aiglj47v5xz2lz9i3ntl9trqbgf" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Orijak (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Orijak
| originalni_naziv = Auriac
| slika = Mairie et monument aux morts d'Auriac (Pyrénées-Atlantiques).JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Auriac (Pyrénées-Atlantiques).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Pyrénées-Atlantiques
| prefektura = Pau 
| kanton = Tez
| geografska_širina = 43° 27' 23&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 18' 53&quot; ZGD
| gšir = 
| gduž = 
| nadm visina = 242
| maksimalna_nadmorska_visina = 250
| minimalna_nadmorska_visina = 145
| površina-km = 5,23
| površina-he = 523
| stanovništvo        = 245&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 46,85
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 64078
| poštanski_kod = 64450
| pozicijaX = 101
| pozicijaY = 250
}}

'''Orijak''' ({{jez-fra|Auriac}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj|Atlantski Pirineji]] koja pripada prefekturi Pau .

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 209 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 40&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 242 metara (maksimalnoj 250 m, a minimalnoj 145 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=163|
1968=153|
1975=167|
1982=166|
1990=180|
1999=209|
2006=|
2011=245|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,112)(84,107) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 163 1968: 153
  points:(84,107)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 167
  points:(100,115)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 166
  points:(128,114)(160,122)   color:blue    width:2 #1990: 180
  points:(160,122)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 209
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Auriac (Pyrénées-Atlantiques)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_27_23_N_00_18_53_W_type:city_region:FR|43° 27' 23&quot; SG Š, 00° 18' 53&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>0nu6aiglj47v5xz2lz9i3ntl9trqbgf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brazey-en-Morvan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>277457</id>
    <revision>
      <id>42705451</id>
      <parentid>42110049</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:33:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4519" sha1="910u5xm5p8gyu0do8w18koieq3zhtqd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brazej an Morvan
| originalni_naziv = Brazey-en-Morvan
| slika = Defaut 2.svg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Brazey-en-Morvan (Côte d'Or).svg
| država={{FRA}}
| region = Burgonja
| departman = Côte-d'Or
| prefektura = Bon
| kanton = Lijerne
| gšir = 47.1738888888889
| gduž = 4.29027777777778
| nadm visina = 502
| maksimalna_nadmorska_visina = 537
| minimalna_nadmorska_visina = 415
| površina-km = 17,22
| površina-he = 1.722
| stanovništvo        = 151&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 8,77
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 21102
| poštanski kod = 21430
}}

'''Brazej an Morvan''' ({{jez-fra|Brazey-en-Morvan}}) je naselje i opština u istočnom delu centralne [[Francuska|Francuske]] u regionu [[Burgonja]], u departmanu [[Departman Zlatna obala u Francuskoj|Zlatna obala]] koja pripada prefekturi Bon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 156 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,22&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 502 metara (maksimalnoj 537 m, a minimalnoj 415 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=224|
1968=225|
1975=204|
1982=162|
1990=158|
1999=156|
2006=|
2011=151|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,147)(84,147) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 224 1968: 225
  points:(84,147)(100,136)    color:blue    width:2 #1975: 204
  points:(100,136)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 162
  points:(128,112)(160,110)   color:blue    width:2 #1990: 158
  points:(160,110)(196,108)   color:blue    width:2 #1999: 156
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=22388 Brazey-en-Morvan na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=21&amp;codecom=102 Brazey-en-Morvan na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823339682125373&amp;RadLong1=0.0748794730513961 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=210102 Položaj mesta Brazey-en-Morvan na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1738888888889&amp;longitude=4.29027777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Brazey-en-Morvan na mapi (Mapquest)]

{{Departman Zlatna obala u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_10_26_N_04_17_25_E_type:city_region:FR|47° 10' 26&quot; SG Š, 04° 17' 25&quot; IGD}}</text>
      <sha1>910u5xm5p8gyu0do8w18koieq3zhtqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autrey (Vogezi)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>277764</id>
    <revision>
      <id>42705521</id>
      <parentid>42107168</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:16:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4209" sha1="k4oe5gnxsy5p8atdvdopbr8fe010f69" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Otrej}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Otrej
| originalni_naziv = Autrey
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Autrey (Vosges).svg
| država={{FRA}}
| region = Lorena
| departman = Vosges
| prefektura = Epinal
| kanton = Rambervije
| gšir = 48.2972222222222
| gduž = 6.69
| nadm visina = 320
| maksimalna_nadmorska_visina = 535
| minimalna_nadmorska_visina = 306
| površina-km = 17,42
| površina-he = 1.742
| stanovništvo        =297&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 17,05
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 88021
| poštanski kod = 88700
}}

'''Otrej''' ({{jez-fra|Autrey}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorena]], u departmanu [[Departman Vogezi u Francuskoj|Vogezi]] koja pripada prefekturi Epinal.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 297 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 17,05&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,42&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 320 metara (maksimalnoj 535 m, a minimalnoj 306 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=218|
1968=223|
1975=195|
1982=204|
1990=287|
1999=297|
2006=|
2011=297|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                    POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
 id:gray1 value:gray(0.9)              
                         
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                  
PlotData =
 bar:420 color:gray1 width:1    
 from:start till:end       
 bar:280 color:gray1       
 from:start till:end      
 bar:140 color:gray1      
 from:start till:end     
 bar:0 color:gray1    
            
          
LineData =
 layer:front  
 points:(48,108)(84,110) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 218 1968: 223
 points:(84,110)(100,99)  color:blue  width:2 #1975: 195
 points:(100,99)(128,103)  color:blue  width:2 #1982: 204
 points:(128,103)(160,136)  color:blue  width:2 #1990: 287
 points:(160,136)(196,140)  color:blue  width:2 #1999: 297
 
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                    KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=78733 Otrej na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=88&amp;codecom=021 Otrej na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.842945547390498&amp;RadLong1=0.116762526964702 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=880021 Položaj mesta Otrej na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2972222222222&amp;longitude=6.69&amp;zoom=8 Plan naselja Otrej na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vogezi u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_17_50_N_06_41_24_E_type:city_region:FR|48° 17' 50&quot; SG Š, 06° 41' 24&quot; IGD}}</text>
      <sha1>k4oe5gnxsy5p8atdvdopbr8fe010f69</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cassagnes (Lot)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282820</id>
    <revision>
      <id>42705516</id>
      <parentid>42111339</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T18:11:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4310" sha1="s5n5gkgev6wjkug1rpjydp06g0xsqyk" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Kasanj}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kasanj
| originalni_naziv =Cassagnes
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville FR Cassagnes (Lot).svg
| država={{FRA}}
| region =Središnji-Pirineji
| departman =Lot
| prefektura =Kaor
| kanton =Pij l'Evek
| gšir =44.5597222222222
| gduž =1.13972222222222
| nadm visina =115
| maksimalna_nadmorska_visina =300
| minimalna_nadmorska_visina =148
| površina-km = 11,62
| površina-he =1.162
| stanovništvo        =192&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 17,56
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =46061
|poštanski kod=46700
}}

'''Kasanj''' ({{jez-fra|Cassagnes}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Lot u Francuskoj|Lot]] koja pripada prefekturi Kaor.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 192 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 115 metara (maksimalnoj 300 m, a minimalnoj 148 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=201|
1968=234|
1975=260|
1982=195|
1990=212|
1999=192|
2006=|
2011=204|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,115)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 201 1968: 234
  points:(84,130)(100,143)    color:blue    width:2 #1975: 260
  points:(100,143)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 195
  points:(128,112)(160,120)   color:blue    width:2 #1990: 212
  points:(160,120)(196,111)   color:blue    width:2 #1999: 192
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=43276 Kasanje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=46&amp;codecom=061 Kasanje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.7777138665937&amp;RadLong1=0.0198919053369944 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=460061 Položaj mesta Kasanje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.5597222222222&amp;longitude=1.13972222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Kasanje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Lot u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>s5n5gkgev6wjkug1rpjydp06g0xsqyk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balloy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284247</id>
    <revision>
      <id>42705573</id>
      <parentid>41104370</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T10:02:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>grb</comment>
      <origin>42705573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1733" sha1="lhr1yisdni07es6fspjwj6dw9parqe0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Baloa
| originalni_naziv = Balloy
| grb = Blason ville FR Balloy (Seine-et-Marne).svg 
| zastava = 
| slika = Balloy mairie.jpg
| opis_slike = 
| region = Pariski region
| departman = Seine-et-Marne
| površina-km = 13,25
| gšir = 48.3972
| gduž = 3.1472
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 325&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,53
| poštanski kod = 77118
| INSEE = 77019
}}

'''Baloa''' ({{jez-fra|Balloy}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pariski region]], u departmanu [[Departman Sena i Marna u Francuskoj|Sena i Marna]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 298, a gustina naseljenosti je iznosila 23 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=246|
1968=197|
1975=194|
1982=223|
1990=298|
1999= |
2006=|
2011=325|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.4,3.13333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.4&amp;lons1=3.13333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sena i Marna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

{{commonscat|Balloy}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>lhr1yisdni07es6fspjwj6dw9parqe0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresseveuille</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284564</id>
    <revision>
      <id>42705454</id>
      <parentid>42114461</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:47:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4464" sha1="qmkyv4obh2xqr2zs7q4k0upi46dxw5p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kresvej
| originalni_naziv =Cresseveuille
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville FR Cresseveuille (Calvados).svg
| država={{FRA}}
| region =Donja Normandija
| departman =Calvados
| prefektura =Lisje
| kanton =Dozile
| gšir =49.2422222222222
| gduž =0.0105555555555556
| nadm visina =100
| maksimalna_nadmorska_visina =136
| minimalna_nadmorska_visina =25
| površina-km = 5,48
| površina-he =548
| stanovništvo        =212&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 50,18
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =14198
|poštanski kod=14430
}}

'''Kresvej''' ({{jez-fra|Cresseveuille}}) je naselje i opština u severnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Donja Normandija]], u departmanu [[Kalvados]] koja pripada prefekturi Lisje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 212 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 38&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 136 m, a minimalnoj 25 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=172|
1968=183|
1975=138|
1982=128|
1990=167|
1999=212|
2006=|
2011=275|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,124) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 194 1968: 183
  points:(84,124)(100,98)    color:blue    width:2 #1975: 138
  points:(100,98)(128,93)   color:blue    width:2 #1982: 128
  points:(128,93)(160,115)   color:blue    width:2 #1990: 167
  points:(160,115)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 212
  points:(196,140)(228,174)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=17666 Cresseveuille na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=14&amp;codecom=198 Cresseveuille na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.859438908822732&amp;RadLong1=0.000184229198831535 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=140198 Položaj mesta Cresseveuille na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.2422222222222&amp;longitude=1.05555555555556E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Cresseveuille na mapi (Mapquest)]

{{Departman Kalvados u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_14_32_N_00_00_38_E_type:city_region:FR|49° 14' 32&quot; SG Š, 00° 00' 38&quot; IGD}}</text>
      <sha1>qmkyv4obh2xqr2zs7q4k0upi46dxw5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buissard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285707</id>
    <revision>
      <id>42705515</id>
      <parentid>42110553</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T18:03:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4414" sha1="nlzxzrvc2dqgycskwykes0p5barvzxu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bisar
| originalni_naziv = Buissard
| slika = Rissents-vue-21.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Buissard (Hautes-Alpes).svg 
| država={{FRA}}
| region = Provansa-Alpi-Azurna obala
| departman = Hautes-Alpes
| prefektura = Gap
| kanton = Sen Bonet an Šansor
| gšir = 44.6575
| gduž = 6.14583333333333
| nadm visina = 1240
| maksimalna_nadmorska_visina = 1340
| minimalna_nadmorska_visina = 1026
| površina-km = 2,92
| površina-he = 292
| stanovništvo        = 184&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 63,01
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 05025
| poštanski kod = 05500
}}

'''Bisar''' ({{jez-fra|Buissard}}) je naselje i opština u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Provansa-Alpi-Azurna obala]], u departmanu [[Gornji Alpi]] koja pripada prefekturi Gap.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 100 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 34&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 2,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 1240 metara (maksimalnoj 1.340 m, a minimalnoj 1.026 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=95|
1968=102|
1975=91|
1982=111|
1990=100|
1999=100|
2006=|
2011=184|
sansdoublescomptes= 1968}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,82)(84,78) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 109 1968: 102
  points:(84,78)(100,72)    color:blue    width:2 #1975: 91
  points:(100,72)(128,83)   color:blue    width:2 #1982: 111
  points:(128,83)(160,77)   color:blue    width:2 #1990: 100
  points:(160,77)(196,77)   color:blue    width:2 #1999: 100
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=11839 Buissard na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=05&amp;codecom=025 Buissard na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.779420410751298&amp;RadLong1=0.107265026951255 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=050025 Položaj mesta Buissard na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.6575&amp;longitude=6.14583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Buissard na mapi (Mapquest)]

{{Departman Gornji Alpi u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|44_39_27_N_06_08_45_E_type:city_region:FR|44° 39' 27&quot; SG Š, 06° 08' 45&quot; IGD}}</text>
      <sha1>nlzxzrvc2dqgycskwykes0p5barvzxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Auriac (Pyrénées-Atlantiques)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>293078</id>
    <revision>
      <id>42705465</id>
      <parentid>5771047</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:19:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Auriac, Pyrénées-Atlantiques]] na [[Razgovor:Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>5771047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vodonik-peroksid–urea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275447</id>
    <revision>
      <id>42705528</id>
      <parentid>42305936</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T20:37:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72356</id>
      </contributor>
      <origin>42705528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4852" sha1="1qdc1uxz7t7p4nk9sz2oxvwgszeio6d" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = 
|  Name = Vodonik peroksid - ureja
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Harnstoff.svg
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = Wasserstoffperoxid.svg
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = Carbamide peroxide.png
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 124-43-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 31294
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 29034
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 31PZ2VAU81
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = 
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 75178
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NC(=O)N.OO
|  InChI = 1S/CH4N2O.H2O2/c2-1(3)4;1-2/h(H4,2,3,4);1-2H
|  StdInChI = 1S/CH4N2O.H2O2/c2-1(3)4;1-2/h(H4,2,3,4);1-2H
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = AQLJVWUFPCUVLO-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=1 |H=6 |N=2 |O=3 
|  MolarMass = 94,070
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes =  
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife =  
|  ProteinBound = 
|  Excretion =  
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Vodonik peroksid - ureja''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 1 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 94,070 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 109,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Hydrogen peroxide - urea}}
* {{PubChemInCheKey|AQLJVWUFPCUVLO-UHFFFAOYSA-N|Hydrogen peroxide - urea}}

[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Peroksidi]]
[[Kategorija:Ureje]]</text>
      <sha1>1qdc1uxz7t7p4nk9sz2oxvwgszeio6d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Heldrungen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1361436</id>
    <revision>
      <id>42705555</id>
      <parentid>42531578</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T04:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Heldrungen.png]] → [[File:DEU Heldrungen (An der Schmücke) COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42705555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2924" sha1="h5lw2s8b7crv5hu3xndxk50d7e9oi63" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Heldrungen
 | izvorni_naziv       = ''Heldrungen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Heldrungen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Heldrungen (An der Schmücke) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 2.228&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 96
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 23,3
 | gšir                = 51.30139
 | gduž                = 11.21667
 | nadmorska_visina    = 128
 | registarska_oznaka  = KYF
 | pozivni_broj        = 034673
 | poštanski_kod       = 06577
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = ''Norbert Enke''
 | stranka             = CDU
 | ije                 = da
 }}

'''Heldrungen''' ({{jez-nem|Heldrungen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 50 opštinskih središta okruga [[Okrug Kifhojzer|Kifhojzer]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.228 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16065033.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Heldrungen in KYF.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Kifhojzer]]
Heldrungen se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Kifhojzer. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 128 metara. Površina opštine iznosi 23,3&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.228 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 96 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Heldrungen}}

* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kifhojzer}}

[[Kategorija:Gradovi u Tiringiji|Heldrungen]]</text>
      <sha1>h5lw2s8b7crv5hu3xndxk50d7e9oi63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damlos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1369166</id>
    <revision>
      <id>42705518</id>
      <parentid>42529112</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T18:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2995" sha1="hm60v6da5u71rod9hwxxfxg12q6b7sq" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Damlos
 | izvorni_naziv       = ''Damlos''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Damlos
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = Damlos Wappen.png
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Šlezvig-Holštajn]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 726&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 78
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 9,4
 | gšir                = 54.25
 | gduž                = 10.9
 | nadmorska_visina    = 20
 | registarska_oznaka  = OH
 | pozivni_broj        = 04363
 | poštanski_kod       = 23738
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.lensahn.de/ www.lensahn.de]
 | gradonačelnik       = ''Frank Grunert''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Damlos''' ({{jez-nem|Damlos}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 36 opštinskih središta okruga [[Okrug Ostholštajn|Ostholštajn]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 726 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1055011.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Damlos in OH.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ostholštajn]]
Damlos se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Ostholštajn. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 20 metara. Površina opštine iznosi 9,4&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 726 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 78 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Damlos}}

* [https://web.archive.org/web/20070405120831/http://www.lensahn.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ostholštajn}}</text>
      <sha1>hm60v6da5u71rod9hwxxfxg12q6b7sq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Botovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1485256</id>
    <revision>
      <id>42705519</id>
      <parentid>42442533</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:05:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42705519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="942" sha1="3oijpqca2xg4n0vylwgm110qsmf2fzb" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Botovo
|regija      = 
|županija    = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
|općina      = [[Drnje]]
|mikroregija = 
|najgrad     = 
|površina    = 
|nadvisina   = 
|z. širina   = 46.22
|z. dužina   = 16.92
|brojstan    = 319
|gustoća     = 
|domaćinstva = 
|pošta       = 48322 Drnje 
|pozbroj     = &lt;small&gt;+385&lt;/small&gt; 048
|autooznaka  = KC
|slika       = 
|slika_opis  = 
}}

'''Botovo''' je selo i istoimena željeznička postaja u općini [[Drnje]]. Selo je nastalo krajem 17. stoljeća i nalazilo se na obali rijeke [[Drava|Drave]].

Elektrificirana i modernizirana pruga od [[Dugo Selo|Dugog Sela]] preko [[Koprivnica|Koprivnice]] puštena je u promet 3. listopada 1981, kao i novi most preko Drave.&lt;ref&gt;&quot;Dva nova saobraćajna objekta&quot;, Borba 1981-10-04, str. 3&lt;/ref&gt;

{{Drnje}}

[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]

{{Mrva-naselje hr}}</text>
      <sha1>3oijpqca2xg4n0vylwgm110qsmf2fzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1793263</id>
    <revision>
      <id>42705593</id>
      <parentid>42176821</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:57:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="392" sha1="ef15pq7gzfd665mz13qwb61pv9906fo" xml:space="preserve">'''Lovci''' mogu biti:
* [[Lovac|Lovci]], osobe koje se bave lovom
** [[Lovci sakupljači]]

== Vojska ==
* [[lovački avioni]]
* [[lovačke jedinice]], jedinice lake pješadije ({{jez-njem|Jaeger}}).

== Toponimi ==

* [[Lovci (Jagodina)]], naselje grada Jagodine, Srbija
* [[Lovci (Kruševac)]], naselje grada Kruševca, Srbija

== Povezano ==
* [[Lovac (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>ef15pq7gzfd665mz13qwb61pv9906fo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovac (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1793282</id>
    <revision>
      <id>42705589</id>
      <parentid>42316724</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Lovac]] na [[Lovac (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42316724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="864" sha1="4xzoo93wdilwswfc4k8suq06gf53epw" xml:space="preserve">'''Lovac''' može biti:

* Lovac, osoba koja se bavi [[lov]]om
** [[Lovac sakupljač]]
* [[Lovočuvar]], osoba koja nadgleda lovišta
* [[Lovokradica]], osoba koja se lovom bavi protivzakonito 
* [[Lovosezona]], razdoblje kada je lov na pojedinu divljač dozvoljen
* [[Lovište]], područje predviđeno za lov
* [[Lovački avion]] ili lovac, vrsta aviona namijenjena za borbu u vazduhu i uništavanje vazdušnih ciljeva
* [[Lovačko-bombarderski avion]]
* [[Lovac (šah)]] ili laufer, šahovska figura
* [[Sazvežđe Lovac]], sazviježđe Orion

ili:

* [[Lovac (Zvečan)]], naselje u opštini Zvečan

ili:

* [[Lovac u žitu]], roman Dejvida Selindžera
* [[Lovac na zmajeve]], roman Haleda Hoseinia
* [[Lovac na jelene]], američki film iz 1978.
* [[Beli lovac, crno srce]], američki film iz 1990.

== Povezano ==

* [[Lovci]], razvrstavanje

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>4xzoo93wdilwswfc4k8suq06gf53epw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lovac (razvrstavanje)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1793294</id>
    <revision>
      <id>42705591</id>
      <parentid>42216603</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Lovac]] na [[Razgovor:Lovac (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>6128741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AMX-30</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031347</id>
    <revision>
      <id>42705568</id>
      <parentid>42675446</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T09:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku AMX-30_img_2330.jpg datotekom [[:File:AMX-30C2,_18_juillet_2009.jpg|AMX-30C2,_18_juillet_2009.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless</comment>
      <origin>42705568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65248" sha1="1yloxvxjb2vlzwhpl9olhwqnc9z5ayh" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|ime                  = AMX-30
|datoteka             = [[Datoteka:AMX-30C2, 18 juillet 2009.jpg|280px]]
|opis                 = AMX-30B2 u Saumur Général Estienne muzeju
|namjena              = glavni borbeni tenk (MBT)
|zemlja porijekla     = {{ZD|FRA}}
|dizajn               = GIAT Industries
|razvijen na temelju  =
|početak razvoja      = [[1963.]]
|proizvođač           = GIAT Industries / Nexter
|proizvodnja          = [[1966.]] - [[1993.]]
|broj primjeraka      = 3.571
|uveden u uporabu     = [[1966.]]
|status               = u uporabi
|posada               = 4
|dužina               = 9,48 m
|širina               = 3,1 m
|visina               = 2,86 m
|težina               = 36 tona
|oklop                = čelične ploče 80 mm debljine
|primarno             = 105 mm top
|sekundarno           = 7,62 mm [[strojnica]] &lt;br&gt; 20 mm sutomatski top
|pogon                = dizel motor Hispano-Suiza HS 110
|snaga                = 720 KS (540 kW)
|ovjes                = torzijske poluge
|cestovna_brzina      = 65 km/h
|omjer_snage_i_težine = 18,9 KS/tona
|doseg                = 600 km
|opaska               = ''Preuzeto s [http://www.militaryfactory.com/armor/detail.asp?armor_id=47 Militaryfactory.com] 31.10.2009.''
}}

'''AMX-30''' je glavni borbeni [[tenk]] koji je projektirala francuska tvrtka [[Nexter|GIAT]], a čiji je prvi naručitelj i korisnik bila francuska vojska [[1966.]] godine. Razvijan je usporedno s [[Njemačka|njemačkim]] [[Leopard 1]]. Prvih 5 tenkova je predano 501. ''Régiment de Chars de Combat'' (tenkovska pukovnija) u kolovozu [[1966.]] godine. Proizvodna inačica tenka AMX-30 je zbog povećanja pokretljivosti težila 36 tona, ali je zbog toga žrtvovana oklopna zaštita. [[Francuzi]] su važnost pokretljivost tenka stavljali ispred oklopne zaštite. Vjerovali su da ako tenk bude pretežak, da će unatoč svom tom silnom [[oklop]]u biti ranjiviji zbog premale pokretljivosti. Manjak oklopne zaštite su pokrili većom brzinom i manjim dimenzijama tenka, uključujući i visinu od 2,28 metara. Glavno naoružanje je činio 105&amp;nbsp;mm [[top]], koji ispaljuje [[HEAT|visoko-eksplozivne protutenkovske]] granate znane kao ''Obus G''. Tenk pokreće 720 KS (540&amp;nbsp;kW) snažan HS-110 [[dizelski motor]] koji omogućuje maksimalnu brzinu od 65&amp;nbsp;km/h. Snaga se prenosi uz pomoć pomalo problematične transmisije koja utječe na ukupne performanse tenka.

Zbog problema uzrokovanih nepouzdanom transmisijom, [[1979.]] Francuska vojska je počela modernizaciju svojih tenkova na standard AMX-30B2. Modernizacija je uključivala novu transmisiju, poboljšan motor i uvođenje novog stabiliziranog [[Kinetički penetrator|kinetičkog penetratora]] i još neka poboljšanja. Proizvodnja tenka AMX-30 je također proširena na razne inačice i izvedbe, uključujući AMX-30D ''([[oklopno vozilo za popravke]])'', AMX-30R ''(protuzrakoplovni raketni sustav)'', AMX-30H ''([[nosač mosta]])'', [[lanser]] Pluton taktičkih nuklearnih raketa, lanser za rakete zemlja-zrak i mnoge druge.

Prethodnici AMX-30 su bila dva poslijeratna francuska srednje teška tenka, uključujući [[ARL 44]]. Iako je ARL 44 bio prijelazni tenk, razvoj njegovog nasljednika, tenka [[AMX-50]] je zaustavljen sredinom 1950-ih u korist uvođenja u službu [[M47 Patton]] tenkova. Godine [[1956.]] Francuska vlada je ušla u združeni projekt razvoja novog standardnog tenka zajedno s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Italija|Italijom]]. Iako su se ove tri zemlje dogovorile oko karakteristika koje bi novi [[tenk]] trebao imati, obje države, Francuska i Njemačka su počele raditi na osobinama prototipa s namjerom testiranja osobina i kombiniranjem najboljih rezultata. No, projekt je propao zato što njemačka strana nije htjela prihvatiti francuski 105&amp;nbsp;mm tenkovski [[top]], a francuska strana je odlučila da će odgoditi proizvodnju do [[1965.]] godine. Kao rezultat propalih pregovora, obje strane su odlučile napraviti tenkove na osnovi svojih prototipova. Njemački tenk je postao [[Leopard 1]], dok je francuski postao '''AMX-30'''.

Početkom [[1969.]], tenk AMX-30 i neke njegove inačice je naručila [[Grčka]], kojoj se kasnije pridružila i [[Španjolska]]. Daljnjih godina AMX-30 je izvezen u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Venezuela|Venezuelu]], [[Katar]], [[UAE|Ujedinjene Arapske Emirate]], [[Cipar]] i [[Čile]]. Do kraja proizvodnje napravljeno je ukupno 3.571 primjerak tenka AMX-30 i njegovih inačica. [[Španjolska]] i [[Venezuela]] su kasnije počele opsežne programe modernizacije kako bi produljile operativni vijek svojih vozila dovođenjem na moderniji standard. U [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]] [[1991.]], AMX-30 su bili u sastavu francuske i katarske vojske gdje su sudjelovali u borbama protiv iračkih snaga. No, do danas su Francuska i većina ostalih država korisnica zamijenili svoje AMX-30 s modernijim tenkovima.

== Historija i pozadina razvoja ==

Premda je njemačka okupacija [[Francuska|Francuske]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] privremeno omela i onemogućila razvoj [[Borbeno oklopno vozilo|borbenih oklopnih vozila]], skrivena istraživanja su omogućila Francuskoj da veoma brzo nakon svojeg [[Zapadno bojište Drugog svjetskog rata|oslobođenja]] sredinom [[1944.]] nadoknadi izgubljeno vrijeme.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz2&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 2.&lt;/ref&gt; Tijekom okupacije [[Francuska]] je tajno radila na oklopnom programu koji je [[1944.]] preuzela državna tvornica ''Atelier de Construction de Rueil'' (skraćeno ARL), čiji je daljnji razvoj programa u svojim pogonima rezultiralo projektiranjem i proizvodnjom tenka [[ARL 44]], čija je proizvodnja pokrenuta [[1946.]]&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990), str. 7.&lt;/ref&gt; [[Tenk]] je pokretao Maybach HL-230 motor snage 575 KS (429&amp;nbsp;kW) i bio je naoružan s 90&amp;nbsp;mm tenkovskim [[top]]om.&lt;ref&gt;de Mazarrasa ([[1990]]), str. 7.–8.&lt;/ref&gt; Iako je 48 tona teško vozilo bilo usporedivo s tadašnjim borbenim tenkovima u vatrenoj moći i snazi motora, imao je izrazite nedostatke uključujući zastarjele [[Gusjenica (mehanika)|gusjenice]].&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz2&quot;/&gt; Iako je bilo planirano proizvesti 600 primjeraka, konačan broj proizvedenih do [[1950.]] je bio 60 primjeraka. Iste godine su isporučeni 503. tenkovskoj pukovniji [[Francuska kopnena vojska|francuske vojske]].&lt;ref name=&quot;Mazarrasa8&quot;&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 8.&lt;/ref&gt; S obzirom da je [[ARL 44]] od samog početka razvoja smatran samo kao prijelazni tenk, rad na novom tenku je započeo već u ožujku [[1945.]]&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz2&quot;/&gt;

[[Datoteka:AMX-50.jpg|lijevo|mini|200px|AMX-50 u muzeju tenkova u Saumuru]]

Razvoj novog tenka je ponuđen petorici različitih proizvođača, uključujući ''Atelier de Construction d'Issy-les-Moulineaux'' (AMX), ''Forges et Chantiers de la Méditerranée'' (FCM), [[Renault]], ''Société Lorraine de Dietrich'' (SLD-Lorraine) i ''Société d'Outillage Mécanique et d'Usinage d'Artillerie'' (SOMUA).&lt;ref name=&quot;Mazarrasa8&quot;/&gt; Novo vozilo je bazirano na poslijeratnim potrebama za jednim borbenim tenkom.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz2&quot;/&gt; Novo vozilo je označeno kao [[AMX-50]] i njegova šasija i suspenzija su bili slični onima na njemačkom [[Panther]] tenku, kojeg je rabila francuska vojska odmah nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;Miller, str. 84.–85.&lt;/ref&gt; Specifikacije francuske vlade za novi [[tenk]] su bile pod jakim utjecajem njemačkog tenka [[Panther]] i težeg [[Tiger I]]. Francuska vojska je izričito htjela tenk s razinom oklopne zaštite starijih tenkova i vatrenom moći modernih tenkova.&lt;ref name=&quot;Jeudy 215&quot;&gt;Jeudy, str. 215.&lt;/ref&gt; Premda je dizajn posuđen s njemačkog tenka, uključujući Maybach 1000 KS (750&amp;nbsp;kW) snažan motor baziran na ranijem modelu i torzijske poluge osovinskih kotača, AMX-50 posjeduje i nekoliko originalnih značajki.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 2.–3.&lt;/ref&gt; Na primjer, AMX-50 ima oscilirajuću kupolu koja se sastoji od dva dijela, od kojih je jedan postavljen na oslonac donjeg dijela, pričvršćen na prsten kupole. Glavni top je postavljen na gornji dio, olakšavajući elevaciju i depresiju topa, a isto tako pojednostavljuje opremu [[SUP|sustava upravljanja paljbom]] i instalaciju sustava automatskog punjača topa.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz3&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 3.&lt;/ref&gt; Od tri konstruktora, [[Renault]] se povukao iz programa, dok je početkom [[1946.]] francuska vlada odabrala AMX i SOMUA za daljnji razvoj.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa8&quot;/&gt; Prototipovi su određeni kao M4 i AMX je dovršio svoj prototip [[1949.]], dok SOMUA nije bila gotova do [[1956.]] godine.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 8.–9.&lt;/ref&gt; AMX-ov prvi prototip je bio naoružan s 90&amp;nbsp;mm [[top]]om, dok je drugi [[prototip]] u srpnju [[1950.]] bio opremljen većim 100&amp;nbsp;mm topom.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz3&quot;/&gt; Iako je bilo namjere da se AMX-50 pusti u proizvodnju kao standardni srednji tenk [[Zapadnoeuropska unija|Zapadnoeuropske unije]]&lt;ref name=&quot;Jeudy 215&quot; /&gt;, zbog financijskih razloga i dolaska vojne pomoći iz [[SAD]]-a u obliku isporuke 856 [[M47 Patton]] tenkova&lt;ref&gt;These were delivered between [[1954]] and [[1956]]; Zaloga ([[1999.]]), str. 13.&lt;/ref&gt; originalni projekt je zaustavljen.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Miller85&quot;&gt;Miller, str. 85.&lt;/ref&gt; [[1951.]] godine odlučeno je da se program uklopi s projektom razvoja teškog tenka s još većim 120&amp;nbsp;mm tenkovskim [[top]]om; iako su napravljena tri prototipa, ovaj projekt je također napušten [[1956.]] godine, uglavnom zbog neuspjeha u razvoju dovoljno jakog motora.&lt;ref name=&quot;Jeudy 215&quot; /&gt;

[[Datoteka:CB2.jpg|desno|mini|200px|Char Batignolles-Châtillon]]

[[Francuska]] je projekt [[AMX-50]] tenka [[1951.]] privremeno službeno napustila kao i plan proizvodnje srednjeg tenka.&lt;ref name=&quot;Jeudy 252&quot;&gt;Jeudy, str. 252.&lt;/ref&gt; Očekivalo se da će [[Zapadna Njemačka]] uskoro dobit dopuštenje da se ponovno naoruža i [[Nijemci]] su počeli preuzimati opremanje svojih oružanih snaga s gomilanjem jeftinijih lakih, ali relativno snažnih srednjih tenkova.&lt;ref name=&quot;Jeudy 252&quot;/&gt; Plan isporuke više tisuća takvih tenkova Nijemcima je uključivao i da Francuska usvoji ideju i plan stvaranja lakih tenkovskih &quot;Type 67&quot; oklopnih divizija, za koje je [[AMX-13|AMX-13/105]] posebno namijenjen.&lt;ref name=&quot;Jeudy 252&quot;/&gt; Privatni pothvat dizajniranja ciljanog tenka i ispunjenog jednakim zahtjevima je bio nešto malo veći ''Char Batignolles-Châtillon''. Izvedeni prototip gore spomenutog srednjeg tenka napravljen je [[1955.]] i dokazao je da je moguće proizvesti tenk s prvoklasnim topom koji ima oklopnu zaštitu prednjeg dijela ekvivalentnu s 80&amp;nbsp;mm debljine homogenog čeličnog oklopa i s ukupnom težinom od 30 tona. Ovaj prototip je ponovno probudio interes u razvoju srednjeg tenka.&lt;ref name=&quot;Jeudy 252&quot;/&gt;

Godine [[1956.]] obrambena radna skupina [[Zapadnoeuropska unija|Zapadnoeuropske unije]] zvana FINBEL ''(nazvana je prema [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Luksemburg]]u)'', koja je osnovana [[1953.]] i sastavljena od različitih stožera,&lt;ref&gt;Spielberger, str. 113.&lt;/ref&gt; konceptirala je odredbe specifikacija za novi srednji tenk koji bi na kraju zamijenio američke i britanske u službi u tim državama. Iste godine, [[Njemačka]] se pridružila radnoj skupini, što je promijenilo naziv skupine u FINABEL ''(dodano &quot;A&quot; označava ''Allemagne'',  &quot;Njemačku&quot;  u Francuskoj)'' i [[27. listopada]] [[1956.]] u gradu Colomb-Béchar dogovoren je bilateralni sporazum između Francuske i Njemačke o suradnji u izgradnji tenka.&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;&gt;Jeudy, str. 253.&lt;/ref&gt; Iako ostale države članice FINABEL-a nisu službeno sudjelovale,&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt; klasa je nazvana ''Europa-Panzer'' kako bi se naglasila povezanost projekta s [[Europa|Europom]] i stručnjaci iz svih zemalja članica su sudjelovali u procesu razvoja.&lt;ref&gt;Spielberger, str. 124.&lt;/ref&gt;

Specifikacije (FINABEL 2A5)&lt;ref name=&quot;Caiti33&quot;&gt;Caiti, str. 33.&lt;/ref&gt; za novi tenk su tražile laki i pokretni borbeni tenk, postavljajući limit težine na 30 tona i osobine teško oklopljenog vozila stavile kao kompromis.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 3.–5.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hilmes, str. 16.–17.&lt;/ref&gt; Francuski i njemački inženjeri su tijekom konferencije u [[Bonn]]u dana [[13. veljače]] [[1957.]] definirali potrebe za budući tenk. To uključuje maksimalnu širinu do 3,15 metara, visinu do 2,15 metara i 105&amp;nbsp;mm tenkovski [[top]] kojeg će razviti francusko-njemački vojni istraživački institut u gradu [[Saint Louis]].&lt;ref&gt;Mercillon, str. 38.&lt;/ref&gt; Novi tenk je trebao imati zrakom hlađeni benzinski motor, torzijske poluge suspendirane s hidrauličnim šokovima, odnos snage i težine od barem 30 KS/t i radijus kretanja od 350&amp;nbsp;km. U svibnju, [[Italija]] se pridružila, bez ikakvog materijalnog doprinosa projektu zato što nakon rata nije imala biroe za razvoj tenkova.&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt; Iste godine, 28. studenog,&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt; francusko i njemačko ministarstvo obrane u [[Pariz]]u su dogovorili ugovor koji će dopustiti objema državama da proizvedu dva prototipa odvojeno.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 9.&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, projekt je dobio prvu prijetnju kada je [[Charles de Gaulle]] preuzeo vlast u Francuskoj, stvarajući Petu republiku: ugovor u Parizu je kao glavni cilj imao razvoj zajedničkog [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] i [[17. lipnja]] [[1958.]], no de Gaulle je odlučio odbiti [[Njemačka|Njemačku]] i [[Italija|Italiju]] kako se ne bi protivio [[SAD]]-u i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Ovo je navelo Njemačku da izgubi interes za projekt razvoja zajedničkog tenka.&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt;

Francuski prototipovi su razvijeni i proizvedeni od strane ''Atelier de Construction d'Issy-les-Moulineaux'' pod upravom generala [[Joseph Molinié|Josepha Moliniea]] od ''Direction des Études et Fabrications d'Armements'' (DEFA, kasnije ''Direction Technique des Armements Terrestres'')&lt;ref&gt;Foss (1986), str. 21.&lt;/ref&gt; i AMX-ovog glavnog inženjera Heisslera.&lt;ref name=&quot;Jeudy 254&quot;&gt;Jeudy, str. 254.&lt;/ref&gt; Prvi prototip je dovršen u rujnu [[1960.]], testiran od veljače [[1961.]], a drugi s poboljšanim daljinomjerom i [[Gusjenice (mehanika)|gusjenicama]] je dovršen u srpnju [[1961.]] Ova prva vozila su imala vrlo zaobljenu kupolu, kao promišljena imitacija kupole sa [[SSSR|sovjetskog]] [[T-55|T-54]] i Sofam benzinski motor. Ostalih sedam s poboljšanom zaglađenom lijevanom kupolom su proizvedeni između [[1961.]] i [[1963.]] godine.&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz5&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 5.&lt;/ref&gt; Rad na njemačkim prototipovima su dodijeljena dvama timovima. Tim A se sastojao od tvrtki [[Porsche]], Maschinenbau Kiel i Luther &amp; Jung. Tim B se sastojao od tvrtki Ruhrstahl, Rheinstahl-HANOMAG i Henschel.&lt;ref&gt;Jerchel, str. 3.–4.&lt;/ref&gt; Drvene makete u prirodnoj veličini su dovršene [[1959.]], dok su prva dva prototipa dovršena do [[1961.]] (dovršio ih je Tim A).&lt;ref name=&quot;Jerchel4&quot;&gt;Jerchel, str. 4.&lt;/ref&gt;

== Razvoj i opis ==

[[Charles de Gaulle|De Gaulle]] je odlučio da [[Francuska]], iako službeno i dalje ostaje članicom, ne će sudjelovati u [[NATO]] savezu. Ova odluka je prouzročila puknuće veza između Francuske i Zapadne Njemačke, koja je počela naglašavati važnost standardizacije s američkom opremom, osobito u naoružanju i provođenja nove [[NATO]]-ove politike uporabe dizelskih motora koji mogu rabiti više vrsta goriva.&lt;ref name=&quot;Jeudy 254&quot;&gt;Jeudy, str. 254.&lt;/ref&gt; Njemački ministar obrane [[Franz Josef Strauss]] počeo se protivit projektu zajedničkog tenka.&lt;ref name=&quot;Jeudy 254&quot;/&gt; U srpnju [[1963.]] Njemački odbor za obranu [[Bundesrat]] je odlučio naručiti &quot;čistokrvni&quot; njemački tenk.&lt;ref name=&quot;Spielberger128&quot;&gt;Spielberger, str. 128.&lt;/ref&gt; Francuska vlada je kao odgovor na njemačku odluku postupila na isti način.&lt;ref name=&quot;Caiti33&quot; /&gt;

Unatoč tome usporedna testiranja su održana u Mailly-le-Campu, Meppenu, Bourgesu i Satoryu&lt;ref name=&quot;Caiti33&quot; /&gt; između 5 francuskih i 5 njemačkih prototipova u vremenu od kolovoza do listopada [[1963.]] pod [[Italija|talijanskim]], [[Nizozemska|nizozemskim]], [[Belgija|belgijskim]] i [[SAD|američkim]] nadzorom.&lt;ref name=&quot;Spielberger128&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Jerchel, str. 6.&lt;/ref&gt; Francuski prototip je dobio odvojenu nacionalnu oznaku - ''AMX 30''.&lt;ref name=&quot;Spielberger128&quot;/&gt; Testiranja su pokazala da njemački prototip, koji je 1. listopada isto dobio svoje nacionalno ime ''[[Leopard 1|Leopard]]'', ima puno bolju pokretljivost i akceleraciju.&lt;ref name=&quot;Spielberger128&quot;/&gt; Francuska vlada je izjavila da ne će moći pokrenuti proizvodnju novog tenka do [[1965.]],&lt;ref&gt;Jerchel, str. 7.&lt;/ref&gt; zato što su [[Nijemci]] odbili ugraditi francusko-njemački 105&amp;nbsp;mm tenkovski top. Umjesto njega, odabrali su britanski [[Royal Ordnance L7]] koji je istog promjera, čijih su 1500 primjeraka naručili u jeseni [[1962.]],&lt;ref name=&quot;Jerchel4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Spielberger, str. 117.&lt;/ref&gt; a njemačka početna nastojanja da proizvode zajednički tip streljiva dostatne kvalitete u tvrtki [[Rheinmetall]] su propali.&lt;ref name=&quot;Jeudy 254&quot;/&gt; Prijedlog za spas projekta da se kombinira francuska kupola i njemačka šasija su propali.&lt;ref name=&quot;Jeudy 254&quot;/&gt; Kao rezultat svega, program je okončan, a francuska i njemačka strana su definitivno odlučile da će usvojiti dva odvojena tenka.&lt;ref&gt;Hilmes, str. 17.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Amx30 065 bayard.jpg|lijevo|mini|200px|Jedan od dva pred proizvodnih modela iz 1965.]]

[[Prototip]]ovi tenka AMX-30 su težili 32,5 tona i bili su zbijenih dimenzija. Bili su širine 3,1 metar što se može usporediti samo sa [[Švicarska|švicarskim]] [[Panzer 61|Panzerom 61]] i visinu 2,18 metara što se može usporediti samo sa [[SSSR|sovjetskim]] [[T-55]]. U usporedbi sa [[AMX-50]], AMX-30 je imao konvencionalnu kupolu zato što je otkriveno da je puno teže zatvoriti oscilirajuće kupole od prodora [[Radioaktivnost|radioaktivne prašine]] i [[Voda|vode]] kada je tenk u vodi.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz5&quot;/&gt; Oscilatorne kupole su imale i veliku balističku manu u području između spoja kupole i tijela tenka.&lt;ref&gt;Simpkin, str. 139.&lt;/ref&gt; Prva dva prototipa su originalno pogonili motori snage 720 KS zvani SOFAM 12 GSds koji su paljeni svjećicama. Kasnije je ugrađen dizelski motor koji može rabiti više goriva, razvijen u tvrtci [[Hispano-Suiza]]. Sedam prototipa tenka AMX-30 iz [[1963.]] je kasnije nadograđeno s novim dizelskim motorom.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz6&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 6.&lt;/ref&gt; Dva sljedeća prototipa koji su bili pred produkcijska vozila su dovršeni u studenom [[1965.]]&lt;ref name=&quot;Jeudy 255&quot;&gt;Jeudy, str. 255.&lt;/ref&gt;

Prva proizvodna inačica tenka AMX-30 nazvana je ''AMX 30B'' da bi se razlikovala od prototipova ''AMX 30A''.&lt;ref&gt;Crow, str. 140.&lt;/ref&gt; Prvi primjerci su dovršeni u lipnju [[1966.]], proizvedeni sa zavarenim i lijevanim tijelom tenka i u potpunosti lijevanom kupolom.&lt;ref name=&quot;Miller85&quot;/&gt; Produkcijska inačica imala je borbenu masu od 36 tona.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz8&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 8.&lt;/ref&gt; AMX-ova obrana i preživljavanje na bojištu je bazirana na pokretljivosti. Francuski inženjeri su vjerovali kako će tenkova pokretljivost biti od veće koristi nego običan [[Čelik|čelični]] [[oklop]]. Kao rezultat njihovog mišljenja, AMX-30 je imao tanji [[oklop]] od većine ostalih glavnih borbenih tenkova koji su bili u to vrijeme u proizvodnji.&lt;ref name=&quot;Foss14&quot;&gt;Foss (1976.), str. 14.&lt;/ref&gt; Kupola je imala maksimalnu debljinu [[oklop]]a 50&amp;nbsp;mm, a bio je zakošen za 70&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; na prednjem dijelu i 23&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; na bočnim stranama, što je pružalo zaštitu od 20-milimetarskog penetrirajućeg  [[projektil]]a.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 28.&lt;/ref&gt; Vrijednosti za efektivne debljine ukošenog oklopa su: 79&amp;nbsp;mm za prednji dio tijela, 59&amp;nbsp;mm za dočni prednji dio tijela, 30&amp;nbsp;mm za stražnje bočne strane tijela, 15&amp;nbsp;mm za podnicu i krov tijela, 80,8&amp;nbsp;mm za čeoni oklop kupole, 41,5&amp;nbsp;mm za bočne strane kupole, 50&amp;nbsp;mm za stražnji dio kupole i 20&amp;nbsp;mm za krov kupole.&lt;ref name=&quot;Foss(1986)28&quot;&gt;Foss (1986.), str. 28.&lt;/ref&gt; Dodatna zaštita je ponuđena ugradnjom [[Oružje za masovno uništenje|nuklearno, biološkog i kemijskog]] zaštitnog seta ''(NBK)'' u koji je uključen ventilacijski sustav.&lt;ref&gt;Miller, p. 88; de Mazarrasa (1990), p. 28&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AMX-30.JPG|desno|mini|AMX-30 FORAD (''Force Adverse''), predstavlja sovjetski [[T-72]] na manevrima]]
[[Datoteka:AMX-30 gun img 2354.jpg|mini|lijevo|200px|Ožlijebljena topovska cijev AMX-30 tenka. Na slici se mogu vidjeti žlijebovi koji se nalaze na unutarnjoj strani cijevi koji daju potrebnu rotaciju ispaljenoj granata]]

Jedna od jedinstvenih karakteristika tenka AMX-30 je bio Obus à Charge Creuse de 105&amp;nbsp;mm Modèle F1 (Obus G) [[HEAT]] projektil&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz8&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 8.&lt;/ref&gt; i Modele F1 jednodijelni čelični 105&amp;nbsp;mm glavni [[top]]. Cijev topa je imala prstenove od [[Legura|legure]] [[magnezij]]a kako prilikom zagrijavanja ne bi došlo do deformacije cijevi.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 21.–22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The gun was protected from bending with a magnesium alloy thermal sleeve; Ogorkiewicz, str. 8.&lt;/ref&gt; [[HEAT]] [[bojna glava]] je patila od stabilizirane vrtnje zbog paljbe iz ožlijebljene cijevi topa&lt;ref&gt;Ferrari, str. 87.&lt;/ref&gt;, što je natjeralo Francuze da razviju granatu Obrus G&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz6&quot;/&gt;, (Gresse).&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt; [[Projektil]] Obrus G je bio sastavljen od dva glavna dijela, uključujući vanjsku čahuru i suspendiranu unutarnju čahuru koje su međusobno odvojene kugličnim ležajem. To je omogućilo projektilu da se prilikom izlaska iz topa ne vrti i zbog toga je imao veću učinkovitost od normalno stabilizirane [[HEAT]] granate. Unutarnja čahura se nije vrtjela omogućujući bojnoj glavi da djeluje s maksimalnom učinkovitosti. Bojna glava koja je sadržavala 780 grama [[heksolit]]ea&lt;ref name=&quot;Caiti34&quot;&gt;Caiti, str. 34.&lt;/ref&gt; i mogla je probiti 400&amp;nbsp;mm čeličnog oklopa. Bila je učinkovita protiv tenkova na udaljenostima do 3000 [[metar]]a. Zbog toga što je kombinirala dobru učinkovitost penetracije i dovoljno veliki domet u svoje je vrijeme bila smatrana kao &quot;idealna granata&quot;.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz6&quot;/&gt; AMX-30 je bio dizajniran i za paljbu OCC F1 Mle.60 [[HE|visokoeksplozivnog]] projektila, SCC F1 trening granata i OFUM PH-105 F1 dimnih granata.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 23.&lt;/ref&gt; Glavni top je bio suspregnut s trzajnom kočnicom, koja je imala maksimalni intenzitet od 400&amp;nbsp;mm i imala elevaciju od -8 stupnjeva do 20 stupnjeva. Naoružanje kupole je prošireno koaksijalno montiranom 12,7&amp;nbsp;mm [[M2 Browning|M2 Browning strojnicom]]. Zapovjednik tenka je mogao rabiti 7,62&amp;nbsp;mm protuzrakoplovnu [[Strojnica|strojnicu]] postavljenu na krov kupole.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa22&quot;&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 22.&lt;/ref&gt; Borbeni komplet se sastojao od 50 105&amp;nbsp;mm granata,&lt;ref name=&quot;Mazarrasa22&quot;/&gt; 748 metaka za 12,7&amp;nbsp;mm strojnicu i 2.050 metaka za 7,62&amp;nbsp;mm protuzrakoplovnu strojnicu.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 24.&lt;/ref&gt; Zapovjednik tenka je imao kupolu koja je nudila deset [[vizir]]a za pregled u 360&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; i binokularni teleskop s uvećanjem 10 puta. Zapovjednik je imao i optički daljinomjer. Topnik je imao teleskopski vizir za top i dva periskopa za motrenje.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz8&quot;/&gt;

[[Datoteka:AMX-30 2 Bovington.jpg|desno|mini|200px|AMX-30B u [[Bovington Tank Museum]]]]

Serijska verzija AMX-30B je opremljena s Hispano-Suiza HS-110 dizelskim motorom koji je postavljen u stražnji dio tijela tenka. Dvanaestcilindrični motor [[Obujam|obujma]] 28,8 litara i snage 720 KS (540&amp;nbsp;kW) mogao se na [[Bojište|bojnom polju]] zamijeniti u 45 minuta. Maksimalna cestovna [[brzina]] tenka bila je 65&amp;nbsp;km/h. Tenk s maksimalnom količinom od 970 [[Litra|litara]] goriva u spremniku ima domet kretanja do 600 [[kilometar]]a.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 9.&lt;/ref&gt; Kao pogonsko gorivo može koristiti [[dizel]], [[kerozin]] i [[benzin]]. Snaga motora se prenosi preko Gravina G.H.B.200C dvostruke centrifugalne spojke.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 26.&lt;/ref&gt; Mjenjač je bio mehanički AMX 5-SD-200D s pet brzina za naprijed i pet za unatrag. Ova transmisija je bila po uzoru na transmisiju na [[Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu|njemačkom]] tenku [[Panther]] i bazirana je na projektu koje je započeo [[1938.]] godine. Transmisija je bila od AMX-ovih glavnih promašaja i uzroka problema. Vozač je morao sam mijenjati brzine u točno određenim trenucima čak i ako se [[tenk]] kreće po teškom terenu.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 27.&lt;/ref&gt; Tenkova težina je raspodijeljena na pet dvostrukih [[kotač]]a sa svake strane načinjenih od [[Legura|legure]] [[aluminij]]a. Kotači su [[Guma|gumom]] presvučenim, i pokretali su gusjenice širine 570&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 10.&lt;/ref&gt; [[Tenk]] je mogao savladati vodenu prepreku dubine do 1,3 metra bez ikavke pripreme, do 2 metra s manjim pripremama i do 4 metra s punom pripremom.&lt;ref name=&quot;Foss14&quot;/&gt; Puna priprema uključivala je dodavanjem disalice, instalaciju prednje ploče koja se postavila na prednji dio tijela preko otvora za hlađenje motora&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 9.–10.&lt;/ref&gt; i postavljanjem infracrvene vozačke opreme koja je uključivala i [[reflektor]].&lt;ref name=&quot;Miller85&quot;/&gt; Godine [[1969.]] napravljeno je jedno specijalno vozilo za trening zarona. Vozilo je nazvano ''AMX 30 Gloutte'' ''(od [[Francuski|francuskog]] ''faire glouglou'', &quot;grgljati&quot;)'' i bilo je bez [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] i motora. Mogao se preko rampe mogli spustiti u vodu uz pomoć [[Vitlo|vitla]]. Bio je opremljen s cijevi za brzi bijeg iz vozila.&lt;ref&gt;Jeudy, str. 257.&lt;/ref&gt;

=== Modernizacija ===

Tijekom proizvodnje napravljene su mnoge izmjene i poboljšanja. One uključuju ugradnju stabilizacije topa od [[1971.]] godine i od [[1972.]]&lt;ref&gt;Crow, str. 141.&lt;/ref&gt; zamjena originalne koaksijalno ugrađene teške [[Strojnica|strojnice]] s višenamjenskim M-693 F2 20&amp;nbsp;mm automatskim [[top]]om koji se rabi protiv lako oklopljenih vozila i niskoletećih [[zrakoplov]]a i [[helikopter]]a, s mogućnošću elevacije od -8 do 40 stupnjeva.&lt;ref name=&quot;Caiti34&quot;/&gt; Automatski top može gađati ciljeve na zemlji na udaljenostima do 1500 m ili niskoleteće ciljeve ''([[Helikopter]]e)'' do 1000 m udaljenosti. Svi tenkovi u francuskoj vojsci su na kraju dovedeni na taj noviji standard; klasifikacijska oznaka je i dalje ostala ''AMX 30B''.&lt;ref name=&quot;Jeudy 256&quot;&gt;Jeudy, p. 256&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AMX30.jpg|mini|lijevo|200px|AMX-30B2]]
[[Datoteka:AMX30B2Brennus.jpg|mini|lijevo|200px|AMX-30B2 BRENUS]]

Početkom [[1973.]], samo sedam godina nakon početka serijske proizvodnje, francuzi su započeli program razvoja buduće modernizacije tenka.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 71.&lt;/ref&gt; Rezultat tog programa bio je '' AMX 30 Valorisé'' (&quot;poboljšani AMX-30&quot;).&lt;ref name=&quot;Caiti37&quot;&gt;Caiti, str. 37.&lt;/ref&gt; U lipnju [[1979.]] francuska vojska je odlučila izgraditi nove ali i modernizirati postojeće tenkove AMX-30 s poboljšanim sustavom za upravljanje paljbom ([[SUP]]) i novom transmisijom i označiti ih kao AMX-30B2.&lt;ref name=&quot;Miller89&quot;&gt;Miller, str. 89.&lt;/ref&gt; Prvi novo proizvedeni tenk je ušao u službu u siječnju [[1982.]]&lt;ref&gt;Foss (1986.), str. 24.&lt;/ref&gt; Novi COTAC APX M-508 sustava za upravljanje paljbom uključivao je ugradnju laserskog daljinomjera i termovizije.&lt;ref&gt;Bishop, str. 220.&lt;/ref&gt; Iako je bilo ideja da se promjer glavnog topa poveća sa 105&amp;nbsp;mm na 120&amp;nbsp;mm, to nije napravljeno. Umjesto većeg topa poboljšano je streljivo za 105&amp;nbsp;mm top. Uvedena je nova stabilizirana probojna granata ([[APFSDS]]). Izvorni motor je zamijenjen za poboljšanu verziju znanu kao HS-110.2 maksimalne snage 680 KS (510&amp;nbsp;kW). Slaba transmisija je zamijenjena s poluautomatskom SESM ENC200&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SESM ENC200 |url=http://www.renk.newsfactory.de/cms_media/objekte/265-ENC_200.pdf |access-date=2015-04-28 |archivedate=2011-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719065520/http://www.renk.newsfactory.de/cms_media/objekte/265-ENC_200.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; transmisijom s hidrodinamičkim pretvaračem okretnog momenta i hidrostatičkim uređajem za upravljanje. Suspenzija je bila poboljšana usvajanjem novih torzijskih poluga i šokova kojima je povećan vertikalni otklon kotača koji nose [[Gusjenica (mehanika)|gusjenice]]&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 72.&lt;/ref&gt; i sveukupno je povećana tenkova terenska ''([[Engleski|eng.]] off-road)'' pokretljivost.&lt;ref&gt;Simpkin, str. 106.&lt;/ref&gt; Od [[1998.]] francuska vojske je započela zamjenu motora u AMX-30 tenkovima i njegovim inačicama s 500 Renault Mack E9 motora snage 750 KS.&lt;ref name=&quot;Foss(2005)30&quot;&gt;Foss (2005.), str. 30.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AMX-30B2 img 2368.jpg|mini|desno|200px|Pogled na stražnji dio AMX-30B2]]

U devedesetima razvijen je i eksplozivno-reaktivni oklop nazva BRENUS ili Brennus&lt;ref&gt;Jeudy, str. 265.&lt;/ref&gt;, koji je bio namijenjen postavljanu na AMX-30B2 inačicu tenka, ali su ovim dodatnim oklopom opremljene samo dvije tenkovske pukovnije, koje su u vrijeme mira u sastavu 1. i 2. pukovnije unutar francuskih brzih snaga.&lt;ref name=&quot;Miller89&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Foss (2003.), str. 429.&lt;/ref&gt; Ostale dvije pukovnije&lt;ref&gt;Berthemy, str. 18.&lt;/ref&gt; u svom sastavu imaju AMX-30 tenkove na koje je moguće postaviti novi oklop.&lt;ref name=&quot;Foss(2005)30&quot;/&gt; Oklop BRENUS se sastoji od 112&lt;ref&gt;Berthemy, str. 17&lt;/ref&gt; GIAT BS (''Brique de Surblindage'') G2 eksplozivno-reaktivne kutije čija je ukupna težina 1,7 tona. Ovaj oklop pruža zaštitu istovjetnu s homogenim [[Čelik|čeličnim]] [[oklop]]om postavljenim pod kutom od 60&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Foss(2005)30&quot;/&gt;

U novije vrijeme AMX-30 se koristi kao testna platforma za nekoliko ''„stealth“'' tehnologija, uključujući zračno hlađenje površine tijela tenka i uporaba vizualnih [[kamuflaža]]. Ovaj prototip je znan i kao ''Démonstrateur Furtif à Chenille''.&lt;ref&gt;Biass &amp; Richardson, str. 62.&lt;/ref&gt;  Njegovo tijelo i kupola su u potpunosti prekriveni s nadgradnjom konstruiranom s pločama stavljenim pod određenim kutom napravljenih od materijala koji upija radarsko zračenje.&lt;ref name=&quot;Foss(2005)30&quot;/&gt;

=== Usporedba sa sličnim tenkovima ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style=&quot;border-collapse:collapse; text-align:left;&quot; summary=&quot;Characteristics of the Patton series, AMX-30 and Leopard tanks&quot;
|- style=&quot;vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;&quot;
!
! style=&quot;text-align:left;&quot; | [[M60 Patton|M60A3 Patton]]&lt;ref&gt;Lathrop &amp; McDonald, str. 28.&lt;/ref&gt;
! style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Leopard 1]]&lt;ref&gt;Jerchel, str. 28.&lt;/ref&gt;
! style=&quot;text-align:left;&quot; | AMX-30&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 20.&lt;/ref&gt;
! style=&quot;text-align:left;&quot; | [[T-55]]&lt;ref&gt;Zaloga (2004.), str. 29.&lt;/ref&gt;
! style=&quot;text-align:left;&quot; | [[T-62]]&lt;ref&gt;Zaloga (1979.), str. 20.&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Masa
| 55,6 tona
| 42,2 tona
| 36 tona
| 36 tona
| 40 tona
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Top 
| 105&amp;nbsp;mm [[Royal Ordnance L7|L7A3]] ožlijebljeni 
| 105&amp;nbsp;mm [[Royal Ordnance L7|L7A3]] ožlijebljeni 
| 105&amp;nbsp;mm L/56 F1 ožlijebljeni
| 100&amp;nbsp;mm [[D-10 enkovski top|D-10T2S]] ožlijebljeni
| 115&amp;nbsp;mm U-5T glatkocijevni
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Streljivo
| 63 granate
| 55 granata
| 50 granata
| 43 granate
| 40 granata
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Doseg
| 480&amp;nbsp;km
| 600&amp;nbsp;km
| 600&amp;nbsp;km
| 500&amp;nbsp;km
| 450&amp;nbsp;km
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Snaga motora
| 560&amp;nbsp;kW&lt;br/&gt;(750 KS)
| 620&amp;nbsp;kW&lt;br/&gt;(830 KS)
| 510&amp;nbsp;kW&lt;br/&gt;(680 KS)
| 430&amp;nbsp;kW&lt;br/&gt;(580 KS)
| 430&amp;nbsp;kW&lt;br/&gt;(580 KS)
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Najveća brzina (na cesti)
| 50&amp;nbsp;km/h
| 62&amp;nbsp;km/h
| 65&amp;nbsp;km/h
| 50&amp;nbsp;km/h
| 50&amp;nbsp;km/h
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Oklop (prednja strana kupole)
| 254&amp;nbsp;mm&lt;ref&gt;Gelbart, str. 21.&lt;/ref&gt;
| 60&amp;nbsp;mm zaobljena&lt;ref name=&quot;Foss(1986)40&quot;&gt;Foss (1986.), str. 40&lt;/ref&gt;
| 80,8&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;Foss(1986)28&quot; /&gt;
| 203&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;Foss(1986)94&quot;&gt;Foss (1986.), str. 94.&lt;/ref&gt;
| 242&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;Foss(1986)87&quot;&gt;Foss (1986.), str. 87.&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;text-align:right;&quot; | Oklop (čeona ploča tijela)
| 266,7&amp;nbsp;mm LOS&lt;ref&gt;Foss (1986.), str. 138.&lt;/ref&gt;
| 70&amp;nbsp;mm pod 60°&lt;ref name=&quot;Foss(1986)40&quot; /&gt;
| 79&amp;nbsp;mm LOS&lt;ref name=&quot;Foss(1986)28&quot; /&gt;
| 97&amp;nbsp;mm pod 58°&lt;ref name=&quot;Foss(1986)94&quot; /&gt;
| 102&amp;nbsp;mm pod 60°&lt;ref name=&quot;Foss(1986)87&quot; /&gt;
|}

== Verzije ==
[[Datoteka:AMX30ACRA.jpg|mini|desno|200px|Prototip AMX-30 ACRA]]

AMX-30 ima veliki broj različitih inačica, uključujući velik broj ostalih oklopnih vozila baziranih na istoj šasiji. Pojednostavljena inačica tenka ''(zvana „osnovni AMX-30“, [[Engleski|eng.]] &quot;basic AMX-30&quot;)'' namijenjena izvozu je dizajnirana bez infracrvenog vizira, periskopa i manje kompleksne zapovjednikove kupole. Ova inačica je i bez hermetičkog filtra za zrak, a manja 7,62&amp;nbsp;mm [[strojnica]] je montirana koaksijalno dok je veća 12,7&amp;nbsp;mm M2 strojnica pomaknuta na krov kupole. Razmatrana je i još jedna inačica tenka za francusku vojsku u čiju je kupolu ugrađen 142&amp;nbsp;mm tenkovski [[top]] sposoban ispaljivati supersonične ACRA ''(Anti-Char Rapide Autopropulsé)''&lt;ref&gt;Foss (1976.), str. 16.&lt;/ref&gt; protutenkovske projektile i visokoeksplozivne granate. Prototip ove verzije je dovršen [[1967.]] godine s novom lijevanom kupolom koja je dovoljno široka da primi naoružanje puno većeg [[Kalibar|kalibra]].&lt;ref&gt;Jeudy, str. 260.&lt;/ref&gt; Međutim visoka cijena ACRA projektila natjerala je francusku vojsku da napusti program [[1972.]] godine.&lt;ref name=&quot;Ogorkiewicz14&quot;&gt;Ogorkiewicz, str. 14.&lt;/ref&gt; Vozila bazirana na AMX-ovoj šasiji uključuju oklopno vozilo za popravke, nosač sklopivog mosta, samohodni protuzrakoplovni top, lansirno vozilo za taktički nuklearni projektil i samohodnu haubicu.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 14.–16.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:EPG-IMG 1755.jpg|mini|lijevo|200px|AMX-30D francuske vojske]]

=== AMX-30D ===

Oklopno vozilo za popravke ''(Inženjersko vozilo)'', znano kao '''AMX-30D''' (AMX-30 ''Dépanneur-Niveleur'') dizajnirano je kako bi moglo popraviti ili pomoći glavnim borbenim vozilima na bojištu. Rad na AMX-30D vozilu je počeo [[1966.]] kao dio istraživanja francuske vojske u svrhu razvoja vozila za popravak primarno namijenjen popravku AMX-30 tenkova. Prototip vozila je proizveden i dostavljen na testiranja [[1971.]] godine, a u veljači [[1973.]] prva pred serija od pet vozila je predana vojsci. Iste godine, dodatnih 100 AMX-30D je naručeno, a njihova proizvodnja je započela [[1975.]]&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 36.&lt;/ref&gt;  Vozilo za popravke je bilo opremljeno s vitlom koje je pokretano uz pomoć motora vozila, s mogućnošću izvlačenja maksimalno 35 tona težine. Vozilo je imalo i teški vučni kabel dužine 80 metara, dok je dodatni vučni kabel bio dužine 120 metara i kompatibilan s vučom do 20 tona težine kada se radi o izvlačenju vozila koje se nalazi ispred prednjeg djela AMX-30D. U drugačijim slučajevima vozilo mora biti osigurano s pomičnim rekvizitima koja se nalaze na vozilu i lopatica buldožera mora biti spuštena na zemlju. Kran može podići 3,29 tona težak motor i 10 tona tešku kupolu. Umjesto kupole AMX-30D ima krovnu nadgradnju i teži 36 tona, iako s ugrađenim jačim pogonskim motorom može težiti do 40 tona. Vozilo za samozaštitu ima postavljenu 7,62&amp;nbsp;mm strojnicu.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 16.&lt;/ref&gt; AMX-30D ima maksimalnu cestovnu brzinu od 60&amp;nbsp;km/h i maksimalan domet do 500&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 37.&lt;/ref&gt;

=== AMX-30H ===

AMX-30 nosač mosta ili ''Poseur de pont'' sastoji se od AMX-30 šasije s kutijastom krovnom nadogradnjom koja nosi sklopivi most. [[Most]] je dug 22 metra i može pružiti prijelaz preko površine širine do 20 metara. Most je širok 3,1 metar, ali širina se može povećati na 3,95 metara koristeći dodatne ploče. Može izdržati težinu do 46 tona.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 16.–18.&lt;/ref&gt; Razvoj nosača mosta započeo početkom [[1963.]], iako razvoj prototipa nije počeo do srpnja [[1967.]] godine. Prototip je dovršen [[1968.]] i nazvan AMX-30H, ali nije prihvaćen za danji razvoj do rujna [[1971.]] kada se naručuje prva pred serija od 5 vozila. Vozila su dostavljena [[16. listopada]] [[1972.]] nakon čega su ocjenjivana i testirana. Godine [[1975.]] AMX-30H je proglašen standardnim sklopivim mostom u francuskoj vojsci iako niti jedno serijsko vozilo nikada nije naručeno.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 37.–38.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Pluton 034.jpg|mini|desno|200px|Samovozni lanser taktičke nuklearne rakete [[Pluton (projektil)|Pluton]]]]

=== AMX-30DCA ===

Razvoj samohodnog zrakoplovnog topa je započeo [[1969.]] za moguću potrebu francuske vojske i za izvoz. Iako francuska vojska nije naručila niti jedan primjerak ovog vozila, [[1975.]] [[Saudijska Arabija]] je naručila poboljšanu verziju označenu kao AMX-30SA.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa38&quot;&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 38.&lt;/ref&gt; Sustav je postavljen na šasiju AMX-30 i razvijen za obranu protiv nisko letećih prijetnji. Glavne dijelove sustava čine dva Hispano-Suiza 30&amp;nbsp;mm 831 A automatska topa, usklađenih s ''Oeil-noir'' sustavom za upravljanjem paljbe ([[SUP]]). Isti sustav je već otprije bio instaliran na šasiju lakog tenka [[AMX-13]]. Proizvodnja ovog vozila započela je [[1962.]], a postavljanje na AMX-30 omogućilo je veću šasiju na koju bi S 401 A kupola mogla biti montirana uz vrhunsku mobilnost. Teža šasija AMX-30 također je omogućila stabilniju platformu za topove i omogućila da se uz sustav nosi puno više potrebne municije (1200 metaka u usporedbi sa 600 koliko je nosio [[AMX-13]]). Topovi su napravljeni da mogu ispaljivati 5 metaka ili 15 metaka u jednom ciklusu s maksimalnom brzinom paljbe od 650 metaka u minuti. Topove kontrolira analogno [[računalo]] koje je primalo podatke s Doppler [[radar]]a koji se, kada nije bio u uporabi, mogao spustiti u oklopnu kutiju da se zaštiti od oštećenja. Radar je ovisio o vizualnom praćenju mete tako da je mogao raditi samo po vedrom vremenu.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, pp. 18–19&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AMX-30 Roland img 2305.jpg|mini|lijevo|200px|Pogled na lijevu stranu lansera raketa zemlja-zrak „[[Roland (rakete)|Roland]]“ u borbenom položaju]]
[[Datoteka:AMX-30 Roland mg 7759.jpg|mini|lijevo|200px|AMX-30R sa spuštenim lansirnim cijevima i radarom]]

=== Samohodni lanseri ===
Tri raketna sustava su bila razvijena za montažu na tijelo tenka AMX-30.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa38&quot; /&gt;

==== Pluton ====
Prepoznajući potrebu za samohodnim lanserom taktičkih nuklearnih [[raketa]] francuska vojska je započela razvoj rakete Pluton [[1963.]] Sljedeće godine, [[1964.]] program je bio zaustavljen i umjesto njega francuska vojska se opredijelila za raketu velikog dometa kompatibilnu s lansiranjem s lansera montiranog na šasiju vozila AMX-30. Ugovor za razvoj sustava je osnovan [[1968.]] Prvi prototip je ubrzo dostavljen i testiran između srpnja i kolovoza [[1970.]], nakon čega je izrađen drugi prototip [[1971.]] Još dva prototipa su proizvedena [[1972.]] Sljedeće godine vozilo je ušlo u serijsku proizvodnju i do [[1. svibnja]] [[1974.]] četiri vozila su dostavljena 3. Topničkoj pukovniji ''([[Engleski|eng.]] 3rd Artillery Regiment)''.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa39&quot;&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 39.&lt;/ref&gt; Sama [[raketa]] teži 2,4 tone i dugačka je 7,6 metara. Rabeći pojednostavljeni sustav vođenja i [[raketni motor]], raketa Pluton je imala maksimalan domet od 120&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Ogorkiewicz, str. 19.–20.&lt;/ref&gt;

==== AMX-30R ====
Drugi raketni sustav je AMX-30R ''(Roland)'', platforma za lansiranje [[Roland (rakete)|Roland]] raketa zemlja-zrak. Razvoj ovog vozila je započeo [[1974.]] godine. Pet vozila je proizvedeno u prvoj pred seriji koja je dovršena do [[1977.]], a već iste godine je naručeno 183 ovakvih vozila.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 39.–40.&lt;/ref&gt; Sustav Roland je uključivao pravokutno nadgrađe, više od onog na AMX-30D i Pluton, u koje se nalazio radarski sustav i na kojem su montirane dvije lansirne tube na svakoj strani, s automatskim sustavom za punjenje koje je pohranjivalo 8 raketa u rezervi unutar tog nadgrađa. Rolandov istraživački [[radar]] je imao domet 16&amp;nbsp;km.

==== AMX-30SA ====
Treći raketni sustav, zvan AMX-30SA je razvijen [[1975.]] za [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]]. Sustav se sastojao od lansera za rakete zemlja-zrak SA-10 ''Shahine'' koje je razvio i proizvodio Thomson-CSF. Lansirno vozilo je bilo skoro u potpunosti bazirano na AMX-30R vozilu.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 40.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AuF1 of Saudi Arabia.JPEG|mini|desno|200px|[[AU-F1 GCT|GCT]] u službi u Saudijskoj Arabiji]]

=== AMX-30 AuF1 ===
{{Glavni|AU-F1 GCT}}

[[AU-F1 GCT|AMX 30 AuF1]] punim imenom ''Canon automoteur de 155 GCT'' (''Grande Cadence de Tir'', velika brzina paljbe) je razvijen na temelju šasije AMX-30 kako bi pružio taktičku topničku potporu jedinicama u francuskoj vojsci. U veliku kupolu je montirana 155&amp;nbsp;mm [[haubica]] duljine cijevi 40 [[kalibar]]a. Haubica je opremljena automatskim punjačem koji omogućuje maksimalnu brzinu paljbe od osam granata u minuti, a maksimalni domet joj je 23,5&amp;nbsp;km. Kupola omogućuje elevaciju topa do 66 stupnjeva i može se okrenuti u svih 360 stupnjeva. Vozilo u tijelu nosi 42 granate.&lt;ref&gt;Orgokiewicz, str. 20.&lt;/ref&gt; Odluka o dizajniranju samohodne haubice datira još iz [[1969.]] s prvim dovršenim prototipom [[1972.]] godine. Do [[1979.]] napravljeno je ukupno 7 prototipova i šest pred serijskih vozila, nakon kojih je proizvedeno 110 samohodnih haubica. Ova narudžba je kasnije povećana na 190 haubica.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 40.–41.&lt;/ref&gt;

=== AMX-30S ===
[[Datoteka:AMX-32 img 2369.jpg|mini|desno|200px|AMX-32]]
Verzija AMX-30S izvedena je [[1973.]] godine i namijenjena je izvozu u zemlje s [[tropska klima|tropskom klimom]]. Jedina vidljiva razlika od standardnog tenka AMX-30 je postojanje štitnika gusjenica. Ovaj tenk ima i slabiji motor (405&amp;nbsp;kW) i vodeno hlađenje. AMX-30S licencirano se proizvodio u [[Španjolska|španjolskoj]], a izvezen je u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]].

=== AMX-32 ===
Prvi prototip poboljšanog AMX-30 tenka za izvoz, znan kao '''AMX-32''' je otkriven javnosti u lipnju [[1979.]] Originalno namijenjen kao alternativa za AMX-30B2, AMX-32 je imitirao [[oklop]] sa zrakom između dvije ploče kojeg su Nijemci uspješno primijenili na tenku [[Leopard 1]]A3 i A4.&lt;ref&gt;Jeudy, str. 262.&lt;/ref&gt; AMX-32 je tako imao veću razinu oklopne zaštite i veću šansu za preživljavanje na bojištu od svojeg prethodnika AMX-30S. Automatski top promjera cijevi 20&amp;nbsp;mm je postavljen koaksijalno s glavnim topom, dok je 7,62&amp;nbsp;mm [[strojnica]] bila montirana na krov kupole. Međutim, nije bilo zainteresiranih kupaca.&lt;ref&gt;Miller, str. 90.–93.&lt;/ref&gt;

== Izvoz ==
[[Datoteka:AMX30 afar.jpg|mini|lijevo|200px|Španjolski AMX-30 u muzeju oklopnih vozila ''El Goloso'']]

[[Izrael]] se u veljači [[1964.]] odlučio za proizvodnju vlastitog [[tenk]]a. Prva razmatrana mogućnost je bila proizvodnja tijela tenkova AMX-30 pod licencom u Izraelu, dok bi se kupole radile u Francuskoj. Međutim, Izrael je kao prioritet stavio oklopnu zaštitu umjesto pokretljivosti, pa je general major [[Israel Tal]] prekinuo pregovore s [[Francuska|Francuskom]] nakon što je [[1966.]] postignut dogovor s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]] oko proizvodnje tenka [[Chieftain]] u Izraelu pod licencom.&lt;ref&gt;Dunstan, str. 13.&lt;/ref&gt;

[[Francuska]] je također propustila priliku da svoj tenk prodaju u ostale dvije FINABEL nacije, [[Belgija|Belgiju]] i [[Nizozemska|Nizozemsku]]. Nizozemci su odustali od projekta, tako da nisu ni testirali tenk, a Belgija je naručila [[Njemačka|njemačke]] tenkove [[Leopard 1]] nakon što je Francuska odbila prepustiti proizvodnju nekih dijelova AMX-30 tenka u Belgiji jer se bojala da bi se time povećala ukupna cijena AMX-a.&lt;ref name=&quot;Jeudy 253&quot;/&gt;

Zbog svoje cijene koja je bila niža od konkurencije i lakoće održavanja tenka, kupnju AMX-30 su preferirale manje razvijene i siromašnije zemlje.&lt;ref name=&quot;Caiti37&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Chant, str. 316.&lt;/ref&gt;

[[Grčka]] je [[1969.]] naručila ukupno 190 tenkova AMX-30 i 14 AMX-30D, čime je postala prva zemlja u koju je izvezen francuski tenk.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa48&quot;&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 48.&lt;/ref&gt; Kroz 1960-te, [[Španjolska]] je razmatrala oba, AMX-30 i [[Leopard 1]] koje bi uklopila u postojeće snage koje su se sastojale od [[SAD|američkih]] [[M47 Patton|M47]] i [[M48 Patton]]a.&lt;ref&gt;Rudnick, str. 199. i 203.&lt;/ref&gt; Naposljetku [[Španjolska]] se odlučila za AMX-30 iz više razloga, uključujući i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansku]] nespremnost na prodaju [[L7 tenkovski top]] fašističkom režimu&lt;ref&gt;Rudnick, str. 202.&lt;/ref&gt;, a i francuzi su kao mogućnost ponudili proizvodnju tenka AMX-30 u Španjolskoj.&lt;ref&gt;Rudnick, str. 203.–204.&lt;/ref&gt; Španjolska je naručila 19 tenkova [[1970.]], a kasnije je dogovorena proizvodnja još 180 tenkova u Španjolskoj. Godine [[1979.]] Španjolska je započela proizvodnju druge serije od 100 tenkova, predavši ukupno 299 AMX-30 španjolskoj vojsci. Službena oznaka za ove AMX-eve proizvedene u španjolskoj je bila '''AMX-30E'''. Dodatno je kupila 10 AMX-30D i 18 AMX-30R.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 57.–61.&lt;/ref&gt; Kako je proizvodnja AMX-30E tenkova završila [[1979.]], španjolska vojska je počela tražiti rješenja za modernizaciju kako bi poboljšala mobilnost tenka.&lt;ref&gt;Pérez-Guerra, str. 500.&lt;/ref&gt; Godine [[1987.]] je započela šestogodišnji program modernizacije kojim je 150 tenkova dovedeno na standard AMX-30EM2 i poboljšala ostalih 149 tenkova na AMX-30EM1 standard.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 79.–80.&lt;/ref&gt; AMX-30EM2 je imao kompletnu nadogradnju. Poboljšana je tenkova pokretljivost ugradnjom novog motora i mjenjača. Vatrena moć je povećana uvođenjem novog [[Kinetički penetrator|kinetičkog penetratora]] u streljivo tenka zajedno s ugradnjom mnogo kompliciranijeg i učinkovitijeg [[SUP|sustava za upravljanje paljbom]] za topnika i još neke sitnice.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 80.–83.&lt;/ref&gt; AMX-30EM1 je nazvan ''„rekonstrukcijom“'' i ovim standardom su samo poboljšana vozna svojstva. Ugrađena je nova transmisija i zamijenjeni mnogi istrošeni dijelovi poput kočnica, kontrola i pokazivača.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 83.–84.&lt;/ref&gt; Ti rekonstruirani AMX-30EM1 su vrlo brzo zamijenjeni s američkim [[M60 Patton]]ima ranih [[1990-ih]],&lt;ref&gt;{{jezikk|Španjolski}}[http://www.elpais.com/articulo/espana/MINISTERIO_DE_DEFENSA/PODER_EJECUTIVO/_GOBIERNO_PSOE_/1989-1993/Defensa/gastar/916/millones/destruir/480/carros/combate/elpepiesp/19920127elpepinac_16/Tes Defensa gastar a 916 millones en destruir 480 carros de combate], El País, pristupljeno 9. prosinca 2008.&lt;/ref&gt; dok su AMX-30EM2 kasnije zamijenjeni s talijanskim [[Lovac tenkova|lovcima tenkova]] [[B1 Centauro]].&lt;ref&gt;{{jezikk|Španjolski}}[http://www.elpais.com/articulo/economia/Defensa/firma/contrato/200/millones/euros/Finmeccanica/elpepieco/20020212elpepieco_12/Tes Defensa firma un contrato de 200 millones de euros con Finmeccanica], El País, pristupljeno 9. prosinca 2008.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AMX30 bustle.jpg|mini|desno|200px|Pogled na kupolu AMX-30 tenka]]

Francuska je [[1972.]] potpisala ugovor sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] o prodaji 190 tenkova AMX-30S, koji su projektirani za pustinjske uvijete i potrebe zemalja [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]]. Prema ugovoru naziva ''„Palmier Contract“'', saudijski tenkovi su bili isporučeni između [[1973.]] i [[1979.]], dok je 59 AMX-30D izvezeni između [[1975.]] i [[1979.]], 12 AMX-30P između [[1977.]] i [[1979.]] i na kraju 51 samohodna haubica između [[1979.]] i [[1980.]] godine. Između [[1979.]] i [[1981.]] Saudijska Arabija je dobila 52 AMX-30SA i kasnije 50 AMX-30C1 „Shanine-2“ koji su dostavljeni u dvije serije imeđu [[1980.]] i [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;de Mazarrasa 1990, str. 48.–49.&quot;&gt;de Mazarrasa (1990), str. 48.–49.&lt;/ref&gt; Do 21. stoljeća 50% saudijskih AMX-30 se nalazilo u pričuvi,&lt;ref&gt;Cordesman, str. 11.–12.&lt;/ref&gt; najviše zbog njegove nemogućnosti da se nosi s modernijim protivnicima kaos što su Irački [[T-62]] i [[T-72]] i izraelska [[Merkava]].&lt;ref&gt;Cordesman, str. 11.&lt;/ref&gt; Velik broj ih je povučeno iz služe nakon narudžbe 315 američkih tenkova [[M1 Abrams|M1A2 Abramsa]] [[1989.]] godine i primanjem u službu 450 [[M60 Patton|M60A3 Patton]] tenkova.&lt;ref&gt;Cordesman, str. 13.–14.&lt;/ref&gt; Iako je [[Saudijska Arabija]] planirala naručiti više M1 tenkova, iz financijskih razloga to nije mogla učiniti pa su tenkovi AMX-30 i dalje ostali u službi.&lt;ref&gt;Cordesman, str. 16.–17.&lt;/ref&gt;

[[Venezuela]] je prvotno naručila 142 tenka [[1972.]] godine, iako je kasnije taj broj smanjen na 81 tenk AMX-30 i četiri AMX-30D.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa48&quot;/&gt; Sredinom [[1980-ih]], Venezuela je prihvatila plan modernizacije svojih AMX-30 tenkova promijenivši originalni motor s novim dizelskim Continental AVDS-1790-5A snage 908 KS (677&amp;nbsp;kW) i zamijenivši staru transmisiju s Allison CD-850-6A. Venezuela je u svoje tenkove ugradila i nove tankove benzina čime je povećala cestovni domet tenka na 720&amp;nbsp;km. Vatrenu moć je poboljšala zamjenom starog [[SUP|sustava za upravljanje paljbom]] za moderniji.&lt;ref&gt;de Mazarrasa (1990), str. 72.–73.&lt;/ref&gt; [[Francuska]] i [[Katar]] su [[1977.]] potpisali sporazum čime je Francuska garantirala prodaju 24 tenka AMX-30, čiji se ukupan broj kasnije povećao na 52 jer je Katar naručio još 30 AMX-30B2 tenkova [[1987.]] godine.&lt;ref name=&quot;de Mazarrasa 1990, str. 48.–49.&quot;/&gt; [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su [[1977.]] naručili 64 tenka i jedno oklopno vozilo za popravak, kako bi tim tenkovima popunili jednu oklopnu brigadu [[1977.]] godine. Tijekom političkih sporova oko [[Čile]]a i [[Argentina|Argentine]], tijekom kojih je Čile naručio 46 tenka, ali je ta brojka smanjena na 21 zato što je ugovor poništen od strane francuske vlade [[1981.]] godine. Cipar je [[1982.]] kupio ukupno 16 AMX-30B2 tenkova i jedan AMX-30D, a kasnije je naručio još 36 tenka AMX-30B2. Ukupna brojka proizvedenih AMX-30 tenkova i njegovih inačica je 3.571 vozilo.&lt;ref name=&quot;Mazarrasa49&quot;&gt;de Mazarrasa (1990.), str. 49.&lt;/ref&gt;

Kasnije su mnoga rabljena vozila prodana drugim državama. [[Cipar]] je [[2005.]] kupio 52 AMX-30 od Grčke i 102 AMX-30B2. [[Bosna i Hercegovina]] je kupila 32 tenka AMX-30 od [[UAE]]. Broj tenkova u francuskoj vojsci je smanjen na oko 250 AMX-30B2 tenkova.&lt;ref&gt;Foss (2005.), str. 32.&lt;/ref&gt;

== Borbena historija ==

[[Katar]]ski AMX-30 tenkovi su korišteni tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] u ''&quot;Bitci za Khafji&quot;'', gdje su [[30. siječnja]] [[1991.]] sudjelovali u katarskom protunapadu s ciljem da ponovno preuzmu kontrolu nad gradom [[Khafji]] kojeg su noć prije okupirale iračke snage. Tijekom te akcije, katarski tenkovi AMX-30 su uništili tri iračka [[T-55]] i zarobila četiri.&lt;ref&gt;Westermeyer, str. 27.&lt;/ref&gt; Najmanje jedan katarski AMX-30 je izgubljen tijekom bitke.&lt;ref&gt;Westermeyer, str. 27.–28.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AMX30Demin.jpg|mini|desno|250px|Jedan od šest tenkova ''AMX 30 Demin'']]
[[Datoteka:French AMX-30 Desert Storm.jpg|mini|desno|250px|Francuski AMX-30B2 u Saudijskoj Arabiji dopremljen za vrijeme Zaljevskog rata]]

Francusko sudjelovanje u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]], kodnog imena ''[[Opération Daguet]]'', tijekom koje je transportirana &quot;6. Laka oklopna brigada&quot; ''([[Francuski|fran.]] 6e Division Légère Blindée)'',&lt;ref&gt;Perrett, str. 201.&lt;/ref&gt; u čijem su se sastavu najvećim djelom nalazila vozila [[AMX-10RC]] brze izvidničke pukovnije, ali i teže oklopne snage u sastavu &quot;4. pukovnije&quot; ''([[Francuski|fran.]] 4e Régiment de Dragons)'' su poslane u regiju s 44 AMX-30B2 tenka.&lt;ref&gt;Rottman, str. 26.&lt;/ref&gt; Eksperimentalno se uvela nova pukovnijska organizacijska struktura s 3 divizije po 13 tenkova, zapovjednim tenkom i šest vozila u pričuvi, umjesto normalne organizacije snaga od 52 vozila zajedno.&lt;ref name=&quot;Jeudy 263&quot;&gt;Jeudy, str. 263.&lt;/ref&gt; Dopremljeno je i šest starijih AMX-30B, opremljenih sa [[SSSR|sovjetskim]] valjkom za razminiranje koje je francuskoj dala [[Njemačka]] iz zaliha [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]]. Tih šest tenkova opremljenih s valjkom za razminiranje su nazvani ''AMX 30 Demin''.&lt;ref name=&quot;Jeudy 263&quot;/&gt; Vozilima su upravljale profesionalne i dobro obučene posade bez ročnika.&lt;ref name=&quot;Jeudy 263&quot;/&gt; „Daguet Division“ je bila pozicionirana istočno od koalicijskih snaga i imala je zadaću štiti desni bok američkog 18. padobranskog korpusa ''([[Engleski|eng.]] XVIII Airborne Corps)''. Ovakav razmještaj je dao francuskim zapovjednicima veću samostalnost a i smanjena je mogućnost vjerojatnosti nailaska na iračke [[T-72]], koji su bili superiorni nad [[AMX-10RC]] i AMX-30B2 vozilima.&lt;ref&gt;Cogan, str. 44.&lt;/ref&gt; S početkom kopnene ofenzive [[24. veljače]] [[1991.]] francuske snage su krenule u napad na svoju prvu metu, ''&quot;Objective Rochambeau&quot;'', kojeg je branila iračke 45. pješačka divizija. Prodori [[Aérospatiale Gazelle|helikoptera Gazelle]] pokrili su put za napad &quot;4. pukovnije&quot; ''([[Francuski|fran.]] 4e Régiment de Dragons)''. Demoralizirana zbog koalicijskog teškog bombardiranja iračka obrana se vrlo brzo predala.&lt;ref&gt;Scales, str. 217.&lt;/ref&gt; Sljedeći dan, &quot;4. pukovnija&quot; je krenula na drugi zadatak, &quot;Chambord&quot;, gdje su priopćili da su uništili 20 [[tenk]]ova, tri BMP-a, petnaest kamiona i pet minobacača uz asistenciju [[USAF]]-ovih [[A-10 Thunderbolt II|A-10 Thunderbolta II]] i zarobili dosta vojnika. Zadnji cilj je bila AS-Salman zračna baza ''(&quot;Objective White&quot;)'' koja je osvojena do 18:15 nakon napada iz više smjerova, s &quot;4. pukovnijom&quot; koja je napadala s juga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.history.army.mil/CHRONOS/28feb91.htm |title=XVIII Airborne Corps Desert Storm Chronology 24–28 February 1991 |accessdate=18. prosinca 2008. |last= |first= |date= |work= |publisher=United States Army Center of Military History |archive-date=2009-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090508141424/http://www.history.army.mil/CHRONOS/28feb91.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Sve u svemu, tenkovi AMX-30 su ispalili 270 tenkovskih granata.&lt;ref name=&quot;Jeudy 263&quot;/&gt;

== Korisnici ==
=== Postojeći korisnici ===
*{{ZD|BIH}} - [[Bosna i Hercegovina]]
*{{ZD|CIP}} - [[Cipar]]
*{{ZD|KAT}} - [[Katar]]
*{{ZD|SAU}} - [[Saudijska Arabija]]
*{{ZD|UAE}} - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
*{{ZD|VEN}} - [[Venecuela]]

=== Bivši korisnici ===
*{{ZD|FRA}} - [[Francuska]]
*{{ZD|ČIL}} - [[Čile]] 
*{{ZD|GRČ}} - [[Grčka]] 
*{{ZD|ŠPA}} - [[Španija]]

== Povezano ==
=== Zajednički poslužitelj ===
{{WProjekti
|commons        = AMX-30
|commonshr      = AMX-30
|commonscat     = AMX-30
|commonscathr   = AMX-30
}}

== Izvori ==
=== Napomene ===
{{Izvori|3}}

=== Literatura ===
{{refbegin|2}}
* {{cite journal
  | last = Berthemy
  | first = Hubert
  | title = La Cavalerie Française en 2002
  | journal = Tank Museum News
  | issue = N°60
  | publisher = Brussels: L'A.S.B.L. &quot;Tank Museum&quot;
  | date = 2000
  | language = Francuski}}
* {{cite journal
  | last = Biass
  | first = Eric H.
  | coauthors = Doug Richardson
  | url = http://www.armada.ch/03-6/complete_03-6.pdf
  | format = PDF
  | title = Time for Shifting Gears?
  | journal = Armada International
  | publisher = Armada International
  | date = 2003-04-01
  | access-date = 2015-04-28
  | archive-date = 2005-10-13
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20051013093733/http://www.armada.ch/03-6/complete_03-6.pdf
  | dead-url = yes
  }}
* {{cite book
  |last= Bishop
  |first= Chris
  |title= The Encyclopedia of Tanks and Armored Fighting Vehicles: From World War I to the Present Day
  |location= San Diego, CA
  |publisher= Thunder Bay
  |year= 2006
  |isbn= 978-1-59223-626-8 }}
* {{cite book
  | last = Caiti
  | first = Pierangelo
  | title = Modern Armour — The world's battle tanks today
  | publisher = Arms and Armour Press
  | year = 1978
  | location = London
  | isbn = 0-85368-412-X }}
* {{cite book
  | last = Chant
  | first = Cristopher
  | title = World encyclopaedia of the Tank — An international history of the armoured fighting machine
  | url = https://archive.org/details/worldencyclopaed0000chan
  | publisher = Patrick Stephens Limited
  | year = 1996.
  | location = Somerset
  | isbn = 1-85260-114-0
  }}
* {{cite book
  | last = Cogan
  | first = Charles
  | title = The Third Option, The Emancipation of European Defense, 1989-2000
  | url = https://archive.org/details/thirdoptionemanc0000coga
  | publisher = Praeger
  | year = 2001.
  | location = Westport, USA
  | isbn = 0-275-96948-7
  }}
* {{cite book
  | last =  Cordesman
  | first = Anthony H.
  | coauthors = Burke, Arleigh A.
  | title = Saudi Arabia Enters the 21st Century: The Military and International Security Dimension, IV. The Saudi Army
  | publisher = [[Center for Strategic and International Studies]]
  | date = 30. listopada 2001.
  | isbn= 978-0-275-97997-3}}
* {{cite book
  | last = Crow
  | first = Duncan
  | authorlink =
  | coauthors = Robert J. Icks
  | title = Encyclopedia of Tanks
  | publisher = Barrie &amp; Jenkins
  | year = 1975.
  | location = London, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 0-214-20080-9 }}
* {{cite book
  | last = de Mazarrasa
  | first = Javier
  | title = Blindados en España 2ª Parte: La Dificil Postguerra 1939-1960
  | publisher = Quiron Ediciones
  | year = 1994.
  | language = Španjolski
  | location = Valladolid, Španjolska
  | isbn = 84-87314-10-4}}
* {{cite book
  | last = de Mazarrasa
  | first = Javier
  | title = Carro de Combate AMX-30E
  | publisher = Aldaba Ediciones
  | year = 1990.
  | language = Španjolski
  | isbn = 84-86629-29-2}}
* {{cite book
  |last= Dunstan
  |first= Simon
  |title= Chieftain Main Battle Tank 1965-2003
  |location= 
  |publisher= Osprey Publishing
  |year= 2003.
  |isbn= 978-1-84176-719-2 }}
* {{cite journal
  | last = Ferrari
  | first = Giorgio
  | title = The &quot;Hows&quot; and &quot;Whys&quot; of Armour Penetration
  | journal = Military Technology
  | issue = 10/1988.
  | publisher = Moench Verlagsgesellschaft Mbh
  |date=October 1988 }}
* {{cite book
  |last= Foss
  |first= Christopher F.
  |title= Jane's World Armoured Fighting Vehicles
  |url= https://archive.org/details/janesworldarmour0000foss_p1m6
  |publisher= Macdonald and Jane's Publishers Limited
  |year= 1976.
  |isbn= 0-354-01022-0
  }}
* {{cite book
  |last= Foss
  |first= Christopher F.
  |title= Jane's Main Battle Tanks — Second edition
  |url= https://archive.org/details/janesmainbattlet0000foss
  |publisher= Jane's Publishing Company Limited
  |year= 1986.
  |isbn= 0-7106-0372-X
  }}
* {{cite book
  |last= Foss
  |first= Christopher F.
  |title= Great Book of Tanks: The World's Most Important Tanks from World War I to the Present Day
  |url= https://archive.org/details/greatbookoftanks0000mill_r2i7
  |publisher= Zenith Press
  |date= 4. siječnja 2003.
  |isbn= 978-0-7603-1475-3
  }}
* {{cite book
  |last= Foss
  |first= Christopher F.
  |title= Jane's Armour and Artillery, 2005-2006 
  |publisher= Jane's Information Group
  |year= 2005.
  |isbn= 0-7106-2686-X}}
*{{cite book
  |last= Foss
  |first= Christopher F.
  |title= Jane's Tank Recognition Guide
  |url= https://archive.org/details/janestankrecogni00unse
  |publisher= Harper Collins
  |year= 2006.
  |location= London, Ujedinjeno Kraljevstvo
  |isbn= 978-0-00-718326-5
  }}
* {{cite book
  | last = Gelbart
  | first = Marsh
  | title = Modern Israeli Tanks and Personnel Carriers 1985-2004
  | publisher = Osprey
  | year = 2004.
  | location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-84176-579-1 }}
* {{cite journal
  | last = Hilmes
  | first = Rolf
  | title = Battle Tanks for the Bundeswehr: Modern German Tank Development, 1956-2000
  | journal = Armor
  | issue = January–February 2001.
  | publisher = Fort Knox: US Army Armor Center
  | date = 2001-01-01
  | issn = 0004-2420  }}
* {{cite book
  | last = Jerchel
  | first = Michael
  | title = Leopard 1 Main Battle Tank 1965-1995
  | publisher = Osprey
  | year = 1995.
  | location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-85532-520-9}}
* {{cite book
  |last= Jeudy
  |first= Jean-Gabriel
  |title= Chars de France
  |location= Boulogne
  |publisher= E.T.A.I.
  |year= 1997.
  |language= Francuski
  |isbn= 2-7268-8369-9 }}
* {{cite book
  | last = Lathrop
  | first = Richard
  | coauthors = John McDonald
  | title = M60 Main Battle Tank 1960-91
  | publisher = Osprey
  | year = 2003.
  | location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-84176-551-1}}
* {{cite book
  | last = Mercillon
  | first = Patrick H.
  | title = Les Chars Français du Musée des Blindés
  | publisher = Centre de Documentations sur les Engins Blindés
  | location = Saumur
  | year =
  | language = Francuski
  | isbn = }}
* {{cite book
  |last= Miller
  |first= David
  |title= The Illustrated Directory of Tanks and Fighting Vehicles: From World War I to the Present Day
  |url= https://archive.org/details/illustrateddirec0000mill_r1i6
  |location= Osceola, WI
  |publisher= MBI
  |year= 2000.
  |isbn= 978-0-7603-0892-9
  }}
* {{cite journal
  | last = Moncure
  | first = John
  | url = https://www.knox.army.mil/center/ocoa/armormag/backissues/1990s/1997/ma97/2leclerc97.pdf
  | format = PDF
  | title = Leclerc: New French Tank, Like the M1A2, Uses Digital Architecture
  | journal = [[ARMOR magazine]]
  | publisher = Armor Center
  | date = 1997-03-01
  }}{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite book
  | last = Ogorkiewicz
  | first = Richard M.
  | title = AMX-30 Battle Tank
  | publisher = Profile Publications Ltd.
  |date=prosinac 1973. | location = Berkshire, Ujedinjeno Kraljevstvo
  |oclc = 54349455
  | isbn = }}
* {{cite journal
  | last = Perez-Guerra
  | first = Jaime
  | title = Spanish AMX-30 MBT upgrade program
  | journal = Janes International Defense Review
  | publisher = Janes
  | date = 1987-04-01}}
* {{cite book
  | last = Perrett
  | first = Bryan
  | authorlink =
  | coauthors =
  | title = Iron Fist: Classic Armoured Warfare Case Studies
  | url = https://archive.org/details/ironfistclassica0000brya
  | publisher = Brockhampton Press
  | year = 1995.
  | location = London, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-86019-954-2 }}
* {{cite book
  | last = Rottman
  | first = Gordon
  | title = Armies of the Gulf War
  | url = https://archive.org/details/armiesofgulfwar0000gord
  | publisher = Osprey
  | year = 1993.
  | location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-85532-277-3
  }}
* {{cite journal
 | last = Rudnick
 | first = David
 | title = Atlantic Relations: Policy Co-ordination and Conflict (The Case of the Leopard Tank)
 | journal = International Affairs
 | publisher = Royal Institute of International Affairs
 | location = London, Ujedinjeno Kraljevstvo
 |date=April 1976 }}
* {{cite book
  |last= Scales
  |first= Robert H.
  |title= Certain Victory: The U.S. Army in the Gulf War
  |url= https://archive.org/details/certainvictoryus0000scal
  |publisher= Brassey's
  |year= 1998.
  |location= Washington DC, SAD
  |isbn= 1-57488-136-1
  }}
* {{cite book
  | last = Senger und Etterlin
  | first = Ferdinand von
  | title = Tanks of the World — Taschenbuch der Panzer
  | publisher = Bernard &amp; Graefe Verlag
  | year = 1990.
  | location = Koblenz
  | isbn = 3-7637-5871-2 }}
* {{cite book
  | last = Spielberger
  | first = Walter
  | title = Von der Zugmachine zum Leopard 2 — Geschichte der Wehrtechnik bei Krauss-Maffei
  | publisher = Bernard &amp; Graefe Verlag
  | year = 1980.
  | language= Njemački
  | location = München
  | isbn = 3-7637-5202-X}}
* {{cite book
  | last = Westermeyer
  | first = Paul W.
  | url = http://www.usmc.mil/news/publications/Documents/U.S.%20Marines%20in%20Battle%20Al-Khafji%20%20PCN%20106000400_1.pdf
  | format = PDF
  | title = U.S. Marines in Battle: Al-Khafji, 28 January – 1 February 1991
  | publisher = History Division, U.S. Marine Corps
  | location = Washington DC, SAD
  }}
* {{cite book
  | last = Zaloga
  | first = Steven J.
  | authorlink = 
  | coauthors = 
  | title = Modern Soviet Armor: Combat Vehicles of the USSR and Warsaw Pact Today
  | url = https://archive.org/details/modernsovietarmo00zalo
  | publisher = Prentice Hall
  | year = 1979.
  | location = Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 0-13-597856-4
  }}
* {{cite book
  | last = Zaloga
  | first = Steven J.
  | authorlink =
  | coauthors =
  | title = The M47 and M48 Patton Tanks
  | publisher = Osprey
  | year = 1999.
  | location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-85532-825-9}}
* {{cite book
  | last = Zaloga
  | first = Steven J.
  | authorlink =
  | coauthors =
  | title = T-54 and T-55 Main Battle Tanks 1944-2004
  | publisher = Osprey
  | year = 2004.
  | location = Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
  | isbn = 1-84176-792-1}}
{{refend}}

[[Kategorija:Glavni borbeni tenkovi]]</text>
      <sha1>1yloxvxjb2vlzwhpl9olhwqnc9z5ayh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dosta je bilo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4540813</id>
    <revision>
      <id>42705550</id>
      <parentid>42556297</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T01:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12456" sha1="3fu2cgp0pbbg1ifdxbg64rza0vxztr6" xml:space="preserve">{{Politička partija 4
| ime                  = Dosta je bilo
| izvorno_ime          = 
| logo                 = File:DJB new logo.png
| veličina             = 250px
| logo_opis            = Logo DJB-a
| bojakod              = orange
| predsednik           = [[Saša Radulović]]
| lider                = 
| vođa1_titula         = Potpredsednici
| vođa1_ime            = [[Dušan Pavlović]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Stevanović]]
| vođa2_titula         = Generalni sekretar
| vođa2_ime            = [[Jasmina Nikolić]]
| vođa3_titula         = 
| vođa3_ime            = 
| sekretar             = 
| portparol            = 
| osnivač              = 
| slogan               = 
| koalicija            = [[Suverenisti]]
| osnovana             = [[27. januar]] [[2014]].
| himna                = 
| raspuštena           = 
| prethodne stranke    = 
| naslednik            =
| sedište              = Nušićeva 27, [[Beograd]]
| država               = {{zastava|Srbija}}
| novine               = 
| mladi ogranak        = 
| studentsko krilo     =
| broj_članova         = {{increase}} &gt;3.400 sa plaćenom članarinom&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/druga-godisnja-skupstina-udruzenja-dosta-je-bilo/&lt;/ref&gt;
| broj_članova_godina  = mart 2016.
| ideologija  = [[populizam]]|[[neoliberalizam]]|[[libertarijanstvo]]|[[konzervativizam]]|[[konspiritualnost]]
| pozicija             = [[desnica]] do [[ekstremna desnica]]
| skupština1        = [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodna skupština]]
| broj_mandata         = {{Politička partija/mandati|16|250|orange}}
| skupština2 =[[Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupština AP Vojvodine]]
| broj_mandata2 ={{Politička partija/mandati|7|120|orange}}
| skupština3 =[[Lokalna samouprava|Lokalne skupštine]]| 
| broj_mandata3 = {{Politička partija/mandati|110|6612|orange}}
| međunarodno_članstvo = 
| evropsko_članstvo    = 
| boje                 = [[Narandžasta boja|narandžasta]]
| internet_stranica    = http://www.dostajebilo.rs/
| napomena             = 
}}
'''Dosta je bilo''' ('''Dosta je bilo – Restart''') je političko udruženje osnovano [[27. januar]]a [[2014]]. u [[Srbija|Srbiji]]. Udruženje je okupljeno oko bivšeg [[Ministar privrede Republike Srbije|ministra privrede]] u [[Vlada Republike Srbije|Vladi Republike Srbije]], [[Saša Radulović|Saše Radulovića]], i njegovih saradnika iz ministarstva.

== Osnivanje udruženja ==
[[Datoteka:Saša_Radulović.jpg|desno|mini|250px|Saša Radulović, osnivač udruženja]]
Nakon izlaska iz Vlade, Saša Radulović osniva udruženje „Dosta je bilo – Restart“ i najavljuje da će udruženje kandidovati listu za [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2014.|parlamentarne izbore]],&lt;ref&gt;http://www.blic.rs/Vesti/Politika/440236/Radulovic-Do-kraja-februara-izlazim-sa-listom-Dosta-je-bilo-Restart&lt;/ref&gt; raspisane neposredno po njegovoj ostavci. Okosnicu udruženja čine Saša Radulović, i njegovi saradnici iz ministarstva, Dušan Pavlović, profesor [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|FPN-a]] i ekonomista Aleksandar Stevanović.

== Parlamentarni izbori 2014 ==
Izborna lista „Dosta je bilo – Saša Radulović“ uspela je da sakupi 10.000 potpisa neophodnih za kandidaturu,&lt;ref&gt;http://www.blic.rs/izbori-2014/vesti/2138/Radulovic-skupio-potpise-danas-predaje-izbornu-listu&lt;/ref&gt; ali na izborima ne uspeva da pređe cenzus od 5%, osvojivši 74.973 glasa ili 2,09% od ukupnog broja izašlih glasača.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/propisi_frames.htm |title=Archive copy |access-date=2015-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150719010002/http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/propisi_frames.htm |archive-date=2015-07-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Lista je imala mnogo više uspeha u urbanim sredinama ([[Beograd]] 3.84%, [[Novi Sad]] 5.33%, [[Niš]] 3,26%) nego u ruralnim, što su iz udruženja objašnjavali pritiskom vlasti na [[Spisak televizijskih stanica u Republici Srbiji#Televizije sa nacionalnom pokrivenošću|medijima sa nacionalnom frekvencijom]], koji su najkorišćenije credstvo informisanja u ruralnim krajevima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.izbornareforma.rs/radulovic-rezultat-izbora-pokazuje-nemoc-opozicije/ |title=Archive copy |access-date=2015-09-07 |archive-date=2015-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150620003204/http://www.izbornareforma.rs/radulovic-rezultat-izbora-pokazuje-nemoc-opozicije/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dusanpavlovic.in.rs/mypage/Blog/Entries/2014/3/18_Restart_-_analiza_izbornih_rezultata.html |access-date=2015-09-07 |archive-date=2015-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923220943/http://www.dusanpavlovic.in.rs/mypage/Blog/Entries/2014/3/18_Restart_-_analiza_izbornih_rezultata.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

==Parlamentarni izbori 2016==
Na vanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine, Dosta je bilo je osvojio 227.626 glasova, što predstavlja 6,1% glasova, odn. 16 mesta u Skupštini Srbije. Sa 16 poslanika, DJB je četvrta najjača parlamentarna stranka, iza SNS-a, SPS-a i SRS-a.

DJB je takođe ušao u skupštinu Vojvodine (5,54%), te u preko dvadeset opštinskih skupština, među kojima su skoro sve centralne beogradske opštine, te opštine u Nišu i Novom Sadu, Zrenjaninu, Vršcu, itd. Najbolji rezultat DJB je postigao u teritoriji Beograda, gde je osvojio 11,5%, odn. na opštini Savski venac, gde je osvojio preko 18% glasova.)

== Akcije ==
Udruženje ostaje aktivno nakon izbora učestvujući u kampanjama protiv delovanja vlasti koje smatraju štetnim.
Udruženje je pokrenulo akcije:
* „Ne damo penzije parazitima“ – protiv smanjenja plata i penzija u javnom sektoru koje smatraju protivustavnim.&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/peticija-penzije/&lt;/ref&gt;
* „Ne damo zemlju ispod žita“ – protiv prodaje obradivih površina u Bačkoj arapskom investitoru za koju smatraju da je štetna po državu i domaće poljoprivrednike.&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/ne-damo-zemlju-ispod-zita/&lt;/ref&gt;
* „Кoliko nas koštaju tajni ugovori?“ – protiv netransparentnog potpisivanja ugovora i vršenja javnih poslova uopšte.&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/tajni-ugovori-pitanja-i-odgovori/&lt;/ref&gt;
* „Poslednji voz. Tvoja zemlja ili njihova država“&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/akcije/poslednji-voz/&lt;/ref&gt; - protiv prodaje [[Telekom Srbija|Telekoma]] strateškom investitoru. Protiv davanja državnog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini krupnom kapitalu, protiv prodaje infrastrukture i prirodnih resursa, protiv Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu (udruženje veruje da član 6. ovog Zakona omogućuje tajkunima da pravo korišćenja zemljišta pretvore u pravo svojine bez naknade.)&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/wp-content/uploads/zakon_konverzija_zemljista.pdf&lt;/ref&gt;

== Program ==
Udruženje odbija da se politički svrsta na levicu ili desnicu,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://eastside.rs/index.php/intervjui/1080-razgovori-s-povodom-sasa-radulovic-predsednik-pokreta-dosta-je-bilo-foto-intervju |access-date=2015-09-07 |archive-date=2015-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150817013641/http://eastside.rs/index.php/intervjui/1080-razgovori-s-povodom-sasa-radulovic-predsednik-pokreta-dosta-je-bilo-foto-intervju |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; smatrajući tu podelu prevaziđenom. Umesto toga ono vidi da se današnja politička podela svodi na pristojne i privilegovane ljude.&lt;ref&gt;http://www.danas.rs/danasrs/politika/sasa_radulovic_partijski_parazit_napao_javni_sektor.56.html?news_id=297840&lt;/ref&gt; Udruženje se zalaže za [[Slobodno tržište|slobodnu tržišnu ekonomiju]]&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/trzisna-privreda/&lt;/ref&gt; oslobođenu od suvišnih fiskalnih nameta i regulacija i jaku [[Socijalna sigurnost|socijalno odgovornu državu]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.economy.rs/vesti/22442/Radulovic--Dosta-je-bilo-parazitskog-sistema.html |access-date=2015-09-07 |archivedate=2015-09-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923233242/http://www.economy.rs/vesti/22442/Radulovic--Dosta-je-bilo-parazitskog-sistema.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; koja omogućava socijalno i zdravstveno osiguranje za sve građane. Udruženje se zalaže za:&lt;ref&gt;http://dostajebilo.rs/program/&lt;/ref&gt;
* '''Transparentnost''' – javno vršenje javnih delatnosti. Objavljivanje svih ugovora koje potpisuje država i državna preduzeća. Budžeti svake javne ustanove da budu dostupni svakom građaninu 24 časa dnevno. Objavljivanje pravnih i fizičkih lica koja su dobila novac za svaku budžetsku stavku, kao i ugovori na osnovu kojih su dobili novac. Javni konkursi za sve državne agencije, sva državna preduzeća i ustanove. Sa javnim planovima rada. Sa javnim izveštavanjem.
* '''Slobodne medije'''
* '''Univerzalnu socijalnu zaštitu''' – pomoć samo onima kojima je zaista potrebna.
* '''Univerzalnu zdravstvenu zaštitu''' – zaštita iz budžeta plaćena za sve kao što predviđa [[Ustav Republike Srbije|Ustav]]. Ukidanje overe zdravstvenih knjižica. Privatne i državne zdravstvene ustanove pružaju svoje usluge u okviru istog sistema zdravstvenog osiguranja.
* '''Zagarantovane socijalne [[penzija|penzije]]''' – za sve građane koji navrše 65 godina nezavisno od toga da li su bili u radnom odnosu. Penzije u visini socijalne pomoći. Pored socijalne komponente uvesti i ekonomske penzije za one koji odvajaju od plate (u državne i privatne fondove).
* '''Manji nameti na rad i progresivno oporezivanje''' – smanjenje sive ekonomije kroz smanjenje nameta na rad. Porezi koji guše privrednu aktivnost treba da se smanje ili ukinu. Male poreske stope za one koji zarađuju malo, veće za one koji zarađuju više.
* '''Regulatorna reforma''' – smanjenje birokratije. Smanjenje procedura i nepotrebnih propisa. Administracija mora da komunicira među sobom i bude zasnovana na elektronskoj upravi.
* '''Smanjenje javne potrošnje''' – trošenje samo onog što se zaradi. Obustava zaduživanja. Ukidanje subvencija. Otpuštanje viška radnika u javnom sektoru zaposlenih preko političkih stranaka na nepotrebna administrativna mesta.
* '''Uvođenje reda u javna preduzeća''' – popis imovine, procena obaveza, isplata zaostalih plata u nivou minimalne zarade sa konvertovanjem preostalog dela u vlasnički udeo. Sistematizacija radnik mesta, uvođenje kriterijuma za zapošljavanje i kriterijuma za merenje učinka rada. Svako preduzeće da napravi poslovni plan za koji dobija obrtna stredstva, nakon čega prestaje da bude finansirano iz budžeta.
* '''Promena izbornog sistema''' – direktni izbori za gradonačelnike i predsednike oština, poslanike i odbornike. Кombinacija [[Većinski izborni sistem|većinskog]] i [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog]] sistema za izbor poslanika uz smanjenje njihovog broja.
* '''Decentralizacija''' – uvođenje [[Okruzi Srbije|okruga]] sa jakim gradskim centrom ka kome gravitiraju sve opštine. Vraćanje imovine lokalnim zajednicama. Glavni lokalni izbori na nivou okruga. Okruzi treba da dobiju i značajne izvorne poreske prihode za samostalno vođenje ekonomske politike.

Program DJB bi se verovatno najbolje mogao sažeti terminom socijalni liberalizam, koji podrazumeva tržišnu privredu i jaku socijalnu politiku koju vodi država.&lt;ref&gt;Vidi: http://www.dusanpavlovic.in.rs/mypage/Blog/Entries/2016/4/23_Socijalni_liberalizam.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160831052726/http://www.dusanpavlovic.in.rs/mypage/Blog/Entries/2016/4/23_Socijalni_liberalizam.html |date=2016-08-31 }} (pristupljeno 13. septembra 2016. god.&lt;/ref&gt;

== Istaknuti članovi ==
* [[Saša Radulović]]
* [[Dušan Pavlović]]
* [[Aleksandar Stevanović]]

== Bivši članovi ==
* [[Predrag J. Marković]] — (jul 2014. – septembar 2015.), član Saveta/kluba za kulturu 2014–2015

== Povezano ==
* [[Spisak levičarskih partija u Srbiji]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.dostajebilo.rs Zvanična prezentacija]
* [http://www.facebook.com/Dostajebilo Fejsbuk]
* [http://www.twitter.com/DostaJeBilo Tviter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013132634/https://twitter.com/DostaJeBilo |date=2016-10-13 }}
* [http://www.youtube.com/user/DostajebiloRestart Jutjub]
* [https://plus.google.com/+DostajebiloRestart Gugl+]

[[Kategorija:Političke partije u Srbiji]]</text>
      <sha1>3fu2cgp0pbbg1ifdxbg64rza0vxztr6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549017</id>
    <revision>
      <id>42705440</id>
      <parentid>42702584</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T13:27:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12682" sha1="ekpz2p5kegbgithk0bxmadrogvll2ef" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]]
'''Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi''' je popis [[UNESCO]]-ve [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. 

=== Alžir ===
* 2008. - [[Ahelil]] 
* 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]]
* 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] 
* 2013. - [[Imzad]]
* 2014. - [[Sebeiba]]
* 2015. - [[Sbua]]
* 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]]
* 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]]
* 2024. - [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Angola ===
* 2021. - [[Sona]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO  Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Benin ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Bocuana ===
* 2012. - [[Kgatleng porcelan]]
* 2017. - [[Dikopelo folk muzika]]
* 2019. - [[Narodna igra Seperu]]
* 2012. - [[Vosala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burkina Faso ===
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burundi ===
* 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Čad ===
* 2025. - [[Guruna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Demokratska Republika Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-republic-of-the-congo-CD Nematerijalna kulturna baština u Demokratskoj Republici Kongo - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Džibuti === 
* 2023. - [[Xeedho]]
* 2024. - [[Kongoanska rumba]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica ]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/djibouti-DJ Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Egipat ===
* 2008. - [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]]
* 2016. - [[Tahteeb]]
* 2018. - [[Ručno lutkarstvo u Egiptu]]
* 2020. - [[Ručno tkanje u Gornjem Egiptu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Festivali povezani s putovanjem Svete obitelji u Egiptu]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2024. - [[Semsemiah]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Koshary]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/egypt-EG Nematerijalna kulturna baština u Egiptu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Ekvatorijalna Gvineja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/equatorial-guinea-GQ Nematerijalna kulturna baština u Ekvatorijalnoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Eritreja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eritrea-ER Nematerijalna kulturna baština u Eritreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Esvatini ===
* 2024. - [[Marula feestilav]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eswatini-SZ Nematerijalna kulturna baština u Esvatiniju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Etiopija ===
* 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]]
* 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]]
* 2016. - [[Gada sistem]]
* 2019. - [[Etiopska epifanija]]
* 2023. - [[Shuwalid festival]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Gifaataa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gabon ===
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gabon-GA Nematerijalna kulturna baština u Gabonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gambija ===
* 2008. - [[Kankurang]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gambia-GM Nematerijalna kulturna baština u Gambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gana ===
* 2024. - [[Izrada tradicionalnog tkanog tekstila Kente]]
* 2025. - [[Highlife muzika i ples]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ghana-GH Nematerijalna kulturna baština u Gani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]]
=== Gvineja ===
* 2008. - [[Sosso-Bala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-GN Nematerijalna kulturna baština u Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gvineja Bisao ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-bissau-GW Nematerijalna kulturna baština u Gvineji Bisao - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kamerun ===
* 2023. - [[Nguon]]
* 2024. - [[Ngondo]]
* 2021. - [[Guruna]]
* 2021. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kenija ===
* 2009. - [[Kaya svetišta]]
* 2014. - [[Isukuti]]
* 2018. - [[Obredi prelaska za muškarce u zajednici Masai]]
* 2019. - [[Svetište Kit Mikaji]]
* 2021. - [[Tradicionalni način ishrane u Keniji]]
* 2014. - [[Mvazindika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kenya-KE Nematerijalna kulturna baština u Keniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Komori ===
* 2025. - [[Zaffa u tradicionalnom vjenčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]]

=== Libija ===
* 2025. - [[Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/libya-LY Nematerijalna kulturna baština u Libiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Madagaskar ===
* 2008. - [[Drvorezbarstvo naroda Zafimaniri]]
* 2021. - [[Madagaskarski kabari]]
* 2023. - [[Hiragasi]]
* 2025. - [[Capiki]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/madagascar-MG Nematerijalna kulturna baština u Madagaskaru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Malavi ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Vimbuza]] 
* 2014. - [[Čopa]]
* 2014. - [[Nsima]]
* 2018. - [[Radosni ples Mvinoge]]
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malawi-MW Nematerijalna kulturna baština u Malaviju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Mali ===
* 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]]
* 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]]
* 2009. - [[Povelja Manden]]
* 2009. - [[Sanké mon]]
* 2011. - [[Kôrêdugaw]]
* 2013. - [[Imzad]],
* 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]]
* 2021. - [[M’Bolon]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]]
=== Maroko ===
* 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u
* 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u
* 2010. - [[Mediteranska prehrana]]
* 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]]
* 2012. - [[Sokolarstvo]] 
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mauritanija ===
* 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mozambik ===
* 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u
* 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]]

[[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]]
=== Namibija ===
* 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]]

=== Niger ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]
* 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]]
* 2009. - Maskarada [[Ijele]]
* 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice
* 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]]

=== Obala Bjelokosti ===
* 2008. - [[Gbofe iz Afounkahe]]
* 2017. - [[Zaouli]]
* 2023. - [[Tradicionalne vještine tkanja pregača u Obali Bjelokosti]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]
* 2024. - [[Vještine povezane s proizvodnjom Attiékéa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cote-d-ivoire-CI  Nematerijalna kulturna baština u Obali Slonovače- ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Senegal ===
* 2008. - [[Kankurang]]
* 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]]

=== Somalija ===
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]

=== Srednjoafrička Republika ===
* 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF  Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Sudan ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
=== Togo ===
* 2008. - Usmena baština naroda [[Gelede]]
[[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]]

=== Tunis ===
* 2018. - [[Keramičke vještine žena iz Sejnanea]]
* 2020. - [[Proizvodnja kuskusa]]
* 2020. - [[Ribolov charfije na ostrvima Kerkennah]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Harisa]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Pjevačke grupe Tvajef]]
* 2025. - [[Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tunisia-TN  Nematerijalna kulturna baština u Tunisu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Uganda ===
* 2008. - Tradicionalno pravljenje tkanina [[Bark]] naroda [[Baganda]]
* 2011. - [[Bigwala]], glazba tikvi i ples kraljevstva [[Busoga]]*
* 2013. - [[Empaako]] običaj naroda [[Batooro]], [[Banyoro]], [[Batuku]], [[Batagwenda]] i [[Banyabindi]] iz zapadne [[Uganda|Ugande]]
* 2014. - Čišćenje beba dječaka naroda [[Lango]] u središnjoj sjevernoj Ugandi*
* 2015. - [[Koogere]] oralna tradicija naroda [[Basongora]], [[Banyabindi]] i [[Batooro]]*

=== Zambija ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Makishi]]
* 2018. - [[Mooba]] 
* 2020. - [[Budima]] 
* 2022. - [[Kalela]] 
* 2024. - [[Mangwengwe]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zambia-ZM  Nematerijalna kulturna baština u Zambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zelenortska Ostrva ===
* 2021. - [[Morna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV  Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zimbabve ===
* 2008. - [[Mbende Jerusarema]] 
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zimbabwe-ZW Nematerijalna kulturna baština u Zimbabveu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]]</text>
      <sha1>ekpz2p5kegbgithk0bxmadrogvll2ef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705458</id>
      <parentid>42705440</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:57:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12718" sha1="l3530xva4uyfmqccarm2qpuprjud2pj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]]
'''Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi''' je popis [[UNESCO]]-ve [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. 

=== Alžir ===
* 2008. - [[Ahelil]] 
* 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]]
* 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] 
* 2013. - [[Imzad]]
* 2014. - [[Sebeiba]]
* 2015. - [[Sbua]]
* 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]]
* 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]]
* 2024. - [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Angola ===
* 2021. - [[Sona]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO  Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Benin ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Bocuana ===
* 2012. - [[Kgatleng porcelan]]
* 2017. - [[Dikopelo folk muzika]]
* 2019. - [[Narodna igra Seperu]]
* 2012. - [[Vosala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burkina Faso ===
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burundi ===
* 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Čad ===
* 2025. - [[Guruna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Demokratska Republika Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-republic-of-the-congo-CD Nematerijalna kulturna baština u Demokratskoj Republici Kongo - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Džibuti === 
* 2023. - [[Xeedho]]
* 2024. - [[Kongoanska rumba]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica ]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/djibouti-DJ Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Egipat ===
* 2008. - [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]]
* 2016. - [[Tahteeb]]
* 2018. - [[Ručno lutkarstvo u Egiptu]]
* 2020. - [[Ručno tkanje u Gornjem Egiptu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Festivali povezani s putovanjem Svete obitelji u Egiptu]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2024. - [[Semsemiah]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Koshary]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/egypt-EG Nematerijalna kulturna baština u Egiptu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Ekvatorijalna Gvineja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/equatorial-guinea-GQ Nematerijalna kulturna baština u Ekvatorijalnoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Eritreja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eritrea-ER Nematerijalna kulturna baština u Eritreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Esvatini ===
* 2024. - [[Marula feestilav]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eswatini-SZ Nematerijalna kulturna baština u Esvatiniju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Etiopija ===
* 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]]
* 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]]
* 2016. - [[Gada sistem]]
* 2019. - [[Etiopska epifanija]]
* 2023. - [[Shuwalid festival]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Gifaataa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gabon ===
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gabon-GA Nematerijalna kulturna baština u Gabonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gambija ===
* 2008. - [[Kankurang]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gambia-GM Nematerijalna kulturna baština u Gambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gana ===
* 2024. - [[Izrada tradicionalnog tkanog tekstila Kente]]
* 2025. - [[Highlife muzika i ples]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ghana-GH Nematerijalna kulturna baština u Gani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]]
=== Gvineja ===
* 2008. - [[Sosso-Bala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-GN Nematerijalna kulturna baština u Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gvineja Bisao ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-bissau-GW Nematerijalna kulturna baština u Gvineji Bisao - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kamerun ===
* 2023. - [[Nguon]]
* 2024. - [[Ngondo]]
* 2021. - [[Guruna]]
* 2021. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kenija ===
* 2009. - [[Kaya svetišta]]
* 2014. - [[Isukuti]]
* 2018. - [[Obredi prelaska za muškarce u zajednici Masai]]
* 2019. - [[Svetište Kit Mikaji]]
* 2021. - [[Tradicionalni način ishrane u Keniji]]
* 2014. - [[Mvazindika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kenya-KE Nematerijalna kulturna baština u Keniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Komori ===
* 2025. - [[Zaffa u tradicionalnom vjenčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]]

=== Libija ===
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/libya-LY Nematerijalna kulturna baština u Libiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Madagaskar ===
* 2008. - [[Drvorezbarstvo naroda Zafimaniri]]
* 2021. - [[Madagaskarski kabari]]
* 2023. - [[Hiragasi]]
* 2025. - [[Capiki]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/madagascar-MG Nematerijalna kulturna baština u Madagaskaru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Malavi ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Vimbuza]] 
* 2014. - [[Čopa]]
* 2014. - [[Nsima]]
* 2018. - [[Radosni ples Mvinoge]]
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malawi-MW Nematerijalna kulturna baština u Malaviju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Mali ===
* 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]]
* 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]]
* 2009. - [[Povelja Manden]]
* 2009. - [[Sanké mon]]
* 2011. - [[Kôrêdugaw]]
* 2013. - [[Imzad]],
* 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]]
* 2021. - [[M’Bolon]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]]
=== Maroko ===
* 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u
* 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u
* 2010. - [[Mediteranska prehrana]]
* 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]]
* 2012. - [[Sokolarstvo]] 
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mauritanija ===
* 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mozambik ===
* 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u
* 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]]

[[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]]
=== Namibija ===
* 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]]

=== Niger ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]
* 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]]
* 2009. - Maskarada [[Ijele]]
* 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice
* 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]]

=== Obala Bjelokosti ===
* 2008. - [[Gbofe iz Afounkahe]]
* 2017. - [[Zaouli]]
* 2023. - [[Tradicionalne vještine tkanja pregača u Obali Bjelokosti]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]
* 2024. - [[Vještine povezane s proizvodnjom Attiékéa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cote-d-ivoire-CI  Nematerijalna kulturna baština u Obali Slonovače- ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Senegal ===
* 2008. - [[Kankurang]]
* 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]]

=== Somalija ===
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]

=== Srednjoafrička Republika ===
* 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF  Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Sudan ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
=== Togo ===
* 2008. - Usmena baština naroda [[Gelede]]
[[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]]

=== Tunis ===
* 2018. - [[Keramičke vještine žena iz Sejnanea]]
* 2020. - [[Proizvodnja kuskusa]]
* 2020. - [[Ribolov charfije na ostrvima Kerkennah]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Harisa]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Pjevačke grupe Tvajef]]
* 2025. - [[Kajak (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tunisia-TN  Nematerijalna kulturna baština u Tunisu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Uganda ===
* 2008. - Tradicionalno pravljenje tkanina [[Bark]] naroda [[Baganda]]
* 2011. - [[Bigwala]], glazba tikvi i ples kraljevstva [[Busoga]]*
* 2013. - [[Empaako]] običaj naroda [[Batooro]], [[Banyoro]], [[Batuku]], [[Batagwenda]] i [[Banyabindi]] iz zapadne [[Uganda|Ugande]]
* 2014. - Čišćenje beba dječaka naroda [[Lango]] u središnjoj sjevernoj Ugandi*
* 2015. - [[Koogere]] oralna tradicija naroda [[Basongora]], [[Banyabindi]] i [[Batooro]]*

=== Zambija ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Makishi]]
* 2018. - [[Mooba]] 
* 2020. - [[Budima]] 
* 2022. - [[Kalela]] 
* 2024. - [[Mangwengwe]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zambia-ZM  Nematerijalna kulturna baština u Zambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zelenortska Ostrva ===
* 2021. - [[Morna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV  Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zimbabve ===
* 2008. - [[Mbende Jerusarema]] 
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zimbabwe-ZW Nematerijalna kulturna baština u Zimbabveu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]]</text>
      <sha1>l3530xva4uyfmqccarm2qpuprjud2pj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705480</id>
      <parentid>42705458</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13061" sha1="pihbv1qi0p73o93tt436od6zlrxtcyi" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]]
'''Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi''' je popis [[UNESCO]]-ve [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. 

=== Alžir ===
* 2008. - [[Ahelil]] 
* 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]]
* 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] 
* 2013. - [[Imzad]]
* 2014. - [[Sebeiba]]
* 2015. - [[Sbua]]
* 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]]
* 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]]
* 2024. - [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Angola ===
* 2021. - [[Sona]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO  Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Benin ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Bocuana ===
* 2012. - [[Kgatleng porcelan]]
* 2017. - [[Dikopelo folk muzika]]
* 2019. - [[Narodna igra Seperu]]
* 2012. - [[Vosala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burkina Faso ===
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burundi ===
* 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Čad ===
* 2025. - [[Guruna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Demokratska Republika Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-republic-of-the-congo-CD Nematerijalna kulturna baština u Demokratskoj Republici Kongo - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Džibuti === 
* 2023. - [[Xeedho]]
* 2024. - [[Kongoanska rumba]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica ]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/djibouti-DJ Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Egipat ===
* 2008. - [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]]
* 2016. - [[Tahteeb]]
* 2018. - [[Ručno lutkarstvo u Egiptu]]
* 2020. - [[Ručno tkanje u Gornjem Egiptu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Festivali povezani s putovanjem Svete obitelji u Egiptu]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2024. - [[Semsemiah]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Koshary]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/egypt-EG Nematerijalna kulturna baština u Egiptu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Ekvatorijalna Gvineja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/equatorial-guinea-GQ Nematerijalna kulturna baština u Ekvatorijalnoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Eritreja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eritrea-ER Nematerijalna kulturna baština u Eritreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Esvatini ===
* 2024. - [[Marula feestilav]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eswatini-SZ Nematerijalna kulturna baština u Esvatiniju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Etiopija ===
* 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]]
* 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]]
* 2016. - [[Gada sistem]]
* 2019. - [[Etiopska epifanija]]
* 2023. - [[Shuwalid festival]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Gifaataa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gabon ===
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gabon-GA Nematerijalna kulturna baština u Gabonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gambija ===
* 2008. - [[Kankurang]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gambia-GM Nematerijalna kulturna baština u Gambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gana ===
* 2024. - [[Izrada tradicionalnog tkanog tekstila Kente]]
* 2025. - [[Highlife muzika i ples]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ghana-GH Nematerijalna kulturna baština u Gani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]]
=== Gvineja ===
* 2008. - [[Sosso-Bala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-GN Nematerijalna kulturna baština u Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gvineja Bisao ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-bissau-GW Nematerijalna kulturna baština u Gvineji Bisao - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kamerun ===
* 2023. - [[Nguon]]
* 2024. - [[Ngondo]]
* 2021. - [[Guruna]]
* 2021. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kenija ===
* 2009. - [[Kaya svetišta]]
* 2014. - [[Isukuti]]
* 2018. - [[Obredi prelaska za muškarce u zajednici Masai]]
* 2019. - [[Svetište Kit Mikaji]]
* 2021. - [[Tradicionalni način ishrane u Keniji]]
* 2014. - [[Mvazindika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kenya-KE Nematerijalna kulturna baština u Keniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Komori ===
* 2025. - [[Zaffa u tradicionalnom vjenčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]]

=== Libija ===
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/libya-LY Nematerijalna kulturna baština u Libiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Madagaskar ===
* 2008. - [[Drvorezbarstvo naroda Zafimaniri]]
* 2021. - [[Madagaskarski kabari]]
* 2023. - [[Hiragasi]]
* 2025. - [[Capiki]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/madagascar-MG Nematerijalna kulturna baština u Madagaskaru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Malavi ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Vimbuza]] 
* 2014. - [[Čopa]]
* 2014. - [[Nsima]]
* 2018. - [[Radosni ples Mvinoge]]
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malawi-MW Nematerijalna kulturna baština u Malaviju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Mali ===
* 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]]
* 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]]
* 2009. - [[Povelja Manden]]
* 2009. - [[Sanké mon]]
* 2011. - [[Kôrêdugaw]]
* 2013. - [[Imzad]],
* 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]]
* 2021. - [[M’Bolon]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]]
=== Maroko ===
* 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u
* 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u
* 2010. - [[Mediteranska prehrana]]
* 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]]
* 2012. - [[Sokolarstvo]] 
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mauritanija ===
* 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mozambik ===
* 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u
* 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]]

[[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]]
=== Namibija ===
* 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]]

=== Niger ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]
* 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]]
* 2009. - Maskarada [[Ijele]]
* 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice
* 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]]

=== Obala Bjelokosti ===
* 2008. - [[Gbofe iz Afounkahe]]
* 2017. - [[Zaouli]]
* 2023. - [[Tradicionalne vještine tkanja pregača u Obali Bjelokosti]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]
* 2024. - [[Vještine povezane s proizvodnjom Attiékéa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cote-d-ivoire-CI  Nematerijalna kulturna baština u Obali Slonovače- ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Senegal ===
* 2008. - [[Kankurang]]
* 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]]

=== Somalija ===
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]

=== Srednjoafrička Republika ===
* 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF  Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Sudan ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Tanzanija ===
* 2026. - [[Singeli muzika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-republic-of-tanzania-TZ  Nematerijalna kulturna baština u Tanzaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Togo ===
* 2008. - [[Usmena baština Geledea]]
* 2023. - [[Primaljstvo u Togou]]
* 2025. - [[Nošenje svetog kamena u Togou]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/togo-TG  Nematerijalna kulturna baština u Togou - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]]

=== Tunis ===
* 2018. - [[Keramičke vještine žena iz Sejnanea]]
* 2020. - [[Proizvodnja kuskusa]]
* 2020. - [[Ribolov charfije na ostrvima Kerkennah]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Harisa]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Pjevačke grupe Tvajef]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tunisia-TN  Nematerijalna kulturna baština u Tunisu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Uganda ===
* 2008. - [[Izrada tkanine od kore]] 
* 2011. - [[Bigwala]]
* 2013. - [[Empaako]]
* 2014. - [[čišćenja muškog djeteta kod Lango naroda]] 
* 2015. - [[Koogere]]
* 2016. - [[Ma'di muzika i ples s lirom]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uganda-UG  Nematerijalna kulturna baština u Ugandi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zambija ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Makishi]]
* 2018. - [[Mooba]] 
* 2020. - [[Budima]] 
* 2022. - [[Kalela]] 
* 2024. - [[Mangwengwe]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zambia-ZM  Nematerijalna kulturna baština u Zambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zelenortska Ostrva ===
* 2021. - [[Morna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV  Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zimbabve ===
* 2008. - [[Mbende Jerusarema]] 
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zimbabwe-ZW Nematerijalna kulturna baština u Zimbabveu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]]</text>
      <sha1>pihbv1qi0p73o93tt436od6zlrxtcyi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705526</id>
      <parentid>42705480</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T19:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14184" sha1="p7josvv03pbw9pf04tto2u0hevkehzy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]]
'''Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi''' je popis [[UNESCO]]-ve [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. 

=== Alžir ===
* 2008. - [[Ahelil]] 
* 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]]
* 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] 
* 2013. - [[Imzad]]
* 2014. - [[Sebeiba]]
* 2015. - [[Sbua]]
* 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]]
* 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]]
* 2024. - [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Angola ===
* 2021. - [[Sona]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO  Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Benin ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Bocuana ===
* 2012. - [[Kgatleng porcelan]]
* 2017. - [[Dikopelo folk muzika]]
* 2019. - [[Narodna igra Seperu]]
* 2012. - [[Vosala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burkina Faso ===
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burundi ===
* 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Čad ===
* 2025. - [[Guruna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Demokratska Republika Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-republic-of-the-congo-CD Nematerijalna kulturna baština u Demokratskoj Republici Kongo - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Džibuti === 
* 2023. - [[Xeedho]]
* 2024. - [[Kongoanska rumba]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica ]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/djibouti-DJ Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Egipat ===
* 2008. - [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]]
* 2016. - [[Tahteeb]]
* 2018. - [[Ručno lutkarstvo u Egiptu]]
* 2020. - [[Ručno tkanje u Gornjem Egiptu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Festivali povezani s putovanjem Svete obitelji u Egiptu]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2024. - [[Semsemiah]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Koshary]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/egypt-EG Nematerijalna kulturna baština u Egiptu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Ekvatorijalna Gvineja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/equatorial-guinea-GQ Nematerijalna kulturna baština u Ekvatorijalnoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Eritreja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eritrea-ER Nematerijalna kulturna baština u Eritreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Esvatini ===
* 2024. - [[Marula feestilav]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eswatini-SZ Nematerijalna kulturna baština u Esvatiniju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Etiopija ===
* 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]]
* 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]]
* 2016. - [[Gada sistem]]
* 2019. - [[Etiopska epifanija]]
* 2023. - [[Shuwalid festival]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Gifaataa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gabon ===
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gabon-GA Nematerijalna kulturna baština u Gabonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gambija ===
* 2008. - [[Kankurang]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gambia-GM Nematerijalna kulturna baština u Gambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gana ===
* 2024. - [[Izrada tradicionalnog tkanog tekstila Kente]]
* 2025. - [[Highlife muzika i ples]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ghana-GH Nematerijalna kulturna baština u Gani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]]
=== Gvineja ===
* 2008. - [[Sosso-Bala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-GN Nematerijalna kulturna baština u Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gvineja Bisao === 
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-bissau-GW Nematerijalna kulturna baština u Gvineji Bisao - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
=== Južna Afrika ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/south-africa-ZA  Nematerijalna kulturna baština u Južnoj Africi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
=== Južni Sudan ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/south-sudan-SS  Nematerijalna kulturna baština u Južnom Sudanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kamerun ===
* 2023. - [[Nguon]]
* 2024. - [[Ngondo]]
* 2021. - [[Guruna]]
* 2021. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kenija ===
* 2009. - [[Kaya svetišta]]
* 2014. - [[Isukuti]]
* 2018. - [[Obredi prelaska za muškarce u zajednici Masai]]
* 2019. - [[Svetište Kit Mikaji]]
* 2021. - [[Tradicionalni način ishrane u Keniji]]
* 2014. - [[Mvazindika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kenya-KE Nematerijalna kulturna baština u Keniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Komori ===
* 2025. - [[Zaffa u tradicionalnom vjenčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]]

=== Libija ===
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/libya-LY Nematerijalna kulturna baština u Libiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Madagaskar ===
* 2008. - [[Drvorezbarstvo naroda Zafimaniri]]
* 2021. - [[Madagaskarski kabari]]
* 2023. - [[Hiragasi]]
* 2025. - [[Capiki]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/madagascar-MG Nematerijalna kulturna baština u Madagaskaru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Malavi ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Vimbuza]] 
* 2014. - [[Čopa]]
* 2014. - [[Nsima]]
* 2018. - [[Radosni ples Mvinoge]]
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malawi-MW Nematerijalna kulturna baština u Malaviju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Mali ===
* 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]]
* 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]]
* 2009. - [[Povelja Manden]]
* 2009. - [[Sanké mon]]
* 2011. - [[Kôrêdugaw]]
* 2013. - [[Imzad]],
* 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]]
* 2021. - [[M’Bolon]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]]
=== Maroko ===
* 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u
* 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u
* 2010. - [[Mediteranska prehrana]]
* 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]]
* 2012. - [[Sokolarstvo]] 
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mauritanija ===
* 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]

=== Mozambik ===
* 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u
* 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]]

[[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]]
=== Namibija ===
* 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]]

=== Niger ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]
* 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]]
* 2009. - Maskarada [[Ijele]]
* 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice
* 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]]

=== Obala Bjelokosti ===
* 2008. - [[Gbofe iz Afounkahe]]
* 2017. - [[Zaouli]]
* 2023. - [[Tradicionalne vještine tkanja pregača u Obali Bjelokosti]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]
* 2024. - [[Vještine povezane s proizvodnjom Attiékéa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cote-d-ivoire-CI  Nematerijalna kulturna baština u Obali Slonovače- ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Senegal ===
* 2008. - [[Kankurang]]
* 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]]

=== Siera Leone ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sierra-leone-SL  Nematerijalna kulturna baština u Siera Leonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Somalija ===
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/somalia-SO  Nematerijalna kulturna baština u Somaliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Srednjoafrička Republika ===
* 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF  Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Sudan ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2023. - [[Procesija i proslave rođendana proroka Muhameda u Sudanu]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Al-Jertik]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sudan-SD  Nematerijalna kulturna baština u Sudanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Tanzanija ===
* 2026. - [[Singeli muzika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-republic-of-tanzania-TZ  Nematerijalna kulturna baština u Tanzaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Togo ===
* 2008. - [[Usmena baština Geledea]]
* 2023. - [[Primaljstvo u Togou]]
* 2025. - [[Nošenje svetog kamena u Togou]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/togo-TG  Nematerijalna kulturna baština u Togou - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]]

=== Tunis ===
* 2018. - [[Keramičke vještine žena iz Sejnanea]]
* 2020. - [[Proizvodnja kuskusa]]
* 2020. - [[Ribolov charfije na ostrvima Kerkennah]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Harisa]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Pjevačke grupe Tvajef]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tunisia-TN  Nematerijalna kulturna baština u Tunisu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Uganda ===
* 2008. - [[Izrada tkanine od kore]] 
* 2011. - [[Bigwala]]
* 2013. - [[Empaako]]
* 2014. - [[čišćenja muškog djeteta kod Lango naroda]] 
* 2015. - [[Koogere]]
* 2016. - [[Ma'di muzika i ples s lirom]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uganda-UG  Nematerijalna kulturna baština u Ugandi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zambija ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Makishi]]
* 2018. - [[Mooba]] 
* 2020. - [[Budima]] 
* 2022. - [[Kalela]] 
* 2024. - [[Mangwengwe]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zambia-ZM  Nematerijalna kulturna baština u Zambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zelenortska Ostrva ===
* 2021. - [[Morna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV  Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zimbabve ===
* 2008. - [[Mbende Jerusarema]] 
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zimbabwe-ZW Nematerijalna kulturna baština u Zimbabveu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]]</text>
      <sha1>p7josvv03pbw9pf04tto2u0hevkehzy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705564</id>
      <parentid>42705526</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T08:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-49040-52</username>
        <id>390833</id>
      </contributor>
      <comment>/* Togo */</comment>
      <origin>42705564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14181" sha1="aaojkfipz8otp5q0h225oauncw5vn5y" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]]
'''Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi''' je popis [[UNESCO]]-ve [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. 

=== Alžir ===
* 2008. - [[Ahelil]] 
* 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]]
* 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] 
* 2013. - [[Imzad]]
* 2014. - [[Sebeiba]]
* 2015. - [[Sbua]]
* 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]]
* 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]]
* 2024. - [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Angola ===
* 2021. - [[Sona]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO  Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Benin ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Bocuana ===
* 2012. - [[Kgatleng porcelan]]
* 2017. - [[Dikopelo folk muzika]]
* 2019. - [[Narodna igra Seperu]]
* 2012. - [[Vosala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burkina Faso ===
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burundi ===
* 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Čad ===
* 2025. - [[Guruna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Demokratska Republika Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-republic-of-the-congo-CD Nematerijalna kulturna baština u Demokratskoj Republici Kongo - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Džibuti === 
* 2023. - [[Xeedho]]
* 2024. - [[Kongoanska rumba]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica ]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/djibouti-DJ Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Egipat ===
* 2008. - [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]]
* 2016. - [[Tahteeb]]
* 2018. - [[Ručno lutkarstvo u Egiptu]]
* 2020. - [[Ručno tkanje u Gornjem Egiptu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Festivali povezani s putovanjem Svete obitelji u Egiptu]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2024. - [[Semsemiah]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Koshary]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/egypt-EG Nematerijalna kulturna baština u Egiptu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Ekvatorijalna Gvineja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/equatorial-guinea-GQ Nematerijalna kulturna baština u Ekvatorijalnoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Eritreja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eritrea-ER Nematerijalna kulturna baština u Eritreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Esvatini ===
* 2024. - [[Marula feestilav]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eswatini-SZ Nematerijalna kulturna baština u Esvatiniju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Etiopija ===
* 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]]
* 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]]
* 2016. - [[Gada sistem]]
* 2019. - [[Etiopska epifanija]]
* 2023. - [[Shuwalid festival]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Gifaataa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gabon ===
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gabon-GA Nematerijalna kulturna baština u Gabonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gambija ===
* 2008. - [[Kankurang]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gambia-GM Nematerijalna kulturna baština u Gambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gana ===
* 2024. - [[Izrada tradicionalnog tkanog tekstila Kente]]
* 2025. - [[Highlife muzika i ples]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ghana-GH Nematerijalna kulturna baština u Gani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]]
=== Gvineja ===
* 2008. - [[Sosso-Bala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-GN Nematerijalna kulturna baština u Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gvineja Bisao === 
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-bissau-GW Nematerijalna kulturna baština u Gvineji Bisao - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
=== Južna Afrika ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/south-africa-ZA  Nematerijalna kulturna baština u Južnoj Africi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
=== Južni Sudan ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/south-sudan-SS  Nematerijalna kulturna baština u Južnom Sudanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kamerun ===
* 2023. - [[Nguon]]
* 2024. - [[Ngondo]]
* 2021. - [[Guruna]]
* 2021. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kenija ===
* 2009. - [[Kaya svetišta]]
* 2014. - [[Isukuti]]
* 2018. - [[Obredi prelaska za muškarce u zajednici Masai]]
* 2019. - [[Svetište Kit Mikaji]]
* 2021. - [[Tradicionalni način ishrane u Keniji]]
* 2014. - [[Mvazindika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kenya-KE Nematerijalna kulturna baština u Keniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Komori ===
* 2025. - [[Zaffa u tradicionalnom vjenčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]]

=== Libija ===
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/libya-LY Nematerijalna kulturna baština u Libiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Madagaskar ===
* 2008. - [[Drvorezbarstvo naroda Zafimaniri]]
* 2021. - [[Madagaskarski kabari]]
* 2023. - [[Hiragasi]]
* 2025. - [[Capiki]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/madagascar-MG Nematerijalna kulturna baština u Madagaskaru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Malavi ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Vimbuza]] 
* 2014. - [[Čopa]]
* 2014. - [[Nsima]]
* 2018. - [[Radosni ples Mvinoge]]
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malawi-MW Nematerijalna kulturna baština u Malaviju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Mali ===
* 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]]
* 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]]
* 2009. - [[Povelja Manden]]
* 2009. - [[Sanké mon]]
* 2011. - [[Kôrêdugaw]]
* 2013. - [[Imzad]],
* 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]]
* 2021. - [[M’Bolon]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]]
=== Maroko ===
* 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u
* 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u
* 2010. - [[Mediteranska prehrana]]
* 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]]
* 2012. - [[Sokolarstvo]] 
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mauritanija ===
* 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]

=== Mozambik ===
* 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u
* 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]]

[[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]]
=== Namibija ===
* 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]]

=== Niger ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]
* 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]]
* 2009. - Maskarada [[Ijele]]
* 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice
* 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]]

=== Obala Bjelokosti ===
* 2008. - [[Gbofe iz Afounkahe]]
* 2017. - [[Zaouli]]
* 2023. - [[Tradicionalne vještine tkanja pregača u Obali Bjelokosti]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]
* 2024. - [[Vještine povezane s proizvodnjom Attiékéa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cote-d-ivoire-CI  Nematerijalna kulturna baština u Obali Slonovače- ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Senegal ===
* 2008. - [[Kankurang]]
* 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]]

=== Siera Leone ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sierra-leone-SL  Nematerijalna kulturna baština u Siera Leonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Somalija ===
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/somalia-SO  Nematerijalna kulturna baština u Somaliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Srednjoafrička Republika ===
* 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF  Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Sudan ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2023. - [[Procesija i proslave rođendana proroka Muhameda u Sudanu]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Al-Jertik]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sudan-SD  Nematerijalna kulturna baština u Sudanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Tanzanija ===
* 2026. - [[Singeli muzika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-republic-of-tanzania-TZ  Nematerijalna kulturna baština u Tanzaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Togo ===
* 2008. - [[Usmena baština Geledea]]
* 2023. - [[Porodiljska njega]]
* 2025. - [[Nošenje svetog kamena u Togu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/togo-TG  Nematerijalna kulturna baština u Togou - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]]

=== Tunis ===
* 2018. - [[Keramičke vještine žena iz Sejnanea]]
* 2020. - [[Proizvodnja kuskusa]]
* 2020. - [[Ribolov charfije na ostrvima Kerkennah]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Harisa]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Pjevačke grupe Tvajef]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tunisia-TN  Nematerijalna kulturna baština u Tunisu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Uganda ===
* 2008. - [[Izrada tkanine od kore]] 
* 2011. - [[Bigwala]]
* 2013. - [[Empaako]]
* 2014. - [[čišćenja muškog djeteta kod Lango naroda]] 
* 2015. - [[Koogere]]
* 2016. - [[Ma'di muzika i ples s lirom]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uganda-UG  Nematerijalna kulturna baština u Ugandi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zambija ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Makishi]]
* 2018. - [[Mooba]] 
* 2020. - [[Budima]] 
* 2022. - [[Kalela]] 
* 2024. - [[Mangwengwe]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zambia-ZM  Nematerijalna kulturna baština u Zambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zelenortska Ostrva ===
* 2021. - [[Morna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV  Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zimbabve ===
* 2008. - [[Mbende Jerusarema]] 
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zimbabwe-ZW Nematerijalna kulturna baština u Zimbabveu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]]</text>
      <sha1>aaojkfipz8otp5q0h225oauncw5vn5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emmanuelle (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4574790</id>
    <revision>
      <id>42705562</id>
      <parentid>41116482</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T07:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5872" sha1="5z9uen6a2ygi1vek4sz258nxayibr6e" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Emmanuelle
| slika          = 1974-emmanuelle-poster.jpg
| director       = [[Just Jaeckin]]
| producer       = Yves Rousset-Rouard
| writer         = [[Jean-Louis Richard]]&lt;ref name=&quot;bfi-credits&quot;&gt;{{cite web|url=http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/32265?view=credit|work=BFI Film &amp; Television Database|accessdate=November 16, 2013|title=Credits|publisher=[[British Film Institute]]|location=London|archivedate=2013-11-16|archiveurl=https://archive.today/20131116203050/http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/32265?view=credit|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| based on       = {{based on|''[[Emmanuelle (roman)|Emmanuelle]]''|[[Emmanuelle Arsan]]}}
| starring       = {{plainlist|
*[[Alain Cuny]]
*[[Sylvia Kristel]]
*[[Marika Green]]
}}
| music          = [[Pierre Bachelet]]
| cinematography = [[Robert Fraisse (direktor fotografije)|Robert Fraisse]]&lt;ref name=&quot;bifi&quot; /&gt;
| editing        = [[Claudine Bouché]]&lt;ref name=&quot;bifi&quot; /&gt;
| studio         = {{plainlist|
*Trinacra Films
*Orphée Productions&lt;ref name=&quot;bfi-credits&quot; /&gt;
}}
| studio    = Trinacra Films
| premijera       = {{Film date|1974|6|26|df=y|Pariz}}
| trajanje        = 105 min. (inetgralna necenzurirana verzija)
| zemlja        = {{flagcountry|FRA}}
| jezik       = francuski
| gross          = 4 mil. $ (kino-distrubucija u SAD i Kanadi))&lt;ref&gt;&quot;All-time Film Rental Champs&quot;, ''Variety'', 7 January 1976 p 50&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;8,893.996 prodanih kino-ulaznica (Francuska)&lt;ref&gt;[http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;hl=en&amp;prev=search&amp;rurl=translate.google.com.au&amp;sl=fr&amp;u=http://www.boxofficestory.com/box-office-sylvia-kristel-c22691621&amp;usg=ALkJrhhXiMC3O6j0LB8gq1rKHeAU9gbmIA Podaci o gledanosti filmova Sylvije Kristel u Francuskoj] na Box Office Story&lt;/ref&gt;

}}
'''''Emmanuelle''''' je [[francuska|francuski]] [[erotski film]] snimljen 1974. godine u režiji [[Just Jaeckin|Justa Jaeckina]], poznat kao jedno od komercijalno najuspješnijih ostvarenja žanra, odnosno prvi u [[Emmanuelle (filmska serija)|istoimenoj]] filmskoj seriji.

Predstavlja adaptaciju [[Emmanuelle (roman)|istoimenog]] romana [[Emmanuelle Arsan]]. Naslovna protagonistica, čiji lik tumači [[Sylvia Kristel]], je mlada Francuskinja koja dolazi u [[Bangkok]] kod svog supruga diplomata (čiji lik tumači [[Daniel Sarky]]). Radnja prikazuje kako se u društvu [[libertinizam|libertinski]] raspoloženih [[Zapadni svijet|zapadnjaka]] upušta u niz seksualnih pustolovina sa oba spola.

Iza ''Emmanuelle'' je stajao producent [[Yves Rousset-Rouard]], koji je ideju za snimanje dobio zahvaljujući filmu ''[[Posljednji tango u Parizu]]'', koji je postigao izuzetan komercijalni uspjeh usprkos velikih kontroverzi vezanih uz njegov, za tadašnje standarde, eksplicitni sadržaj. Nastojeći snimiti erotski film koji bi se svojom kvalitetom izdigao iznad jeftinih [[seksploatacijski film|seksploatacijskih]] ostvarenja, režiju je povjerio hvaljenom modnom fotografu [[Just Jaeckin|Justu Jaeckinu]], a naslovna uloga je povjerena dotada nepoznatoj nizozemskoj manekenki Kristel. Ugledni glumac [[Alain Cuny]], koji se pojavljuje u ulozi u Emmanuelleinog ljubavnika Marija, bio je jedino poznatije ime iz svijeta [[mainstream]] filma; kasnije je tvrdio da je ulogu u takvom filmu preuzeo u namjeri da iskaže svoj prezir prema korumpiranoj i licemjernoj francuskoj filmskoj industriji.

''Emmanuelle'' je imao relativno malo problema sa [[filmska cenzura|cenzurom]], a čemu je najviše doprinio novi ministar kulture [[Michel Guy]] sa svojim [[liberalizam|liberalnim]] shvaćanjima. Zbog toga je u kino-dvorane pušten bez gotovo ikakvih rezova, uključujući i neke dotada nezamislive scene poput one u kojoj bangkonška striptizeta puši cigaretu iz vlastite [[vagina|vagine]]. Iako je film u mnogim dijelovima javnosti proglašen [[pornografija|pornografskim]], izazvao je ne samo veliko zanimanje publike, nego je i postao najgledaniji film godine u francuskim kino-dvoranama. Komercijalni uspjeh je potakao ne samo stvaranje novih standarda eksplicitnosti erotskih sadržaja u francuskoj kinematografiji, nego i potakao francuske vlasti da sljedeće godine konačno legaliziraju [[pornografski film|pornografske filmove]], koji su za razliku od &quot;[[meka pornografija|meke]]&quot; ''Emmanuelle'' imale mnogo eksplicitniji (&quot;[[hard pornografija|tvrdi]]&quot;) sadržaj.

Uspjeh ''Emmanuelle'' je od Kristel učinio međunarodnu zvijezdu i jednu od [[pop ikona]] svog doba. Također je potakao ne samo snimanje nastavka ''[[Emmanuelle antidjevica]]'' 1977. godine, nego i niza sličnih ostvarenja u drugim zemljama, među kojima se najviše ističe [[Italija]] s filmovima poput ''[[Emmanuelle nera]]'' gdje je glavni lik tumačila [[Laura Gemser]].

== Uloge ==
* [[Alain Cuny]] : Mario
* [[Sylvia Kristel]] : Emmanuelle
* [[Marika Green]] : Bee
* [[Daniel Sarky]] : Jean
* [[Jeanne Colletin]] : Ariane
* [[Christine Boisson]] : Marie-Ange
* [[Romain Micmande]] : Luc

== Izvori ==
{{izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;bifi&quot;&gt;{{cite web|url=http://cinema.encyclopedie.films.bifi.fr/index.php?pk=49296|work=bibliotheque du film|publisher=[[Cinémathèque Française]]|title=Emmanuelle (1973) Just Jaeckin|accessdate=16. XIU 2013|language=francuski|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202131507/http://cinema.encyclopedie.films.bifi.fr/index.php?pk=49296|archive-date=2014-02-02|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske veze ==
* {{Imdb title|id=0071464|title=Emmanuelle}}
* {{Allociné titre|id=666|titre=Emmanuelle}}
* [http://doc-iep.univ-lyon2.fr/Ressources/Documents/Etudiants/Memoires/MFE2001/trelisl/these_front.html La censure cinématographique en France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061204181302/http://doc-iep.univ-lyon2.fr/Ressources/Documents/Etudiants/Memoires/MFE2001/trelisl/these_front.html |date=2006-12-04 }}

{{Emmanuelle}}

[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Erotski filmovi]]</text>
      <sha1>5z9uen6a2ygi1vek4sz258nxayibr6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deklaracija o zajedničkom jeziku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580331</id>
    <revision>
      <id>42705533</id>
      <parentid>42678805</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T22:05:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53160-31</username>
        <id>398188</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tekst Deklaracije */</comment>
      <origin>42705533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78175" sha1="h9wxz7vd4rcyl6bywul9rslebqudr36" xml:space="preserve">{{italic title}}
[[Datoteka:Press conference about the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|220px|[[Novinska konferencija|Konferencija za medije]] u povodu predstavljanja ''Deklaracije'' 30. III. 2017.]]
[[Datoteka:Television cameras at Press conference in Sarajevo.jpg|thumb|right|220px|Veliki [[Mediji|medijski]] [[Publicitet|interes]] na predstavljanju ''Deklaracije''.]]

'''''Deklaracija o zajedničkom jeziku''''', programatsko-protestni tekst o [[srpskohrvatski jezik|zajedničkom jeziku]] koji se govori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima [[lingvist]]â i drugih eksperata iz sve četiri države i [[Publikacija|predstavljen]] 30. III. 2017. s potpisima preko dvjesto istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih intelektualaca.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jakov |last=Avram |title=Jezik, Deklaracija i politika |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |archivedate=2017-04-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170401174913/http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |deadurl= |accessdate=2. VI. 2019 }} minuta 0.25&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šipka |first=Danko |year=2019 |title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages |trans-title=Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima |language=engleski |location=New York |publisher=Cambridge University Press |page=168 |doi=10.1017/9781108685795 |isbn=978-953-313-086-6 |lccn=2018048005 |oclc=1061308790 |quote=2017, a group of over 200 intellectuals (mostly writers, actors, but also numerous linguists) published a declaration on the common language, which, among others, claimed that Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin are not separate languages but rather variants of the common language.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bakotin |first=Jerko |date=15. V. 2017 |title=Petković ili o kenjaži |url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuKsrgv?url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=8. IX. 2018 }}&lt;/ref&gt; Na tragu [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije'' iz 1967.]],&lt;ref&gt;{{cite web |first=Miloš |last=Kovačević |date=30. III. 2017 |title=Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik |url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |publisher=''Faktor'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfzKWWG2?url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |deadurl=no |accessdate=4. X. 2017 |quote=Ova Deklaracija je mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|hrvatske deklaracije iz 1967.]] ... opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Ivana |last=Bodrožić |authorlink=Ivana Bodrožić |date=30. III. 2017 |title=Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu (minuta 1:47) |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |archivedate=2017-04-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170401225127/http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |deadurl= |accessdate=4. VI. 2019 |quote=znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|deklaraciji donesenoj prije pedeset godina]] – ustvrdila je [[Ivana Bodrožić|Bodrožić]]. }}&lt;/ref&gt; a pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' ukazuje na goruće teme vezane za [[standardni jezik|jezik]].&lt;ref name=&quot;MiaDuhacek&quot;/&gt;

== Sadržaj ''Deklaracije'' ==

''Deklaracija'' konstatira da [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]] govore zajedničkim [[Policentrični standardni jezik|policentričnim standardnim jezikom]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku |work=emisija Vesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=ZKsSwZXw0pE |publisher=''[[B92]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. VIII. 2018}} minuta 0.13&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first1=Jean-Arnault |last1=Dérens |first2=Simon |last2=Rico |date=1. VII. 2017 |page=18 |title=La langue sans nom des Balkans |trans-title=Neimenovani jezik Balkana |language=francuski |url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |publisher=''Le Monde diplomatique'' |archivedate=2017-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6rdBVargA?url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |deadurl=no |location=Pariz |issn=0026-9395 |accessdate=9. XI . 2017 }}&lt;/ref&gt; Podsjeća da se komunikacija tečno odvija i da je to bit svakog jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Slavenka |first=Drakulić |authorlink=Slavenka Drakulić |title=U tranziciji pisci su gubitnici (intervju vodio Vladimir Matković) |url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zABsFaN7?url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=30. III. 2018 |accessdate=4. V. 2019 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bahrer |first=Manuel |date=1. X. 2018 |title=Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png |publisher=''Kosmo'' |location=Beč |accessdate=7. XI. 2018 |archive-date=2019-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327085935/http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png }}&lt;/ref&gt; Nadalje, konstatira da je jezična politika naglašavanja [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|razlika]] dovela do niza negativnih pojava&lt;ref&gt;{{cite web |last=J. |first=T. |date=10. IV. 2017 |title=Is Serbo-Croatian a language? |trans-title=Je li srpskohrvatski jezik? |language=engleski |url=http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |publisher=''[[The Economist]]'' |archivedate=2017-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170410083158/http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |deadurl= |location=London |issn=0013-0613 |accessdate=6. VII. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=26. II. 2018 |title=Dan materinskog jezika (intervju vodila Ines Baždalić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV |work=emisija Epicentar |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=4. IV. 2019 |id={{CROSBI|935897}} |archive-date=2018-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807124901/http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV }}, minuta 26:12&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |title=Bosanski, srpski, hrvatski i &quot;logika sirovog nacionalizma&quot; |work=emisija Dnevnik u 19 |url=http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=14. XII. 2018 |accessdate=4. I. 2019 |archivedate=2018-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181120031155/http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |deadurl=yes }} 2:13 minuta&lt;/ref&gt; u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij [[Etnički identitet|nacionalne pripadnosti]] i sredstvo iskazivanja [[Politika|političke]] lojalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Paula |last=Bobanović |date=14. IV. 2018 |title=Chomsky: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore isti jezik |url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |publisher=''Express.hr'' |location=Zagreb |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAC0M0b0?url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |deadurl=no |accessdate=4. V. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dan |last=Nosovitz |date=11. II 2019 |title=What Language Do People Speak in the Balkans, Anyway? |trans-title=Koji jezik govore ljudi na Balkanu? |language=engleski |url=https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |publisher=''[[:en:Atlas Obscura|Atlas Obscura]]'' |archivedate=2019-02-11 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190211191959/https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |accessdate=8. VII 2019 }}&lt;/ref&gt; U ''Deklaraciji'' stoji da se [[jezik]] i [[narod]] ne moraju podudarati, da svaki nacionalni [[Kolektivizam|kolektiv]] može svoju [[Varijanta (lingvistika)|varijantu]] samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu |work=emisija Vijesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=cAjm5pbRwaQ&amp;t=67s |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. IX. 2017}} minuta 1.07&lt;/ref&gt; Dokument poziva na prestanak razdvajanja djece po [[nacionalnost|nacionalnoj]] osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom.&lt;ref name=&quot;MiaDuhacek&quot;&gt;{{cite web |first1=Goran |last1=Duhaček |first2=Mija |last2=Pavliša |date=28. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170403041015/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |deadurl=yes |accessdate=6. VII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Zanelli |first=Aldo |year=2018 |title=Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 |trans-title=Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997. |language=njemački |series=Studien zur Slavistik ; 41 |location=Hamburg |publisher=Dr. Kovač |pages=83 |isbn=978-3-8300-9773-0 |lccn=|oclc=1023608613 |id={{CROSBI|935754}}. {{NSK-zapis|id=001013945}}}} [https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=385977 (FFZG)].&lt;/ref&gt; Potpisnici se u ''Deklaraciji'' zalažu za slobodu jezičnog izražavanja svakog pojedinca.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Amir |last=Zukić |authorlink=Amir Zukić |title=Gošća Pressinga Snježana Kordić |work=emisija Pressing |url=https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U&amp;t=3195s |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=29. III. 2017 |accessdate=11. V. 2019 |id={{CROSBI|935979}}}} 53:15 minuta&lt;/ref&gt;

== Regionalni projekt Jezici i nacionalizmi ==

{{double image|right|Jezik i nacionalizam.JPG|114|Poster Languages and Nationalisms.jpg|250|Knjiga [[Snježana Kordić|S. Kordić]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'' (''lijevo'') poslužila je kao [[inspiracija]] za regionalni projekt Jezici i nacionalizmi (''desno'').}}

''Deklaraciji'' je prethodio regionalni [[projekt]] Jezici i nacionalizmi,&lt;ref&gt;{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. IV. 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=3. VII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. X. 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. X. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=4. XI. 2017}}&lt;/ref&gt; koji je realiziran uz potporu dvije [[Njemačka|njemačke]] [[Zaklada|zaklade]]: [[:de:Forum Ziviler Friedensdienst|Forum Ziviler Friedensdienst]] i [[:de:Allianz Kulturstiftung|Allianz Kulturstiftung]]. U okviru projekta su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobiven uvid u aktualno stanje i probleme.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Konferencija ''Jezici i nacionalizmi'' |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=22. XI. 2016 |accessdate=14. V. 2019 |archivedate=2016-12-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161228221004/http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |deadurl=yes }} 15. minuta&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=28. III. 2017 |title=Serbokroatisch/Kroatoserbisch: neue Deklaration über gemeinsame Sprache |trans-title=Srpskohrvatski/hrvatskosrpski: nova Deklaracija o zajedničkom jeziku |language=njemački |url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2017-05-26 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qkMVr6rS?url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=9. VIII. 2017 }}&lt;/ref&gt; Projekt je [[inspiracija|inspiraciju]] imao u knjizi ''[[Jezik i nacionalizam]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bugarski |first=Ranko|authorlink=Ranko Bugarski|title=&quot;The Declaration on the Common Language&quot;: A View from the Inside |trans-title=&quot;Deklaracija o zajedničkom jeziku&quot;: pogled iznutra |language=engleski |journal= Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics |volume=2 |issue=2 |page=23 |year=2019 |doi=10.12681/awpel.22595 |issn=2858-2801 |id={{S2CID|216297674}} |url=https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212 |deadurl=no |accessdate=17. VII. 2022 |quote=The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called &quot;Jezici i nacionalizmi&quot; [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010). }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom |work=emisija N1 na jedan |url=http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=21. XI. 2016 |accessdate=1. IV. 2018 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |deadurl=yes }} 25. minuta&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{YouTube|cAek_v71bLE|Tribina &quot;Čiji je naš jezik?&quot;, minuta 25}}&lt;/ref&gt; a organizirala su ga četiri [[Nevladina organizacija|nevladina udruženja]] iz svake od uključenih zemalja: [[P.E.N.]] Centar u [[BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], udruga Kurs iz [[Split]]a, KROKODIL iz [[Beograd]]a te Centar za građansko obrazovanje iz [[Podgorica|Podgorice]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi |url=http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |location=Podgorica |issn=1450-6181 |date=1. IV. 2016 |accessdate=3. IX. 2017 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201040852/http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Organizirana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održana u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz [[lingvist]]e sudjelovali i [[književnik|književnici]], [[novinar]]i, [[antropolog|antropolozi]] i dr.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329337&amp;title=Uzdizanje+%C4%8Distog+govora+vodi+u+lingvicizam |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2. III. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7iCYEa |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=7. X. 2016 |accessdate=2. V. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dragan |last=Banjac |title=Kradu li nacionalisti jezik? |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of7n6xk5?url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |deadurl=no |date=9. X. 2016. |accessdate=7. VI. 2017 }}&lt;/ref&gt; Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Duilo |first=Dražen |title=A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik? |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8K4C8u?url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |deadurl=no |location=Split |issn=0350-4662 |date=19. V. 2016. |accessdate=14. VIII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Dušan |last=Komarčević |title=Čiji je naš jezik? |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8Q0SSM?url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |deadurl=no |date=6. X. 2016. |accessdate=9. IV. 2017 }}&lt;/ref&gt; Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ bili su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi
|-
! Mjesto
! Naziv debatnog kruga
! Datum
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Podgorica]]
| Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom?
| 21. IV. 2016.
|-
| Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika?
| 22. IV. 2016.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Split]]
| Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti?
| 19. V. 2016.
|-
| Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik?
| 20. V. 2016.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Beograd]]
| Ko kome krade jezik?
| 5. X. 2016.
|-
| Ideologija ispravnog jezika
| 6. X. 2016.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Sarajevo]]
| Političke manipulacije temom jezika
| 23. XI. 2016.
|-
| Lektori kao utjerivači nacionalnosti
| 24. XI. 2016.
|}

== Sastavljanje teksta ''Deklaracije'' ==

[[Datoteka:Collecting signatures for the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|230px|''Deklaracija'' je za nekoliko dana dobila preko 8.000 potpisa]]

U sastavljanju teksta ''Deklaracije'' sudjelovalo je preko trideset eksperata, od čega su polovinu činili lingvisti,&lt;ref&gt;{{YouTube|mpCCM4OTFgY|Emisija o Deklaraciji na BN-TV 2017, minuta 20:02}}&lt;/ref&gt; iz sve četiri države,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=23. II. 2018 |title=Jezik kao sredstvo ideološke propagande (intervju vodila Bojana Marić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV |work=emisija Otvoreni studio |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=9. IV. 2018 |id={{CROSBI|935893}} |archive-date=2018-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807155315/http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV }}, minuta 3:00&lt;/ref&gt; različitih nacionalnosti, a proces pisanja trajao je više mjeseci.&lt;ref name=&quot;VLDerk&quot;/&gt; Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu kada je grupa mladih ljudi u tom gradu,&lt;ref&gt;{{cite web |first=Rajka |last=Glušica |title=Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom |work=emisija Novi dan (voditeljica Minela Jašar) |url=http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. V. 2019 |quote=Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi. |archive-date=2017-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201080755/http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |dead-url=yes }} minuta 1.50&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vlašić |first=Nela |date=31. III. 2017 |title=Mali jezik, velika larma roda moga |url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuDKlmj?url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=19. IX. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas |work=emisija Novi dan (voditeljica Alma Dautbegović-Voloder) |url=http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=27. II. 2018 |accessdate=2. V. 2018 |id={{CROSBI|935896}} |quote=Kao prvo da spomenem ipak, jer smo u Sarajevu, da je to bila inicijativa mladih ljudi iz Sarajeva i onda se proširila na intelektualce iz sve četiri države. |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125437/http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |deadurl=yes }} minuta 9.44&lt;/ref&gt; koji su obrazovanje prošli kroz takozvane &quot;dvije škole pod jednim krovom&quot;,&lt;ref name=&quot;Posteno&quot;&gt;{{cite web |first=Duška |last=Jurišić |title=O provokaciji ili dekontaminaciji |work=emisija Pošteno |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |publisher=''[[Federalna televizija]]'' |date=3. IV. 2017 |accessdate=4. VIII. 2017 |archivedate=2017-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411221148/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |deadurl=yes }} minuta 14.00&lt;/ref&gt; došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje,&lt;ref name=&quot;Lasic&quot;&gt;{{cite web |last=Lasić |first=Igor |title=Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=13. I. 2017. |accessdate=2. VI. 2019 }}&lt;/ref&gt; a naslovili su ga ''Deklaracija o zajedničkom jeziku''.&lt;ref name=&quot;Grozdanic&quot;&gt;{{cite web |last=Grozdanić |first=Dragan |title=Bez tlake na jeziku |url=http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=4–6 |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170608215103/http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |deadurl=yes |accessdate=5. X. 2017 }}&lt;/ref&gt; Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su daljnju doradu profesionalnim [[lingvist]]ima,&lt;ref name=&quot;VLDerk&quot;&gt;{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=6–7 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=28. III. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qg0sFVHO?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |deadurl=no |accessdate=10. VII. 2018 }}&lt;/ref&gt; tako da je sljedećih mjeseci ''Deklaracija'' dorađivana u [[Zagreb]]u pa se stoga može zvati i &quot;zagrebačkom ''Deklaracijom''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Lokalni političari iz zajedničkog stvorili četiri nova jezika |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-08-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6snlActZS?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |deadurl=no |accessdate=4. X . 2018 }}&lt;/ref&gt; Odlučeno je da izrada ''Deklaracije'' bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. godini potpisalo je na individualno upućen poziv četrdeset istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko sugestija u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom.

Nastavljen je rad formiranjem odbora eksperata različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje koji su 16. i 17. I. 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji ''Deklaracije''.&lt;ref name=&quot;Lasic&quot;/&gt; Nakon sastanka je tekst upućen i na [[recenzija|kritičku procjenu]] dvadesetak konzultanata čiji neki prijedlozi su potom ugrađeni u završnu formu teksta.&lt;ref&gt;{{YouTube|-od7fL44o8g|Okrugli stol o Deklaraciji na Subverzivnom festivalu u Zagrebu 2017, minuta 5-7}}&lt;/ref&gt; ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' s više od dvjesto potpisa istaknutih intelektualaca&lt;ref&gt;{{cite web |last=Puhovski |first=Žarko |authorlink=Žarko Puhovski |title=Politika u RH je najgluplje i najhisteričnije reagirala |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |date=7. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfu5YL7a?url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |deadurl=no |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=5. VII. 2019 }}&lt;/ref&gt; iz [[Hrvatska|Hrvatske]],&lt;ref&gt;{{cite web |last=Savičević Ivančević |first=Olja |title=Predsjednik društva pisaca tuži novinara: Petkovića pozivaju na ostavku. &quot;To je bijedno i kukavički!&quot; |url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |publisher=''Lupiga'' |archivedate=2017-11-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6v9xTF7dj?url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3831 |date=16. XI. 2017 |accessdate=22. IX. 2018 }}&lt;/ref&gt; [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] istovremeno je predstavljena javnosti 30. III. 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i [[Pres-konferencija|konferencija za medije]] i dvije panel diskusije za javnost s naslovima &quot;Šta je zajednički jezik?&quot; i &quot;Jezik i budućnost&quot;. Potom je ''Deklaracija'' ponuđena za daljnje [[Peticija|potpisivanje]] svima zainteresiranima.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[P.E.N.]] |date=27. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''P.E.N. BiH'' |location=Sarajevo |archivedate=2017-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170331085450/http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=yes |accessdate=8. VII. 2017 }}&lt;/ref&gt; Sljedećih dana ju je potpisalo preko 8.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Martin |last=Sander |date=23. V. 2017 |title=Nationalistisch geprägte Sprache? |trans-title=Nacionalistički obilježen jezik? |language=njemački |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 |publisher=''Njemački radio'' |location=Berlin |accessdate=19. XI. 2018 |archive-date=2018-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807125018/http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 }}&lt;/ref&gt;

Održan je okrugli stol o ''Deklaraciji'' i u Zagrebu u okviru 10. [[Subverziv festival]]a pod naslovom &quot;Jezik i nacionalizam&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |date=19. V. 2017 |title=Okrugli stol: Jezik i nacionalizam |url=http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''[[Subversive Festival|10. Subversive Festival]]'' |location=Zagreb |archivedate=2017-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513172437/http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |deadurl=yes |accessdate=1. X. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{YouTube|ZlyXyJtu_KQ|Okrugli stol: Jezik i nacionalizam (traje sat i pol)}}&lt;/ref&gt; Zatim je održana debata&lt;ref&gt;{{YouTube|2VsRa2kfAwk|Isječak iz debate (Teofil Pančić), traje 2 minute}}&lt;/ref&gt; na književnom Festivalu Krokodil u Beogradu pod naslovom &quot;O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Tanjug]] |date=19. VI. 2017 |title=Ljudi, nemojmo da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom |url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=06&amp;dd=19&amp;nav_category=1864&amp;nav_id=1273654 |publisher=''[[B92]]'' |location=Beograd |archivedate=2017-06-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170622024838/http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=06&amp;dd=19&amp;nav_category=1864&amp;nav_id=1273654 |deadurl=yes |accessdate=30. VIII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ćirić |first=Sonja |date=22. VI. 2017 |title=Ptičica koja ide okolo i smeta |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170823035701/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. II. 2019 }}&lt;/ref&gt; Nakon toga je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana na festivalu [[EXIT|Exit]] tribina &quot;Čiji je naš jezik?&quot;&lt;ref&gt;{{YouTube|pJxjTonO67I|Prilog sa tribini &quot;Čiji je naš jezik?&quot;, traje 7 minuta}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Svi govorimo naš jezik |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&amp;title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2017-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170716100101/http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&amp;title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |deadurl=yes |location=Beograd |issn=1450-538X |date=9. VII. 2017 |accessdate=15. VIII. 2018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=9. VII. 2017 |title=Tribina: Deklaracijom o zajedničkom jeziku protiv nacionalizma |url=http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |publisher=''Autonomija'' |archivedate=2017-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170714082609/http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |deadurl=yes |location=Novi Sad |accessdate=10. III. 2019 }}&lt;/ref&gt; i na Regionalnoj književnoj konferenciji Book Talk panel &quot;Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku&quot;.&lt;ref&gt;{{YouTube|975YLk0XONE|Panel o Deklaraciji na Book Talk, traje 56 minuta}}&lt;/ref&gt; I u Crnoj Gori održan je okrugli stol o Deklaraciji u okviru 7. [[Njegoš]]evih dana.&lt;ref&gt;{{YouTube|yEDBscF80IM|Najava okruglog stola o Deklaraciji na TV Vijestima, traje 14 minuta}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|date=2. IX. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku na Njegoševim danima |url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |publisher=''Radio Kotor'' |archivedate=28. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190928164939/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |deadurl=no |location=Kotor |accessdate=29. IX. 2019}}&lt;/ref&gt; Krajem iste kalendarske godine u okviru 6. Otvorenog univerziteta u Sarajevu održana je rasprava &quot;Šta da se radi s jezikom: ko (ne) govori zajednički?&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Hana |last=Sokolović |title=Šta da se radi s jezikom? |work=emisija Dnevnik |url=http://ba.n1info.com/a226040/Video/Info/Sta-da-se-radi.-s-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=10. XI. 2017 |accessdate=22. IV. 2018 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 1:48 minuta&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;4&quot; | Serija tribina o Deklaraciji u 2017.
|-
! Mjesto
! Naziv tribine
! Manifestacija
! Datum
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Sarajevo]]
| Šta je zajednički jezik?{{Ref label|a|a|none}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Predstavljanje Deklaracije
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. III. 2017.
|-
| Jezik i budućnost{{Ref label|b|b|none}}
|-
| Ko (ne) govori zajednički?{{Ref label|c|c|none}}
| Otvoreni univerzitet
| 10. XI. 2017.
|-
| [[Zagreb]]
| Jezik i nacionalizam{{Ref label|d|d|none}}
| [[Subversive Festival]]
| 19. V. 2017.
|-
| [[Beograd]]
| O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima{{Ref label|e|e|none}}
| [[:en:Krokodil Literary Festival|Festival Krokodil]]
| 18. VI. 2017.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Novi Sad]]
| Čiji je naš jezik?{{Ref label|f|f|none}}
| [[EXIT|Festival Exit]]
| 8. VII. 2017.
|-
| Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku?{{Ref label|g|g|none}}
| Book Talk
| 29. IX. 2017.
|-
| | [[Kotor]]
| Deklaracija o zajedničkom jeziku{{Ref label|h|h|none}}
| [[Njegoš]]evi dani
| 1. IX. 2017.
|-
|}

[[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Hokkaido University.jpg|thumb|left|360px|[[Snježana Kordić]] [[govor]]i o ''Deklaraciji'' u plenarnom [[prezentacija|predavanju]] na [[kongres|konferenciji]] u [[Japan]]u 2018.&lt;ref name=&quot;KordJapan&quot;/&gt;]]Naredne 2018. godine održan je niz plenarnih [[prezentacija|predavanja]] o ''Deklaraciji'' na [[znanost|znanstvenim]] [[kongres|konferencijama]] na [[sveučilište|sveučilištima]] raznih [[Evropska unija|EU zemalja]],&lt;ref&gt;{{cite web |date=25. IX. 2018 |title=U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74dd8zfAo?url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=3. I. 2019 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=21. X. 2018 |title=U Pragu konferencija o jeziku |url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddGrZjW?url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku |accessdate=26. XII. 2018 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=17. VI. 2018 |title=U Poznanju održana debata o jezicima i identitetima |url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddMJUYR?url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima |accessdate=2. I. 2019 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Borba protiv nacionalizma: priznanje Snježani Kordić za osobu godine |url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |date=30. XII. 2018 |archivedate=2019-01-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/75AQjlB3w?url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. I. 2019 }}&lt;/ref&gt; a potom i na sveučilištima u [[Japan]]u.&lt;ref name=&quot;KordJapan&quot;&gt;{{cite web |date=19. XII. 2018 |title=U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-21 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74pZzBl1m?url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=27. XII. 2018 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=10. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Tokiju |url=http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |location=Tokio |publisher=''Waseda sveučilište'' |archivedate=2018-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181125200425/http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |accessdate=3. I. 2019 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=13. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Sapporu |url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |location=Sapporo |publisher=''[[Univerzitet na Hokkaidu]]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddzezJR?url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |accessdate=25. XII. 2018 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Povodom druge obljetnice također su održane tribine:&lt;ref name=&quot;Wien&quot;&gt;{{cite web |date=25. III. 2019 |title=Novi Bečki dogovor? |url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2019-04-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/77dteohoj?url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |accessdate=3. V. 2019 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; u [[Beč]]u promocija ''Deklaracije'' - naslov tribine bio je &quot;Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?&quot;&lt;ref&gt;{{YouTube|1mBDgUMvplM|Promocija Deklaracije u Beču, traje 2 sata}}&lt;/ref&gt; i u Zagrebu pod naslovom &quot;Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku&quot;, u organizaciji Saveza studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku |url=https://www.facebook.com/SavezStudentskihUdruga/videos/306274900055880 |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |date=28. III. 2019 |accessdate=5. VII. 2019}} traje 2 sata&lt;/ref&gt; a potom i plenarno predavanje o ''Deklaraciji''.&lt;ref&gt;{{cite web|date=26. IV. 2019 |title=Plakat konferencije u Zagrebu |url=https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE  |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |archivedate=26. IV. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426111901/https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |accessdate=3. VI. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Tekst ''Deklaracije'' ==
{{quote box
| width = 100%
| fontsize = 100%
| quote =
Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

&lt;center&gt;'''DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU'''&lt;/center&gt;

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

;Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

* činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;
* svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;
* sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
* policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
* činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;
* između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;
* standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

;Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

* ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
* zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
* prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
* izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
* slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
* jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
* slobodu dijalektalne i regionalne upotrebe;
* i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. III. 2017.
}}
Izvor: ''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]''&lt;ref name=&quot;Grozdanic&quot;/&gt;

{{clear}}

==Potpisnici ''Deklaracije''==
[[Datoteka:Noam Chomsky portrait 2017.jpg|thumb|right|140px|[[Noam Chomsky]] 2017. (potpisnik ''Deklaracije'')]]

Ugledni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Sociolingvistika|sociolingvist]] [[:en:Peter Trudgill|Peter Trudgill]] zapaža da „''lingvisti su dobro zastupljeni na listi potpisnika''“.&lt;ref&gt;{{cite web|author=[[:en:Peter Trudgill|Trudgill, Peter]] |date=30. XI. 2017 |page=46 |title=Time to make four into one |trans-title=Vrijeme da četiri budu jedan |language=engleski |url=https://archive.org/details/PeterTrudgillTimeToMakeFourIntoOne2017 |publisher=''[[:en:The New European|The New European]]'' |accessdate=17. XII . 2017 |quote=linguists are well represented on the list of signatories}}&lt;/ref&gt; Posebno je [[Publicitet|odjeknulo]] da je i najpoznatiji lingvist u svijetu „''[[Noam Chomsky]] potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku''“&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |title=Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |date=27. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACChzKy?url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. V. 2018 }}&lt;/ref&gt; „''zajedno s preko pedeset drugih lingvista, među kojima su Anders Ahlqvist, Ronelle Alexander, Nadira Aljović, Bojan Anđelković, Boban Arsenijević, John Frederick Bailyn, Josip Baotić, Ranka Bijeljac-Babić, Ranko Bugarski, Vesna Bulatović, Daniel Bunčić, Costas Canakis, Greville Corbett, Oliver Czulo, Natalia Długosz, Ljiljana Dolamic, Nicholas Evans, Rajka Glušica, Radmila Gorup, Senahid Halilović, Camiel Hamans, Mirjana Jocić, Jagoda Jurić-Kappel, Dunja Jutronić, Dejan Karavesović, Jana Kenda, Ivan Klajn, Snježana Kordić, Svetlana Kurteš, Igor Kusin, Zineta Lagumdžija, Igor Lakić, Gordana Lalić-Krstin, Mia Mader Skender, Alisa Mahmutović, Olga Mišeska Tomić, Vladimir Miličić, Spiros Moschonas, Joachim Mugdan, Zoran Nikolovski, Miloš Okuka, Tatjana Paunović, Dušan-Vladislav Pažđerski, Mira Peter, Tanja Petrović, Enisa Pliska, Milena Podolšak, Luka Raičković, Katarina Rasulić, Marija Runić, Svenka Savić, Marko Simonović, Ljiljana Subotić, Danko Šipka, Dušanka Točanac, Neda Todorović, Aleksandar Trklja, Peter Trudgill, Mladen Uhlik, Hanka Vajzović, Vera Vasić, Elvira Veselinović, Đorđe Vidanović, Ana Ždrale, Jelena Živojinović.''“&lt;ref&gt;{{cite journal |first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |title=Aldo Zanelli: ''Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift'' Jezik ''von 1991 bis 1997'' (prikaz knjige) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |oclc=1032613668 |volume=55 |issue=1, 2018 |pages=131–132 |location=Zagreb |id={{CROSBI|935754}}. {{CEEOL|672926}}. {{ZDB (DE)|862437-9}} |access-date=2018-05-04 |archive-date=2020-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201001232102/http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf }}&lt;/ref&gt;

''Neki od potpisnika ''Deklaracije'' o kojima postoji članak na ovoj Wikipediji:''
&lt;table style=&quot;width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Ivana Bodrožić]]

[[Mirjana Karanović]]

[[Rajko Grlić]]

[[Željko Komšić]]

[[Bora Ćosić]]

[[Snježana Banović]]

[[Svetislav Basara]]

[[Ivan Ivanji]]

[[Igor Grubić]]

[[Filip David]]

[[Vladimir Arsenijević]]

[[Janko Baljak]]

[[Asmir Kujović]]

[[Štefica Galić]]

[[Rade Dragojević]]

[[Vili Matula]]

[[Ivan Čolović]]

[[Edvin Kanka Ćudić]]

[[Pjer Žalica]]

&lt;/td&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Snježana Kordić]]

[[Dubravka Ugrešić]]

[[Ante Tomić]]

[[Noam Chomsky]]

[[Boris Dežulović]]

[[Dejan Tiago Stanković]]

[[Dragan Markovina]]

[[Enver Kazaz]]

[[Svetlana Lukić]]

[[Viktor Ivančić]]

[[Nihad Hasanović]]

[[Ognjen Sviličić]]

[[Teofil Pančić]]

[[Srđan Srdić]]

[[Nikola Vučić]]

[[Nikša Butijer]]

[[Ivan Klajn]]

[[Borka Pavićević]]

[[Dunja Jutronić]]

&lt;/td&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Ranko Bugarski]]

[[Daša Drndić]]

[[Rade Šerbedžija]]

[[Svenka Savić]]

[[Biljana Srbljanović]]

[[Predrag Lucić]]

[[Dubravka Stojanović]]

[[Slobodan Šnajder]]

[[Nenad Veličković]]

[[Borka Rudić]]

[[Dritan Abazović]]

[[Goran Kljajić]]

[[Nemanja Cvijanović]]

[[Milan Rakovac]]

[[Elvedin Nezirović]]

[[Tatjana Šojić]]

[[Dragan Velikić]]

[[Jasmila Žbanić]]

&lt;/td&gt;
&lt;td align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding-left&quot;&gt;

[[Ella Dvornik]]

[[Vesna Pešić]]

[[Ivana Sajko]]

[[Dejan Čavić]]

[[Dragana Varagić]]

[[Goran Marković]]

[[Dušan-Vladislav Pažđerski]]

[[Feđa Stojanović]]

[[Isidora Žebeljan]]

[[Dragoljub Mićunović]]

[[Marija Perović]]

[[Goran Dević]]

[[Igor Galo]]

[[Srđan Karanović]]

[[Dejan Đokić]]

[[Željko Ivanković]]

[[Srbijanka Turajlić]]

[[Lana Barić]]

[[Boris Buden]]
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Potpisnici o ''Deklaraciji'' ==

{{div col start|cols=2}}
*{{cite web |first=Boban |last=Arsenijević |date=15. IV. 2017 |title=Policentrični zajednički jezik i deklaracija o tome izazvali burne reakcije (intervju vodili Nemanja Stevanović i Vladimir Đorđević) |url=http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |publisher=''Media &amp; Reform centar'' |archivedate=2017-05-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170512014904/http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |deadurl=yes |location=Niš |accessdate=4. II. 2018 }}
*{{cite web |first=Boban |last=Arsenijević |date=18. V. 2017 |title=Deklaracija je uzdrmala temelj nacionalističke zloupotrebe jezika (intervju vodio Vladislav Stojičić) |url=http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |publisher=''P-portal'' |archivedate=2019-01-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190107072338/http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |deadurl=yes |location=Zagreb |accessdate=4. VII. 2019 }}
*{{cite web |author1=Arsenijević, Vladimir |author1link=Vladimir Arsenijević |author2=Klajn, Ivan |author2link=Ivan Klajn |date=8. IV. 2017 |title=Govore li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci isti jezik? (pripremila Kristina Šarić) |url=http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |work=emisija Vojvođanski dnevnik |publisher=''[[Radio-televizija Vojvodine]]'' |archivedate=2017-04-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170412193036/http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |deadurl=yes |location=Novi Sad |accessdate=5. XI. 2018 }}
*{{cite web |last=Bahr |first=Manuel |date=31. III. 2017 |title=Deklaration: B/K/M/S ist eine Sprache – „Ich habe unterschrieben!“ |trans-title=Deklaracija: B/H/C/S je jedan jezik – „Ja sam potpisao!“ |language=njemački |url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACNDOvJ?url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=4. V. 2018 }}
*{{cite web |first=Milena |last=Bogavac |date=8. VII. 2017 |title=Kako sam potpisala da nisam poliglota |url=https://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |publisher=''Noizz'' |archivedate=2017-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170710214946/http://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=15. X. 2017 }}
*{{cite web |last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=5. IV. 2017 |title=Dobronameran apel javnosti (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170826191109/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. III. 2019 }}
*{{cite web |last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=13. IV. 2017 |title=Deklaracija nije politička platforma (intervju vodila Mirjana Mitrović) |url=https://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |publisher=''Ekspres'' |archivedate=2017-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170612203231/http://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=1. VII. 2019 }}
*{{cite web |last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=7. V. 2017 |title=Mali katalog promašaja |url=http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&amp;title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2017-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170514144000/http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&amp;title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |deadurl=yes |location=Beograd |issn=1450-538X |accessdate=9. IX. 2017 }}
*{{cite web |first=Ivan |last=Cingel |date=14. IV. 2017 |title=Drevni i volšebni jeziče Hrvata |url=http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=2017-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170521191528/http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=5. II. 2018 }}
*{{cite web |first=Ivan |last=Cingel |date=27. IV. 2017 |title=Ovo nije još jedan tekst o Deklaraciji |url=http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=2017-05-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170519171037/http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=6. X. 2017 }}
*{{cite web |last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=1. IV. 2017 |title=Riba ribi grize jezik |url=https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |publisher=''Dnevnik'' |language=slovenski |archivedate=2019-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190710143601/https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |deadurl=yes |location=Ljubljana |issn=1581-3037 |accessdate=8. VII. 2019 }}
*{{cite web |last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=9. IV. 2017 |title=Hapsus linguae |url=http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170606010753/http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=28. V. 2018 }}
*{{cite web |last=Glušica |first=Rajka |date=20. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171008051033/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=15. VIII. 2017 }}
*{{cite web |last=Gudžević |first=Sinan |date=18. IV. 2017 |title=Reklaracija |url=http://www.portalnovosti.com/reklaracija |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170522214430/http://www.portalnovosti.com/reklaracija |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=13. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Gudžević |first=Sinan |date=2. V. 2017 |title=Pismo kardinalu Bozaniću |url=http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170512085724/http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2. VI. 2018 }}
*{{cite web|last=Halilović |first=Senahid |title=Halilović za N1: Dužni smo osluškivati javnu riječ |work=emisija N1 na jedan (voditelj Nikola Vučić) |url=https://www.youtube.com/watch?v=Zg3DRGByMok |date=26. IV. 2018 |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=7. V. 2017}} minuta 53:27
*{{cite web |last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=8. IV. 2017 |title=Novi Novi list |url=http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170608174219/http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=4. IX. 2018 }}
*{{cite web |last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=17. IV. 2017 |title=Kako ne biti Jugoslaven? |url=http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |publisher=''Proletter'' |archivedate=2017-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170521114542/http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |deadurl=yes |location=Podgorica |accessdate=18. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Kazaz |first=Enver |authorlink=Enver Kazaz |date=27. IV. 2017 |title=Jezik nije mentalni kazamat (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2019-01-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190107181016/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=7. VII. 2018 }}
*{{cite web |last=Kljajić |first=Jagoda |date=3. IV. 2017 |title=Potpišite Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=https://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |publisher=''Prozaonline'' |archivedate=2017-05-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170506215242/http://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=1. VIII. 2017 }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate (intervju vodio Denis Derk) |url=https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=36–37 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=4. IV. 2017 |archivedate=2017-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170921173932/https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |deadurl=yes |accessdate=13. IX. 2018 |id={{CROSBI|935899}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=5. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo, kako god zoveš jezik |url=http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |publisher=''Deutsche Welle'' |archivedate=2017-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170702092515/http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |deadurl=yes |location=Bonn |accessdate=9. VII. 2017 |id={{CROSBI|936014}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=13. IV. 2017 |title=Jezik više naroda (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170826190152/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. VI. 2019 |id={{CROSBI|936009}} }}
*{{cite web |author1=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |author2=Ibrahimović, Nedžad |title=O Deklaraciji o zajedničkom jeziku |work=emisija Globalno [[Boris Malagurski|Borisa Malagurskog]] |url=http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |date=3. V. 2017 |archivedate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171022133212/http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |deadurl=yes |publisher=''[[Radio-televizija BN]]'' |accessdate=3. VIII. 2017 }} minuta 84:14
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=10. I. 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=''Slobodni Filozofski'' |archivedate=2018-04-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180416192622/http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |deadurl=yes |location=Zagreb |accessdate=4. V. 2018 |id={{CROSBI|935894}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=30. III. 2018 |title=Čistoća naroda i jezika ne postoji (intervju vodila Gordana Sandić-Hadžihasanović) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2018-03-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180330181126/https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |deadurl=yes |location=Prag |accessdate=7. III. 2019 |id={{CROSBI|935824}} }}
*{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Deklaracija ruši i posljednji tabu (intervju vodila Maja Abadžija) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |publisher=''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' |pages=18–19 |location=Sarajevo |issn=0351-3904 |date=26. II. 2018 |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125045/http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |deadurl= |accessdate=7. IV. 2018 |id={{CROSBI|935790}} }}
*{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017 |publisher=Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet |pages=145–152 |chapter=Reakcije na Deklaraciju o zajedničkom jeziku |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |deadurl=no |location=Nikšić |year=2019 |isbn=978-86-7798-062-7 |ssrn=3452730 |id={{CROSBI|1019779}}. {{S2CID|231517900}} |archivedate=27. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927141935/http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |accessdate=24. VII. 2022}}
*{{cite web |last=Krajišnik |first=Đorđe |date=18. IV. 2017 |title=Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike |url=http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |publisher=''XXZ regionalni portal'' |archivedate=2017-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170421093139/http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=18. VI. 2017 }}
*{{cite web |last=Lucić |first=Predrag |date=3. IV. 2017 |title=Deklaracija o SAO Rijeci |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfsW18Ld?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=5. X. 2020}}
*{{cite book|last=Lukić|first=Marija|title=¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo|language=španjolski|trans-title=Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje|chapter=Declaración sobre la langua común|trans-chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://digibug.ugr.es/bitstream/handle/10481/62376/52925.pdf?sequence=4&amp;isAllowed=y|url-status=live|format=PDF|publisher=Universidad de Granada|series=tesis doctoral|pages=168–182|location=Granada|year=2020|accessdate=22. VII. 2022}}
*{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=njemački|trans-title=Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik|chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=dead|format=PDF|publisher=Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar|series=UZH Dissertationen|pages=81–84|location=Zürich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|accessdate=3. VI. 2022|access-date=2022-07-24|archive-date=2025-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20250212225841/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/}}
*{{cite web |last=Markovina |first=Dragan |authorlink=Dragan Markovina |date=30. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''Telegram'' |archivedate=2017-05-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170531111804/http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-7667 |accessdate=8. VIII. 2018 }}
*{{cite web |last=Methadžović |first=Almir |date=2. IV. 2018 |title=Chomsky u autobusu |url=http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=2018-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180410193341/http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |deadurl=yes |location=Mostar |accessdate=9. X. 2018 }}
[[Datoteka:Cigarette packet warning signs from Bosnia and Herzegovina.jpg|thumb|right|130px|Triput identično ispisano upozorenje, dvaput latinično i jedanput ćirilično, često se navodi kao ''[[reductio ad absurdum]]'' za tvrdnju o postojanju tri jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Viktor |last=Ivančić |date=27. VII. 2017 |title=Dnevnik čitanja: O općeprihvatljivim umorstvima |url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |publisher=''Analiziraj.ba'' |archivedate=2017-08-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6sXhzdpIH?url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |deadurl=yes |accessdate=8. XI. 2017 }}&lt;/ref&gt;]]
*{{cite web |first=Sven |last=Milekić |date=30. III. 2017 |title=Post-Yugoslav 'Common Language' Declaration Challenges Nationalism |trans-title=Postjugaslavenska deklaracija o 'zajedničkom jeziku' baca rukavicu u lice nacionalizmu |language=engleski |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |publisher=''BalkanInsight'' |archivedate=2017-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170427234436/http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |deadurl=yes |location=London |accessdate=4. VII. 2019 }}
*{{cite web |last=Mustafić |first=Dino |title=Mustafić za N1: Govorimo jedan jezik, razumijemo se |work=emisija Novi dan (voditeljica Merima Šemić) |url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |date=31. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAD7W4Re?url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |deadurl=yes |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=2. XI. 2018 }} minuta 17:36
*{{cite web|last=Nezirović |first=Elvedin  |authorlink=Elvedin Nezirović |date=30. III. 2017 |title=Predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=31. III. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200331053441/https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=31. III. 2022}}
*{{cite web |last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=30. III. 2017 |title=1, 2, 3, 4 jezika... 4, 3, 2, 1 jezik |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-08-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170826200728/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=23. X. 2017 }}
*{{cite web |last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=4. V. 2017 |title=Mučno, zabavno i poučno |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=2017-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170708215746/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. VIII. 2018 }}
*{{cite web |last=Pavelić |first=Boris |date=30. III. 2017 |title=Provokacija zdravim razumom |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfspHY5F?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=12. IV. 2019 }}
*{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |date=6. IV. 2017 |title=Zašto Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=https://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |publisher=''Ekspres'' |archivedate=2017-06-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170601145816/http://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |deadurl=yes |location=Beograd |accessdate=9. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |date=17. IV. 2017 |title=Bozanić opet prijeti: ne zazivamo Jugoslaviju niti prijeti novi rat! |url=http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170522212353/http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=5. XI. 2017 }}
*{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |title=Bozanić čestita samo sviti i vjernicima koji su u katedrali |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |date=17. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfulnbuU?url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |deadurl=yes |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=17. VIII. 2018 }} minuta 13:00
*{{cite web|last=Slapšak |first=Svetlana |date=19. IX. 2017 |title=Okolina jezika |url=http://pescanik.net/okolina-jezika/ |publisher=''[[Peščanik]]'' |archivedate=22. IX. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170922183627/http://pescanik.net/okolina-jezika/ |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=8. XI. 2017}}
*{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=31. III. 2017 |title=Provokacija! |url=https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&amp;tmpl=component |publisher=''Večer'' |language=slovenski |archivedate=2019-01-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190125020435/https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&amp;tmpl=component |deadurl=yes |location=Maribor |issn=0350-4972 |accessdate=4. VI. 2019 }}
*{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=15. IV. 2017 |title=Račvasti jezik kardinala Bozanića |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftVN3ZV?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=4. VII. 2018 }}
*{{cite web |last=Tomić |first=Ante |authorlink=Ante Tomić |date=29. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |archivedate=2017-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170403003936/http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1331-5692 |accessdate=18. X. 2017 }}
*{{cite web |author1=Tomić, Ante |author1link=Ante Tomić |author2=Ilić, Saša |date=16. IV. 2017 |title=Na kom jeziku razgovaraju Grabar-Kitarović i Vučić? (intervju vodio Omer Karabeg) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170420100913/http://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |deadurl=yes |location=Prag |accessdate=9. VIII. 2018 }}
*{{cite book |last=Tripunovski |first=Stiven |editor1-last=Grunert |editor1-first=Heiner |editor2-last=Kührer-Wielach |editor2-first=Florian, eds |title=Grenzen im Fluss |publisher=Regensburg Schnell et Steiner |pages=30–31 |chapter=Gemeinsamkeit wider Willen? Sprache im südslawischen Raum |url=http://www.academia.edu/35250263/Gemeinsamkeit_wider_Willen_Sprache_im_s%C3%BCdslawischen_Raum_in_Grunert_Heiner_K%C3%BChrer-Wielach_Florian_Hg._Grenzen_im_Fluss._Regensburg_2017_S._30-31 |location=Regensburg |language=njemački |year=2017 |isbn=978-3-7917-2940-4 |oclc=1011631323 |accessdate=4. II. 2018}}
*{{cite web |author1=Vajzović, Hanka |author2=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |title=Jezičke nesuglasice |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |date=20. III. 2018 |archivedate=2018-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180324020605/http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |deadurl= |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |accessdate=3. V. 2019 }} minuta 15:47
*{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=7. V. 2017 |title=Reagiranje na tekst Nikole Petkovića o jeziku |url=http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170516191229/http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |deadurl=yes |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=12. XI. 2017 }}
{{div col end}}

== Povezano ==
{{columns-list|
* [[srpskohrvatski jezik]]
* [[policentrični standardni jezik]]
* ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]''
* [[sociolingvistika]]
* [[standardni jezik]]
* [[povijest hrvatskosrpskog jezika]]
* [[Novosadski dogovor]]
* [[Bečki književni dogovor]]
* [[pravopis hrvatskosrpskog jezika]]
* [[gramatika srpskohrvatskog jezika]]
}}

== Napomene ==
{{refbegin}}
'''a.''' {{Note label|a|a|none}} Govornici: [[Borka Pavićević]], Rajka Glušica i [[Snježana Kordić]]; moderirala: Sandra Zlotrg

'''b.''' {{Note label|b|b|none}} Govornici: [[Ivana Bodrožić]], Balša Brković i Asim Mujkić; moderirao: Igor Štiks

'''c.''' {{Note label|c|c|none}} Govornici: Nerzuk Ćurak i [[Vladimir Arsenijević]]; moderirala: Žarka Radoja

'''d.''' {{Note label|d|d|none}} Govornici: Tomislav Longinović, [[Viktor Ivančić]], Snježana Kordić, [[Boris Buden]] i [[Mate Kapović]]; moderirala: [[Katarina Peović Vuković]]

'''e.''' {{Note label|e|e|none}} Govornici: [[Teofil Pančić]], [[Dragan Markovina]], Snježana Kordić i Igor Štiks; moderirali: Vladimir Arsenijević i Ana Pejović

'''f.''' {{Note label|f|f|none}} Govornici: [[Dragan Bjelogrlić]], Snježana Kordić, Marko Šelić Marčelo, Vladimir Arsenijević i Vlatko Sekulović; moderirala: [[Milena Minja Bogavac]]

'''g.''' {{Note label|g|g|none}} Govornici: Ivan Ivanji, Goran Miletić, Mirjana Đurđević, [[:en:Srđan V. Tešin|Srđan Tešin]] i Pero Zlatar; moderirala: Eržika Pap Reljin

'''h.''' {{Note label|h|h|none}} Govornici: Rajka Glušica, Ivo Pranjković, Snježana Kordić, [[Ranko Bugarski]], Vladimir Arsenijević i Svein Mønnesland; moderirao: [[Nikola Vučić]]
{{refend}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Declaration on the Common Language|Deklaracija o zajedničkom jeziku}}
* [http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ Lista svih potpisnika Deklaracije + '''mogućnost potpisivanja'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170612035631/http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ |date=2017-06-12 }}
* [http://www.tacno.net/novosti/snjezana-kordic-pedeset-godina-od-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/ Kritička analiza stare Deklaracije]
* {{YouTube|9OU3WkvKLwk|Press konferencija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku}}
* {{YouTube|VJFBqZVXROM|Snimak konferencije ''Jezici i nacionalizmi'' u Beogradu}}

{{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku|kategorija=ne}}
{{Srpskohrvatski jezik}}

[[Kategorija:Dokumenti]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Historija srpskohrvatskog jezika]]
[[Kategorija:Deklaracija o zajedničkom jeziku| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Hrvatska kultura]]
[[Kategorija:Srpska kultura]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Crnogorska kultura]]
[[Kategorija:Volonterstvo]]
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Srpski jezik]]
[[Kategorija:Bosanski jezik]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]
[[Kategorija:Sociolingvistika]]
[[Kategorija:Serbokroatistika]]
[[Kategorija:Nastanci 2017.]]</text>
      <sha1>h9wxz7vd4rcyl6bywul9rslebqudr36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Događaj na Gadir-Humu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608213</id>
    <revision>
      <id>42705537</id>
      <parentid>42376863</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9239" sha1="midef2u1iywjcxu3xqueym9foxulijd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Investiture of Ali Edinburgh codex.jpg|mini|desno|225px|Alijeva investitura na Gadir-Humu ([[Ilhanidska Monarhija|ilhanidska]] ilustracija iz [[1308]])]]
'''Događaj na Gadir-Humu''' ([[Arapski jezik|arap.]] i [[Perzijski jezik|perz.]] واقعه غدیر خم) odigrao se u februaru [[632]]. godine kod bare [[Gadir-Hum]], nedaleko od drevnog [[Arabija|arabijskog]] grada [[Rabig]]a. Tada je, između ostalog, [[islam]]ski poslanik [[Muhamed]] rekao: &quot;Kome sam ja [[mavla]], [[Ali]] je mavla&quot;. [[Šijitizam|Šijiti]] vjeruju da je ovim imenovan Muhamedov nasljednik. Većina [[Muslimani (vjernici)|muslimana]] prihvaća [[Historija islama|historijsku]] točnost događaja, ali ne smatraju svi da se radilo o proglašenju nasljednika. Godišnjica ovog događaja obilježava se 18. [[Zu-l-hidždže|zul-hidždžeta]] po [[Islamski kalendar|islamskom kalendaru]] (prvenstveno od strane šijita) i taj dan se naziva [[Eid al-Gadir]] (Bajram al-Gadir).

== Pozadina ==
{{glavni|Oproštajna propovijed}}
Desete godine nakon preseljenja iz [[Meka|Meke]] u [[Medina|Medinu]], u mjesecu [[Zu-l-ka'de|zul-kade]] (podudara se s februarom [[632]]. godine), [[Muhamed]] je krenuo iz Medine prema Meki praćen hiljadama sljedbenika. Obavio je hadždž samo jednom, nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Budući da je hadždž obavio u posljednjoj godini svog života, obavio je i oproštajni govor. Kada je čuo za odlazak Muhameda na hadždž, [[Ali]] je bio u [[Jemen]]u, obavljajući misionarske poslove, te se zaputio prema Meki kako bi stigao do Muhameda prije nego počnu obredi hadždža. Po završetku obreda, Muhamed je napustio Meku i krenuo prema Medini.&lt;ref&gt;Al-Shaykh Al-Mufid, Muhammad. Irshad. Qom: Maktaba Basirati. str. 91.&lt;br /&gt;Shaykh Tabarsi, Ahmad ibn Ali. al-Ihtijaj. 1. Mashhad: Nashr al-Murtaza. str. 56.&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ajeta oporuke/vijesti ==
U četvrtak, 18. [[Zu-l-hidždže|zul-hidždžeta]] ([[19. mart]]), muslimani su stigli na [[Gadir-Hum]]. U tom [[Historija islama|historijskom]] trenutku objavljen je sljedeći [[ajet]]:
{{citat|O Poslaniče, kazuj ono što ti se objavljuje od Gospodara tvoga – ako ne učiniš, onda nisi dostavio poslanicu Njegovu – a Alah će te od ljudi štititi. Alah doista neće ukazati na Pravi put narodu koji neće da vjeruje.|[[Al-Ma'ide|5:67]]}}
Prema ovom ajetu, [[Muhamed]] je bio obavezan da dostavi važnu poruku. Ajet objašnjava važnost poruke naglašavajući da ukoliko ne bude prenesena, misija neće biti dovršena. Nakon objavljivanja ajeta, Muhamed naređuje [[Karavana|karavani]] da stane, da se vrate oni koji su otišli ispred i da se sačekaju oni koji tek pristižu.&lt;ref&gt;Al-Shahrastani (1984). Kitab al–Milal wa al-Nihal. London: Kegan Paul. str. 139–140.&lt;br /&gt;Tafsir ibn Abi Hatim Vol. 4 str. 1172 Hadith br. 6609&lt;/ref&gt; Suniti s druge strane smatraju da ovaj ajet nije objavljen na Gadir-Humu, niti da se radi o ajetu koji govori o nasljeđivanju, nego je to univerzalna naredba [[Alah|Božija]] da nijedna poruka ne smije ostati skrivena iz [[strah]]a od ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.qtafsir.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=755&amp;Itemid=60 Tafsir Ibn Kathir] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Propovijed s Gadira ==
Tokom vrućeg dana, oko 110 hiljada ljudi se nalazilo se kod bare [[Gadir-Hum]]. Muhamed je naredio da se napravi platforma od devinih [[Sedlo|sedla]]. Nakon klanjanja [[podne-namaz]]a, Muhamed je održao dug govor poznat kao &quot;Propovijed s Gadira&quot; ({{jez-ar|خطبة الغدير}}). Recitirao je brojne [[kuran]]ske ajete, podsjetio ljude na njihova djela i upozorio ih na [[budućnost]]. Nakon što je podigao [[Ali]]jevu ruku izgovorio je poznatu rečenicu:&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;[[Laura Veccia Vaglieri|Veccia Vaglieri, Laura]]. &quot;Ghadīr Khumm&quot;. Encyclopædia of Islam, Second Edition.&lt;br /&gt;Dakake, Maria Massi (2007). The charismatic community : Shiʻite identity in early Islam. Albany: State University of New York Press. str. 34–37. {{ISBN|0791480348}}&lt;/ref&gt;
{{citat|Kome sam ja [[mavla]], [[Ali]] mu je mavla}}
Kad su to čuli [[Abu Bakr]] i [[Omar]], prišli su Aliju i rekli: &quot;O sine Abu Talibov, postao si vladar svakog vjernika i vjernice, čestitamo&quot;.&lt;ref&gt;Tahir-ul-Qadri, Muhammad (2005). The Ghadir Declaration. Tehreek-e-Minhaj-ul-Quran. str. 26. {{ISBN|9693205138}}&lt;br /&gt;Dhahabi, Shams al-Din. Siyar A'lam Al-Nubala'i. Dar Al-Hadith. str. 623–624.&lt;br /&gt;Al-Manaaw, Abdur Raoof. Fayd Al-Qadeer. Dar al-Hadith. str. 217.&lt;/ref&gt;

== Objava ajeta Ikmal al-Din ==
Prema djelu ''[[Al-Gadir]]'' šijitskog učenjaka [[Abdul Husein Amini|Abdula Huseina Aminija]], čim je [[Muhamed]] završio govor objavljen je sljedeći [[ajet]] [[Kuran]]a:&lt;ref&gt;al-Bahrani, Seyyed Hashim. Al-Burhan Fi Tafsir al-Quran. 1. str. 434–437.&lt;br /&gt;Makarem Shirazi, Naser. Tafsir Nemooneh. 4. str. 263–271.&lt;br /&gt;Sobhani, Ja'far. Al-Iman va al-Kofr fi al-Ketab va al-Sunnah. 1. str. 244.&lt;/ref&gt;
{{citat|Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.|[[Al-Ma'ide|5:3]]}}
Suniti vjeruju da je ovaj ajet objavljen tokom [[Oproštajna propovijed|oproštajnog hadždža]], na [[Dan Arefata]], devetog dana mjeseca [[Zu-l-hidždže|zul-hidždžeta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.qtafsir.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=822&amp;Itemid=60 |title=Tafsir Ibn Kathir |access-date=2017-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907193439/http://www.qtafsir.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=822&amp;Itemid=60 |archive-date=2017-09-07 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Prisega ==
Nakon što je Muhamed sišao sa improviziranog podija, dao je naredbu da se razapne [[šator]] gdje će [[Ali]] sjediti i uzimati prisege od [[Muslimani (vjernici)|muslimana]]. Hiljade ljudi, grupa po grupa (uključujući žene), išli su njemu, pozdravljali ga i čestitali mu kao [[Amir al-Mu'minin]]u, Zapovjedniku vjernika. [[Omar]] je bio prvi koji je čestitao.&lt;ref&gt;Ahmad ibn Hanbal, Ahmad. Musnad Ahmad ibn Hanbal. 4. Beirut: Dar al-Ihya al-Torath al-Arabia. str. 281.&lt;br /&gt;Amini, Abdul Hosein. Al-Ghadir. 1. Qom: Dar al-Kotob al-Islamia. str. 9–30.&lt;/ref&gt;

== Prenosioci događaja ==
Događaj se spominje i u [[Šijitizam|šijitskim]] i u [[Sunizam|sunitskim]] tradicionalnim izvorima, s tim da se suniti ne slažu sa interpretacijom [[hadis]]a. Prenosioci hadisa s Gadir-Huma su brojni, uključujući:
* [[Ahl al-bajt]] ([[Fatima bint Muhamed|Fatima]], [[Ali]], [[Hasan ibn Ali|Hasan]], [[Husejn ibn Ali|Husein]])
* 110 [[Ashabi|ashaba]]: [[Omar]], [[Osman ibn Affan|Osman]], [[Aiša]], [[Abu Hurajra]], [[Abu Zar]], [[Salman al-Farisi]], [[Amar ibn Jasir]], [[Zubejr ibn Avam]], [[Džabir ibn Abdulah]] i drugi koji su prisustvovali događaju
* 83 [[Tabiini|tabi'ina]]: [[Salim ibn Abdulah]], [[Omar II]], [[Tavus ibn Kajsan]] i dr.
* 360 sunitskih učenjaka od [[8. vijek|8.]] do [[10. vijek]]a: [[Imam Šafija|Abu Abdulah Muhamed ibn Idris al-Šafi]] (osnivač [[Šafijski mezheb|šafijske pravne škole]]), [[Ahmed ibn Hanbel]] (osnivač [[Hanbelijski mezheb|hanbelijske pravne škole]]), [[Nesai]], Ibn al-Magazili, Ahmed ibn Abdulah, Ahmed ibn Rabih, itd.
* šijitski učenjaci hadisa: [[Muhamed ibn Jakub al-Kulejni]], [[Ibn Babavajh]], [[al-Šejh al-Mufid]], [[Šarif al-Murteza]], itd.

Hadis se smatra hasenom (dobrim), a neki ga smatraju sahihom (vjerodostojnim). Svi šijitski učenjaci i određeni sunitski smatraju ga mutevatirom tj. višestruko pouzdano prenesenim hadisom. [[Iran]]ski šijitski učenjak [[Abdul Husein Amini]] sakupio je sve zabilješke o događaju na Gadir-Humu u sunitskim izvorima i elaborirao ih u 11 tomova svoga djela ''[[Al-Gadir]]''.

== Posljedice ==
Nakon smrti Muhameda, okupljeni u [[Sakifa|Sakifi]] izabrali su [[Abu Bakr]]a za Muhamedovog nasljednika i prvog od [[Rašiduni|Rašiduna]]. Ovaj izbor bio je temelj rasprave među određenim [[Muslimani (vjernici)|muslimanima]] koji su vjerovali da je [[Ali]] imenovan nasljednikom, što je naposljetku dovelo do neslaganja odnosno [[Pravci u islamu|podjele]] na [[Šijitizam|šijite]] i [[Sunizam|sunite]].

== Bajram al-Gadir ==
[[Šijitizam|Šijiti]] ovaj blagdan proslavljaju kao dan proglašenja [[Ali]]ja za nasljednika.&lt;ref name=&quot;EI&quot;/&gt; Preporučene prakse za obilježavanje ovog praznika su [[Post u islamu|post]], [[gusul]] (obredno pranje), recitiranje [[Nudba (dova)|nudbe]] (dova oplakivanja), te međusobno čašćenje vjernika [[Hrana|hranom]]. To je i javni praznik u [[Indija|indijskoj]] saveznoj državi [[Telangana|Telangani]].

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en icon}} {{cite book|last1=Wensinck|first1=A. J.|authorlink1=Arent Jan Wensinck|last2=Crone|first2=P.|authorlink2=Patricia Crone|editors=[[Clifford Edmund Bosworth|Bosworth, C. E.]]; [[Emeri Johannes van Donzel|Donzel, E.]]; [[Wolfhart P. Heinrichs|Heinrichs, W. P.]]; [[Charles Pellat|Pellat, Ch.]]|chapter=Mawlā|title=Mahk – Mid|series=[[Encyclopaedia of Islam]]|volume=6|edition=N.|publisher=[[E. J. Brill]]|location=Leiden|pages=874-882|year=1991|isbn=9789004081123|oclc=5862806303}}
{{refend}}

{{Ali}}

[[Kategorija:632.]]
[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:Muhamed]]
[[Kategorija:Šijitizam]]</text>
      <sha1>midef2u1iywjcxu3xqueym9foxulijd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kajal (kozmetika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4660974</id>
    <revision>
      <id>42705455</id>
      <parentid>42691660</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:49:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5170" sha1="jd4za8mdp1bw1ww58hggdr9m0zqu32a" xml:space="preserve">[[Datoteka:Musicians_and_dancers_on_fresco_at_Tomb_of_Nebamun.jpg|mini|[[Freska]] iz [[Teba (Egipat)|Tebe]] (oko [[15. vijek pne.|1420. pne.]]-[[14. vijek pne.|1375. pne.]]) - Scena uljepšavanja]]
'''Kajal''' ili ''kohl'' je [[ime]] za jedno od najstarijih [[Kozmetika|kozmetičkih]] sredstava na [[svijet]]u - [[crno|crnilo]] za [[oko|oči]], koje su koristile još [[žena|žene]] iz [[sumer]]skog [[Ur]]a, kao i one iz [[Antički Egipat|Antičkog Egipta]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Antički Egipat|Egipćanke]] su kajal priređivale tako da usitne [[antimonit]] u prah na [[Kozmetička paleta|kozmetičkoj paleti]], zatim su ga pomiješale sa [[ricinusovo ulje|ricinusovim uljem]] i nanosile na obrve i trepavice. 
[[datoteka:Ancient Egyptian kohl pot and stick, 1800-200 BCE Wellcome L0065483.jpg|thumb|left|140px|[[Posuda]] za kajal sa štapićem za nanošenje iz [[Antički Egipat|Antičkog Egipta]]]]
On im nije služio samo za uljepšavanje već i kao [[ATC kod D08|antiseptik]] za zaštitu očiju.

I današnje [[žena|žene]] koriste kajal, ali kao - olovku, koja se pravi od istog materijala.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://geek.hr/e-kako/drustvo/kako-je-nastala-sminka/
   |title      = ''Kako je nastala šminka?''
   |publisher=e-Kako
   |language      =hrvatski
   |accessdate =3.10.2020}}&lt;/ref&gt;

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]], metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.&lt;ref name=&quot;eUSA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.allure.com/story/kohl-eyeliner-history-ban |title= Kao pakistansko-američka tinejdžerica, pronašla sam utjehu i samopouzdanje u Kohl tušu za oči |work= allure - www.allure.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = My Eye makeup showing in this image.jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država =  {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Libija}}, {{flag|Oman}}, {{flag|Palestina}}, {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Sirija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}},
}}
== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Arapski kohl upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA |title= Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kohl}}
*[https://www.speakbindas.com/kohl-the-dark-world/ ''Kohl: The Dark World''] {{en icon}}
*[https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kajal ''Kajal - mistična ljepota očiju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201011181249/https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kajal |date=2020-10-11 }} {{hr icon}}

[[Kategorija:Kozmetika]]
[[Kategorija:Historija po strukama|Kozmetika]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Siriji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Libiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Omanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Palestini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Tunisu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u UAE]]</text>
      <sha1>jd4za8mdp1bw1ww58hggdr9m0zqu32a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705487</id>
      <parentid>42705455</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:05:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5197" sha1="c1cmvgtzl9bsfmf6bn6ctqr1hmrl832" xml:space="preserve">[[Datoteka:Musicians_and_dancers_on_fresco_at_Tomb_of_Nebamun.jpg|mini|[[Freska]] iz [[Teba (Egipat)|Tebe]] (oko [[15. vijek pne.|1420. pne.]]-[[14. vijek pne.|1375. pne.]]) - Scena uljepšavanja]]
'''Kajal''' ili ''kohl'' je [[ime]] za jedno od najstarijih [[Kozmetika|kozmetičkih]] sredstava na [[svijet]]u - [[crno|crnilo]] za [[oko|oči]], koje su koristile još [[žena|žene]] iz [[sumer]]skog [[Ur]]a, kao i one iz [[Antički Egipat|Antičkog Egipta]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Antički Egipat|Egipćanke]] su kajal priređivale tako da usitne [[antimonit]] u prah na [[Kozmetička paleta|kozmetičkoj paleti]], zatim su ga pomiješale sa [[ricinusovo ulje|ricinusovim uljem]] i nanosile na obrve i trepavice. 
[[datoteka:Ancient Egyptian kohl pot and stick, 1800-200 BCE Wellcome L0065483.jpg|thumb|left|140px|[[Posuda]] za kajal sa štapićem za nanošenje iz [[Antički Egipat|Antičkog Egipta]]]]
On im nije služio samo za uljepšavanje već i kao [[ATC kod D08|antiseptik]] za zaštitu očiju.

I današnje [[žena|žene]] koriste kajal, ali kao - olovku, koja se pravi od istog materijala.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://geek.hr/e-kako/drustvo/kako-je-nastala-sminka/
   |title      = ''Kako je nastala šminka?''
   |publisher=e-Kako
   |language      =hrvatski
   |accessdate =3.10.2020}}&lt;/ref&gt;

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]], metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.&lt;ref name=&quot;eUSA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.allure.com/story/kohl-eyeliner-history-ban |title= Kao pakistansko-američka tinejdžerica, pronašla sam utjehu i samopouzdanje u Kohl tušu za oči |work= allure - www.allure.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = My Eye makeup showing in this image.jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država =  {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Libija}}, {{flag|Oman}}, {{flag|Palestina}}, {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Sirija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}},
}}
== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Arapski kohl upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA |title= Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kohl}}
*[https://www.speakbindas.com/kohl-the-dark-world/ ''Kohl: The Dark World''] {{en icon}}
*[https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kajal ''Kajal - mistična ljepota očiju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201011181249/https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kajal |date=2020-10-11 }} {{hr icon}}

[[Kategorija:Kozmetika]]
[[Kategorija:Historija po strukama|Kozmetika]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Siriji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Libiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Omanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Palestini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Tunisu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]</text>
      <sha1>c1cmvgtzl9bsfmf6bn6ctqr1hmrl832</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42705438</id>
      <parentid>42705408</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T13:11:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4039" sha1="ly5quqoltmq6qen8qp4hd8grde3v9ot" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = Eye make-up (mascara).jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}},
}}
'''Arapski kohl''' je naziv [[Kozmetika|kozmetičkog]] sredstva i tradicionalnog običaja na dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Azija|Azije]]. To je fini crni prah koji se koristi kao tuš za oči kod ljudi svih spolova, služeći ne samo kao kozmetika već i kao zaštita od vjetra, pijeska i [[Sunce|sunčeve]] svjetlosti.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/kohl Britannica: Kozmetika kohl - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Musicians and dancers on fresco at Tomb of Nebamun.jpg|mini|lijevo|Drevne egipatske žene s kohlom, prema muralu na grobnici u Tebi (1420–1375 BCE)]]
Smatra se pretečom modernih tuševa za oči. Tradicionalno se koristio među [[Historija drevnog Egipta|Egipćanima]] svih društvenih slojeva još od doba Naqade III (oko 3100. p.n.e.), izvorno kao zaštita od očnih bolesti i zaštita od jakih sunčevih zraka.&lt;ref name=&quot;egipat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.discovermagazine.com/ophthalmology-of-the-pharaohs-antimicrobial-kohl-eyeliner-in-ancient-egypt-5498 |title= Oftalmologija faraona: Antimikrobni Kohl tuš za oči u drevnom Egiptu |work= DISCOVER - www.discovermagazine.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

Veliki kozmetički brendovi: [[Dior]], [[Annabelle]] i [[Sephor]] nude proizvode poput kohl olovaka za [[Oko|oči]].

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]]a, metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA |title= Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
https://en.wikipedia.org/wiki/Kohl_(cosmetics)
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Tunisu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u UAE]</text>
      <sha1>ly5quqoltmq6qen8qp4hd8grde3v9ot</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705439</id>
      <parentid>42705438</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T13:25:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4369" sha1="bcxu29ks04ivgnaabcy4180uci69p7r" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = Eye make-up (mascara).jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}},
}}
'''Arapski kohl''' je naziv [[Kozmetika|kozmetičkog]] sredstva i tradicionalnog običaja na dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Azija|Azije]]. To je fini crni prah koji se koristi kao tuš za oči kod ljudi svih spolova, služeći ne samo kao kozmetika već i kao zaštita od vjetra, pijeska i [[Sunce|sunčeve]] svjetlosti.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/kohl Britannica: Kozmetika kohl - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Musicians and dancers on fresco at Tomb of Nebamun.jpg|mini|lijevo|Drevne egipatske žene s kohlom, prema muralu na grobnici u Tebi (1420–1375 BCE)]]
Smatra se pretečom modernih tuševa za oči. Tradicionalno se koristio među [[Historija drevnog Egipta|Egipćanima]] svih društvenih slojeva još od doba Naqade III (oko 3100. p.n.e.), izvorno kao zaštita od očnih bolesti i zaštita od jakih sunčevih zraka.&lt;ref name=&quot;egipat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.discovermagazine.com/ophthalmology-of-the-pharaohs-antimicrobial-kohl-eyeliner-in-ancient-egypt-5498 |title= Oftalmologija faraona: Antimikrobni Kohl tuš za oči u drevnom Egiptu |work= DISCOVER - www.discovermagazine.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

Veliki kozmetički brendovi: [[Dior]], [[Annabelle]] i [[Sephor]] nude proizvode poput kohl olovaka za [[Oko|oči]].

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]]a, metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA |title= Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
https://en.wikipedia.org/wiki/Kohl_(cosmetics)
== Izvori ==
{{Reflista|2}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Siriji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Libiji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Omanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Palestini]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Tunisu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u UAE]</text>
      <sha1>bcxu29ks04ivgnaabcy4180uci69p7r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705441</id>
      <parentid>42705439</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T13:35:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4401" sha1="o68y9chxr5mhfwew8f2o83ibx0e0qky" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = Eye make-up (mascara).jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}},
}}
'''Arapski kohl''' je naziv [[Kozmetika|kozmetičkog]] sredstva i tradicionalnog običaja na dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Azija|Azije]]. To je fini crni prah koji se koristi kao tuš za oči kod ljudi svih spolova, služeći ne samo kao kozmetika već i kao zaštita od vjetra, pijeska i [[Sunce|sunčeve]] svjetlosti.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/kohl Britannica: Kozmetika kohl - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Musicians and dancers on fresco at Tomb of Nebamun.jpg|mini|lijevo|Drevne egipatske žene s kohlom, prema muralu na grobnici u Tebi (1420–1375 BCE)]]
Smatra se pretečom modernih tuševa za oči. Tradicionalno se koristio među [[Historija drevnog Egipta|Egipćanima]] svih društvenih slojeva još od doba Naqade III (oko 3100. p.n.e.), izvorno kao zaštita od očnih bolesti i zaštita od jakih sunčevih zraka.&lt;ref name=&quot;egipat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.discovermagazine.com/ophthalmology-of-the-pharaohs-antimicrobial-kohl-eyeliner-in-ancient-egypt-5498 |title= Oftalmologija faraona: Antimikrobni Kohl tuš za oči u drevnom Egiptu |work= DISCOVER - www.discovermagazine.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

Veliki kozmetički brendovi: [[Dior]], [[Annabelle]] i [[Sephor]] nude proizvode poput kohl olovaka za [[Oko|oči]].

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]]a, metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA |title= Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
https://en.wikipedia.org/wiki/Kohl_(cosmetics)
== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Kohl (cosmetics)}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Siriji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Libiji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Omanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Palestini]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Tunisu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u UAE]</text>
      <sha1>o68y9chxr5mhfwew8f2o83ibx0e0qky</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705566</id>
      <parentid>42705441</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T08:50:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4326" sha1="mhym91e5tkaotszn504bkc6nbmiun6h" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = Eye make-up (mascara).jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Arapski kohl''' je naziv [[Kozmetika|kozmetičkog]] sredstva i tradicionalnog običaja na dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Azija|Azije]]. To je fini crni prah koji se koristi kao tuš za oči kod ljudi svih spolova, služeći ne samo kao kozmetika već i kao zaštita od vjetra, pijeska i [[Sunce|sunčeve]] svjetlosti.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/kohl Britannica: Kozmetika kohl - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Musicians and dancers on fresco at Tomb of Nebamun.jpg|mini|lijevo|Drevne egipatske žene s kohlom, prema muralu na grobnici u Tebi (1420–1375 BCE)]]
Smatra se pretečom modernih tuševa za oči. Tradicionalno se koristio među [[Historija drevnog Egipta|Egipćanima]] svih društvenih slojeva još od doba Naqade III (oko 3100. p.n.e.), izvorno kao zaštita od očnih bolesti i zaštita od jakih sunčevih zraka.&lt;ref name=&quot;egipat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.discovermagazine.com/ophthalmology-of-the-pharaohs-antimicrobial-kohl-eyeliner-in-ancient-egypt-5498 |title= Oftalmologija faraona: Antimikrobni Kohl tuš za oči u drevnom Egiptu |work= DISCOVER - www.discovermagazine.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

Veliki kozmetički brendovi: [[Dior]], [[Annabelle]] i [[Sephor]] nude proizvode poput kohl olovaka za [[Oko|oči]].

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]]a, metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Kohl (cosmetics)}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>mhym91e5tkaotszn504bkc6nbmiun6h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705570</id>
      <parentid>42705566</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T09:51:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4024" sha1="dbskyp1n4cez3piy3lczlmjeazhs32i" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna svadbena muzička povorka koja označava prelazak para iz samačkog u bračni život. Sama riječ &quot;Zaffa&quot; potječe iz arapskog i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. Tokom vremena, Zafa ceremonija se mijenjala i postala sastavni dio vjenčanja u različitim prepoznatljivim verzijama na području [[Afrika|Sjeverne Afrike]], Bliskog Istoka i na Arabijskom poluostrvu.

Uključuje rituale, muziku, ples i svečano okupljanje. Zafa počinje pažljivim pripremama. Mlada prolazi kroz rituale čišćenja i nanosi kanu, dok se posebna odeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence i mladoženju. Tokom ceremonije, simbolični radnji se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak. Oni se razlikuju u zavisnosti od zajednice koja praktikuje bračni par i mogu uključivati pijenje mleka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

U arapskoj kulturi, „Zafa“, ili svadbeni marš, je muzička povorka bendir bubnjeva, gajdi, rogova i plesača, koja najavljuje dolazak mlade i mladoženje.
Zafa se razlikuje od regiona do regiona, sa prepoznatljivim verzijama koje se nalaze u Egiptu, Levantu, Severnoj Africi i na Arabijskom poluostrvu.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

== Nematerijalna kulturna baština ==
Osnovni elementi Zafe ostaju dosledni. Međutim, postoje regionalne i kulturne varijacije koje dodaju jedinstvene ukuse proslavi. Različite zajednice mogu uključiti specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti Zafe tradicije.

U carstvu venčanih tradicija, ceremonija Zafe predstavlja bezvremenski izraz ljubavi i jedinstva. Njeni koreni u drevnoj istoriji i njen kontinuirani značaj u savremenim bliskoistočnim venčanjima pokazuju trajnu moć kulturnih rituala. Zafa nije samo povorka. To je živi, dišući dokaz lepote zajedničkih tradicija, radosti ljubavi i bezvremenske proslave novih početaka.


Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Kohl (cosmetics)}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>dbskyp1n4cez3piy3lczlmjeazhs32i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705585</id>
      <parentid>42705570</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:30:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3946" sha1="7et6xua9vhfrf155fezlzuj25qb7hfo" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna svečana povorka, pažljivo pripremana, sa ritualima, muzikom i plesom. Sama riječ &quot;Zaffa&quot; potječe iz arapskog i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. 

Osnovni elementi Zafe ostaju dosledni, ali se Zafa razlikuje od regiona do regiona, sa prepoznatljivim verzijama koje se nalaze na područjima [[Afrika|Sjeverne Afrike]], Bliskog Istoka i na Arabijskom poluostrvu. Različite zajednice mogu uključiti specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti tradicije. Tokom povorke čuje se muzika bendir bubnjeva, gajdi, rogova. Ponekad su dio povorke trbušne plesačice i muškarci koji nose zapaljene mačeve.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

== Nematerijalna kulturna baština ==
U okvirima vjenčanih tradicija, ceremonija Zafe predstavlja bezvremenski izraz ljubavi i jedinstva. Njeni koreni u drevnoj istoriji i njen kontinuirani značaj u savremenim bliskoistočnim venčanjima pokazuju trajnu moć kulturnih rituala. Zafa nije samo povorka. To je živi, dišući dokaz lepote zajedničkih tradicija, radosti ljubavi i bezvremenske proslave novih početaka.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]


koja označava prelazak para iz samačkog u bračni život.  Tokom vremena, Zafa ceremonija se mijenjala i postala sastavni dio vjenčanja u različitim prepoznatljivim verzijama 

Mlada prolazi kroz rituale čišćenja i nanosi kanu, dok se posebna odeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence i mladoženju. Tokom ceremonije, simbolični radnji se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak. Oni se razlikuju u zavisnosti od zajednice koja praktikuje bračni par i mogu uključivati pijenje mleka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača.

U arapskoj kulturi, „Zafa“, ili svadbeni marš, je muzička povorka bendir bubnjeva, gajdi, rogova i plesača, koja najavljuje dolazak mlade i mladoženje.</text>
      <sha1>7et6xua9vhfrf155fezlzuj25qb7hfo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42705536</id>
      <parentid>42705235</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:00:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42705536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="363833" sha1="397b1fnkwij3udmjtp004ljha8og0ra" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>397b1fnkwij3udmjtp004ljha8og0ra</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705538</id>
      <parentid>42705536</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dop.</comment>
      <origin>42705538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="363835" sha1="1k21l2hicaq6ygz8nldzeosdouek3in" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>1k21l2hicaq6ygz8nldzeosdouek3in</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705542</id>
      <parentid>42705538</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+N. Jovanović</comment>
      <origin>42705542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="364173" sha1="8qnnvu34ul61rluh9wyttl0w46ng28n" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>8qnnvu34ul61rluh9wyttl0w46ng28n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705545</id>
      <parentid>42705542</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:33:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42705545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="364420" sha1="5it2zbtikriy23j4274dgspztuo12fe" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>5it2zbtikriy23j4274dgspztuo12fe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705548</id>
      <parentid>42705545</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:46:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+V. Baronijan</comment>
      <origin>42705548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="364773" sha1="on6tulmv6ule4d9uss9t6yf2mavza94" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vartkes Baronijan]], kompozitor&lt;ref name=baronijan1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>on6tulmv6ule4d9uss9t6yf2mavza94</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705552</id>
      <parentid>42705548</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T02:33:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42705552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="364984" sha1="100v4nf0cwpspvs4ubffm5izxdqxa74" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vartkes Baronijan]], kompozitor&lt;ref name=baronijan1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lukovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.&lt;br&gt;''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>100v4nf0cwpspvs4ubffm5izxdqxa74</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681969</id>
    <revision>
      <id>42705567</id>
      <parentid>42692659</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T09:22:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="236074" sha1="bw9whi8jvhhe40tp4jlhqf2sge6b5tb" xml:space="preserve">{{Za razlikovati-tekst|srpski nacionalni izbor za Pesmu Evrovizije 2023|[[Pesma za Evroviziju ’23]]}}
{{Infokutija Pjesma Eurovizije
| ekavica = da
| naslov = Pesma Evrovizije
| godina = 2023
| izvorni_slogan = {{jez|en|iskošeno=ne|United by Music}}
| slika = ESC 2023 Logo.png
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = 
| polufinale1 = [[9. maj]] [[2023]].
| polufinale2 = [[11. maj]] [[2023]].
| finale = [[13. maj]] [[2023]].
| mesto_održavanja = {{zas|UK}} [[Liverpul arena]], [[Liverpul]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| voditelji = [[Julija Sanina]]&lt;br /&gt;[[Hana Vadingem]]&lt;br /&gt;[[Ališa Dikson]]&lt;br /&gt;[[Grejam Norton]]{{efn|Grejam Norton je bio voditelj samo u finalu}}
| režiser = Niki Parsons&lt;br /&gt;Ričard Valentajn&lt;br /&gt;Oli Bartlet
| izvršni_supervizor = [[Martin Esterdal]]
| izvršni_producent = [[Endru Kartmel]]
| emiter = [[Datoteka:BBC.svg|25p]] -{[[BBC]]}-
| broj_pesama = 37
|zemlje_debitanti= 
|zemlje_povratnice=
| povukle_se = {{Evrovizija|Bugarska}}&lt;br /&gt;{{Evrovizija|Severna Makedonija}}&lt;br /&gt;{{Evrovizija|Crna Gora}}
| mapa = ESC 2023 Map.svg
| legenda = {{colorbox|#22b14c}} Države učesnice finala&lt;br&gt;{{colorbox|#d40000}} Države koje su ispale u polufinalima&lt;br&gt;{{colorbox|#ffc20e}} Države koje su učestvovale nekada u prošlosti, ali ne i 2024.
| sistem_glasanja = Zemlje učesnice dodeljuju bodove od 1—8, 10 i 12 poena za svojih 10 favorita, jedan set u polufinalima od publike, dva seta u finalu od publike i žirija. I u polufinalima i u finalu publika iz svih država koje ne učestvuju zajedno dodeljuje jednom bodove od 1—8, 10 i 12 poena.
| nula_poena = {{Evrovizija|Rumunija}} (u drugom polufinalu)&lt;br /&gt;{{Evrovizija|San Marino}} (u drugom polufinalu)
| pobednička_pesma = {{Evrovizija|Švedska}} — ''{{jez|en|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}''
| prethodna = 2022
| naredna = 2024
| naziv = Pesma Evrovizije
| fusnote = 
}}

'''Pesma Evrovizije 2023.''' ({{jez-engl|Eurovision Song Contest 2023}}; {{jez-fr|Concours Eurovision de la chanson 2023}}) je bio 67. po redu izbor za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]]. U organizaciji [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU) i domaćina [[BBC|Britanske radiodifuzne korporacije]] (BBC), takmičenje se održalo u [[Liverpul arena]], u [[Liverpul]]u, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], nakon što [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajina]] kao pobednik takmičenja 2022. godine sa pesmom ''{{jez|uk-latn|[[Stefania (pesma)|Stefania]]}}'' koju izvodi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}} nije bila u mogućnosti da bude domaćin iz bezbednosnih razloga praćenih [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruskom invazijom na Ukrajinu]]. Bio je ovo deveti put da se takmičenje održi u Ujedinjenom Kraljevstvu, a prvi put posle [[Pesma Evrovizije 1998.|1998.]] godine. Takmičenje se sastojalo iz dva polufinala koja su se održala 9. i 11. maja i finala koje se održalo 13. maja 2023. Voditeljke sve tri večeri su bile [[Julija Sanina]], [[Hana Vadingem]] i [[Ališa Dikson]], a [[Grejam Norton]] im se pridružio u finalu.

37 zemalja je učestvovalo na takmičenju. {{BZEvrovizija|Bugarska}}, {{BZEvrovizija|Severna Makedonija}} i {{BZEvrovizija|Crna Gora}} su se povukle sa takmičenja, najviše zbog ekonomskog uticaja energetske krize.

Pravila glasanja su izmenjena, te od 2023. godine samo publika odlučuje koje države će se plasirati u finale. Uvelo se i glasanje „ostatka sveta”, država koje ne učestvuju na takmičenju, koje dodeljuje po 1 set poena u sve 3 takmičarske večeri.

Švedska je ostvarila svoju sedmu pobedu na takmičenju sa pesmom sa pesmom ''{{jez|en|[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]}}'' koju su komponovali i napisali [[Jimmy Jansson|Džimi Jansen]], [[Jimmy Thörnfeldt|Džimi „Džoker” Ternfeld]], {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}, [[Cazzi Opeia|Moa „Kazi Opeja” Karlbeker]], [[Peter Boström|Peter Bostrem]] i [[Thomas G:son|Tomas Dži-sen]], a koju izvodi {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}; nakon što je država pobedila 1974, 1984, 1991, 1999, 2012. i 2015. godine. Time se Švedska izjednačila sa Irskom po najvećem broju pobeda. ERU je dala izveštaj da je takmičenje uživo na televiziji pratilo 162 miliona gledalaca što je za 1 milion više u odnosu na 2022. godinu. Onlajn prenose je gledalo 15.6 miliona ljudi.

== Lokacija ==
[[Datoteka:M&amp;S Bank Arena 1.jpg|levo|mini|Mesto održavanja Pesme Evrovizije 2023 — [[Liverpul arena]]]]

Na takmičenju [[Pesma Evrovizije 2022.|2022.]] godine pobedila je {{BZEvrovizija|Ukrajina}}, kojoj je prvo bilo ponuđeno domaćinstvo takmičenja, po evrovizijskoj tradiciji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15 January 2017 |title=How it works |url=https://eurovision.tv/about/how-it-works |access-date=7 May 2022 |website=Eurovision.tv |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Ovo bi bio treći put da Ukrajina bude domaćin, posle [[Pesma Evrovizije 2005.|2005.]] i [[Pesma Evrovizije 2017.|2017.]] Međutim, zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022]], spekulisalo se o domaćinstvu neke druge države koja pripada ''[[Velika petorka (Evrovizija)|velikoj petorci]]'' (Francuske, Nemačke, Italije, Španije i drugoplasirane 2022. godine, Ujedinjenog Kraljevstva).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ukraine wins 2022 Eurovision song contest as UK finishes second in Turin|last=Belam|first=Martin|last2=Cvorak|first2=Monika|publisher=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/may/15/ukraine-wins-2022-eurovision-song-contest-as-uk-finishes-second-in-turin|date=15 May 2022|access-date=15 May 2022}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. maja 2022, Mikola Černoticki, predsedavajući član ukrajinskog emitera {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}}, je izjavio da Ukrajina želi da održi takmičenje u mirnoj Ukrajini koja može da zagarantuje bezbednost svih takmičara i delegacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Suspilne Wants the Contest to be Held in a Peaceful Ukraine |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/eurovision-2023-suspilne-host-peaceful-ukraine/ |access-date=2022-05-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Naknadno, ukrajinski predsednik [[Volodimir Zelenski]] je izjavio da se nada da će takmičenje biti u [[Mariupolj]]u.&lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=CdjmOB7IRZU|user=zelenskiy_official|last=Zelenskyy|first=Volodymyr|author-link=Volodymyr Zelenskyy|script-title=uk:Naša mužnіstь vražaє svіt, naša muzika pіdkorює Єvropu! Nastupnogo roku Ukraїna priйmatime «Єvrobačennя»! Vtretє u svoїй іstorії. І vіrю – ne vostannє. Mi zrobimo vse, щob odnogo dnя učasnikіv і gosteй «Єvrobačennя» priйmav ukraїnsьkiй Marіupolь. Vіlьniй, mirniй, vіdbudovaniй! Dяkuю za peremogu @Kalush.official ta vsіm, hto vіddav za nas svoї golosi! Vpevneniй, ne za gorami naš peremožniй akord u bitvі z vorogom. Slava Ukraїnі!|language=uk|date=15 May 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fakenews.rs/2022/05/20/ne-zelenski-nije-najavio-evroviziju-2023-u-mariupolju/|title=Ne, Zelenski nije najavio Evroviziju 2023. u Mariupolju|date=2022-05-20|website=FakeNews Tragač|language=en-US|access-date=2022-05-23}}&lt;/ref&gt; Černoticki je kasnije izjavio da će {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}} početi pregovore sa [[Evropska radiodifuzna unija|ERU]] o domaćinstvu takmičenja 20. maja.&lt;ref&gt;{{Cite press release |last= |date=2022-05-17 |title=Mikola Černoticьkiй: Rozpočinaєmo konsulьtacії z ЄMS щodo provedennя Єvrobačennя-2023 v Ukraїnі |trans-title=Mykola Chernotytskyi: We are starting consultations with the EBU on holding Eurovision 2023 in Ukraine |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5023 |access-date=2022-05-17 |website=suspilne.media |publisher=[[Suspilne]] |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-05-17 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Discussions with Ukraine and the EBU Regarding Hosting to Commence on Friday |url=https://eurovoix.com/2022/05/17/eurovision-2023-discussions-with-ukraine-and-the-ebu-regarding-hosting-to-commence-on-friday/ |access-date=2022-05-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Sledeće države su bile izjavile zainteresovanost za domaćinstvo u slučaju da to Ukrajina nije mogla da učini: Italija,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bonetti |first=Andrea |date=15 May 2022 |title=Eurovision 2023, Coletta: la Rai a disposizione per l'edizione in Ucraina |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/05/15/eurovision-2023-coletta-rai-ucraina/ |access-date=15. 5. 2022 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Holandija,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-05-15 |title=Songfestivalregisseur zet editie in Rotterdam weer in optie |url=https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan |access-date=2022-05-17 |website=RTL Boulevard |language=nl |archive-date=2022-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515113529/https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan }}&lt;/ref&gt; Poljska,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=15. 5. 2022 |title=Poland: TVP is Willing to Help Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/05/15/%F0%9F%87%B5%F0%9F%87%B1-poland-tvp-is-willing-to-help-host-eurovision-2023/ |work=Eurovoix}}&lt;/ref&gt; Ujedinjeno Kraljevstvo,&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Dixon |first1=Hayley |last2=Vasilyeva |first2=Nataliya |date=15. 5. 2022 |title=Eurovision winner Oleh Psiuk heads home to serve Ukraine |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/05/15/eurovision-italy-thwarts-cyber-attacks-pro-russian-hackers/ |url-access=subscription |accessdate=16. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Švedska,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=McCaig |first=Ewan |date=10. 5. 2022. |title=Eurovision 2022: Mayor Of Stockholm Offers To Host Eurovision 2023 In Event Of Ukraine Win |url=https://eurovoix.com/2022/05/10/🇮🇹-eurovision-2022-mayor-of-stockholm-offers-to-host-eurovision-2023-in-event-of-ukraine-win/ |work=Eurovoix}}&lt;/ref&gt; i Španija (koja je kasnije odustala od svoje ponude).&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-14 |title=Spain: RTVE no longer in contention to host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/06/14/spain-contention-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. juna 2022. godine ukrajinska televizija {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}} i ERU su održali sastanak kako bi uvideli mogućnosti održavanja takmičenja 2023. u Ukrajini.&lt;ref name=&quot;UAprep&quot;&gt;{{Cite press release |last= |title=Suspіlьne Movlennя spіlьno z Kabmіnom prezentuvali peršі kroki pіdgotovki do provedennя Єvrobačennя-2023 |trans-title=Suspilne together with the Cabinet of Ministers presented the first steps of preparation for Eurovision 2023 |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5088 |access-date=2022-06-16 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk, en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-15 |title=Eurovision 2023: UA:PBC and Ukrainian Government Commence Preparations For Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/15/eurovision-2023-uapbc-ukrainian-government-preparations/ |access-date=2022-06-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Međutim, 17. juna 2022. ERU je dala zvanično saopštenje da se takmičenje 2023. neće održati u Ukrajini zbog izrazito lošeg političkog i ratnog stanja izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu, te je ERU započela pregovore sa -{[[Bi-Bi-Si]]}--jem, kao drugoplasiranim na takmičenju 2022. za potencijalno održavanje takmičenja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Biće to prvi put posle [[Pesma Evrovizije 1980.|1980.]] da se takmičenje ne održi u zemlji koja je pobedila prethodne godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-17 |title=EBU Statement on Hosting of 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-2023-eurovision-hosting |access-date=2022-06-17 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union (EBU) |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na odluku ERU-a, Černotski je u pismu ERU-u koje su potpisali i pobednici Evrovizije [[Ruslana]], [[Džamala]] i [[Kalush Orchestra|Oleh Psijuk]] (osnivač grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}}) zahtevao dalje razgovore sa ERU.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: UA:PBC Requests Further Meetings with EBU After Ukraine Rejected as Host Country |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-ukraine-further-meetings/ |access-date=2022-06-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Waterson |first=Jim |date=2022-06-17 |title=UK is asked to host Eurovision in 2023 after Ukraine ruled out |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/jun/17/uk-is-asked-to-host-eurovision-in-2023-after-ukraine-ruled-out |access-date=2022-06-17 |website=The Guardian |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Marshall |first=Alex |date=2022-06-17 |title=Eurovision rules out Ukraine as host of next year’s song contest. |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/06/17/world/europe/eurovision-uk-ukraine.html |access-date=2022-06-17}}&lt;/ref&gt; Na to je ERU odgovorila da razume razočarenje ukrajinske delegacije zbog odluke, uz objašnjenje da takmičenje ne može biti održano u Ukrajini iz bezbednosnih razloga. Takođe, ERU insistira da proces izbora zemlje domaćina ne sme biti korišćen u političke svrhe. Usled presedana da se prvi put od uvođenja polufinalnih večeri takmičenje neće održati u zemlji koja je prethodne godine pobedila, još u početku je bilo nepoznato da li će Ukrajina kao pobednik takmičenja 2022. dobiti direktan plasman u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-23 |title=EBU Statement on Hosting of the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-on-hosting-of-the-2023-eurovision |access-date=2022-06-23 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Dana 25. jula 2022, ERU objavljuje da će Ujedinjeno Kraljevstvo biti domaćin takmičenja u saradnji sa ukrajinskim emiterom, a da će se Ukrajina direktno plasirati u finale.&lt;ref name=UKHost&gt;{{Cite news |date=2022-07-25|title=United Kingdom to host Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovision.tv/story/united-kingdom-host-eurovision-song-contest-2023 |access-date=2022-07-25}}&lt;/ref&gt;

=== Konkurs za domaćinstvo ===

{{Location map many|United Kingdom|width=230|float=right|caption=Lokacije gradova kandidata za domaćinstvo; gradovi koji su samo iskazali interesovanje su obeleženi sivom; gradovi koji su prezentovali kandidature su obeleženi crvenom; gradovi koji su ušli u uži izbor su obeleženi zelenom. Izabrani grad domaćin je označen u plavo.|places=
|label1={{small|[[Aberdin]]}}|lat1=57.15|long1=-2.11|position1=right|mark1=Red pog.svg
|label3={{small|[[Birmingem]]}}|lat3=52.48|long3=-1.9025|position3=bottom|mark3=Yellow pog.svg
|label4={{small|[[Brajton]]}}|lat4=50.82838|long4=-0.13947|position4=bottom|mark4=Black pog.svg
|label5={{small|[[Bristol]]}}|lat5=51.45|long5=-2.583333|position5=bottom|mark5=Red pog.svg
|label7={{small|[[Edinburg]]}}|lat7=55.953|long7=-3.189|position7=right|mark7=Red pog.svg
|label8={{small|[[Glazgov]]}}|lat8=55.861111|long8=-4.25|position8=bottom|mark8=Green pog.svg
|label9={{small|[[Lids]]}}|lat9=53.800268|long9=-1.549721|position9=right|mark9=Yellow pog.svg
|label10={{small|'''[[Liverpul]]'''}}|lat10=53.4075|long10=-2.991944|position10=left|mark10=Blue pog.svg
|label11={{small|[[London]]}}|lat11=51.507222|long11=-0.1275|position11=right|mark11=Red pog.svg
|label12={{small|[[Mančester]]}}|lat12=53.479444|long12=-2.245278|position12=bottom|mark12=Yellow pog.svg
|label13={{small|[[Notingem]]}}|lat13=52.953333|long13=-1.15|position13=right|mark13=Black pog.svg
|label14={{small|[[Njukasl na Tajnu|Njukasl]]}}|lat14=54.98|long14=-1.61|position14=left|mark14=Yellow pog.svg
|label15={{small|[[Šefild]]}}|lat15=53.380368|long15=-1.469701|position15=right|mark15=Yellow pog.svg
|label17={{small|[[Sanderlend]]}}|lat17=54.906|long17=-1.381|position17=right|mark17=Black pog.svg
|label18={{small|[[Belfast]]}}|lat18=54.607|long18=-5.926|position18=bottom|mark18=Red pog.svg
|label19={{small|[[Deri]]}}|lat19=54.9975|long19=-7.32|position19=top|mark19=Black pog.svg
|label20={{small|[[Kardif]]}}|lat20=51.481667|long20=-3.179167|position20=left|mark20=Black pog.svg
|label21={{small|[[Vulverhempton]]}}|lat21=52.5868|long21=-2.1257|position21=left|mark21=Black pog.svg
|label22={{small|[[Darlington]]}}|lat22=54.5236|long22=-1.5595|position22=right|mark22=Red pog.svg}}

Odmah nakon što je ERU objavio da Ukrajina neće biti domaćin, mnogi gradovi u UK su izrazili interes za domaćinstvo: [[Aberdin]], [[Belfast]], [[Birmingem]], [[Brajton]], [[Bristol]], [[Kardif]], [[Edinburg]], [[Glazgov]], [[Lids]], [[Liverpul]], [[London]], [[Mančester]], [[Njukasl na Tajnu|Njukasl]], [[Šefild]], [[Sanderland]] i [[Vulverhempton]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lombardini |first=Emanuele |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: piovono candidature per l'ipotesi Regno Unito |trans-title=Eurovision 2023: applications are raining for the United Kingdom hypothesis |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/06/18/eurovision-2023-candidature-regno-unito/ |access-date=2022-06-18 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ryan |first=Tom |date=2022-07-10 |title=Bristol launches bid to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/07/10/bristol-launches-bid-to-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-07-10 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-07-12 |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=2022-07-13 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[Notingem]] i [[Deri]] su naknadno izrazili interes za domaćinstvo, nakon što je UK potvrđen kao domaćin takmičenja.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=2022-07-26 |title=Eurovision in Nottingham would be 'boost for city' |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-nottinghamshire-62309502 |access-date=2022-07-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-02 |title=Eurovision 2023: Derry Investigates Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/eurovision-2023-derry-bid/ |access-date=2022-08-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je UK potvrđen kao domaćin takmičenja, {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC]]}} je 25. jula 2022. godine otvorio konkurs za domaćinstvo. Sledeći gradovi su istog dana potvrdili da su poslali svoje ponude za domaćinstvo: Aberdin,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Britton |first=Ruaraidh |date=2022-07-25 |title=UK confirmed as Eurovision 2023 hosts as Aberdeen bid to host contest |url=https://www.aberdeenlive.news/news/uk-world-news/uk-confirmed-eurovision-2023-hosts-7376876 |access-date=2022-08-03 |website=Aberdeen Live |language=en}}&lt;/ref&gt; Lids,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-07-25 |title=Eurovision Song Contest 2023 to be hosted in the UK as Leeds to make bid |url=https://www.yorkshireeveningpost.co.uk/whats-on/arts-and-entertainment/eurovision-song-contest-2023-to-be-hosted-in-the-uk-as-leeds-to-make-bid-on-behalf-of-ukraine-3780711 |access-date=2022-07-29 |website=yorkshireeveningpost.co.uk |language=en}}&lt;/ref&gt; Liverpul&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Edrich |first=Patrick |date=2022-07-25 |title=Eurovision confirmed for UK as Liverpool steps up host city bid |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/eurovision-2023-confirmed-uk-liverpool-24580632 |access-date=2022-08-03 |website=Liverpool Echo |language=en}}&lt;/ref&gt; i Mančester.&lt;ref name=&quot;Manchester&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision 2023: Manchester will officially bid to host competition |url=https://esctoday.com/187558/eurovision-2023-manchester-will-officially-bid-to-host-competition}}&lt;/ref&gt; Nakon njih, 26. jula 2022. zainteresovanost iskazuju Bristol,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Bristol Reaffirms Bid to Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-bristol-reaffirms-bid/ |access-date=2022-07-27 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Glazgov&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Glasgow Confirms Bid to Host Contest |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-glasgow-confirms-bid/ |access-date=2022-07-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; i Šefild,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2022-07-26 |title=Eurovision: Sheffield makes Ukraine solidarity bid to host 2023 contest |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-south-yorkshire-62306815 |access-date=2022-07-27}}&lt;/ref&gt; dok je Birmingem poslao svoju ponudu 27. jula 2022. godine.&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;&gt;{{cite web |title=Birmingham Confirms Bid to Host Eurovision 2023 at Resorts World Arena |url=https://eurovoix.com/2022/07/27/eurovision-2023-birmingham-confirms-bid}}&lt;/ref&gt;

Početkom avgusta, Brajton,&lt;ref name=&quot;nobrighton&quot; /&gt; Kardif,&lt;ref name=&quot;nocardiff&quot; /&gt; Deri&lt;ref name=&quot;noderry&quot; /&gt;, Notinhem&lt;ref name=&quot;nonottingham&quot; /&gt; i Sanderland povlače svoje predloge za domaćinstvo.&lt;ref name=&quot;nosunderland&quot; /&gt; Šefild, Bristol, Lids i Liverpul su svoje zvanične kandidature potvrdili 9. avgusta 2022.&lt;ref name=&quot;sheffieldofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-sheffield-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Sheffield Submits Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;liverpoolofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-liverpool-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Liverpool Submits Bid to Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;leedsofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-leeds-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Leeds Submits Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bristolofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-bristol-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Bristol Submits Its Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;

Tokom prve faze procesa nadmetanja, {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}} je primio izraze interesovanja iz 20 britanskih gradova, od kojih je sedam ušlo u uži izbor 12. avgusta 2022: Birmingem, Glazgov, Lids, Liverpul, Mančester, Njukasl i Šefild.&lt;ref name=&quot;shortlist&quot;&gt;{{Cite press release |title=BBC announces seven cities shortlisted to host the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/eurovision-2023-host-city-shortlist-announcement/bbc.com/mediacentre/2022/eurovision-2023-host-city-shortlist-announcement/ |access-date=2022-08-12 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en}}&lt;/ref&gt; Kriterijumi za izbor grada domaćina prethodnih godina uključivali su: prostor koji može da primi najmanje 10.000 gledalaca, pres centar za najviše 1.500 novinara, laku dostupnost međunarodnog aerodroma i hotelski smeštaj za najmanje 2.000 delegata, novinara i gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-if-in-the-united-kingdom-then-in-which-city|title=Eurovision 2023: Which UK cities have what it takes to host?|date=2022-06-25|website=Eurovisionworld|language=en-gb|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. septembra 2022, ERU i {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}} su objavili da je izbor grada domaćina sužen na dva grada: Glazgov i Liverpul i da će konačna odluka o odabiru grada domaćina biti doneta u oktobru 2022. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision 2023: It’s Glasgow or Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-its-glasgow-or-liverpool |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |access-date=27. 9. 2022 |date=27. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Dana 7. oktobra 2022. objavljeno je da će domaćin takmičenja biti Liverpul, i da će se takmičenje održati u Liverpul areni.&lt;ref name=&quot;Host city&quot;&gt;{{Cite web|date=2022-10-07|title=Liverpool will host Eurovision 2023|url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023|url-status=live|access-date=7. 10. 2022|website=Eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union (EBU)|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;

;Legenda
{{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Izabran domaćin&lt;br&gt;
{{Color box|#D0F0C0|‡|border=darkgray}} Uži izbor&lt;br&gt;
{{Color box|#FFFFCC|'''*'''|border=darkgray}} Širi izbor&lt;br&gt;
{{Color box|#F2E0CE|^|border=darkgray}} Prezentovali kandidaturu
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
|+ Gradovi koji su iskazali interesovanje i prezentovali svoje kandidature
|-
! scope=&quot;col&quot; | Grad
! scope=&quot;col&quot; | Arena
! scope=&quot;col&quot; | Napomene
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref.|Reference}}
|-bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot;
| [[Aberdin]]^
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[P&amp;J Live]]}}
| —
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: MSPs &amp; MPs Back Potential Aberdeen Eurovision Bid |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-aberdeen-bid/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#F2E0CE&quot;
| [[Belfast]]^
| [[Arena SSE]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2011. godine
|&lt;ref name=&quot;BBC host cities&quot;&gt;{{Cite news |date=2022-06-17 |title=Eurovision Song Contest: Which UK cities could host 2023 show? |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-61844328 |access-date=2022-06-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heap |first=Steven |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: Calls to Bring Eurovision to Belfast |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-belfast/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Birmingem]]'''*'''
| [[Arena Risorts vorld]]
| Domaćin Komonvelt igara 2022. godine
|&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;
|-
| [[Brajton]]
| —
| Povlači predlog 11. avgusta 2022, zbog nedostatka neophodne infrastrukture i mesta za održavanje.
|&lt;ref name=&quot;nobrighton&quot;&gt;{{Cite web |last=Green|first=Daniel|date=2022-08-11 |title=Brighton ruled out of race to host Eurovision 2023 |url=https://www.theargus.co.uk/news/20623343.brighton-ruled-race-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-08-11 |website=The Argus|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Brighton Will Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-brighton/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot;
| [[Bristol]]^
| [[Hangar Brabazon]]
| Bilo bi potrebno renoviranje.
|&lt;ref name=&quot;bristolofficial&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=10. 7. 2022|access-date=12 July 2022|title=Eurovision 2023: Bristol announces host city bid…with plans for pop-up arena at Brabazon Hangars|url=https://wiwibloggs.com/2022/07/10/eurovision-2023-bristol-announces-host-city-bid-with-plans-for-pop-up-arena-at-brabazon-hangars/272897/|website=Wiwibloggs|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Vulverhempton]]
| [[Hala Vulverhempton Sivik]]
| Ne ispunjava kriterijume ERU.
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023 in UK: British cities express interest as United Kingdom likely to host |url=https://wiwibloggs.com/2022/06/17/eurovision-2023-host-uk-potential-host-cities/272745/ |access-date=2022-06-19 |website=wiwibloggs |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Stadion Molino]]
| Neophodna je izgradnja krova.
|-bgcolor=&quot;#D0F0C0&quot; 
| [[Glazgov]] ‡
| [[Arena OVO Hajdro]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2014. godine
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Glasgow Confirms Bid to Host Contest |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-glasgow-confirms-bid/ |access-date=2022-07-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#F2E0CE&quot;
| [[Darlington]]^
| [[Darlington arena]]
| Predlog zavisio od konstrukcije krova da pokrije arenu; predlog podržala lokalna vlada.
|&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite web |title=Darlington confirms it WILL bid to host the Eurovision Song Contest in 2023 |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20616763.darlington-launches-bid-host-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=10 August 2022 |website=The Northern Echo |date=10 August 2022 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How Darlington Arena was going to host Eurovision with giant Ukraine flag for roof |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20625709.watch-darlington-arena-going-host-eurovision-2023-won/ |access-date=13 August 2022 |website=The Northern Echo |date=12 August 2022 }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Deri]]
| —
| Povlači predlog 8. avgusta 2022, zbog nedostatka neophodne ugostiteljske infrastrukture i mesta za održavanje.
|&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;noderry&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/08/eurovision-2023-derry/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Derry Will Not Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-08 |website=eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Anderson |first=Gillian |date=2022-08-01 |title=Derry considering bid to host Eurovision 2023 |url=https://www.belfastlive.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/derry-considering-bid-host-eurovision-24637765 |access-date=2022-08-03 |website=BelfastLive |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#F2E0CE&quot; |[[Edinburg]]^
| [[Hala Ašer]]
| Domaćin [[Pesma Evrovizije 1972.|Pesme Evrovizije 1972.]] Ne ispunjava kriterijume ERU.
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-18 |title=Edinburgh throws its hat in the ring to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/18/edinburgh-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-19 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Izložbeni centar Rojal Hajlend]]
| —
|-
| [[Kardif]]
| [[Stadion Milenijum|Stadion Principaliti]]
| Domaćin [[Finale UEFA Lige šampiona 2017.|finala UEFA Lige šampiona 2017.]] Povlači predlog 11. avgusta 2022, zbog nemogućnosti korišćenja stadiona.
|&lt;ref name=&quot;nocardiff&quot;&gt;{{Cite web |last=Lewis |first=Ffion |date=2022-08-03 |title=Cardiff will not host Eurovision in 2023 |url=https://www.walesonline.co.uk/whats-on/whats-on-news/eurovision-cardiff-2023-latest-updates-24659301 |access-date=2022-08-03 |website=WalesOnline |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. 6. 2022|access-date=12. 7. 2022|title=Cardiff express interest in a bid for Eurovision 2023|url=https://escxtra.com/2022/06/17/cardiff-express-interest-in-a-bid-for-eurovision-2023/|last=Picot|first=Nathan|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#CEDFF2;&quot;
| '''[[Liverpul]]''' †
| '''[[Liverpul arena]]'''
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2008. godine
|&lt;ref name=&quot;liverpoolofficial&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Liverpool Intends to Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-liverpool-bid/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;
| [[Lids]]'''*'''
| [[Arena First dajrekt]]
| —
|&lt;ref name=&quot;leedsofficial&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Leeds Expresses Interest in Hosting Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-🇬🇧-leeds-expresses-interest-in-hosting-eurovision/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot; rowspan=&quot;3&quot; |[[London]]^{{efn|London je ispunjavao kriterijume, ali nije ušao u uži izbor pošto je britanska vlada izrazila želju da se „više događaja i prilika izveze iz prestonice”}}
| [[Arena Vembli]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2017. godine
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;BBC host cities&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Mayor of London Expresses Support For Capital to Host |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-mayor-london-support-host/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;London&quot;&gt;{{cite web |title=London and Manchester launch bids to host Eurovision 2023 |url=https://www.harrowtimes.co.uk/news/national/20516773.london-manchester-launch-bids-host-eurovision-2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Koper boks]]
| —
|-
| [[Arena O2 (London)|Arena O2]]
| Domaćin [[Tenis masters kup|ATP finala]] od 2009. do 2020. godine kao i turnira u gimnastici i košarci na [[Letnje Olimpijske igre 2012.|letnjim Olimpijskim igrama 2012. godine]]
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Mančester]]'''*'''
| [[Mančester arena]]
| Domaćin Komonvelt igara 2002. godine. Predlog podržala vlada glada.
|&lt;ref name=&quot;Manchester&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;
|-
| [[Notingem]]
| [[Notingem arena]]
| Povlači predlog 9. avgusta 2022, zbog nemogućnosti da predloženo mesto održavanja ispuni kriterijume ERU.
|&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nonottingham&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/nottingham-will-not-bid-for-eurovision-2023-%f0%9f%87%ac%f0%9f%87%a7/ |title=Nottingham Will Not Bid For Eurovision 2023 🇬🇧 |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Njukasl]]'''*'''
| [[Arena Njukasl Utilita]]
| —
|&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-07-12 |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=2022-07-13 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Sanderland]]
| [[Stadion svetlosti]]
| Povlači predlog 10. avgusta 2022, zbog nemogućnosti korišćenja arene.
|&lt;ref name=&quot;nosunderland&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/11/eurovision-2023-sunderland-will-not-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Sunderland Will Not Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-11 |website=Eurovoix |language=en-GB |access-date=2022-08-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-19 |title=Sunderland councillor wants the Stadium of Light to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/19/sunderland-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-19 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-02-01 |title=Plans outlined for 10,000-capacity arena in Sunderland |url=https://www.thestadiumbusiness.com/2022/02/01/plans-outlined-for-10000-capacity-arena-in-sunderland/ |access-date=2022-06-19 |website=The Stadium Business |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Šefild]]'''*'''
| [[Arena Šefild]]
| —
|&lt;ref name=&quot;sheffieldofficial&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Grace |first=Emily |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: Sheffield Councillors Interested in Bidding For Eurovision Hosting Rights |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-sheffield/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|}

== Države učesnice ==
{{Vidi još|Države na Pesmi Evrovizije}}
[[File:ESC_2023_Semi-Finals.svg|mini|desno|200p|&lt;small&gt;{{legend|#FF0000|Učesnice prvog polufinala}}{{legend|#FFAAAA|Glasaju u prvom polufinalu}}{{legend|#000080|Učesnice drugog polufinala}}{{legend|#99CCFF|Glasaju u drugom polufinalu}}&lt;/small&gt;]]Dana 20. oktobra 2022. godine ERU je objavila da će na takmičenju 2023. godine učestvovati 37 zemalja, što je najmanji broj učesnika od [[Pesma Evrovizije 2014.|2014.]] godine. Bugarska, Severna Makedonija i Crna Gora su se povukle sa takmičenja iz finansijskih razloga.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-20 |title=Eurovision 2023: Here are the 37 countries competing in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-here-are-37-countries-competing-liverpool |access-date=2022-10-20 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Češka na Pesmi Evrovizije|Češka]] se prvi put takmičila pod svojim skraćenim engleskim imenom, „{{jez|en|iskošeno=ne|Czechia}}” umesto pod formalnim „{{jez|en|iskošeno=ne|Czech Republic}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Czechia |url=https://eurovision.tv/country/czechia |access-date=2023-02-10 |website=eurovision.tv |language=en}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Učesnici Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Liverpool 2023&quot;&gt;{{cite web |title=Participants of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012242/https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |archive-date=26. 3. 2023 |access-date=28. 3. 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union|EBU]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Izvođač(i)
! scope=&quot;col&quot; | Pesma
! scope=&quot;col&quot; | Jezik
! scope=&quot;col&quot; | Autor(i)
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| [[İctimai Television|İTV]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tell Me More}}”
| [[engleski jezik|engleski]]
| {{Hlist|Nihad Alijev|Tunar Tahijev|[[TuralTuranX|Tural Bagmanov]]|[[TuralTuranX|Turan Bagmanov]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Albanija}}
| -{[[RTSH]]}-
| [[Aljbina Keljmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| [[albanski jezik|albanski]]{{efn|name=&quot;AlbaniaLanguage&quot;|I to [[gegijski jezik]]}}
| {{hlist|Enis Muljaj|Erioma Rušiti}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|hy|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|ՀՀՀ]]}} (AMPTV)
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (singer)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| engleski, [[jermenski jezik|jermenski]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (singer)|Brunette]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Australija}}
| [[Special Broadcasting Service|SBS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (australijski bend)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| engleski
| {{Hlist|Aleks Kanion|Ešli Dudkort|Danijel Estrin|Skot Kej|Simon Dau}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Austrija}}
| [[ORF (broadcaster)|ORF]]
| [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Salena (pevačica)|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell Is Edgar?}}”
| engleski{{efn|name=&quot;AustriaLanguage&quot;|Sadrži frazu na [[italijanski jezik|italijanski]]}}
| {{Hlist|Pele Roliano|Ronald Janeček|[[Salena (singer)|Selina Marija Edbauer]]|[[Teya (singer)|Teodora Špirić]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Belgija}}
| [[VRT (broadcaster)|VRT]]
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Gustav (pevač)|Gustav]]|Žaload Aloul}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| [[Czech Television|ČT]]
| [[Vesna (band)|Vesna]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}”
| engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Češki jezik|češki]], [[bugarski jezik|bugarski]]
| {{Hlist|Adam Albreht|Mičal Jiranj|Patricija Kanjok Fuksova|Šimon Martinek|Tanita Jankova|Katerina Vatčenko}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Danska}}
| [[DR (broadcaster)|DR]]
| [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Breaking My Heart}}”
| engleski
| {{Hlist|Bord Bonsaksen|Hilda Stenmalm|[[Rajli (pevač)|Rani Petersen]]|Sivert Hjeltnes Hagtvet}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Eesti Rahvusringhääling|ERR]]
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Alika Milova]]|{{ill|Vouter Hardi|en|Wouter Hardy}}|{{ill|Ravvel|en|Ravvel|lt=Nina Sampermans}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Finska}}
| [[Yle]]
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| [[finski jezik|finski]]
| {{Hlist|Aleksi Nurmi|Johanes Naukarinen|[[Käärijä|Jere Pejhenen]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Francuska}}
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[La Zarra]]}}
| „{{jez|fr|iskošeno=ne|Évidemment}}”
| [[francuski jezik|francuski]]
| {{Hlist|{{ill|Banx &amp; Ranx|en|Banx &amp; Ranx}}|Beni Adam|{{jez|fr|iskošeno=ne|[[La Zarra]]}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Gruzija}}
| {{jez|ka|iskošeno=ne|[[Georgian Public Broadcasting|სსმ]]}} (GPB)
| [[Iru Hečanovi|Iru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Echo}}”
| engleski
| {{Hlist|Džordž Kuhianidze|Beni Kadagidze|[[Iru Hečanovi]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Grčka}}
| {{jez|el|iskošeno=ne|[[Hellenic Broadcasting Corporation|ΕΡΤ]]}} (ERT)
| [[Viktor Vernikos]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|What They Say}}”
| engleski
| [[Viktor Vernikos|Viktor Vernikos Jergensen]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Hrvatska radio-televizija|HRT]]
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| {{Hlist|Damir Martinović Mrle|Zoran Prodanović}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| engleski{{efn|name=&quot;IsraelLanguage&quot;|Sadrži par fraza na [[hebrejski jezik|hebrejskom]]}}
| {{Hlist|{{ill|Doron Medali|en|Doron Medalie}}|Mej Sfadija|[[Noa Kirel]]|{{ill|Jinon Jahel|en|Yinon Yahel}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Irska}}
| [[RTÉ]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|We Are One}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Wild Youth (muzička grupa)|Konor O'Donohju]]|Edvard Porter|{{ill|Jergen Elofsen|en|Jörgen Elofsson}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Island}}
| [[RÚV]]
| [[Diljau]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Power}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Diljau|Diljau Petursdoutir]]|Palmi Ragnar Asgeirson}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Italija}}
| [[RAI]]
| [[Marko Mengoni]]
| „{{jez|it|iskošeno=ne|Due vite}}”
| [[italijanski jezik|italijanski]]
| {{Hlist|{{ill|David Petrela|en|Davide Petrella}}|David Simoneta|[[Marko Mengoni]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Cyprus Broadcasting Corporation|CyBC]]
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| engleski
| {{Hlist|{{ill|Džimi Jansen|en|Jimmy Jansson}}|{{ill|Džimi Ternfeld|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}|Markus Vinter-Džon|Tomas Stengard}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Letonija}}
| [[Latvijas Televīzija|LTV]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| „{{jez|lv|iskošeno=ne|Aijā}}”
| engleski{{efn|Sadrži 2 fraze koje se ponavljaju na [[letonski jezik|letonskom]]}}
| {{Hlist|Andrejs Reinis Zitmanis|Karlis Matis Zitmanis|Karlis Vartinš|Martinš Matis Zemitis}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Lithuanian National Radio and Television|LRT]]
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| engleski{{efn|name=&quot;LithuaniaLanguage&quot;|Sadrži jednu frazu na [[litvanski jezik|litvanskom]] koja se ponavlja}}
| {{Hlist|Kristis Indrišonoks|[[Monika Linkite]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Malta}}
| [[Public Broadcasting Services|PBS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Dance (Our Own Party)}}”
| engleski
| {{Hlist|David Meilak|Žan Pol Borg|Metju Džejms Borg|Miceal Džo Sini|Šon Miačen}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Teleradio-Moldova|TRM]]
| [[Paša Parfeni]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele și luna}}”
| [[rumunski jezik|rumunski]]
| {{Hlist|Andrei Vulpe|Katalin Temičiuk|[[Paša Parfeni]]|Julijana Parfeni}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Norveška}}
| [[NRK]]
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| engleski, italijanski{{efn|name=&quot;NorwayLanguage&quot;|Sadrži frazu na [[latinski jezik|latinskom]]}}
| {{Hlist|[[Alesandra Mele]]|Hening Olerud|Linda Dejl|Stenli Ferdinandez}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nizozemska}}
| [[AVROTROS]]
| [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Burning Daylight}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Dion Kuper|Dion Kuiper]]|[[Dankan Lorens|Dankan de Mur]]|Jordan Garfild|Luk van der Grinten|[[Mia Nikolaj]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nemačka}}
| [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]{{efn|U ime nemačkog konzorcijuma javnih emitera -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]}--a&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alle deutschen ESC-Acts und ihre Titel |trans-title=All German ESC acts and their songs |url=https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |website=www.eurovision.de |publisher=ARD |access-date=12. 6. 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612084259/https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |archive-date=12. 6. 2023. |language=de |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Blood &amp; Glitter}}”
| engleski
| {{Hlist|Kris Harms|Rupert Keplinger|Antoni Braun|Paj Stofers}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Telewizja Polska|TVP]]
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| engleski
| {{Hlist|Bartolomej Rzecicki|[[Blanka Stajkov]]|Macijej Pučalski|Marcin Gorecki|Mikolaj Tribulec|Marija Broberg|Julija Sundberg}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| [[portugalski jezik|portugalski]]
| {{Hlist|Luis Pereira|[[Mimiket|Marisa Mena]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Rumunija}}
| [[TVR (TV network)|TVR]]
| [[Teodor Andrej]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|D. G. T.}} {{jez|en|iskošeno=ne|(Off and On)}}”
| rumunski, engleski
| {{Hlist|Mikhail Jahed|[[Teodor Andrej|Teodor-Oktavijan Andrej]]|Luka de Meco|Luka Stefan Udaceanu}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|San Marino}}
| [[San Marino RTV|SMRTV]]
| {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Like an Animal}}”
| engleski
| {{Hlist|Andrea Lacareti|Frančesko Bini|Marko Sgaramela|Tomaso Oliveri}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Slovenija}}
| [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{lang|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| [[slovenački jezik|slovenački]]
| {{Hlist|Bojan Cvjetićanin|Jan Peteh|Jure Maček|Kris Guštin|Nace Jordan}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Srbija}}
| [[Radio-televizija Srbije|RTS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| [[srpski jezik|srpski]], engleski
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| engleski
| {{Hlist|Argajl Sing|{{ill|Ešli Hicklin|en|Ashley Hicklin}}|Mikolaj Tribulec}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Španija}}
| [[RTVE]]
| [[Blanka Paloma]]
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Eaea}}”
| [[španski jezik|španski]]
| {{Hlist|[[Blanka Paloma]]|Hoze Pablo Polo|Alvaro Tato}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| [[Sveriges Television|SVT]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}”
| engleski
| {{Hlist|Džimi Janson|Džimi „Džoker” Ternfeld|[[Loreen|Loren]]|{{ill|Kazi Opeja|en|Cazzi Opeia|lt=Moa „Kazi Opeja” Karlbeker}}|{{ill|Peter Bostrem|en|Peter Boström}}|{{ill|Thomas G:son|en|Thomas G:son|lt=Tomas Dži-sen}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| -{[[BBC]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Mej Maler]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|I Wrote a Song}}”
| engleski
| {{Hlist|{{ill|Karen Pul|en|Karen Poole}}|[[Mej Maler]]|Luis Tompson}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ukrajina}}
| [[Suspilne|Suspіljne]]
| {{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Heart of Steel}}”
| engleski, ukrajinski
| {{Hlist|Andrij Hutsulijak|Jimoh Augustus Kehinde}}
|}
=== Ostale države ===

{{poseban članak|Države na izborima za Pesmu Evrovizije}}
Da bi određena država mogla da stekne pravo učešća na izboru za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]], ona mora da bude aktivna članica [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU-a).‍&lt;ref name=Eligibility&gt;{{cite web|title=Which countries? FAQs|url=https://eurovision.tv/about/rules|website=eurovision.tv|publisher=EBU|accessdate=22. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
ERU je poslao poziv za učešće na Pesmi Evrovizije 2023. godine svim aktivnim članovima, kojih je trenutno 54.‍&lt;ref name=Eligibility/&gt; Pridruženoj članici [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australiji]] nije potrebna pozivnica za takmičenje 2023. godine, pošto je prethodno imala dozvolu da učestvuje najmanje do 2023. godine.

==== Aktivni članovi ERU ====
&lt;!-- Pri navođenju emitera koristiti prvo puni naziv televizije ili odrednicu kojom se označava (po mogućnosti sa adekvatnom unutrašnjom vezom), a potom skraćenicu u zagradi.

Na primer: „[[LRT (litvanska TV stanica)|Litvanska nacionalna {{nowrap|radio-televizija}}]] (-{LRT}-)”. --&gt;
* {{Evrovizija|Andora}} - 26. maja 2022, Dani Ortola, urednik programa -{[[Ràdio i Televisió d'Andorra|RTVA]]}-, je potvrdio da je malo verovatno da će se Andora vratiti na takmičenje u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-26 |title=Andorra: RTVA Unlikely to Participate in Eurovision in the Short or Medium Term |url=https://eurovoix.com/2022/05/26/andorra-participate-eurovision-short-medium-term/ |access-date=2022-05-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Bosna i Hercegovina}} - 14. oktobra 2022. [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je potvrdila da se Bosna i Hercegovina neće vratiti na takmičenje 2023. godine ali ni narednih godina dok se ne reši problem sa višegodišnjim budžetom javnog servisa zbog čega je ERU uvela sankcije bosanskoj delegaciji. Bosanskohercegovačka televizija je pred gašenjem zbog čega je tužila Radio televiziju Republike Srpske jer je, kako [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]] tvrdi, poslednjih pet godina neovlašćeno prisvojila budžet predviđen za napredak rada BHRT, zbog čega je bosanska televizija u manjku od 32 miliona evra koliko [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] duguje [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=24. 3. 2022 |title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT on Verge of Shutting Down |url=https://eurovoix.com/2022/03/24/%f0%9f%87%a7%f0%9f%87%a6-bosnia-herzegovina-bhrt-on-verge-of-shutting-down/ |access-date=24. 3. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=14. 10. 2022 |title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT Will Not Return To Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/bosnia-herzegovina-eurovision-2023/ |access-date=14. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Bugarska}} - 14. oktobra 2022. bugarska televizija je potvrdila da se Bugarska povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog male zainteresovanosti emitera. Takođe su izjavili da je malo verovatno da će se Bugarska vratiti na takmičenje u skorijoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Favios |first=Christos |date=14. 10. 2022. |title=ΒΟΥΛΓΑΡΙΑ: -ΕΠΙΣΗΜΟ- Δεν θα λάβει μέρος στη Eurovision 2023 και επιφυλάσσεται για το μέλλον! |url=https://ogaegreece.com/voylgaria-episimo-den-tha-lavei-meros-sti-eurovision-2023-kai-epifylassetai-gia-to-mellon/ |access-date=14. 10. 2022. |website=OGAE Greece |language=el |archive-url=https://web.archive.org/web/20221014085705/https://ogaegreece.com/voylgaria-episimo-den-tha-lavei-meros-sti-eurovision-2023-kai-epifylassetai-gia-to-mellon/ |archive-date=2022-10-14 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Luksemburg}} - 2. avgusta 2022. luksemburška televizija je potvrdila da se Luksemburg neće vratiti na takmičenje 2023. godine, uz napomenu da je luksemburška televizija sada više koncentrisana na informativni program umesto na muzički i zabavni program.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ibrayeva |first=Laura |date=2. 8. 2022 |title=Luxembourg: RTL Will Not Return to Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/luxembourg-eurovision-2023-participation/ |access-date=2. 8. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Monako}} - 22. novembra 2021, objavljena je vest da su u monegaškom budžetu odvojene pare za učešće na Pesmi Evrovizije.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2021-11-22|title=Monaco: Returning to the Eurovision Song Contest in 2023?|url=https://eurovoix.com/2021/11/22/monaco-returning-to-eurovision-song-contest-2023/|access-date=2021-11-22|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Ipak, planovi su odloženi jer će novi nacionalni emiter početi sa radom negde između juna i septembra 2023. umesto kasno u 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Tang|first=Isabella|date=2022-04-25|title=Launch of Monaco’s Monte-Carlo Riviera TV delayed until 2023|url=https://escxtra.com/2022/04/25/launch-of-monacos-monte-carlo-riviera-tv-delayed-until-2023/|access-date=2022-05-15|website=ESCXTRA|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 5. septembra 2022. MMD je potvrdio da Monako neće učestvovati na takmičenju 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2022-09-05 |title=Monaco: MMD will not participate at Eurovision 2023 |url=https://esctoday.com/187943/monaco-mmd-will-not-participate-at-eurovision-2023/ |access-date=2022-09-05 |website=ESCToday |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Severna Makedonija}} - 14. oktobra 2022. makedonska televizija je potvrdila da se Severna Makedonija povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog finansijskih poteškoća i loših rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=14. 10. 2022 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023|url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=14. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Slovačka}} - 10. juna 2022, slovački emiter -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}- je izjavio da se Slovačka neće vratiti na takmičenje 2023, a kao razlog su naveli lošu finansijsku situaciju i nisku gledanost tokom učešća.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |last2= |first2= |last3= |first3= |last4= |date=2022-06-10 |title=Slovakia: RTVS will not return to Eurovision in 2023 |url=https://esctoday.com/187150/slovakia-rtvs-will-not-return-to-eurovision-in-2023/ |access-date=2022-06-10 |website=ESCToday |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Crna Gora}} - 13. oktobra 2022, [[RTCG|Radio-televizija Crne Gore]] je potvrdila da se Crna Gora povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog finansijskih poteškoća, nezainteresovanosti sponzora i loših rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=13. 10. 2022 |title=Montenegro: RTCG Will Not Compete in Eurovision 2023|url=https://eurovoix.com/2022/10/13/montenegro-eurovision-2023/ |access-date=13. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pridruženi članovi ERU ====
* {{zas|Kazahstan}} [[Države na izborima za Pesmu Evrovizije|Kazahstan]] - U oktobru 2022, TV producent Žan Mukanov izjavio je da je kazahstanski emiter -{Habar Agenttіgі}- u pregovorima sa ERU o debitovanju Kazahstana na takmičenju 2023, tvrdeći da „postoji svaka mogućnost da država učestvuje na ''odrasloj'' Pesmi Evrovizije sledeće godine&quot; i da učešće države na [[Dečja pesma Evrovizije 2022.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2022.]] ima „značajan uticaj&quot; na šanse za učešće.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/|title=Kazakhstan: Broadcaster says there is “every chance” for them to take part at Eurovision 2023|website=Wiwibloggs|last=Arth|first=Rick|date=6. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|archive-date=2022-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127121749/https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ortcom.kz/ru/novosti/1664963888|title=Vsё budet horošo i «vkusno». Prodюser Žan Mukanov rasskazal o planah na «Junior Eurovision 2022»|trans-title=Everything will be good and &quot;delicious&quot;. Producer Zhan Mukanov spoke about plans for Junior Eurovision 2022|website=ortcom.kz|date=5. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|language=ru}}&lt;/ref&gt; Ipak, Kazahstan se nije našao na listi učesnika objavljenoj 20. oktobra 2022.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;

==== Nisu članovi ERU ====
* {{zastava|Kosovo}} - Dana 16. maja 2022, generalni direktor [[Radio-televizija Kosova|RTK]]-a Škumbin Ahmetdžekaj je izjavio da emiter želi da se prijavi za članstvo u ERU krajem godine i da ako bude dobio članstvo, Kosovo bi moglo da učestvuje na takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=Kosovo: RTK Aiming to Apply For EBU Membership By End of Year |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/kosovo-ebu-membership-end-2022/ |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Po pravilima za članstvo u ERU, potrebno je da emiter bude član [[Međunarodna telekomunikaciona unija|Međunarodne telekomunikacione unije]].&lt;ref name=&quot;Eligibility&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.itu.int/online/mm/scripts/gensel8|title=International Telecommunication Union Member States|access-date=3 September 2019|publisher=International Telecommunication Union}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Lihtenštajn}} - U avgustu 2022, lihtenštajnski emiter [[1 FL TV]] je izjavio da više ne pokušava da se pridruži [[Evropska radiodifuzna unija|Evropskoj radiodifuznoj uniji]], što isključuje debitovanje Lihtenštajna u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/liechtenstein-1fltv-ebu-membership/ |title=🇱🇮 Liechtenstein: 1 FL TV Rules Out Applying For EBU Membership |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=eurovoix.com |access-date=2022-08-09 }}&lt;/ref&gt;

=== Izvođači koji su učestvovali ranije ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
! Izvođač(i)
! Država
! Komentar
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| {{Evrovizija|Švedska}} || Predstavljala je Švedsku [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]] sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|Euphoria}} i pobedila.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Paša Parfeni]]
| {{Evrovizija|Moldavija}} || Predstavljao je Moldaviju [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]] sa pesmom {{jez|ro|iskošeno=ne|Lăutar}} i bio prateći vokal i pijanista na sceni za moldavsku predstavnicu {{Egod|2013}}. [[Aliona Moon|Alionu Mun]].
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Marko Mengoni]]
| {{Evrovizija|Italija}} || Predstavljao je Italiju [[Pesma Evrovizije 2013.|2013.]] sa pesmom {{jez|it|iskošeno=ne|L'essenziale}}.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Monika Linkite]]
| {{Evrovizija|Litvanija}} || Predstavljala je Litvaniju [[Pesma Evrovizije 2015.|2015.]] zajedno sa [[Vaidas Baumila|Vaidasom Baumilom]] sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|This Time}}.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Stef Gustav|Gustav]]
| {{Evrovizija|Belgija}} || Bio je prateći vokal za predstavnike Belgije [[Pesma Evrovizije 2018.|2018.]] [[Laura Groeseneken|Senek]] i [[Pesma Evrovizije 2021.|2021.]] -{[[Hooverphonic]]}-.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Iru Hečanovi]]
| {{Evrovizija|Gruzija|d}} || Predstavljala je Gruziju na [[Dečja pesma Evrovizije 2011.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2011.]] kao članica grupe {{jez|en|iskošeno=ne|Candy}} sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|Candy Music}} i pobedila.
|}

== Produkcija ==
Pesma Evrovizije 2023. je bila u produkciji {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}}-ja. Ukrajinski javni emiter Suspіljne je radio u saradnji sa {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}}-jem kako bi se u grafičkom fizajnu, revijalnim delovima, muziku, izbor domaćina, razglednice i druge elemente uključili ukrajinski elementi.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |last=Adams |first=Oliver |date=25 July 2022 |title=United Kingdom will host Eurovision 2023 after BBC accepts EBU offer |url=https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220726045435/https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |archive-date=26. 7. 2022 |access-date=26. 7. 2022 |website=[[Wiwibloggs]] |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Rejčel Ešdon je bila glavna komisionerka, a komisija supervizije je uključila i predstavnika Suspіljne.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=BBC Entertainment confirms Commissioning Team |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/bbc.com/mediacentre/2022/bbc-confirms-ents-commissioning-team/ |access-date=2022-09-29 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en}}&lt;/ref&gt;

Produkcijski tim se sastojao od Martina Grina kao upravnog direktora, Rejčel Ešdaun kao vodećeg komisionara, Endrua Kartmela kao izvršnog producenta, Lija Smitursta i Tvena van de Niuvenhajzena kao glavnih i odgovornih urednika takmičenja i Džejmsa O'Brajana kao izvršnog urednika zaduženog u produkciji.&lt;ref name=&quot;AnnounceProdTeam&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-17 |title=BBC announces Eurovision Song Contest 2023 senior production team |url=https://eurovision.tv/story/bbc-announces-eurovision-song-contest-2023-senior-production-team |access-date=2022-10-26 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; Dodatni produkcijski tim je uključio i multi-kamera režisere takmičenja Niki Parsons, Ričarda Valentajna i Olija Bartleta, vodećeg kreativnog direktora Dena Šiptona, muzičkog direktora Kojoa Samjuela, dizajnera scene za takmičenje Hulija Imedea, glavnog i odgovornog urednika za zvuk i tehniku Roberta Edvardsa i urednika za osvetljenje Tima Rutledža. Produkcijski tim iz Ukrajine su vodili Oskana Sibinska, Tetijana Semenova i German Nenov.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-12-20 |title=BBC reveals further production team details for Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/story/bbc-reveals-further-production-team-details-liverpool-2023 |access-date=2022-12-20 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Grafički dizajn ===
Dana 7. oktobra 2022, zajedno sa objavom grada domaćina, ERU je predstavio generični logo za takmičenje 2023. godine. Evrovizijsko srce, koje obično sadrži zastavu države domaćina u sredini, sadrži [[Zastava Ukrajine|zastavu Ukrajine]] ove godine kako bi bila oslikana pobeda ove države [[Pesma Evrovizije 2022.|prethodne godine]]. Pred imenom grada domaćina prvi put će biti ispisano i ime zemlje domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Rossini |first=Federico |date=2022-10-07 |title=Eurovision 2023: ufficiale, è Liverpool la città ospitante! |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/10/07/eurovision-2023-a-liverpool/ |access-date=2022-10-07 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

Grafički dizajn takmičenja 2023. je predstavljen 30. januara 2023. Istog dana je predstavljen i slogan takmičenja koji glasi „{{jez|en|iskošeno=ne|United by Music}}” (Ujedinjeni muzikom).&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-01-30 |title=Eurovision 2023: Logo and Slogan &quot;United by Music&quot; Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/01/30/eurovision-2023-logo-slogan/ |access-date=2023-01-30 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Sledećeg dana je predstavljen i logotip takmičenja koji se sastoji od šarenog efekta elektrokardiograma koji proizvodi niz srca, od kojih svako reaguje na ritam i zvuk kako bi se ilustrovao otkucaj srca. Boje na logotipu predstavljaju kombinaciju boja zastava Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine kako bi predstavili radost i raznolikost na takmičenju i time doprineli svetlijem izgledu u odnosu na prethodne godine kad su dominirale tamne boje. Za potrebe izrade logotipa, korišćen je font {{jez|en|Penny Lane}}, inspirisan natpisima od livenog gvožđa iz 20. veka koji prikazuju imena ulica u Liverpulu i prikazuje bogato nasleđe grada.&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=2023-01-31 |title=‘United By Music’: Liverpool 2023 theme revealed|url=https://eurovision.tv/story/united-music-liverpool-2023-theme-revealed |access-date=2023-01-31 |website=Eurovision.tv |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Voditelji ===
22. februara 2023. godine, britanska televizija je objavila da će voditelji sve tri večeri takmičenja biti britanska pevačica [[Ališa Dikson]], britanska glumica [[Hana Vadingem]] i ukrajinska pevačica grupe -{[[The Hardkiss]]}- [[Julija Sanina]], dok će irski voditelj i tradicionalno britanski komentator takmičenja [[Grejam Norton]] biti voditelj zajedno sa njima u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=|first=|date=2023-02-22|title=Eurovision 2023: Hosts revealed for Liverpool|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-hosts-revealed-liverpool|access-date=2023-02-22|website=Eurovision.tv}}&lt;/ref&gt;

=== Razglednice ===
„Razglednice“ su video-uvodi od 40 sekundi koji se prikazuju na televiziji dok se bina priprema za sledeći nastup. Snimane su između februara i aprila 2023. u režiji Toma Kuka, a Karlo Masarela i Džejn Mek Goldrik su bili izvršni producenti. Razglednice su zasnovane na temi takmičenja „ujedinjeni muzikom“. Koristeći tehnologiju dronova od 360°, svaka razglednica će početi na odabranoj lokaciji u Ukrajini, zatim preći u Ujedinjeno Kraljevstvo, pre nego što se preseli u zemlju koja nastupa sledeća, gde će izvođač učestvovati u aktivnosti po svom izboru. Tri lokacije koje se pojavljuju na svakoj razglednici povezane su jedinstvenom temom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/04/29/eurowizja-2023-szwecja-wygrywa-final-plebiscytu-nasz-faworyt-czy-bedzie-triumf-w-anglii-bukmacherzy-przed-probami-delegacje-przed-wylotem-pocztowki-objasnione-trzy-etapy/|title=Eurowizja 2023: Szwecja wygrywa finał plebiscytu „Nasz Faworyt”! Czy będzie triumf w Anglii? • Bukmacherzy przed próbami, delegacje przed wylotem • Pocztówki objaśnione – trzy etapy, trzy kraje, trzy podróże|last=Blazewicz|first=Maciej|date=2023-04-29|website=Dziennik-Eurowizyjny.pl|language=pl-PL|access-date=2023-04-29}}&lt;/ref&gt; Razglednice su producirali londonska producentska kuća {{jez|en|iskošeno=ne|{{ill|Windwall Films|en|Windwall Films}}}} i ukrajinska producentska kuća 23/32, uz muziku u pozadini koju je komponovao Dmitro Šurov.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=BBC announces new commissions ahead of the Eurovision Song Contest 2023|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-new-commissions|access-date=2023-02-20|publisher=[[BBC]]|last1=Sullivan|first1=Gail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Postcards&quot;&gt;{{Cite press release|date=2023-04-11|title=111 locations, 37 acts: Eurovision 2023 Postcards announced|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-postcards-revealed/|access-date=2023-04-11|publisher=[[BBC]]|last1=Milsom|first1=Alex}}&lt;/ref&gt; Sledeće lokacije razglednica se koriste u segmentima koji se fokusiraju na izvođače koji učestvuju:

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders mw-collapsible&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Lokacije razglednica
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Država
! rowspan=&quot;2&quot; | Tema
! colspan=&quot;3&quot; scope=&quot;colgroup&quot; | Lokacije&lt;ref&gt;{{Citation |title=All 37 Postcards from the Eurovision Song Contest 2023 |date=13 May 2023 |url=https://www.youtube.com/watch?v=mpAhfmrBxXc |work=[[YouTube]] |access-date=14 May 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | U Ukrajini
! scope=&quot;col&quot; | U Ujedinjenom Kraljevstvu
! scope=&quot;col&quot; | U državi učesnici
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Albanija}}
| Gradski parkovi
| [[Sofijski park]], [[Uman]]
| {{ill|Seftonski park|en|Sefton Park}}
| {{ill|Veliki park Tirane|en|Grand Park of Tirana}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Australija}}
| Mostovi
| {{ill|Most preko Ulice Svetog Volodimira|en|Bridge over Saint Volodymyr Descent|lt=Stakleni most}}, [[Kijiv]]
| {{ill|Viseći most Klifton|en|Clifton Suspension Bridge}}, [[Bristol]]
| {{ill|Most Matagarup|en|Matagarup Bridge}}, [[Pert]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Austrija}}
| Gradske skupštine
| {{ill|Gradska skupština Lavova|en|Lviv Town Hall}}
| {{ill|Gradska skupština Šefilda|en|Sheffield Town Hall}}
| {{ill|Gradska skupština Beča|en|Vienna City Hall}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| Gradski trgovi
| [[Trg nezavisnosti (Kijev)|Trg nezavisnosti]], [[Kijiv]]
| {{ill|Vekovni trgen||Centenary Square}}
| {{ill|Bulevar Bakua|en|Baku Boulevard}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Belgija}}
| Spomenici
| [[Spomenik nezavisnosti (Kijev)|Spomenik nezavisnosti]], [[Kijiv]]
| {{ill|Anđeo severa|en|Angel of the North}}
| [[Atomijum]], [[Briselski region|Brisel]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Danska}}
| Opere
| {{ill|Lavovsko pozorište opere i baleta|en|Lviv Theatre of Opera and Ballet}}
| {{ill|Velški milenijumski centar|en|Wales Millennium Centre}}
| [[Opera u Kopenhagenu]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Estonija}}
| Tornjevi
| {{ill|Vodeni toranj Vinjicija|en|Vinnytsia water tower}}
| {{ill|Toranj u Blekpulu|Blackpool Tower}}
| {{ill|Talinski TV toranj|Tallin TV Tower}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Gruzija}}
| Stari gradovi
| Stari grad, [[Lavov]]
| {{ill|Port Sanlajt|en|Port Sunlight}}, [[Merzisajd]]
| Stari grad, [[Tbilisi]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Grčka}}
| Ruševine
| {{ill|Tvrđava Tarakaniv (Ukrajina)|en|Tarakaniv fortress, Ukraine|lt=Tvrđava Tarakaniv}}, [[Rovenjska oblast]]
| {{ill|Danluska tvrđava|en|Dunluce Castle}}
| [[Posejdonov hram, Sunion]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Izrael}}
| Stene
| Stene Uritski u {{ill|Skoljivski Beskidi|en|Skole Beskids|lt=Skoljivskim Beskidima}}
| [[Stounhendž]]
| [[Masada]], [[Judejska pustinja]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Irska}}
| Planinski putevi
| Planinski put u [[Ivano-Frankovska oblast|Ivano-Frankovskoj oblasti]]
| {{ill|Put A3055|en|A3055 road}}
| {{ill|Put R759 (Irska)|en|R759 road (Ireland)|lt=Sali Gep}}, [[Viklou (okrug)|okrug Viklou]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Island}}
| Vodopadi
| {{ill|Manjavski vodopad|en|Maniava waterfall}}
| {{ill|Pistil Redr|en|Pistyll Rhaeadr}}, {{ill|Povis|en|Powys}}
| {{ill|Kvernufos|it|Kvernufoss}}, [[Skogar|regija Skogar]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Italija}}
| Velodromi
| Kijivski velodrom
| Pamp trek Vejls, {{ill|Rejdir|en|Rhayader}}
| [[Cirkus Maksimus]], [[Rim]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Jermenija}}
| Botaničke bašte
| Botanička bašta [[Univerzitet u Lavovu|Univerziteta u Lavovu]]
| {{ill|sl|Projekat Eden|sl|Projekt Eden}}, [[Kornvol]]
| {{ill|Jerevanska botanička bašta|en|Yerevan Botanical Garden}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Kipar}}
| Plaže
| {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|Kijivski rezervoar}}
| [[Brighton|Plaža Brajtona]], [[Istočni Saseks]]
| Plaža Akti Olimpion, [[Limasol]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Letonija}}
| Peščani kampovi
| Ekospejs kapsule, {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|lt=Kijivski rezervoar}}
| Kolibe na {{ill|Boske|en|Boscombe}} plaži, [[Bornmut]] 
| {{ill|Melnsils|en|Melnsils}}, {{ill|Talsi (opština)|mk|Talsi (opština)|lt=opština Talsi}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Litvanija}}
| Utvrđenja
| [[Hotina trvđava]], [[Černovačka oblast]]
| {{ill|Elen Donan|mk|Elen Donan}} {{ill|Škotsko visočje|hr|Škotske visine}}
| [[Zamak na ostrvu Trakaj]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Malta}}
| Autobusi
| {{ill|Lavovski autobus|en|Lviv bus}}
| {{ill|Londonski autobusi|en|Buses in London}}
| Stari autobus u {{ill|Meliheća|en|Mellieħa|lt=Meliheći}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Moldavija}}
| Šume
| {{ill|en|Nacionalni park Skolovski Beskidi|en|Skole Beskids National Nature Park|lt=Šuma Skolovski Beskidi}}, [[Lavov]]
| [[Sherwood (šuma)|Šervudska šuma]], [[Notingamšir]]
| {{ill|Nacionalni park Orhej|en|Orhei National Park}}, {{ill|Trebujeni|en|Trebujeni}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nemačka}}
| Kanali
| {{ill|Rusanivka|en|Rusanivka}}
| {{ill|Kanal Bridžvoter|en|Bridgewater Canal}}, [[Širi Mančester]]
| Kerviderflit, [[Hamburg]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Norveška}}
| Biblioteke
| {{ill|Nacionalna biblioteka Ukrajine Vernadcki|en|Vernadsky National Library of Ukraine}}
| {{ill|Liverpulska centralna biblioteka|en|Liverpool Central Library}}
| [[Biblioteka Dajhman|Javna biblioteka Osla]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Poljska}}
| Univerziteti
| {{ill|Univerzitet Černivecki|en|Chernivtsi University}}
| {{ill|Koledž Triniti (Kembridž)|en|Trinity College, Cambridge}}
| Fakultet fizike [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| Crkve
| [[Saborni hram Svete Sofije u Kijevu|Saborni hram Svete Sofije]], [[Kijiv]]
| [[Katedrala u Elyju|Katedrala u Eliju]], [[Kembridžšir]]
| {{ill|Crkva Santa Engracija|en|Church of Santa Engrácia}}, [[Lisabon]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Rumunija}}
| Statue
| Statua [[Taras Ševčenko|Tarasu Ševčenku]], [[Lavov]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Beatles]]}} statua 
| Skulptura ''Kolica sa klovnom'', [[Bukurešt]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|San Marino}}
| Zamkovi
| [[Tvrđava Kamjanjec-Podiljski]], [[Hmeljnička oblast]]
| {{ill|Zamak Hertsmons|en|Herstmonceux Castle}}, [[Istočni Saseks]]
| {{ill|Guaita|en|Guaita}}, [[Monte Titano]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Srbija|g=2023}}
| Galerije
| Park3020, [[Lavov]]ski region
| {{ill|en|Tate Liverpool|en|Tate Liverpool|Tejt Liverpul}}
| [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzej savremene umetnosti]], [[Beograd]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Slovenija}}
| Krovovi
| Krov Tetris hale, [[Kijiv]]
| Gudnes Grejšs bar na krovu, [[Liverpul]]
| Krov zgrade [[Radiotelevizija Slovenija|Radio-televizije Slovenije]], [[Ljubljana]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|UK}}
| Reke
| [[Dnjepar]], [[Kijiv]]
| [[Merzi]], [[Liverpul]]
| [[Tauerbridž]], [[London]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ukrajina}}
| Ulični murali
| Ulični murali u [[Kijiv]]u
| Ulični murali u [[Belfast]]u
| Art-Zavod platforma, [[Kijiv]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Finska}}
| Panoramski točkovi
| Panoramski točak u {{ill|Podil|en|Podil|lt=Podilu}}
| {{ill|Liverpulski točak|en|Wheel of Liverpool}}
| {{ill|SkyWheel Helsinki|en|SkyWheel Helsinki}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Francuska}}
| Palate
| {{ill|Palata Potocki (Lavov)|en|Potocki Palace, Lviv|lt=Palata Potocki}}
| {{ill|Kuća Houptaun|en|Hopetoun House}}
| [[Dvorac Fontenblo]], [[Sena i Marna]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nizozemska}}
| Raznobojna arhitektura
| Komfort Taun, [[Kijiv]]
| {{ill|Portmeirion|en|Portmeirion}}, [[Gvinet]]
| [[Zandam]], [[Severna Holandija]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| Lavirinti
| Zeleni lavirint, [[Žitomir (grad)|Žitomir]]
| Lavirint mira, {{ill|Castlewellan|en|Castlewellan|lt=Kaslvelan}}
| Jev lavirint, [[Loučenj|Dvorac Loučenj]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Hrvatska}}
| Luke
| {{ill|Rečna luka Kijeva|en|Kyiv River Port|lt=Rečna luka Kijiva}}
| {{ill|Vitbi|en|Whitby|Luka Vitbi}}, [[Severni Jorkšir]]
| {{ill|Luka Rijeka|hr|Luka Rijeka}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| Ostrva
| {{ill|Ostrvo Anti-Kirka|en|Anti-Circe Island}}
| {{ill|Ostrvo Svete Katarine|en|St Catherine's Island}}
| {{ill|Enholmen|sv|Enholmen}}, [[Gotland]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| Jezera
| Jezero Bučak, [[Čerkaška oblast]]
| [[Loh Nes]]
| [[Ciriško jezero]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Španija}}
| Pozorišta
| Amfiteatar, [[Užgorod]]
| [[Minak teatar]], [[Kornvol]]
| {{ill|Rimsko pozorište Sagunto|en|Teatro romano de Sagunto|lt=Rimsko pozorište}} u [[Sagunto|Saguntu]]
|}

== Format ==
=== Izmena pravila u glasanju ===
{{See also|Glasanje na Pesmi Evrovizije}}
Dana 22. novembra 2022, ERU je objavila izmene pravila o glasanju za takmičenje 2023.&lt;ref name=&quot;newrules&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-11-22 |title=Voting changes announced for Eurovision Song Contest 2023|url=https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122131325/https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |archive-date=22. 11. 2022. |access-date=22. 11. 2022. |website=Eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati oba polufinala će biti odlučeni samo [[teleglasanje]]m, kao što je bio slučaj od {{escyr|2004}}. do {{escyr|2007}},{{efn|Samo teleglasanje u polufinalima je korišćeno i {{escyr|2008}}. i {{escyr|2009}}, ali je samo 9 finalista birano na taj način, dok je najbolje plasirana pesma po glasovima rezervnog žirija koja već nije prošla u finale bila deseti finalista}} dok će rezultati finala biti odlučeni teleglasanjem i glasanjem žirija, kao što je bio slučaj prethodnih godina. U polufinalima, u slučaju da neka država ne može da dostavi legitimne glasove publike, koriste se glasovi rezervnog žirija.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 April 2023 |title=Voting Changes FAQ 2023 |url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |access-date=23 May 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU)}}&lt;/ref&gt; Ako se problem sa teleglasanjem ponovi u finalu, koristi se algoritam da automatski izračuna glasove te države na osnovu glasova prethodno odabrane grupe država. Ako to nije moguće, onda se koriste glasovi žirija i u svrhu teleglasanja. Ako žiri neke zemlje ne može da dostavi validan rezultat, glasovi teleglasanja te zemlje se koriste i za svrhe glasanja žirija.&lt;ref name=&quot;voting2023new&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovision.tv/about/voting-liverpool-2023 |title=Voting Procesures 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en |access-date=2023-04-12 |archive-date=2023-04-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230412120220/https://eurovision.tv/about/voting-liverpool-2023 }}&lt;/ref&gt;

Takođe se uvelo i onlajn glasanje za gledaoce u zemljama koje ne učestvuju na takmičenju, koji su zajedno dodelili po jedan set bodova 1—8, 10 i 12 poena u sve 3 takmičarske večeri preko onlajn platforme -{www.esc.vote}- za čije korišćenje je potrebna [[kreditna kartica|kreditna]] ili [[debitna kartica]] za verifikaciju.&lt;ref name=&quot;newrules&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;voting2023new&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;newrulesfaq&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |title=Voting changed 2023 FAQ |date=22. 11. 2022. |website=eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |access-date=22. 11. 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122133421/https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |archive-date=22. 11. 2022. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ove godine je bila planirana promena sistema proglašenja finalista, te bi se za razliku od prethodnih godina gde izvođači sede u zelenoj sobi dok se objavljuju finalisti, svi izvođači pridružili voditeljima na sceni tokom objave finalista, slično onome što se može videti na takmičenjima kao što je „{{jez|en|iskošeno=ne|[[X Factor]]}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-08 |title=Eurovision 2023: Major Changes Revealed For Semi-Final Qualifiers Announcement |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/eurovision-2023-changes-semi-final-results/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt; Ipak, ova promena je istog dana ukinuta usled negativnih reakcija fanova i novinara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-08 |title=Eurovision 2023: EBU Revert Semi-Final Qualifiers Announcement Changes |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/eurovision-2023-ebu-revert-semi-final/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1655617427223244801 |user=ESCdiscord |title=BREAKING: The EBU has REVERTED the new qualifier announcement system, as just revealed in a press release sent to accredited press.}}&lt;/ref&gt;

=== Žreb za polufinala ===
Žreb za polufinala je održan 31. januara 2023. godine u Liverpulu. Zemlje učesnice, sem direktnih finalista (velike petorke; domaćin Ujedinjeno Kraljevstvo je članica velike petorke i prethodni pobednik Ukrajina), su podeljene u šest šešira, formiranih na osnovu istorijata razmene poena među državama u poslednjih 15 godina, po čemu su kasnije izvučeni učesnici po polufinalima.&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-01-10 |title=Eurovision 2023: AJ &amp; Rylan to host Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-aj-rylan-host-allocation-draw |access-date=2023-01-10 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sastav šešira je bio sledeći:‍&lt;ref name=&quot;Allocation Watch&quot;&gt;{{cite web |date=30. 1. 2023 |title=How to watch the Eurovision 2023 Semi-Final Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/story/how-watch-eurovision-2023-semi-final-allocation-draw |access-date=30. 1. 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 1
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 2
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 3
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 4
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 5
|-
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Albanija}}
* {{Evrovizija|Austrija}}
* {{Evrovizija|Slovenija}}
* {{Evrovizija|Srbija|g=2023}}
* {{Evrovizija|Hrvatska}}
* {{Evrovizija|Švajcarska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Australija}}
* {{Evrovizija|Danska}}
* {{Evrovizija|Estonija}}
* {{Evrovizija|Island}}
* {{Evrovizija|Norveška}}
* {{Evrovizija|Finska}}
* {{Evrovizija|Švedska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
* {{Evrovizija|Gruzija}}
* {{Evrovizija|Izrael}}
* {{Evrovizija|Jermenija}}
* {{Evrovizija|Letonija}}
* {{Evrovizija|Litvanija}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Grčka}}
* {{Evrovizija|Irska}}
* {{Evrovizija|Kipar}}
* {{Evrovizija|Malta}}
* {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
* {{Evrovizija|San Marino}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Belgija}}
* {{Evrovizija|Moldavija}}
* {{Evrovizija|Poljska}}
* {{Evrovizija|Rumunija}}
* {{Evrovizija|Holandija}}
* {{Evrovizija|Češka}}
|}

== Pregled takmičenja ==
=== Prvo polufinale ===
Prvo polufinale se održalo 9. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-07 |title=Liverpool will host Eurovision 2023 |url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023 |access-date=2022-10-07 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite web |date=2019-03-13 |title=Eurovision Calendar 2023 |url=https://eurovision.tv/calendar |access-date=2022-12-09 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; Ukupno 15 zemalja je učestvovalo u prvom polufinalu. Pravo glasa su takođe imali i publika iz [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italije]], [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačke]], [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuske]] i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta”.&lt;ref name=&quot;draw&quot;&gt;{{Cite web|last=Groot|first=Evert|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-allocation-draw-results|title=Eurovision 2023: Allocation Draw results  |publisher=[[Eurovision Song Contest]]|date=31. 1. 2023|website=eurovision.tv|access-date=31. 1. 2023|archive-url=|archive-date=31. 1. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prvo polufinale je otvoreno plesnim skečom sa pesmom „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Together in Electronic Dreams]]}}”, pre kog je prikazan prethodno snimljen segment u kom se pojavljuju [[Paul Hollywood|Pol Holivud]],  [[Charles III|kralj Čarls -{III}-]] i [[Kraljica Kamila]], {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sister Sister (drag queen)|Sister Sister]]}}, [[Ricky Tomlinson|Riki Tomlinson]] i [[Paul O'Grady|Pol O'Grejdi]] posthumno.&lt;ref name=&quot;PinkNews1&quot;&gt;{{cite news |last=Iftkhar |first=Asyia |date=10 May 2023 |title=Paul O'Grady's posthumous Eurovision 2023 cameo moves fans to tears: 'We love and miss you, Paul' |work=[[PinkNews]] |url=https://www.thepinknews.com/2023/05/10/eurovision-2023-paul-o-grady-intro-fans-reaction/ |accessdate=10 May 2023}}&lt;/ref&gt; Posle skeča je ko-voditeljka [[Julija Sanina]] izvela svoju pesmu {{jez|uk-latn|Mayak}} sa svojim mužem i kolegom iz grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Hardkiss]]}}.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heydor |first=Oksana |date=9 May 2023 |title=Юlія Sanіna feєrično vistupila na Єvrobačennі u vognяnomu vbrannі |trans-title=Yuliya Sanina performed enchantingly at the Eurovision Song Contest in a fiery outfit |url=https://scotch.glavcom.ua/showbiz/julija-sanina-fejerichno-vistupila-na-jevrobachenni-2023-z-potuzhnoju-pisneju-925911.html |access-date=30 May 2023 |website=scotch.glavcom.ua |language=uk}}&lt;/ref&gt; Tokom pauze, [[Aljoša (pevačica)|Aljoša]] je sa [[Rebeka Ferguson|Rebekom Ferguson]] izvela pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Ordinary World (song)|Ordinary World]]}}” koju u originalu izvodi grupa [[Duran Duran]], a potom je [[Rita Ora]] je izvela splet svojih pesama „{{jez|en|iskošeno=ne|Ritual}}”, „{{jez|en|iskošeno=ne|Anywhere}}”, „{{jez|en|iskošeno=ne|I Will Never Let You Down}}” i predstavila novi singl „{{jez|en|iskošeno=ne|Praising You}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=2023-05-08 |title=[UPDATE!] Eurowizja 2023: Pierwsza próba generalna zakończona kontrowersją. Nowa forma podawania wyników w ogniu krytyki • Spojlery: Co zobaczymy we wtorek? Co nowego wiemy o występach i pocztówkach? • Eurowizyjne stacje radiowe na RMF ON! |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/05/08/eurowizja-2023-pierwsza-proba-generalna-zakonczona-kontrowersja-nowa-forma-podawania-wynikow-w-ogniu-krytyki-spojlery-co-zobaczymy-we-wtorek-co-nowego-wiemy-o-wystepach-i-pocztowkach/ |access-date=2023-05-09 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Christou |first=Costa |date=2023-05-08 |title=LIVE: Eurovision 2023: Semi-Final One first dress rehearsal |url=https://escxtra.com/2023/05/08/live-eurovision-2023-semi-final-one-first-dress-rehearsal/ |access-date=2023-05-09 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-05-08 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Semi-Final One Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/live-from-liverpool-eurovision-2023-semi-final-one-jury-show/ |access-date=2023-05-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

{{Legend|navajowhite|Kvalifikanti}}
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati prvog polufinala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;order&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-03-22 |title=Eurovision Song Contest 2023 Semi-Final running orders revealed! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-semi-final-running-orders-revealed |access-date=2023-03-22 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Semi1&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2023 First Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/first-semi-final/|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2023|date=31. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/first-semi-final|title=First Semi-Final of Liverpool 2023|work=Eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=14 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! scope=&quot;col&quot; | Država‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt;
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 01 
| {{Evrovizija|Norveška}}
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| 6.
| 102
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Malta}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Dance (Our Own Party)}}”
| 15.
| 3
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 03
| {{Evrovizija|iskošeno=ne|Srbija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| 10.
| 37
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Letonija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| „{{jez|lv|iskošeno=ne|Aijā}}”
| 11.
| 34
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;| 05
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| 9.
| 74
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 06
| {{Evrovizija|Irska}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|We Are One}}”
| 12.
| 10
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| 8.
| 76
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 08
| data-sort-value=&quot;Hrvatskv&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| 7.
| 97
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 09
| {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| 3.
| 127
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 10
| {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Paša Parfeni]]
| {{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele şi Luna}}
| 5.
| 109
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 11
| data-sort-value=&quot;Hrvatskg&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tattoo}}”
| 2.
| 135
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tell Me More}}”
| 14.
| 4
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 13
| data-sort-value=&quot;Hrvatskb&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| [[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}
| 4.
| 110
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija|Holandija}}
| [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Burning Daylight}}”
| 13.
| 7
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 15 
| {{Evrovizija|Finska}}
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|fi|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| 1.
| 177
|}

=== Drugo polufinale ===
Drugo polufinale se održalo 11. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Ukupno 16 zemalja je učestvovalo u drugom polufinalu. Pravo glasa du takođe imati i publika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije|Ukrajine]], [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španije]] i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta”.&lt;ref name=&quot;draw&quot;/&gt;

Tokom drugog polufinala se pojavljuje komad {{ill|izgovorene reči|hr|spoken word|lt=izgovorenih reči}} o istoriji takmičenja koju priča glumac [[Luk Evans]] u pauzi između takmičarskih nastupa,&lt;ref name=&quot;BBC2023MediaPack&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Charlotte Moore announces a range of quintessentially BBC content |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/charlotte-moore-announces-range-of-quintessentially-bbc-content |access-date=2023-04-21 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en |last1=Osborn |first1=Michelle}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-11 |title=Tonight: Semi-final 2 of the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovisionworld.com/esc/tonight-eurovision-2023-semi-final-2 |access-date=2023-05-11 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; dok je u pauzi izveden splet poznatih ukrajinskih dela „{{jez|en|iskošeno=ne|Music Unites Generations}}” (Muzika ujedinjuje generacije) koji su izveli [[Marija Jaremčuk]], {{Ill|Otoy|uk|OTOY|lt=Otoj}} i [[Zlata Džijunka]]. Takođe, tri [[drag kraljica|drag kraljice]], Mis Diminor, Mis Mercedes Bendz i Tomara Tomas, su izvele plesni skeč pod imenom {{jez|en|Be Who You Wanna Be}} (Budi ono što želiš da budeš) sa plesnim asamblom Podilja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cafarelli |first=Donato |date=13 April 2023 |title=Eurovision 2023: tra gli interval act delle semifinali Rita Ora, Mariya Yaremchuck e Alyosha |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/04/13/eurovision-2023-interval-act-rita-ora-mariya-yaremchuk/ |access-date=13 April 2023 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DZEguests23&quot;&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=29 April 2023 |title=Eurowizja: Let3 i Luke Black w Anglii. Jak ich &quot;odprawiono&quot;? • Centrum Prasowe bez zmian. EBU nie stać na dłuższą pracę dziennikarzy • Openings/Intervals: Nowe informacje o występach gościnnych |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/04/29/eurowizja-let3-i-luke-black-w-anglii-jak-ich-odprawiono-centrum-prasowe-bez-zmian-ebu-nie-stac-na-dluzsza-prace-dziennikarzy-openings-intervals-nowe-informacje-o-wystepach/ |access-date=30 April 2023 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=James |first=Alaistar |date=11 May 2023 |title=Eurovision 2023: Luke Evans, Peppa Pig, and Scooch – surprises and highlights of Semi-Final 2 |url=https://www.attitude.co.uk/culture/eurovision-2023-highlights-of-semi-final-2-434066/ |access-date=11 May 2023 |website=Attitude Magazine}}&lt;/ref&gt; Tokom skeča se čuju pesme {{jez|en|Free Yourself}} pevačice [[Džesi Ver]], „{{jez|en|iskošeno=ne|Free Your Mind}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[En Vogue]]}}, „{{jez|en|iskošeno=ne|Free}}” pevačice [[Ultra Nejt]]e i „{{jez|en|iskošeno=ne|We Got Love}}” pevačice [[Džesika Mauboj|Džesike Mauboj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-05-10 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Semi-Final Two Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/live-from-liverpool-eurovision-2023-semi-final-two-jury-show/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati drugog polufinala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;order&quot;/&gt;&lt;ref name=Semi2&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2023 Second Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/second-semi-final/|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2023|date=31. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Second Semi-Final of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/second-semi-final |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! Država‍
! class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija|Danska}}
| [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Breaking My Heart}}”
| 14.
| 6
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| 6.
| 99
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija|Rumunija}}
| [[Teodor Andrej]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|D. G. T.}} {{jez|en|iskošeno=ne|(Off and On)}}”
| 15.
| 0{{efn|Iako su dve države završile sa 0 poena, u tom slučaju pravila prelamanja izjednačenja daju prednost državi koja je ranije nastupila, u ovom slučaju Rumuniji|name=SF2tie}}
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| 10.
| 74
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 05
| {{Evrovizija|Belgija}}
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| 8.
| 90
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 06
| {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| 7.
| 94
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Island}}
| [[Diljau Petursdoutir|Diljau]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Power}}”
| 11.
| 44
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija|Grčka}} 
| [[Viktor Vernikos]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|What They Say}}”
| 13.
| 14
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 09  
| {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| 3.
| 124
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 10  
| {{Evrovizija|Slovenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{jez|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| 5.
| 103
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija|Gruzija}}
| [[Iru Hečanovi|Iru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Echo}}”
| 12.
| 33
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|San Marino}}
| {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Like an Animal}}”
| 16.
| 0{{efn|name=SF2tie}}
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 13
| {{Evrovizija|Austrija}}
| [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Selina-Marija Edbauer|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell Is Edgar?}}”
| 2.
| 137
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 14 
| {{Evrovizija|Albanija}}
| [[Aljbina Kelmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| 9.
| 83
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 15 
| {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| 4.
| 110
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 16 
| {{Evrovizija|Australija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (muzička grupa)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| 1.
| 149
|}

=== Finale ===
[[File:Eurovision 2023 - Jury Final - Interval Act - Liverpool Songbook (14).jpg|thumb|[[Dankan Lorens]] je izveo nastup sa drugim gostujućim izvođačima i prezenterima kao deo nastupa u pauzi finala. [[Ruslana]] je na LED ekranu u pozadini u prethodno snimljenom nastupu ispred [[Zlatna kapija u Kijevu|Zlatne kapije]] u [[Kijiv]]u]]
Finale se održalo 13. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Dvadeset šest država je učestvovalo u finalu i to: pobednička država prethodne godine tj. Ukrajina, [[Velika petorka (Evrovizija)|članice „velike petorke”]] (među njima i država domaćin, Ujedinjeno Kraljevstvo) i po 10 najbolje plasiranih iz oba polufinala. Sve 37 države učesnice, kao i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta” sz glasale u finalu. Redosled nastupa u finalu je objavljen 12. maja 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 May 2023 |title=Eurovision 2023: Running order for the Grand Final |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-running-order-in-the-grand-final |access-date=30 May 2023 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Švedska je pobedila sa 583 poena sa pesmom ''{{jez|en|[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]}}'' koju su komponovali i napisali {{ill|Džimi Jansenen|en|Jimmy Jansson}}, {{ill|Džimi Ternfelden|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}, [[Loreen|Loren]], {{ill|Kazi Opeja|en|Cazzi Opeia|Moa „Kazi Opeja” Karlbeker}}, {{ill|Peter Bostrem|en|Peter Boström}} i {{ill|Thomas G:son|en|Thomas G:son|lt=Tomas Dži-sen}}, a koju izvodi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}.&lt;ref name=&quot;Sweden&quot;&gt;{{cite web |title=Loreen |url=https://eurovision.tv/participant/loreen-2023 |publisher=European Broadcasting Union |access-date=29 June 2023}}&lt;/ref&gt; Švedska je pobedila u glasanju žirija. Finska je završila na drugom mestu sa 526 poena. Finska je pobedila u glasanju publike. Izrael, Italija, Norveška, Ukrajina, Belgija, Estonija, Australija i Češka su takođe završile u prvih deset, dok su Albanija, Portugal, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo i nemačka završili u poslednjih 5.&lt;ref name=&quot;GF_results&quot; /&gt;

Finale je otvorila grupa {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}} sa njihovom pobedničkom pesmom „{{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Stefania (song)|Stefania]]}}” i njihovim singlom „{{jez|en|iskošeno=ne|Changes}}”. Među osobama koje su se pojavila u prethodno snimljenim delovima otvaranja su bili {{jez|en|iskošeno=ne|Bolt Strings}}, [[Endru Lojd Veber]], [[Džos Stoun]], {{jez|en|iskošeno=ne|[[Ballet Black]]}}, {{jez|en|iskošeno=ne|[[Ms Banks]]}} i [[Ketrin, princeza od Velsa]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13 May 2023 |title=Eurovision: Catherine, Princess of Wales, makes surprise appearance |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-65586380 |access-date=16 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Yeates |first=Cydney |date=13 May 2023 |title=Princess of Wales stuns fans with surprise cameo at Eurovision 2023 final |url=https://metro.co.uk/2023/05/13/eurovision-2023-princess-of-wales-stuns-fans-with-surprise-cameo-18779312/ |access-date=15 May 2023 |work=[[Metro (British newspaper)|Metro]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Potom je nastupila parada zastava, gde je predstavljeno svih 26 finalista, praćeni nastupima četiri prethodnih takmičara Pesme Evrovizije za Ukrajinu u miksu sa britanskim klasicima: {{jez|en|iskošeno=ne|[[Go A]]}} with {{Lang|uk-latn|Shum}}, [[Džamala]] sa svojom pobedničkom pesmom „[[1944 (pesma)|1944]]”, [[Tina Karol]] sa „{{jez|en|iskošeno=ne|Show Me Your Love}}” i [[Verka Serdjučka]] sa „{{jez|en|iskošeno=ne|Dancing Lasha Tumbai}}”. U pauzi je [[Sem Rajder (pevač)|Sem Rajder]] izveo svoj singl „{{jez|en|iskošeno=ne|Mountain}}” sa [[Rodžer Tejlor (bubnjar)|Redžerom Tejlorom]] iz grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Queen (band)|Queen]]}},&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Green |first=Alex |date=12 May 2023 |title=Queen's Roger Taylor to join Sam Ryder on stage during Eurovision grand final |url=https://www.standard.co.uk/culture/music/roger-taylor-queen-brian-may-turin-graham-norton-b1080785.html |access-date=12 May 2023 |website=Evening Standard |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i „Liverpulska pesmarica”, omaž muzičkom nasleđu Liverpula koji izvode šest prethodnih takmičara sa svojim verzijama pesama iz tog grada: [[Alesandro Mamud|Mamud]] je izveo „{{jez|en|iskošeno=ne|Imagine}}” [[Džon Lenon|Džona Lenona]], [[Neta Barzilaj]] je izvela „{{jez|en|iskošeno=ne|[[You Spin Me Round (Like a Record)]]}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Dead or Alive (band)|Dead or Alive]]}}, [[Dadi Frejr]] je izveo pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|Whole Again}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Atomic Kitten]]}}, [[Kornelija Jakobs]] je izvela pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|I Turn to You}}” pevačice [[Melani Si]], a {{ill|Sonja (pevačica)|en|Sonia (singer)|lt=Sonja}} je izvela svoju pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|Better the Devil You Know}}”, a [[Dankan Lorens]] je sa prethodno pomenutim izvođačima, prezenterima i [[Ruslana|Ruslanom]] u prethodno snimljenom nastupu ispred [[Zlatna kapija u Kijevu|Zlatne kapije]] u [[Kijiv]]u izveo pesmu „[[You'll Never Walk Alone]]” iz mjuzikla „[[Carousel (mjuzikl)|Karusel]]”. [[Bjorn Ulveus|Bjern Ulveus]] iz grupe [[ABBA]] se pojavio u kratkom video klipu o komercijalnom uspehu izvođača sa takmičenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Megrath |first=Christopher |date=12 May 2023 |title=Liverpool classics to be performed at Eurovision Grand Final |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/liverpool-classics-performed-eurovision-grand-26901417 |access-date=12 May 2023 |website=Liverpool Echo |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=12 May 2023 |title=Eurowizja: Tak wyglądać będzie finał konkursu! Relacja i spojlery z próby generalnej. |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/05/12/eurowizja-tak-wygladac-bedzie-final-konkursu-relacja-i-spojlery-z-proby-generalnej-artykul-aktualizowany/ |access-date=13 May 2023 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=12 May 2023 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Grand Final Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/12/eurovision-2023-grand-final-jury-show/ |access-date=13 May 2023 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Santos |first=Pedro |date=13 May 2023 |title=Eurovision 2023: All about the Grand Final |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-all-about-the-grand-final |access-date=13 May 2023 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Legend|gold|Pobednik}}
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati finala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision 2023: The Grand Final running order |date=2023-05-11 |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-grand-final-running-order |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Final&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision Song Contest 2023 Grand Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final/ |website=eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union|accessdate=12. 1. 2023|date=12. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Grand Final of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! scope=&quot;col&quot; | Država‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt; 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija|Austrija}}
| [[Teodora Špirić|Teja]] i [[Salena (pevačica)|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell is Edgar?}}”
| 15.
| 120
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| 23.
| 59
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| 20.
| 92
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| 19.
| 93
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 05
| {{Evrovizija|Srbija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| 24.
| 30
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 06 
| {{Evrovizija|Francuska}}
| [[La Zara]]
| „{{jez|fr|iskošeno=ne|Évidemment}}” 
| 16.
| 104
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| 12.
| 126
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija|Španija}}
| [[Blanka Paloma]]
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Eaea}}”
| 17.
| 100
|-style=&quot;font-weight:bold; background: gold;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: gold;&quot; | 09
| {{Evrovizija|Švedska}}
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tattoo}}”
| 1.
| 583
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| {{Evrovizija|Albanija}}
| [[Aljbina Kelmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| 22.
| 76
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija|Italija}}
| [[Marko Mengoni]]
| „{{jez|it|iskošeno=ne|Due vite}}”
| 4.
| 350
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| 8.
| 168
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| {{Evrovizija|Finska}}
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|fi|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| 2.
| 526
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija|Češka}}
| [[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}”
| 10.
| 129
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| {{Evrovizija|Australija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (muzička grupa)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| 9.
| 151
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| {{Evrovizija|Belgija}}
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| 7.
| 182
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| 14.
| 122
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Paša Parfeni]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele şi Luna}}”
| 18.
| 96
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| {{Evrovizija|Ukrajina}}
| {{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Heart of Steel}}”
| 6.
| 243
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| {{Evrovizija|Norveška}}
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| 5.
| 268
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 21
| {{Evrovizija|Nemačka}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Blood and Glitter}}”
| 26.
| 18
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| 11.
| 127
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| 3.
| 362
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| {{Evrovizija|Slovenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{jez|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| 21.
| 78
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 25
| {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| 13.
| 123
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 26
| {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| [[Mej Maler]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|I Wrote a Song}}”
| 25.
| 24
|}

== Rezultati ==
=== Rezultati prvog polufinala ===
{{Legend|navajowhite|Plasirale se za finale}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Detaljni rezultati glasanja u prvom polufinalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot; | Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! colspan=&quot;19&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
! rowspan=&quot;15&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Norveška'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''102'''
| 10 || 4 || 5 || 10 || 8 || 2 || 2 || 1 || 10 || 3 ||3  ||6 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 10 || 10 || 10 ||   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Malta
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
|  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  1 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Srbija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''37'''
| 1 ||  ||  || 5 ||  ||  || 3 || 2 || 4 ||  ||  || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 ||  || 1 || 3 || 2  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Letonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 34
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  || 1 || 4 || 6 || 3 || 3 || 1 || 4 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 || 8  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''74'''
| 2 ||  || 7 || 4 || 4 || 1 ||  || '''12''' || 2 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 3 || 2 || '''12''' || 3 || 4 || 2 || 6  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Irska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 10
|  || 1 ||  || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 3 || 1 ||  ||  ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Hrvatska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''76'''
| 5 || 7 || 2 ||  || 3 || 5 ||  ||  || 6 || 10 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 4 || 5 || 5 || 5 || 4 || 3  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švajcarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''97'''
| 4 || 3 || 8 || 6 || 7 || 7 || 7 || 6 || 8 || 8 || 5 || 2 || 1 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 8 || 5 ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Izrael'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''127'''
| 6 || 8 || 4 || 8 || '''12''' || 6 || '''12''' || 8 || 1 || 2 || 7 || 7 || 7 || 5 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || '''12''' || '''12'''  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Moldavija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''109'''
| '''12''' || 6 || 3 || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 || 10 || 7 || 6 || '''12''' || 3 || 4 || 6 || 2 || 6 || 6 || 7 || 4  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''135'''
| 3 || 10 || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 5 || 5 || 4 || 8 || 4 || 6 || 10 || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 7  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Azerbejdžan
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 4
|  || 2 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Češka'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''110'''
| 10 || 5 || 6 || 2 || 5 || 3 || 5 || 4 || '''12''' || 7 || 6 || 8 || 8 || 7 || 4 || 10 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Holandija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 7
|  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 1 ||  ||  || 2 ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Finska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''177'''
| 7 || '''12''' || 10 || 7 || 6 || '''12''' || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 || 10  
|}

==== 12 poena u prvom polufinalu ====
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u prvom polufinalu.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena publike u prvom polufinalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 7
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|Izrael|Irska|Letonija|Nemačka|Norveška|Hrvatska|Švedska}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 4
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|Azerbejdžan|Moldavija|Češka|Ostatak sveta}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Moldavija}} || {{hlist|Italija|Portugal}}
|-
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}} || {{hlist|Francuska|Švajcarska}}
|-
| {{Evrovizija|Švedska}} || {{hlist|Malta|Holandija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Hrvatska}} || Srbija
|-
| {{Evrovizija|Češka}} || Finska
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati drugog polufinala ===
{{Legend|navajowhite|Plasirale se za finale}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Detaljni rezultati glasanja u drugom polufinalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot; | Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! colspan=&quot;20&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;16&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Danska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 6
|  ||  ||  ||  ||  ||  || || || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Jermenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''99'''
| 3 || 4 || 4 || '''12''' || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 6 ||  || 10 || 2 ||  || 10 || '''12''' || 1 || 8 || 8 || 1 ||  || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Rumunija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 0
|  ||  ||  ||  ||  ||  || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Estonija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''74'''
| 8 || 10 || 3 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 2 || 5 || 3 || 3 || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 3 || 2 ||10  || 2 ||2
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belgija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''90'''
| 1 || 5 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 1 || 3 ||  || 7 || 4 || 7 || 8 || 8 || 3 || 7 || 1 || 3 || 5 || 6 ||5
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Kipar'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''94'''
| 4 || 1 || 2 || 4 || 5 || 10 || 7 || 4 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 || 3 || 5 || 4 || '''12''' || 6 || 4 || 4 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Island
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 44
|  || 7 || 1 || 1 || 2 ||  || || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || '''12''' ||  || 6 || 3 ||  || 1 || 2 || 1 ||3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Grčka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14
|  ||  ||  ||  ||  || 2 || || ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Poljska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''124'''
| '''12''' || 2 || 7 || 7 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 10 || 6 ||  || 7 || 4 || 8 || 8 || 5 || 7 || '''12''' || 10 ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Slovenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''103'''
| 6 ||  || 10 || 3 || 7 || 5 ||'''12''' ||'''12''' ||1  ||2  || 8 || 2 || '''12''' || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 4 || 7 || 3 ||6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Gruzija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| 2 || 3 ||  ||  || 1 || '''12''' || 1|| 2||  ||  ||1  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7 ||  || 3 ||  || 1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | San Marino
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 0
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||   ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Austrija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''137'''
| 5 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 6 || 3 || 10 || 7 || 8 || 5 || '''12''' || 6 || 6 || 4 || 10 || 6 || 10 || 6 || 7 || 8
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Albanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''83'''
|  ||  || 6 ||  8||  || 7 ||4 ||8 || 2 || 1 || 3 || 3 || 2 ||  || '''12''' || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || '''12'''
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Litvanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''110'''
| 10 || '''12''' || 5 || 5 || 10 ||  || 6 || 1|| 4 || 8 || 6 || 5 || 5 || 10 || 2 ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 4
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Australija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''149'''
| 7 || 6 || 8 || 6 || '''12''' || 4 || 8|| 10|| '''12''' || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 7 || 7 || 6 || 4 || '''12''' || 8 || 8 || 7
|}

==== 12 poena u drugom polufinalu ====
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u drugom polufinalu.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena publike u prvom polufinalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 3
| {{Evrovizija|Australija}} || {{hlist|Albanija|Estonija|Island}}
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || {{hlist|Poljska|Rumunija|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Albanija}} || {{hlist|Slovenija|Ostatak sveta}}
|-
| {{Evrovizija|Jermenija}} || {{hlist|Belgija|Gruzija}}
|-
| {{Evrovizija|Litvanija}} || {{hlist|San Marino{{efn|name=SanMarino|Zbog nemogućnosti San Marina da organizuje teleglasanje, za njihove poene su korišćeni glasovi žirija}}|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| {{Evrovizija|Poljska}} || {{hlist|Litvanija|Ukrajina}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Austrija}} || Australija
|-
| {{Evrovizija|Belgija}} || Austrija
|-
| {{Evrovizija|Gruzija}} || Jermenija
|-
| {{Evrovizija|Grčka}} || Kipar
|-
| {{Evrovizija|Kipar}} || Grčka
|-
| {{Evrovizija|Island}} || Danska
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati finala ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
|-
|+ Zasebni glasovi publike i žirija u finalu
|- 
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Plasman
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Kombinovano
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Žiri
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Teleglasanje
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 1.
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|583
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|340
| {{Esc|Finland}}
| 376
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 2.
| {{Esc|Finland}}
| 526
| {{Esc|Israel}}
| 177
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|243
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 3.
| {{Esc|Israel}}
| 362
| {{Esc|Italy}}
| 176
| {{Esc|Norway}}
| 216
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 4.
| {{Esc|Italy}}
| 350
| {{Esc|Finland}}
| 150
| {{Esc|Ukraine}}
| 189
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 5.
| {{Esc|Norway}}
| 268
| {{Esc|Estonija}}
| 146
| {{Esc|Israel}}
| 185
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 6.
| {{Esc|Ukraine}}
| 243
| {{Esc|Australia}}
| 130
| {{Esc|Italy}}
| 174
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 7.
| {{Esc|Belgium}}
| 182
| {{Esc|Belgium}}
| 127
| {{Esc|Croatia}}
| 112
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 8.
| {{Esc|Estonija}}
| 168
| {{Esc|Austria}}
| 104
| {{Esc|Poland}}
| 81
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 9.
| {{Esc|Australia}}
| 151
| {{Esc|Spain}}
| 95
| {{Esc|Moldova}}
| 76
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 10.
| {{Esc|Češka}}
| 129
| {{Esc|Češka}}
| 94
| {{Esc|Albania}}
| 59
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 11.
| {{Esc|Lithuania}}
| 127
| {{Esc|Lithuania}}
| 81
| {{Esc|Cyprus}}
| 58
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 12.
| {{Esc|Cyprus}}
| 126
| {{Esc|Armenija}}
| 69
| {{Esc|Belgium}}
| 55
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 13.
| {{Esc|Croatia}}
| 123
| {{Esc|Cyprus}}
| 68
| {{Esc|Armenija}}
| 53
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 14.
| {{Esc|Armenija}}
| 122
| {{Esc|Switzerland}}
| 61
| {{Esc|France}}
| 50
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 15.
| {{Esc|Austria}}
| 120
| {{Esc|Ukraine}}
| 54
| {{Esc|Lithuania}}
| 46
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 16.
| {{Esc|France}}
| 104
| {{Esc|France}}
| 54
| {{Esc|Slovenia}}
| 45
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 17.
| {{Esc|Spain}}
| 100
| {{Esc|Norway}}
| 52
| {{Esc|Češka}}
| 35
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 18.
| {{Esc|Moldova}}
| 96
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 43
| {{Esc|Switzerland}}
| 31
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 19.
| {{Esc|Poland}}
| 93
| {{Esc|Slovenia}}
| 33
| {{Esc|Estonija}}
| 22
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 20.
| {{Esc|Switzerland}}
| 92
| {{Esc|Moldova}}
| 20
| {{Esc|Australia}}
| 21
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 21.
| {{Esc|Slovenia}}
| 78
| {{Esc|Albania}}
| 17
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 16{{efn|name=16poena|Iako su Srbija, Austrija i Portugal završili sa istim brojem poena u teleglasanju, Srbija i Austrija su imale bolji plasman jer su dobile poene od više država. Dalje, Srbija i Austrija su dobile isti broj 12, 10, 8 i 7 poena, ali je Srbija dobila veći broj 6 poena (1) od Austrije (0), te je Srbija se bolje plasirala.}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 22.
| {{Esc|Albania}}
| 76
| {{Esc|United Kingdom}}
| 15
| {{Esc|Austria}}
| 16{{efn|name=16poena}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 23.
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 59
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 14
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 16{{efn|name=16poena}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 24.
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 30
| {{Esc|Poland}}
| 12
| {{Esc|Germany}}
| 15
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 25.
| {{Esc|United Kingdom}}
| 24
| {{Esc|Croatia}}
| 11
| {{Esc|United Kingdom}}
| 9
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 26.
| {{Esc|Germany}}
| 18
| {{Esc|Germany}}
| 3
| {{Esc|Spain}}
| 5
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+Detaljni rezultati glasanja žirija u finalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;žirija
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;{{abbr|tele|teleglasanja}}
! colspan=&quot;37&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 1 || 1 ||  ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 2 || '''12''' || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 8 || 6 || 10 ||  || 7 || 6 || 7 ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 || 7 ||  || 8 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Portugal
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 5 || 3 || 8 ||  ||  ||  ||  || 5 || 3 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 10 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 61 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 31
|  || 4 ||  || 6 || 6 ||  ||  ||  || 4 || 4 || 3 || 10 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 2 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  || 1 || 2 || 7 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 12 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || 4 || 4 ||  ||  ||  ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 50
| ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 1 ||  ||  ||  ||  || 7 ||   ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 6 || 5 ||  || 10 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 126
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 58
|  ||  || 6 ||  || 5 || 4 ||  ||  ||  || 2 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || 10 || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 ||  || 3 || 5 ||  || 1 || 1 || 3 ||  ||  || 4 || 4 || 1 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 95 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
| ||  || 8 || 7 ||  || 3 ||  || 2 || 7 ||  ||  ||  || 6 || 7 || 10 || 6 || 2 || 6 ||  ||  || 3 || 3 || 6 || 1 || 3 || 4 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 3 || 2 ||  || 1 ||  || 5 
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''583'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 340 
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 243
| '''12''' || 8 || 10 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 4 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || 8 || '''12''' || 5 || 10 || '''12''' || 10 || 7 || 10 || 7 || 5 || '''12''' || 10 || 6 || 7 || '''12''' || '''12''' ||'''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 10 || 7 || 6 || '''12''' ||'''12'''  || '''12''' 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59 
| ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 350
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 176
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 174 
| 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 ||  || 10 || 10 ||  || '''12''' || 6 ||'''12''' || 2 || 6 || 7 || 4 ||  || '''12''' || 5 ||  || 6 || '''12''' ||  || 2 || 5 || 6 || 8 || 1 ||  || 10 ||  || 7 || 8 || 4 || '''12''' ||  || 2 || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 168
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 146 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 22 
| 5 || 6 || '''12''' ||  ||  || 7 ||  || 10 || 1 ||  ||  ||  ||  || 10 || 8 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 8 || 8 ||  ||  ||  ||  || 10 || 8 ||  || 7 || 5 || 2 || 5 || 2 || 10 ||  || 8 || 5 || 6 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 526
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 376
| ||  ||  || 10 || 8 ||  || 8 ||  || 3 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 ||  ||  || 7 || 10 || 8 ||  ||  || 10 || 7 || 3 || '''12''' ||  || 5 || 8 || 1 || 8 || '''12''' || 1 || 5 ||  ||  ||  || 3 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 129
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 94
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 35 
| 7 || 7 ||  || 8 ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 || 4 || 8 || 3 || 5 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 1 || 1 || 4 || '''12''' ||  ||  ||  || 4 || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 151
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 130
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
| 8 ||  ||  ||  ||  || 5 || 4 || 5 || 5 ||  ||  ||  || 4 || 8 || '''12''' ||  || 8 ||  || 4 || 3 || '''12''' ||  || 8 || 5 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  ||  ||  || 2 || 7 || 4 || 5 || 3 || 4 || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 182
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
|  || 2 || 2 || 4 ||  ||  || 10 || 7 ||  || 3 ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 ||  || 6 ||  || 5 || 2 || 5 ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 3 || 4 || 3 ||  || '''12''' ||  || 5 || '''12''' || 5 || 7 || 7 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 122
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 53
| || 5 || 1 ||  ||  || 2 || 6 ||  ||  || 1 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  || 4 ||  || 5 ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 || 8 ||  ||  || 10 ||  || 3 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 96
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
|  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 3 ||  || ||  ||   ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||   || 7 ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 243
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 189
| style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 ||  ||  || 6 ||  ||  || 2 || || 1 ||   ||  ||  ||  ||  || 7 || 3 ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 268
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 216
| ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 1 ||  ||  || 4 ||  ||  || 4 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 ||  || 10 || 2 || 10 || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||   ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 46
| 10 || 3 || 7 ||  || 4 ||  || 1 || 8 ||  || 7 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 || 4 ||  ||  ||  || 6 ||  || 8 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 362
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 177
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 185
| 1 || '''12''' || 5 || 2 || 7 ||  || 7 ||  || '''12''' ||  || '''12''' ||  || 10 ||  ||  || 8 || 4 || '''12''' || '''12''' || 4 ||  || 10 || 7 || 3 || 1 || ||  ||8 ||  style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 7 ||  ||  || 8 || 6 || 10 || 4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 78
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 45
| 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 123
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 112
| ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||   ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 9
| 4 ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | 
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+Detaljni rezultati glasanja publike u finalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| {{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/td&gt;
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;žirija
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;{{abbr|tele|teleglasanja}}
! colspan=&quot;38&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  || 3 ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Portugal
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 61
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 31
|  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 2 ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  || 4 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 4 ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 12
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| '''12''' ||  ||  || 2 ||  || 4 || 8 || 1 ||  ||  ||  ||  || 4 || 4 ||  ||  || 3 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7 ||  || 2 || 6 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  || 1 || 8 || 8 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 50
|  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  || 2 ||  ||  ||10  ||   || 3 || 4 || 1 || 3 || 8 ||  || 2 ||  ||  || 1 || 2 ||  ||  || 3 || 3 || 3 || 1 ||  ||  1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 126
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 58
|  ||  ||  ||  ||  ||3  ||  || 5 || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 || 4 || 1 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  || 8 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 7 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 95
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  2  
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''583'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 340
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 243
| 3 || 3 || 8 || 8 || 10 || 8 || 6 || 8 || 10 || 4 || 3 ||  || 10 || 1 || 7 || 2 || 10 || 7 || 7 || 8 || 10 || 6 || 8 || 10 || 5 ||10 ||8  || 5||  4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 6 || 4 || 8 || 10 || 7 || 5 || 7   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
|  || 7 ||  ||  ||  3||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 || 8 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 350
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 176
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 174
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||3  || '''12''' || 5 ||  || 7 || 4 || 8|| 7 ||   || 7 || 10 || 6 || 8 || 2 || 3 ||   || 7 || 1 || 2 || 6 || 7 || 10 ||  || 3 || 6 || 7 || 6 || 5 || 1 || 8 || 5 || '''12''' || 6 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 168
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 146
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 22
|  ||  || 6 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 526
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 376
| 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 8 ||7  || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || '''12''' || 10 || 10 || '''12''' || 6 ||  10 || 10 || '''12''' || '''12''' || 7 || '''12''' || 8 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 129
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 94
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 35
| 2 || 2 || 1 ||  ||  || 1 ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 1 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 151
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 130
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
|  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 182
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
|  ||  ||  || 10 ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||2  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 1 ||  ||  ||  ||   ||  || 6 ||  ||  || 4 ||  || 3 || 6 || 3 ||  ||7 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 6 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 122
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 53
|  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||   ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || '''12''' || 2 ||  || 2 ||  ||  ||  || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 96
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| 6 || '''12''' ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 3 ||  || || 8 || 3 ||  ||  || 8 || 1 ||  ||  ||   || '''12''' ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 || 1 || 5 ||  || 3 || 5 ||  ||  ||  || 2 || 1 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 243
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 189
| style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 || 7 ||  || 5 || '''12''' || 7 || 6 || 7 || 5|| 4 ||   || 1 || 7 || '''12''' ||  || 8 || 1 ||  '''12''' || 4 || 2 ||  || 10 ||  1||  ||  || 7 || 10 || 8 || 4 || 10 || '''12''' ||  ||  ||  || 10 || 4 || 5 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 268
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 216
| 7 || 10 || 3 || 7 || 7 || 6 || 5 || 4 || 2 || 7 || 1 || '''12''' || 8 || 5 || 4 || 5 || 7 || 4 || 8 || 5 || 8 || 5 ||5  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 6 || 10 || 8 || 10 || 10 || 2 || 7 || 5 || 6 || 4 ||  || 7 ||4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  || 5 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 46
| 4 ||  || 10 ||  ||  ||  || 10 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 362
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 177
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 185
| 1 || 5 || 5 || 6 || 6 || 10 || 1 || 10 || '''12''' || 1 || 10 ||  || 5 ||  || 5 || 4 ||  || '''12''' || 5 || 6 ||  ||7  || '''12''' || 3 || 3 || 5||  ||7 ||  style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 || 8 ||  || 7 || 5 || 3 || 3 || '''12'''   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 78
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 45
|  ||  ||  2||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  || 7 ||  ||  ||  || '''12''' || 1 ||  || 2 || 2 ||  || 8 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 123
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 11 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 112
| 8 || 4 || 4 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 10 ||  || 4 ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 6 ||  || 5 || 10 ||  ||  || 6 || 4 ||  ||  || 6 || 5 || 1 ||4  || '''12''' ||  || 8 ||  4||  ||3  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 9
| 5 ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  
|}

==== 12 poena u finalu ====
Tabele ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u finalu. Zemlje u trećoj koloni čija su imena podebljana dodelile su 24 poena (maksimalnih 12 poena žirija i maksimalnih 12 poena teleglasanja) istoj državi.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena žirija u finalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 15
| {{Evrovizija|Švedska}} || {{hlist|Albanija|Danska|Estonija|Izrael|Irska|Kipar|Litvanija|Malta|Moldavija|Nemačka|Ujedinjeno Kraljevstvo|Ukrajina|Finska|Holandija|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 5
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|'''Azerbejdžan'''|Italija|'''Jermenija'''|Poljska|Francuska}}
|-
| {{Evrovizija|Italija}} || {{hlist|Austrija|Rumunija|San Marino|Slovenija|Hrvatska}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 3
| {{Evrovizija|Belgija}} || {{hlist|Australija|Gruzija|Grčka}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Australija}} || {{hlist|Island|Portugal}}
|-
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|'''Norveška'''|'''Švedska'''}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Austrija}} || Belgija
|-
| {{Evrovizija|Estonija}} || Letonija
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || Srbija
|-
| {{Evrovizija|Ukrajina}} || '''Češka'''
|-
| {{Evrovizija|Češka}} || Švajcarska
|}
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena glasanja publike u finalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 18
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|Australija|Austrija|Belgija|Danska|Estonija|Izrael|Irska|Island|Letonija|Litvanija|Nemačka|'''Norveška'''|San Marino|Srbija|Ujedinjeno Kraljevstvo|Holandija|'''Švedska'''|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 4
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|'''Azerbejdžan'''|'''Jermenija'''|Kipar|Ostatak sveta}}
|-
| {{Evrovizija|Ukrajina}} || {{hlist|Moldavija|Poljska|Portugal|'''Češka'''}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Italija}} || {{hlist|Albanija|Malta}}
|-
| {{Evrovizija|Jermenija}} || {{hlist|Gruzija|Francuska}}
|-
| {{Evrovizija|Moldavija}} || {{hlist|Italija|Rumunija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Albanija}} || Švajcarska
|-
| {{Evrovizija|Kipar}} || Grčka
|-
| {{Evrovizija|Norveška}} || Finska
|-
| {{Evrovizija|Poljska}} || Ukrajina
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || Hrvatska
|-
| {{Evrovizija|Hrvatska}} || Slovenija
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

== Međunarodni prenosi i prezenteri ==
=== Prezenteri rezultata žirija ===
Redosled prezentovanja glasova žirija je objavljen na dan finala.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-13 |title=Eurovision 2023 Spokespersons – Who will announce the points? |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-spokespersons-who-will-announce-the-points |access-date=2023-05-13 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Div col|colwidth=2}}
# {{Evrovizija|Ukrajina}} — [[Zlata Ognjevič]] &lt;small&gt;(ukrajinska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2013.|2013]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Italija}} — Kaze
# {{Evrovizija|Letonija}} — [[Janis Petersons]]
# {{Evrovizija|Holandija}} — {{jez|nl|iskošeno=ne|[[S10 (pevačica)|S10]]}} &lt;small&gt;(holandska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2022.|2022]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Malta}} — [[Rajan Hili]]
# {{Evrovizija|Moldavija}} — [[Doina Stimpovsči]]
# {{Evrovizija|Irska}} — [[Nijam Kavanag]] &lt;small&gt;(irska predstavnica [[Pesma Evrovizije 1993.|1993.]] i [[Pesma Evrovizije 2010.|2010]]; pobednica [[Pesma Evrovizije 1993.|1993]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|San Marino}} — [[Džon Kenedi O'Konor]]
# {{Evrovizija|Azerbejdžan}} — [[Narmin Salmanova]]
# {{Evrovizija|Austrija}} — [[Filip Hanza]]
# {{Evrovizija|Francuska}} — [[Angun]] &lt;small&gt;(francuska predstavnica {{Egod|2012}})&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Finska}} — [[Bess (pevačica)|Bess]]
# {{Evrovizija|Belgija}} — [[Bart Kanaerts]]
# {{Evrovizija|Nemačka}} — [[Aleksandar Dušat Elton|Elton]]
# {{Evrovizija|Portugal}} — [[Marijana Seka|Maro]] &lt;small&gt;(portugalska predstavnica {{Egod|2022}})&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Hrvatska}} — [[Maja Ciglenečki]]
# {{Evrovizija|Estonija}} — [[Ragnar Klavan]]
# {{Evrovizija|Jermenija}} — [[Malena Foks|Malena]] &lt;small&gt;(pobednica [[Dečja pesma Evrovizije 2021.|dečje pesme Evrovizije 2021.]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Poljska}} — [[Ida Novakovska]] &lt;small&gt;(voditeljka [[Dečja pesma Evrovizije 2019.|dečje pesme Evrovizije 2019.]] i [[Dečja pesma Evrovizije 2020.|dečje pesme Evrovizije 2020]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Rumunija}} — [[Eda Markus]]
# {{Evrovizija|Island}} — [[Ejnar Stefanson]]
# {{Evrovizija|Srbija}} — [[Dragana Kosjerina]]
# {{Evrovizija|Kipar}} — [[Lukas Hamacos]]
# {{Evrovizija|Norveška}} — [[Ben Adams]]
# {{Evrovizija|Švajcarska}} — [[Kjara Dubej]]
# {{Evrovizija|Australija}} — [[Ketrin Martin]]
# {{Evrovizija|Danska}} — [[Tina Miler]]
# {{Evrovizija|Španija}} — [[Rut Lorenco]] &lt;small&gt;(španska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2014.|2014]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Izrael}} — [[Ilanit]] &lt;small&gt;(izraelska predstavnica [[Pesma Evrovizije 1973.|1973]]. i [[Pesma Evrovizije 1977.|1977]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Švedska}} — [[Farah Abadi]]
# {{Evrovizija|Gruzija}} — [[Arčil Sulakvelidze]]
# {{Evrovizija|Češka}} — [[Radka Rosicka]]
# {{Evrovizija|Slovenija}} — [[Melani Mekicar]]
# {{Evrovizija|Grčka}} — [[Fotis Sergulopulos]]
# {{Evrovizija|Albanija}} — [[Andri Džahu]]
# {{Evrovizija|Litvanija}} — [[Monika Lju]] &lt;small&gt;(litvanska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2022.|2022]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|UK}} — [[Ketrin Tejt]]
{{Div col end}}

=== Prenosi i komentatori ===
Sve zemlje učesnice mogu da imaju komentatora na licu mesta ili na daljinu koji pružaju gledaocima podatke, kao i informacije vezane za glasanje gledaocima iz svoje države. Iako svi emiteri moraju da prikažu polufinale u kojem učestvuju ili glasaju kao i finale, skoro svi emiteri emituju sve tri takmičarske večeri. Takođe, neki emiteri koji ne učestvuju takođe emituju takmičenje. Evropska radiodifuzna unija takođe obezbeđuje prenos oba polufinala i finala kroz svoj zvanični {{jez|en|iskošeno=ne|[[YouTube]]}} kanal Pesme Evrovizije, kao i preko {{jez|en|iskošeno=ne|[[TikTok]]}}-a.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7 July 2022 |title=How can I watch the Eurovision Song Contest? |url=https://eurovision.tv/how-to-watch |access-date=12 April 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24 March 2023 |title=TikTok to partner with the Eurovision Song Contest in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/tiktok-partners-with-eurovision-in-liverpool |access-date=24 March 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) }}&lt;/ref&gt; ERU je dala izveštaj da je takmičenje uživo na televiziji pratilo 162 miliona gledalaca što je za 1 milion više u odnosu na 2022. godinu. Onlajn prenose je gledalo 15.6 miliona ljudi.&lt;ref name=&quot;2023viewers&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-05-25 |title=Eurovision Song Contest 2023 reaches 162 million viewers with record breaking online engagement and musical impact |url=https://www.ebu.ch/news/2023/05/eurovision-song-contest-2023-reaches-161-million-viewers-with-record-breaking-online-engagement-and-musical-impact |access-date=2023-05-25 |website=ebu.ch |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku prenosa prvog polufinala su se desile tehničke poteškoće, te su komentatori većine zemalja izgubili vezu sa svojim emiterima na oko 15 minuta.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=MA-XVTu2Ivc |title=Duška Vučinić za Telegraf otkrila pozadinu problema prenosa uživo, pa spomenula organizaciju |date=11 May 2023 |time=0:29 |access-date=11 May 2023 |quote=Moram da te pitam šta se desilo te prve polufinalne večeri? [...] Dakle veze su pukle gotovo svima. Nije to bio slučaj samo ka Srbiji. Ja sam konstantno bila u komunikaciji telefonom i sa mojim kolegom odnosno jako dobrim prijateljem Duškom Ćurlićem iz Hrvatske koji me je pitao 'Draga šta se dešava', ja kažem 'Ja ne znam šta se dešava' [...] Ja sam dobila signal iz Beograda 'Nemoj se truditi, nisi u programu'. Oni su čuli preko moje linije čuli na primer [moje] kolege iz Italije, Grčke i ne znam koga još i tako su se mešali signali [...] Trajalo je nekih petnaestak minuta |people=Duška Vučinić |trans-quote=I have to ask you what happened on that first semi-final night? [...] So almost everyone's connections broke. This was not the case only for Serbia. I was constantly in communication on the phone with my colleague, that is, my very good friend, Dusko Ćurlić from Croatia, who asked me 'Darling, what's going on', I said 'I don't know what's going on' [...] I received a signal from of Belgrade 'Don't bother, you're not on air'. They heard through my feed, for example, [my] colleagues from Italy, Greece and I don't know who else and the feeds were getting mixed up [...] That lasted for some 15 minutes |work=Telegraf.rs}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Prenosi i komentatori u zemljama učesnicama
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Prenos
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Večeri|Pokazuje koje večeri se prenose.}}
! scope=&quot;col&quot; | Komentatori
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref.|Reference}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Azerbejdžan}}
| colspan=&quot;2&quot; | -{[[İctimai Television|İTV]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Azer Silejmanli|en|Azer Suleymanli}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mammadli |first=Hussein |date=2023-05-04 |title=Avrovi̇zi̇ya 2023 şərhçİmi̇z Azər Süleymanli olacaq |trans-title=Azer Suleymanli will be our Eurovision 2023 commentator |url=https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ |access-date=2023-05-04 |website=12xal |language=az |archive-date=2023-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504093003/https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Albanija}}
| -{[[RTSH]]}-
| -{[[RTSH#Televizija|RTSH 1]]}-, {{jez|sq|iskošeno=ne|[[RTSH#Televizija|RTSH Muzikë]]}}, -{[[Radio Tirana]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Andri Džahu|en|Andri Xhahu}}
| &lt;ref name=&quot;2023ALBbroadcast&quot;&gt;{{Cite Instagram|postid=CroA7_ftkXe|user=andrixhahu|title=Jam tejet i emocionuar të ndaj me ju këtë lajm! I am beyond thrilled to share this amazing news with you! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|#‍|Broj nastupa}}commentator #spokesperson #eurovision2023|date=2023-04-29|author=[[Andri Xhahu]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Australija}}
| -{[[Special Broadcasting Service|SBS]]}-
| -{[[SBS (Australian TV channel)|SBS]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Mis Varhurst|en|Myf Warhurst}} i {{ill|Džoel Krisi|en|Joel Creasey}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Webster |first=Liv |date=2022-11-14 |title=Australia opts for internal selection for Eurovision 2023 |url=https://www.aussievision.net/post/australia-opts-for-internal-selection-for-eurovision-2023 |access-date=2022-11-14 |website=Aussievision}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-11-14 |title=Australia: SBS Confirms Internal Selection For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/11/14/australia-internal-selection-eurovision-2023/ |access-date=2022-11-14 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=19 April 2023 |title=Australia: SBS Announces Eurovision 2023 Coverage Plans |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/australia-sbs-announces-eurovision-2023-coverage-plans/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Austrija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[ORF (broadcaster)|ORF]]}-
| -{[[ORF 1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Endi Knol|en|Andi Knoll}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest 2023: TEYA &amp; SALENA treten für Österreich in Liverpool an |url=https://tv.orf.at/stories/esc124.html |access-date=2023-02-16 |website=tv.ORF.at |publisher=[[ORF (broadcaster)|ORF]] |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Eurovision Song Contest 2023: &quot;ESC – Der Countdown&quot; und &quot; ESC – Die Aftershow&quot; live aus Liverpool am 13. Mai in ORF 1 |url=https://der.orf.at/unternehmen/aktuell/esc136.html |access-date=2023-03-29 |website=der.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-29 |title=Germany, Austria and Switzerland to Broadcast Joint Eurovision Warm-Up and After Shows |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/germany-austria-switzerland-joint-eurovision-warm-up-after-shows/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[FM4]]}-
| Finale
| {{ill|Jan Beherman|en|Jan Böhmermann}} and {{ill|Oli Šulc|en|Olli Schulz}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-04-09 |title=Jan Böhmermann und Olli Schulz kommentieren für FM4 den Eurovision Song Contest |url=https://fm4.orf.at/stories/3032771/ |access-date=2023-04-09 |website=fm4.ORF.at |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Austria: Jan Böhmermann &amp; Olli Schulz to Host FM4's Eurovision 2023 Coverage |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/jan-bohmermann-olli-schulz-fm4s-eurovision/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;4&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{flagu|Belgija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[VRT (broadcaster)|VRT]]}-
| -{[[VRT 1]]}-
| Sve večeri
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Peter van de Vejre|en|Peter Van de Veire}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ontdek het voorjaar 2023 van Eén |url=https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |access-date=2022-12-22 |website=communicatie.een.be |language=nl-BE |archive-date=22. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221222205539/https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |url-status= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Beleef het Eurovisiesongfestival bij VRT |url=https://www.vrt.be/nl/over-de-vrt/nieuws/2023/04/27/beleef-het-eurovisiesongfestival-bij-vrt/ |website=[[VRT (broadcaster)|VRT]] |access-date=7 May 2023 |language=nl |date=27 April 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Radio 2 (Belgium)|Radio 2]]
| Finale
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[RTBF]]
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[Tipik (TV channel)|Tipik]]}}
| Prvo polufinale
| rowspan=&quot;2&quot; | Žan-Luj Lahaj i {{ill|Morin Lojs|en|Maureen Louys}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web |title=Première demi-finale du concours Eurovision de la chanson 2023 |url=https://www.rtbf.be/tipik/grille/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828731053668&amp;idschedule=173da244c68c7d5fa03c2f32aafd835e |publisher=[[RTBF]] |access-date=26 April 2023 |language=fr |archive-date=2023-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426112416/https://www.rtbf.be/tipik/grille/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828731053668&amp;idschedule=173da244c68c7d5fa03c2f32aafd835e }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Deuxième demi-finale du concours Eurovision de la chanson 2023 |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828716914668&amp;idschedule=e4b6433994b8d629a415200873705ad3 |publisher=[[RTBF]] |access-date=28 April 2023 |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Finale |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3848809267668&amp;idschedule=adb6868bfd45e23520bee748ccfacf4b |access-date=2023-04-30 |publisher=RTBF |language=fr}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{lang|fr|iskošeno=ne|[[La Une]]}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Gruzija}}
| -{[[Georgian Public Broadcasting|GPB]]}-
| -{[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}-
| Sve večeri
| Nika Lobiladze
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://1tv.ge/video/2023-wlis-evroviziis-simgheris-konkursi-9-11-13-maisi-2300-pirdapiri-translacia-saqartvelos-pirvel-arkhze/ |title= ევროვიზია 2023 - 9, 11, 13 მაისი, 23:00, პირდაპირი ტრანსლაცია საქართველოს პირველ არხზე |language=ka |date=2023-05-05 |access-date=2023-05-05 |website=1tv.ge |publisher=[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/EurovisionGeorgia/posts/628961492581985 |title=👉 ევროვიზია 2023-ის პირდაპირ ტრანსლაციას საქართველოს პირველ არხზე ნიკა ლობილაძე გაუძღვება 📌 დღეს 23:00 უყურე პირველ ნახევარფინალს პირველ არხზე 🇬🇪 საქართველოს წარმომადგენელი მაყურებლის წინაშე კი 11 მაისს წარდგება |language=ka |date=2023-05-09 |access-date=2023-05-09 |publisher=[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Grčka}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]]}-
| -{[[ERT1]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| Marija Kozaku i Dženi Melita
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-16 |title=Τζένη Μελιτά για την παρουσίαση της Eurovision: «Θα δουλέψω σαν το σκυλί» |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1350460/tzeni-melita-gia-tin-parousiasi-tis-eurovision-tha-doulepso-san-to-skuli/ |access-date=2023-03-16 |website=Proto Thema |language=el-GR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Η Μαρία Κοζάκου και η Τζένη Μελιτά το νέο δίδυμο που θα παρουσιάσει τη Eurovision 2023 |url=https://www.ertnews.gr/eidiseis/politismos/i-maria-kozakou-kai-i-tzeni-melita-to-neo-didymo-pou-tha-parousiasei-ti-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-30 |website=ertnews.gr |publisher=[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]] |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-03-30 |title=Greece: Maria Kozakou &amp; Jenny Melita Confirmed As Commentators For Liverpool |url=https://eurovoix.com/2023/03/30/greece-maria-kozakou-jenny-melita-confirmed-as-commentators-for-liverpool/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=CrQ_xfsoq9T|user=ertofficial_|title=Μα πόσο πολύ αγαπάει το Ηνωμένο Βασίλειο τη #Eurovision...;; Συνεχίζουν οι ερωτήσεις της @mariakozakou στον @victorvernicos και την @melitajenny, έτσι για μια προθέρμανση μέχρι την #Eurovision2023!|date=2023-04-20|language=el}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|he|iskošeno=ne|[[Second Programme|Deftero Programma]]}}
| Dimitris Meidanis, Marija Kozaku i Dženi Melita
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Danska}}
| -{[[DR (broadcaster)|DR]]}-
| -{[[DR1]]}-
| Sve večeri
| Nikolaj Molbeč
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision &amp; Melodi Grand Prix 2023 |url=https://www.dr.dk/event/melodigrandprix |access-date=2023-04-26 |website=dr.dk |publisher=[[DR (broadcaster)|DR]] |language=da-DK}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Estonija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | -{[[Estonian Public Broadcasting|ERR]]}-
| -{[[Eesti Televisioon|ETV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| {{ill|Marko Rejkop|en|Marko Reikop}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-01 |title=Estonia: ERR Eurovision 2023 Coverage Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/05/01/estonia-eurovision-2023-coverage/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisiooni lood said taas eesti viipekeelse tõlke |url=https://menu.err.ee/1608966244/eurovisiooni-lood-said-taas-eesti-viipekeelse-tolke |publisher=[[Estonian Public Broadcasting|ERR]] |access-date=5 May 2023 |language=et |date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[ETV+]]}-
| Aleksandr Hobotov i Juluja Kalenda
|-
| -{[[ETV2]]}-
| Finale
| ''znakovni jezik'': razni rukozborci
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Izrael}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Kan 11]], {{ill|Kan 88|he|כאן 88}}}-
| Sve večeri
| {{ill|Asaf Liberman|he|אסף ליברמן}} and {{ill|Akiva Novik|he|עקיבא נוביק}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeikner |first=Avi |date=23 February 2022 |title=ישראל: אלו הפרשנים שילוו את משדרי האירוויזיון השנה |trans-title=Israel: These are the commentators who will accompany the Eurovision broadcasts this year |url=https://www.euromix.co.il/2023/02/23/%d7%99%d7%a9%d7%a8%d7%90%d7%9c-%d7%90%d7%9c%d7%95-%d7%94%d7%a4%d7%a8%d7%a9%d7%a0%d7%99%d7%9d-%d7%a9%d7%99%d7%9c%d7%95%d7%95-%d7%90%d7%aa-%d7%9e%d7%a9%d7%93%d7%a8%d7%99-%d7%94%d7%90%d7%99%d7%a8%d7%95/ |access-date=23 February 2022 |website=EuroMix |language=he}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-02-23 |title=Israel: Asaf Liberman &amp; Akiva Novick Return as Commentators for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/02/23/israel-asaf-liberman-akiva-novick-return-as-commentators/ |access-date=2023-02-28 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeikner |first=Avi |date=2023-05-02 |title=דורון מדלי יחליף את עקיבא נוביק בגמר אירוויזיון 2023 - אירוויזיון 2023 |trans-title=Doron Medalie will replace Akiva Novick in the Eurovision 2023 final |url=https://www.euromix.co.il/2023/05/02/דורון-מדלי-יחליף-את-עקיבא-נוביק-בגמר-אי/ |access-date=2023-05-04 |website=EuroMix |language=he-IL}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| {{ill|Doron Medali|en|Doron Medalie}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Irska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[RTÉ]]}-
| -{[[RTÉ One]]}-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Marti Velan|en|Marty Whelan}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Byrne |first=John |date=2023-02-03 |title=Tubs talks Eurovision: 'I think we could win this one' |url=https://www.rte.ie/entertainment/2023/0203/1353476-tubs-talks-eurovision-i-think-we-could-win-this-one/ |access-date=2023-03-20 |website=rte.ie |publisher=[[RTÉ]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hanley |first=Saoirse |date=2 May 2023 |title=How can I watch Eurovision 2023? Here’s when and where the song contest will be broadcast |url=https://www.independent.ie/entertainment/television/tv-news/how-can-i-watch-eurovision-2023-heres-when-and-where-the-song-contest-will-be-broadcast/a1660521539.html |access-date=2023-05-04 |website=Independent.ie |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Television Listings {{!}} RTÉ |url=https://www.rte.ie/entertainment/listings/television/#!/rte2/2023-05-11 |publisher=[[RTÉ]] |access-date=4 May 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[RTÉ2]]}-
| Drugo polufinale
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Island}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[RÚV]]}-
| -{[[RÚV (TV channel)|RÚV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| {{ill|Gisli Martein Baldurson|en|Gísli Marteinn Baldursson}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dagskrá {{!}} RÚV Sjónvarp |url=https://www.ruv.is/sjonvarp/dagskra/ruv/2023-05-13/5293877 |access-date=2023-04-10 |website=ruv.is |language=is}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Iceland: Gísli Marteinn Baldursson Confirmed as Commentator For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/gisli-marteinn-baldursson-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[RÚV (TV channel)|RÚV 2]]}-
| ''znakovni jezik:'' razni rukozborci
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Italija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | -{[[RAI]]}-
| -{[[Rai 2]]}-
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Gabrijele Korsi|it|Gabriele Corsi}} i {{ill|Mara Majonči|en|Mara Maionchi}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-02-09 |title=Eurovision 2023: la trasmissione delle due semifinali passa da Rai 1 a Rai 2 |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/02/09/eurovision-2023-semifinali-rai-2/ |access-date=2023-02-09 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-10 |title=Eurovision Song Contest: le tre prime serate dell'edizione 2023 in onda sulla Rai. La finale su Rai1 |url=https://www.rainews.it/articoli/2023/03/eurovision-song-contest-tre-prime-serate-rai-per-ledizione-2023-la-finale-su-rai1-02341f6f-ef5e-490a-9e0e-9af74bfa5bd9.html |access-date=2023-03-10 |website=RaiNews |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-03-29 |title=Eurovision 2023: via Malgioglio, Mara Maionchi al commento insieme a Gabriele Corsi |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/03/29/eurovision-2023-mara-maionchi-e-gabriele-corsi-al-commento/ |access-date=2023-03-29 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Mara Maionchi e Gabriele Corsi i conduttori di Eurovision Song Contest 2023 |url=https://www.rai.it/ufficiostampa/articoli/2023/03/Mara-Maionchi-e-Gabriele-Corsi-i-conduttori-di-Eurovision-Song-Contest-2023--7219ace7-a3c2-4239-b519-7f39fa3a5078.html |access-date=2023-03-29 |website=RAI Ufficio Stampa |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-29 |title=Italy: RAI Reveal Eurovision 2023 Commentary Team |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/italy-rai-reveal-eurovision-2023-commentary-team/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[Rai 1]]}-
| Finale
|-
| -{[[Rai Radio 2]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Mariolina Simon|it|Mariolina Simone}}, Dileta Parlangeli i {{ill|Saverio Raimondo|it|Saverio Raimondo}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Jermenija}}
| -{[[Public Television Company of Armenia|AMPTV]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|Armenia 1]]}}
| Sve večeri
| Hračuhi Utmazjan i Hamler Arakeljan
| &lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=Cr0b-Q2qt82|user=armpublictv|title=Համաեվրոպական երգի մեծ տոնը` Առաջինի ուղիղ եթերում: «Եվրատեսիլ 2023»-ում Հայաստանը ներկայացնում է Բրյունետը «Future Lover» երգո  «Եվրատեսիլ». դիտեք մայիսի 9-ին, 11-ին և 13-ին, ժամը 23:00-ին, Առաջինով:|date=2023-05-04|author=[[Public Television Company of Armenia]]|language=hy|trans-title=The great celebration of the pan-European song on the live broadcast of the First Channel. In &quot;Eurovision 2023&quot;, Armenia is represented by Brunette with the song &quot;Future Lover&quot;. &quot;Eurovision&quot;. watch on May 9, 11 and 13 at 11:00 PM on the First Channel.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite Instagram |postid=CsA4OFGsVI6 |user=armpublictv |title=Դիտեք «Եվրատեսիլը» մեզ հետ. Համաեվրոպական երգի մրցույթն այս տարի Առաջինի ուղիղ եթերում մեկնաբանելու են Հրաչուհի Ութմազյանը և Համլետ Առաքելյանը. |date=2023-05-09 |access-date=2023-05-09 |trans-title=Watch Eurovision with us! Hrachuhi Utmazyan and Hamlet Arakelyan will commentate the Eurovision Song Contest this year on the First Channel live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Kipar}}
| -{[[Cyprus Broadcasting Corporation|RIK]]}-
| -{[[RIK 1]], [[RIK Sat]]}-
| Sve večeri
| Melina Karageorgiju i Aleksandros Taramuntas
| &lt;ref&gt;{{cite news |title=Κύπρος: Αυτοί θα είναι οι σχολιαστές του φετινού διαγωνισμού της Eurovision! |trans-title=Cyprus: These will be the commentators of this year's Eurovision contest! |url=https://showbiz.cyprustimes.com/media-news/kypros-aftoi-tha-einai-oi-scholiastes-tou-fetinou-diagonismou-tis-eurovision-apokleistiko/ |access-date=26 April 2023 |work=ShowBiz |date=25 April 2023 |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Πρόγραμμα Εβδομάδας : 08/05/2023 - 14/05/2023 |url=http://cybc.com.cy/schedule/?date=2023-05-08 |website=[[Cyprus Broadcasting Corporation]] |access-date=29 April 2023 |archive-date=2023-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230607161520/http://cybc.com.cy/schedule/?date=2023-05-08 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Letonija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Latvijas Televīzija|LTV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[LTV1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Toms Grevinš|lv|Toms Grēviņš}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-02 |title=Eirovīzijas nedēļā Latvijas Televīzijā – “V.I.P.” ar “Sudden Lights”, diskusijas un krāšņas konkursa tiešraides no Liverpūles |url=https://ltv.lsm.lv/lv/informacija-medijiem/raksts/292767/eirovizijas-nedela-latvijas-televizija-vip-ar-sudden-lights-diskusijas-un-krasnas-konkursa-tiesraides-no-liverpules |access-date=2023-05-04 |website=ltv.lsm.lv |language=lv}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| Toms Grevinš i {{ill|Lauris Reiniks|en|Lauris Reiniks}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Litvanija}}
| -{[[Lithuanian National Radio and Television|LRT]]}-
| -{[[LRT televizija]], [[LRT Radijas]]}-
| Sve večeri
| {{Ill|Ramunas Zilnis|lt|Ramūnas Zilnys}}
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=TV / Radijo programa savaitei - LRT |url=https://www.lrt.lt/programa |website=www.lrt.lt |publisher=[[Lithuanian National Radio and Television|LRT]] |access-date=7 May 2023 |language=lt}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Malta}}
| -{[[Public Broadcasting Services|PBS]]}-
| -{[[Television Malta|TVM]]}-
| Sve večeri
| {{N/A|align=left|''Bez komentatora''}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=DIRETT: L-ewwel semifinali tal-Eurovision |url=https://tvmnews.mt/news/eurovision-illejla-jkantaw-the-busker/ |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Television Malta|TVM]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ARA: The Busker bi prestazzjoni sabiħa fl-ewwel semifinali tal-Eurovision |url=https://tvmnews.mt/news/ara-the-buskers-bi-prestazzjoni-sabiha-fl-ewwel-semifinali-tal-eurovision/ |publisher=[[Television Malta|TVM]] |access-date=2023-05-10}}&lt;/ref&gt;
|-
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Moldavija}}
| -{[[Teleradio-Moldova|TRM]]}-
| -{[[Moldova 1]], [[Radio Moldova]], Radio Moldova Muzical}-
| Sve večeri
| Ion Jalba
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision-2023 – la Radio Moldova şi Radio Moldova Muzical |url=https://trm.md/ro/radio-moldova-promo/eurovision-2023-la-radio-moldova-si-radio-moldova-muzical |publisher=[[Teleradio Moldova]] |access-date=2023-05-10 |language=ro-MD |archive-date=2023-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604023343/https://trm.md/ro/radio-moldova-promo/eurovision-2023-la-radio-moldova-si-radio-moldova-muzical |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Nemačka}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]/[[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[One (German TV channel)|One]]}}
| Sve večeri
| rowspan=&quot;3&quot; | {{ill|Peter Urban (voditelj)|en|Peter Urban (presenter)|lt=Peter Urban}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=ESC 2023: Alle Infos zum Eurovision Song Contest in Großbritannien |url=https://www.eurovision.de/news/ESC-2023-Alle-Infos-zum-Eurovision-Song-Contest-in-Grossbritannien,grossbritannien854.html |access-date=2023-02-01 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=2023-03-22 |title=Peter Urban verabschiedet sich vom ESC |trans-title=Peter Urban says goodbye to the ESC |url=https://www.eurovision.de/news/Peter-Urban-verabschiedet-sich-vom-ESC,urban324.html |access-date=2023-03-22 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-22 |title=Germany: Peter Urban to Step Down as Commentator After Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/03/22/germany-peter-urban-step-down-commentator-after-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-22 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=Alle Sendungen zum ESC 2023 online und im TV |url=https://www.eurovision.de/news/Alle-Sendungen-zum-ESC-2023-online-und-im-TV,sendetermine508.html |access-date=2023-03-29 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320183716/https://www.eurovision.de/news/Alle-Sendungen-zum-ESC-2023-online-und-im-TV,sendetermine508.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=Germany: Deutsche Welle Broadcasting the Grand Final of Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/deutsche-welle-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|de|iskošeno=ne|[[Das Erste]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
|-
| {{jez|de|iskošeno=ne|[[Deutsche Welle]]}}
| {{jez|de|iskošeno=ne|DW Deutsch, DW Deutsch+}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=Germany: Deutsche Welle Broadcasting the Grand Final of Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/deutsche-welle-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sondersendung |url=https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584 |website=DW.com |access-date=7 May 2023 |language=de-DE |archive-date=22. 05. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522101126/https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Norveška}}
| -{[[NRK]]}-
| -{[[NRK1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Marte Stokstad|no|Marte Stokstad}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sand |first=Camilla |date=2023-03-15 |title=Adresse Liverpool |url=https://www.nrk.no/presse/programomtaler/adresse-liverpool-1.16326473 |access-date=2023-03-16 |website=nrk.no |publisher=[[NRK]] |language=nb-NO}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-16 |title=Norway: Adresse Liverpool Celebrity Panel Announced |url=https://eurovoix.com/2023/03/16/adresse-liverpool-celebrity-panel/ |access-date=2023-03-16 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Poljska}}
| -{[[Telewizja Polska|TVP]]}-
| -{[[TVP1]]}-, {{jez|pl|iskošeno=ne|[[TVP Polonia]]}}
| Sve večeri
| {{ill|Aleksander Sikora|pl|Aleksander Sikora}} i {{ill|Marek Sijerocki|pl|Marek Sierocki}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 1. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-1-polfinal/6447ad9bd0341098fb0c0a2d |access-date=2023-04-29 |website=tvp.pl |publisher=[[Telewizja Polska|TVP]] |language=pl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 2. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-2-polfinal/644a510ad0341084d4198a2d |access-date=2023-04-29 |website=tvp.pl |publisher=[[Telewizja Polska|TVP]] |language=pl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 |url=https://www.telemagazyn.pl/tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-3112974/ |access-date=2023-05-03 |website=telemagazyn.pl |language=pl}}&lt;/ref&gt; 
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{Flagu|Portugal|ime=Portugal}}
| -{[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]}-
| -{[[RTP1]]}-, {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP Internacional]]}}, {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP África]]}}
| Sve večeri{{efn|Drugo polufinale je prenošeno sa odlaganjem; na -{[[RTP1]]}- i {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP Internacional]]}} u 21:30 [[Western European Summer Time|WEST]] (20:30 [[Coordinated Universal Time|UTC]]), a na {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP África]]}} u 2:45 -{WEST}- (1:45 -{UTC}-) 12. maja&lt;ref name=&quot;RTP2&quot; /&gt;}}
| Žoze Karloš Malato i Nuno Galopim
| &lt;ref name=&quot;RTP2&quot;&gt;{{cite web |title=2ª Semifinal - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e2 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Diogo |first=João |date=2023-04-26 |title=Portugal: Nuno Galopim e José Carlos Malato comentam a Eurovisão 2023 na RTP1 |url=https://www.escportugal.pt/2023/04/portugal-nuno-galopim-e-jose-carlos.html |access-date=2023-04-27 |website=escportugal.pt |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=1ª Semifinal - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e1 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e3 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Rumunija}}
| -{[[TVR (TV network)|TVR]]}-
| -{[[TVR 1]], [[TVRi]]}-
| Sve večeri
| Bogdan Stanesku i Kiri Mendel
| &lt;ref name=&quot;TVR&quot;&gt;{{cite web |title=Program TV |url=http://www.tvr.ro/program.html |publisher=[[TVR (TV network)|TVR]] |access-date=4 May 2023 |language=ro}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|San Marino}}
| -{[[San Marino RTV]]}-
| -{[[San Marino RTV (TV channel)|San Marino RTV]]}-, -{Radio San Marino}-
| Sve večeri
| Lija Fjorio i Điđi Restivo
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Guida programmi tv San Marino RTV |url=https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto |publisher=[[San Marino RTV]] |access-date=4 May 2023 |language=it}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Slovenija}}
| rowspan=&quot;3&quot;| [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]]
| {{ill|TV SLO 2|sl|TV SLO 2}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | {{Ill|Andrej Hofer (voditelj)|sl|Andrej Hofer (televizijski voditelj)|lt=Andrej Hofer}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Joker Out pred odhodom v Liverpool |url=https://www.rtvslo.si/rtv/za-medije/sporocila-za-javnost/joker-out-pred-odhodom-v-liverpool/665570 |access-date=22 April 2023 |work=rtvslo.si |publisher=[[Radiotelevizija Slovenija]] |language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 2 • torek, 9. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs2/2023-05-09|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 2 • četrtek, 11. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs2/2023-05-11|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 1 • sobota, 13. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs1/2023-05-13|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Glodbe: Evrovizija čez 3, 2, 1|url=https://val202.rtvslo.si/podkast/jutro-202/173251476/174955976|access-date=2023-05-08|website=Val 202|publisher=RTVSLO|language=sl}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ill|TV SLO 1|sl|TV SLO 1}}
| Finale
|-
| {{ill|Radio Val 202|en|Radio Val 202}}, {{ill|Radio Maribor|sl|Radio Maribor}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
| Maja Stepančić, {{ill|Maruša Kerec|sl|Maruša Kerec}} i Neja Jerant
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Srbija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Radio-televizija Srbije|RTS]] 
| [[RTS Svet]]
| Sve večeri
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Duška Vučinić-Lučić|Duška Vučinić]]
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Saopštenje Radio-televizije Srbije povodom Pesme Evrovizije |language=sr |work=[[Radio-televizija Srbije]] |url=https://rts.rs/rts/pesma-evrovizije/Pesma-Evrovizije2023/vesti/5187143/saopstenje-radio-televizije-srbije-povodom-pesme-evrovizije.html |access-date=8 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pesma Evrovizije 2023, finale, prenos |language=sr |work=[[Radio-televizija Srbije]] |url=https://www.rts.rs/tv/rts1/5190109/pesma-evrovizije-2023-finale-prenos.html |access-date=12 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[RTS 3]]
| Polufinala
|-
| [[RTS 1]]
| Finale
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; | {{flagu|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| rowspan=&quot;6&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC One]]}}
| Polufinala
| {{ill|Skot Mils|en|Scott Mills}} i {{ill|Rajlan Klark|en|Rylan Clark}}
| rowspan=&quot;6&quot; | &lt;ref name=&quot;BBC2023MediaPack&quot;&gt;{{Cite press release |date=2023-04-19 |title=Eurovision Song Contest 2023 on the BBC |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/eurovision-2023-on-the-bbc |access-date=2023-04-19 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en |last1=Sullivan |first1=Gail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-02-22 |title=Meet our Eurovision 2023 family! |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6f2e0053-e405-4548-b330-e1741d2c9198 |access-date=2023-02-22 |publisher=[[BBC]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |date=2023-03-09 |title=Mae Muller set to represent United Kingdom at Eurovision 2023 with I Wrote A Song |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-uk-mae-muller/ |access-date=2023-03-11 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |last1=Waller |first1=Lucy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Rylan and Scott Mills announced as Radio 2's hosts for Eurovision Song Contest Grand Final and Paddy O'Connell to host Semi-Finals |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-rylan-scott-mills-radio-2-hosts-grand-final-paddy-oconnell-host-semi-finals/ |access-date=19 April 2023 |publisher=[[BBC]] |date=19 April 2023 |last1=Adams |first1=Kate}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2023-05-02 |title=Eurovision: Alternative Scouse commentator is revealed |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-merseyside-65442153 |access-date=2023-05-04}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
| [[Grejam Norton]] i {{ill|Mel Gjedrojs|en|Mel Giedroyc}}
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC iPlayer]]}}
| ''znakovni jezik'': razni rukozborci
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC Radio 2]], [[BBC Radio Merseyside]]}}
| Polufinala
| {{ill|Pedi O Konel|en|Paddy O'Connell}}
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|BBC Radio 2}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
| Skot Mils i Rajan Klark
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|BBC Radio Merseyside}}
| {{ill|Kler Svini|en|Claire Sweeney}} i Pol Kvin
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Ukrajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|uk|iskošeno=ne|-{[[Suspilne|Suspіlьne]]}-}}
| {{ill|Suspіlьne Kulьtura|en|Suspilne Kultura|Suspіljne Kuljtura}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Timur Mirošničenko]]
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=Ogološeno vedučih ta komentatorіv Єvrobačennя-2023 u Lіverpulі |trans-title=The presenters and commentators of Eurovision 2023 in Liverpool have been announced |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5928 |access-date=2023-02-22 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=2023-05-08 |title=Єvrobačennя-2023: de divitisя ta яk golosuvatimutь ukraїncі |trans-title=Eurovision 2023: where to watch and how Ukrainians will vote |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/6299 |access-date=2023-05-08 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ill|Радио Проминь|uk|Radio Promin|Radіo Promіnj}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;6&quot; | {{flagu|Finska}}
| rowspan=&quot;6&quot; | -{[[Yleisradio|Yle]]}-
| -{[[Yle TV1]]}-
| rowspan=&quot;3&quot; | Sve večeri
| {{ill|Miko Silvenojnen|en|Mikko Silvennoinen}}
| &lt;ref name=&quot;YLE&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-05-03 |title=Näin seuraat Euroviisuja ja äänestät suosikkiasi – tässä kootusti viisuviikon tärkeimmät |trans-title=This is how you follow Eurovision and vote for your favorite - here is a summary of the most important dates of Eurovision week |url=https://yle.fi/aihe/a/20-10004791 |access-date=2023-05-03 |website=yle.fi |publisher=[[Yleisradio|Yle]] |language=fi}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Yle Radio Suomi]]}}
| Sana Pirkalajnen
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;YLE&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 9.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-09 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160310/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-09 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 11.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-11 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160411/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-11 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 13.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-13 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160439/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-13 }}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Yle X3M]]}}
| {{ill|Eva Franc|fi|Eva Frantz}} i Johan Lindrus
|-
| -{[[YleX]]}-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| {{ill|Sini Lajtinen|fi|Sini Laitinen}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Yle Areena|fi|Yle Areena}}
| Sve večeri
| {{ubl|''švedski:'' Eva Franc i Johan Lindrus|''inarskolaponski:'' Heli Huovinen|''severnolaponski:'' {{ill|Aslak Palto|fi|Aslak Paltto}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref name=&quot;YLE&quot; /&gt;
|-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| {{ubl|''ruski:'' Levan Tvaltvadze|''ukrajinski:'' Galjna Sergejeva}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{flagu|Francuska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Culturebox]]}}
| Polufinala
| [[Angun]] i {{ill|Andre Manukijan|en|André Manoukian}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision |url=https://www.france.tv/france-2/eurovision/ |publisher=[[France Télévisions]] |access-date=18 April 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Les demi-finales |trans-title=Eurovision Song Contest - The semi-finals |url=https://www.francetvpro.fr/contenu-de-presse/52124965 |access-date=18 April 2023 |website=francetvpro.fr |publisher=[[France Télévisions]] |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=19 April 2023 |title=France: Eurovision 2023 Commentators Announced Including Anggun |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/france-eurovision-2023-commentators/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France 2]]}}
| Finale
| {{ill|Lorens Bokolini|en|Laurence Boccolini}} i {{ill|Stefan Bern|en|Stéphane Bern}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Holandija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Nederlandse Publieke Omroep (organisation)|NPO]]/[[AVROTROS]]}-
| -{[[NPO 1]], [[BVN]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Kornald Mas|en|Cornald Maas}} i {{ill|Jan Smit (pevač)|en|Jan Smit (singer)|Jan Smit}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovisie Songfestival |url=https://www.avrotros.nl/eurovisie-songfestival/home/ |access-date=2023-04-17 |website=avrotros.nl |publisher=[[AVROTROS]] |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=van Eenennaam |first=Alexander |date=2023-04-20 |title=Jan Smit verzette zich tegen keuze voor Mia en Dion als songfestivalact en stapt uit de selectiecommissie |url=https://www.ad.nl/show/jan-smit-verzette-zich-tegen-keuze-voor-mia-en-dion-als-songfestivalact-en-stapt-uit-de-selectiecommissie~a2bf2f4c/ |access-date=2023-04-20 |website=[[Algemeen Dagblad]] |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisie Songfestival 2023 |url=https://www.bvn.tv/programma/eurovisie-songfestival-2023/ |website=[[BVN]] |access-date=28 April 2023 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisie Songfestival Finale |url=https://www.nporadio2.nl/uitzendingen/eurovisie-songfestival-finale/208b7b83-be29-4a40-84be-4941794b87f8/2023-05-13-eurovisie-songfestival-finale |website=[[NPO Radio 2]] |access-date=7 May 2023 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[NPO Radio 2]]}-
| Finale
| {{ill|Vouter van der Gos|en|Wouter van der Goes}} i {{Ill|Frank van d Hof|nl|Frank van 't Hof}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Hrvatska}}
| [[Hrvatska radio-televizija|HRT]]
| [[HRT 1]]
| Sve večeri
| {{ill|Duško Ćurlić|hr|Duško Ćurlić}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Liverpool: Izbor za pjesmu Eurovizije 2023. - 1. polufinalna večer |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/liverpool-izbor-za-pjesmu-eurovizije-2023-1-polufinalna-vecer-prijenos-10750249 |access-date=2023-05-03 |website=hrt.hr |publisher=[[Croatian Radiotelevision|HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Češka}}
| -{[[Czech Television|ČT]]}-
| -{[[ČT2]]}-
| Sve večeri
| Jan Maksijan
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TV program: 9. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/09.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=[[Czech Television|Česká televize]] |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=TV program: 11. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/11.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=Česká televize |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=TV program: 13. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/13.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=Česká televize |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-29 |title=Czechia: ČT2 Remains the Home of Eurovision For 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/29/czechia-ct2-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-29 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;6&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{Flagu|Švajcarska}}
| rowspan=&quot;6&quot; | -{[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]}-
| {{lang|de|iskošeno=ne|[[SRF zwei]]}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''nemački:'' {{ill|Sven Epinej|en|Sven Epiney}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Remo Forrer mit «Watergun» für die Schweiz am «Eurovision Song Contest» 2023 |url=https://medien.srf.ch/-/remo%C2%A0forrer-mit-%C2%ABwatergun%C2%BB-f%C3%BCr-die-schweiz-am-%C2%ABeurovision-song-contest%C2%BB-2023 |access-date=2023-03-07 |website=Medienportal |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ESC 2023 - Svizra prenda part cun «Watergun» |url=https://www.rtr.ch/cultura/musica/esc-2023-svizra-prenda-part-cun-watergun |access-date=2023-03-07 |website=rtr.ch |date=7 March 2023 |publisher=[[Radiotelevisiun Svizra Rumantscha]] |language=rm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sendetermine - Eurovision Song Contest |url=https://www.srf.ch/play/tv/sendung/eurovision-song-contest/sendetermine?id=7546da88-1064-4416-951f-c37a031126c1 |publisher=[[Schweizer Radio und Fernsehen|SRF]] |access-date=4 May 2023 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Switzerland: Sven Epiney Confirmed as SRF's Eurovision 2023 Commentator |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/sven-epiney-eurovision-2023-commentator/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[SRF 1]]}-
| Finale
|-
| -{[[RTS 2 (Swiss TV channel)|RTS 2]]}-
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''francuski:'' {{ill|Žan-Mark Ričard (voditelj)|en|Jean-Marc Richard (TV and radio presenter)|lt=Žan-Mark Ričard}}, Nikolas Taner i Prisila Formaz
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rts.ch/dossiers/eurosong/13838429-watergun-remo-forrer-fait-son-entree-dans-leurovision-avec-force.html |title='Watergun': Remo Forrer fait son entrée dans l'Eurovision avec force |access-date=2023-03-07 |website=rts.ch |date=7 March 2023 |publisher=Radio Télévision Suisse |language=fr-CH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=Switzerland: RTS Announces Commentary Team for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/rts-commentary-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[RTS 1 (Swiss TV channel)|RTS 1]]
| Finale
|-
| {{lang|it|iskošeno=ne|[[RSI La 2]]}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''italijanski:'' Elis Kavalini i Đan-Andrea Kosta
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rsi.ch/musica/eurovision/Eurovision-Song-Contest-2023-Remo-Forrer-in-gara-per-la-Svizzera-con-Watergun-16072504.html |title=Eurovision Song Contest 2023 - Remo Forrer in gara per la Svizzera con 'Watergun' |access-date=2023-03-07 |website=rsi.ch |publisher=[[Radiotelevisione svizzera|RSI]] |language=it-CH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 09.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-09 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 11.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-11 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 13.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-13 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{lang|it|iskošeno=ne|[[RSI La 1]]}}
| Finale
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Švedska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Sveriges Television|SVT]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[SVT1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Edvard af Silen|en|Edward af Sillén}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite press release |date=2023-04-18 |title=Edward af Sillén och Måns Zelmerlöw kommenterar ESC 2023 |trans-title=Edward af Sillén and Måns Zelmerlöw comment on ESC 2023 |url=https://media.melodifestivalen.se/post/edward-af-sillen-och-mans-zelmerlow-kommenterar-esc-2023 |access-date=2023-04-18 |website=media.melodifestivalen.se |publisher=[[Sveriges Television]] |language=sv |archive-date=2023-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419165845/https://media.melodifestivalen.se/post/edward-af-sillen-och-mans-zelmerlow-kommenterar-esc-2023 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sweden: Edward af Sillén and Måns Zelmerlöw Announced as Eurovision 2023 Commentators|url=https://eurovoix.com/2023/04/14/sweden-edward-af-sillen-mans-zelmerlow-commentators/ |access-date=2023-04-15 |website=Eurovoix |date=14 April 2023 |publisher=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| [[Måns Zelmerlöw|Mons Selmerlev]]
|-
| -{[[Sveriges Radio|SR]]}-
| -{[[Sveriges Radio P4|SR P4]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Karolina Noren|en|Carolina Norén}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Melodifestivalen &amp; Eurovision song contest i P4 - alla avsnitt |url=https://sverigesradio.se/melodifestivalen?flik=kommande |access-date=2023-04-14 |website=sverigesradio.se |publisher=[[Sveriges Radio]] |language=sv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=19 April 2023 |title=Sweden: Sveriges Radio P4 to Broadcast Eurovision 2023 Live |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/sveriges-radio-p4-eurovision-2023/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{Flagu|Španija}}
| rowspan=&quot;4&quot; | -{[[RTVE]]}-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[La 2 (Spanish TV channel)|La 2]]}}
| Prvo polufinale
| rowspan=&quot;3&quot; | {{ill|Toni Agiljar (radio voditelj)|en|Tony Aguilar (radio personality)|lt=Toni Agiljar}} i {{ill|Hulija Varela|en|Julia Varela}}
| rowspan=&quot;4&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Rodriguez |first=Gabriel |date=2023-03-28 |title=TVE volverá a emitir las semifinales de Eurovisión en La 1 |url=https://eurovision-spain.com/tve-volvera-a-emitir-las-semifinales-de-eurovision-en-la-1/ |access-date=2023-03-28 |website=eurovision-spain.com |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-29 |title=Spain: RTVE Confirms Eurovision 2023 Broadcast Plans |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/spain-eurovision-2023-broadcast-plans/ |access-date=2023-03-29 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1651954911716753408|user=eurovision_tve|title=¡Queda muy poquito para que comience Eurovisión! Primera Semifinal: martes 9 de mayo a las 21:00h en @la2_tve. Segunda semifinal: jueves 11 de mayo a las 21:00h en La 1|language=es-ES}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Especial RNE Final de Eurovisión 2023 |url=https://www.rtve.es/play/videos/directo/eurovision-2022-emisiones-directo/especial-rne-final-eurovision-2023/18914/ |access-date=2023-05-08 |website=rtve.es |publisher=RTVE |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[La 1 (Spanish TV channel)|La 1]]}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[TVE Internacional]]}}
| Sve večeri
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[Radio Nacional (Spanish radio station)|Radio Nacional]]}}
| Finale
| David Asensio, Imanol Duran, Irena Vakero i Angela Fernandes
|-
|}

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Prenosi i komentatori u zemljama i teritorijama koje ne učestvuju
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Prenos
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Večeri|Pokazuje koje večeri se prenose.}}
! scope=&quot;col&quot; | Komentatori
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref|Reference}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zas|Kosovo}}
| [[Radio-televizija Kosova|RTK]]
| [[RTK1]]
| Sve večeri
| Jeta Čitaku i Jlber Aslanaj
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-05 |title=Kosovo: RTK Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/05/kosovo-rtk-broadcasting-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-05 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/rtklivecom/videos/1265128271040066/ |title=Rita Ora sonte performon në Eurovision si e ftuar speciale |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/rtklivecom/videos/594546912649894/ |title=Promo - Eurovision 2023 |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=637089 |title=Nis Eurovision 2023, Shqipëria pritet të performojë në natën e dytë |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|SAD}}
| [[NBC]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Peacock (striming)|Peacock]]}}
| Sve večeri
| [[Džoni Vir]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Forristal |first=Lauren |date=2023-02-09 |title=Peacock lets subscribers watch live episodes with their favorite stars in real time |url=https://techcrunch.com/2023/02/09/peacock-feature-lets-subscribers-watch-live-episodes-with-stars/ |access-date=2023-04-04 |website=[[TechCrunch]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet |number=1653875646810996831 |user=Eurovision |title=You can all watch all shows on @peacock |date=2023-05-04 |access-date=2023-05-05}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Severna Makedonija}}
| [[Makedonska radio-televizija|MRT]]
| [[MRT 1]]
| Sve večeri
| Aleksandra Jovanovska i Eli Tanaskovska
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2022-10-14 |title=North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-15 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=van Waarden |first=Franciska |date=2023-05-03 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/03/mrt-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-05 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://mrt.com.mk/node/79533|title=MRT odluči da ne učestvuva na „Evrovizija 2023“|access-date=7 May 2023|work=[[Nova Makedonija]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Slovačka}}
| -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}-
| -{[[Rádio FM]]}-
| Finale
| Danije Balaž, Lucija Haverlik, Pavol Hubinak i Juraj Maliček
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=Slovakia: Rádio_FM Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/slovakia-radio_fm-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ntinos |first=Fotios |date=2023-05-02 |title=Slovakia: Rádio_FM will broadcast the Eurovision Song Contest 2023! |url=https://eurovisionfun.com/en/2023/05/slovakia-radio_fm-will-broadcast-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovision Fun |language=en-GB |archive-date=2023-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502143537/https://eurovisionfun.com/en/2023/05/slovakia-radio_fm-will-broadcast-the-eurovision-song-contest-2023/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Eurovízia s Balážom a Hubinákom|url=https://www.facebook.com/events/785403433021491/?ref=newsfeed|access-date=2 May 2023|website=facebook.com|language=sk}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Farska ostrva}}
| colspan=&quot;2&quot; | -{[[Kringvarp Føroya|KVF]]}-
| Sve večeri
| ''danski:'' Nikolaj Molbeč
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - týsdagur, 9. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-09 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - hósdagur, 11. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-11 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - leygardagur, 13. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-13 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Crna Gora}}
| [[Radio-televizija Crne Gore|RTCG]]
| [[TVCG 2]]
| Sve večeri
| Dražen Bauković i Tijana Mišković
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Programska šema |url=https://www.rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=178&amp;typeId=0&amp;day=0 |publisher=[[Radio and Television of Montenegro|RTCG]] |access-date=4 May 2023 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurosong 2023|url=https://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/ostalo/425104/eurosong-2023.html|website=rtcg.me|publisher=[[RTCG]]|access-date=8 May 2023|language=cnr|date=8 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-08 |title=Montenegro: RTCG Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/montenegro-rtcg-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Čile}}
| colspan=&quot;2&quot; | {{jez|es|iskošeno=ne|[[Canal 13 (Chilean TV channel)|Canal 13]]}}
| Finale
| {{Ill|Serđio Lagos|es|Sergio Lagos}} and {{ill|Rajen Araja|en|Rayén Araya}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ |title=Por primera vez en Chile: Canal 13 da el golpe y transmitirá en vivo la final de Eurovisión |website=TVD al Día |date=2023-04-30 |accessdate=2023-04-30 |language=es |archive-date=2023-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230430213119/https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.13.cl/programas/tu-dia/momentos/la-final-de-eurovision-2023-esta-en-canal-13-sergio-lagos-y-rayen-araya |title=La final de Eurovision 2023 está en Canal 13 |website=Canal 13 |language=es |date=8 May 2023 |accessdate=8 May 2023 }}&lt;/ref&gt;
|}

== Službeni album ==
{{Infokutija Album
| italic_title = no
| ime_albuma = {{jez|en|Eurovision Song Contest: Liverpool 2023}}
| ime_izvođača = [[Pesma Evrovizije]]
| tip = kompilacija
| boja = 
| slika = ESC 2023 album.jpg
| veličina_slike = 
| žanr = [[Pop muzika|pop]]
| datum = [[28. april]] [[2023]].
| izdavač = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Universal Music Group]]}}
| trajanje = 52:26 &lt;small&gt;(-{CD}-&amp;nbsp;1)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;53:49 &lt;small&gt;(-{CD}-&amp;nbsp;2)&lt;/small&gt;
| godina1 = 2023
| producent = 
| ovaj_album = '''{{jez|en|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Liverpool 2023}}}}'''
| album_pre = [[Pesma Evrovizije 2022.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Turin 2022}}]]
| album_posle = [[Pesma Evrovizije 2024.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Malmö 2024}}]]
| godina0 = 2022
| godina2 = 2024
}}
'''{{jez|en|Eurovision Song Contest: Liverpool 2023}}''' je službeni [[kompilacijski album]] takmičenja održanog 2023. godine, koji je sastavila [[Evropska radiodifuzna unija]], a [[28. april]]a [[2023]]. godine je izdala [[Izdavačka kuća|kuća]] {{jez|en|iskošeno=ne|[[Universal Music Group]]}}. Album sadrži svih 37 pesama izvedenih na Pesmi Evrovizije 2023. godine, uključujući i polufinalne numere koje nisu dobile pravo učešća u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest Liverpool 2023 by Various Artists |date=2023-04-14 |url=https://music.apple.com/nz/album/eurovision-song-contest-liverpool-2023/1679320437 |website=[[Apple Music]] |language=en-AU |access-date=2023-04-14}}&lt;/ref&gt;

{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = -{CD}- 1
| zasluge_pisanje  = da
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 52:26
| naziv1 = {{jez|sq|Duje}}
| beleška1 = [[Albanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Albanija]]
| autor1 = &lt;small&gt;Muzika: Enis Muljaj&lt;br&gt;Tekst: Erioma Rušiti&lt;/small&gt;
| dodatna1 = [[Aljbina Keljmendi|Aljbina]] i porodica Keljmendi
| trajanje1 = 3:02
| naziv2 = {{jez|en|Future Lover}}
| beleška2 = [[Jermenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Jermenija]]
| autor2 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Elen Jeremjan&lt;/small&gt;
| dodatna2 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| trajanje2 = 2:44
| naziv3 = {{jez|en|Who the Hell is Edgar}}
| beleška3 = [[Austrija na izboru za Pesmu Evrovizije|Austrija]]
| autor3 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Teodora Špirić, Selina-Marija Edbauer, Ronald Janeček i Pele Lorijano&lt;/small&gt;
| dodatna3 = [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Salena-Marija Edbauer|Salena]]
| trajanje3 = 2:38
| naziv4 = {{jez|en|Promise}}
| beleška4 = [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australija]]
| autor4 = &lt;small&gt;Muzika: {{jez|en|iskošeno=ne|Voyager}}, Met Klark i Met Templmen&lt;br&gt;Tekst: {{jez|en|iskošeno=ne|Voyager}}&lt;/small&gt;
| dodatna4 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager]]}}
| trajanje4 = 3:02
| naziv5 = {{jez|en|Tell Me More}}
| beleška5 = [[Azerbejdžan na izboru za Pesmu Evrovizije|Azerbejdžan]]
| autor5 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Nihad Alijev, Tunar TagijevTural Bagmanov i Turan Bagmanov&lt;/small&gt;
| dodatna5 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| trajanje5 = 2:58
| naziv6 = {{jez|en|Because of You}}
| beleška6 = [[Belgija na izboru za Pesmu Evrovizije|Belgija]]
| autor6 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Stef Gustav i Žoad Alju&lt;/small&gt;
| dodatna6 = [[Stef Gustav|Gustav]]
| trajanje6 = 2:59
| naziv7 = {{jez|en|Watergun}}
| beleška7 = [[Švajcarska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švajcarska]]
| autor7 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Aržil Sajn, Ešli Hiklin i Mikolaj Tribulec&lt;/small&gt;
| dodatna7 = [[Remo Forer]]
| trajanje7 = 2:51
| naziv8 = {{jez|en|Break a Broken Heart}}
| beleška8 = [[Kipar na izboru za Pesmu Evrovizije|Kipar]]
| autor8 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Džimi Janson, Džimi Džoker Tornfelt, Markus Vinter-Džon i Tomas Stengard&lt;/small&gt;
| dodatna8 = [[Andriju Lambru]]
| trajanje8 = 2:57
| naziv9 = {{jez|en|My Sister's Crown}}
| beleška9 = [[Češka na izboru za Pesmu Evrovizije|Češka]]
| autor9 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Katrin Vatčenko, Patrisi Fuksova, Tanita Jankova, Production Lovers&lt;/small&gt;
| dodatna9 = -{[[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]}-
| trajanje9 = 2:55
| naziv10 = {{jez|en|Blood and Glitter}}
| beleška10 = [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačka]]
| autor10 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Entoni Džejms Braun, Kris Harms, Pi Štofers i Rupert Keplinger&lt;/small&gt;
| dodatna10 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| trajanje10 = 2:57
| naziv11 = {{jez|en|Breaking My Heart}}
| beleška11 = [[Danska na izboru za Pesmu Evrovizije|Danska]]
| autor11 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Bord Matijas Bonsaken, Hilda Stenmalm, Rani Petersen i Sivert Hjeltnes Hagtvet&lt;/small&gt;
| dodatna11 = [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| trajanje11 = 2:44
| naziv12 = {{jez|en|Bridges}}
| beleška12 = [[Estonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Estonija]]
| autor12 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alika Milova, Vauter Hardi i Nina Sampermans&lt;/small&gt;
| dodatna12 = [[Alika Milova|Alika]]
| trajanje12 = 3:05
| naziv13 = {{jez|es|Eaea}}
| beleška13 = [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španija]]
| autor13 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alvaro Tato, Blanka Paloma Ramos i Hose Pablo Polo&lt;/small&gt;
| dodatna13 = [[Blanka Paloma]]
| trajanje13 = 2:58
| naziv14 = {{jez|fi|Cha Cha Cha}}
| beleška14 = [[Finska na izboru za Pesmu Evrovizije|Finska]]
| autor14 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Aleksi Nurmi, Johanes Naukarinen i Jere Pejhenen&lt;/small&gt;
| dodatna14 = [[Kerije]]
| trajanje14 = 2:55
| naziv15 = {{jez|fr|Évidemment}}
| beleška15 = [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuska]]
| autor15 = &lt;small&gt;Muzika: Fatima Zara Hafdi i Ahmed Sagir&lt;br&gt;Tekst: Fatima Zara Hafdi, Ahmed Sagir, Janik Rastogi i Zakari Rejmond&lt;/small&gt;
| dodatna15 = [[La Zara]]
| trajanje15 = 2:58
| naziv16 = {{jez|en|I Wrote a Song}}
| beleška16 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| autor16 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Holi Mej Muler, Luis Tompson i Karen Pul&lt;/small&gt;
| dodatna16 = [[Mej Muler]]
| trajanje16 = 2:43
| naziv17 = {{jez|en|Echo}}
| beleška17 = [[Gruzija na izboru za Pesmu Evrovizije|Gruzija]]
| autor17 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Giorgi Kukijanidze, Beni Kadagidze i Iru Hečanovi&lt;/small&gt;
| dodatna17 = [[Iru Hečanovi|Iru]]
| trajanje17 = 3:01
| naziv18 = {{jez|en|What They Say}}
| beleška18 = [[Grčka na izboru za Pesmu Evrovizije|Grčka]]
| autor18 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Viktor Vernikos Jorgensen&lt;/small&gt;
| dodatna18 = [[Viktor Vernikos]]
| trajanje18 = 2:59
}}
	
{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = -{CD}- 2
| zasluge_pisanje  = da
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 53:49
| naziv1 = Mama ŠČ!
| beleška1 = [[Hrvatska na izboru za Pesmu Evrovizije|Hrvatska]]
| autor1 = &lt;small&gt;Muzika: Damir Martinović Mrle i Zoran Prodanović &lt;br /&gt; Tekst: Damir Martinović Mrle&lt;/small&gt;
| dodatna1 = [[Let 3]]
| trajanje1 = 2:31
| naziv2 = {{jez|en|We Are One}}
| beleška2 = [[Irska na izboru za Pesmu Evrovizije|Irska]]
| autor2 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Ed Porter, Konor O'Donoho i Jergen Elofson&lt;/small&gt;
| dodatna2 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| trajanje2 = 2:49
| naziv3 = {{jez|en|Unicorn}}
| beleška3 = [[Izrael na izboru za Pesmu Evrovizije|Izrael]]
| autor3 = &lt;small&gt;Muzika: Doron Medali&lt;br&gt;Tekst: Doron Medali, Mej Sfadija, Jinon Jahel i Noa Kirel&lt;/small&gt;
| dodatna3 = [[Noa Kirel]]
| trajanje3 = 2:49
| naziv4 = {{jez|en|Power}}
| beleška4 = [[Island na izboru za Pesmu Evrovizije|Island]]
| autor4 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Diljau Petursdoutir i Palmi Ragnar Asgejrson&lt;/small&gt;
| dodatna4 = [[Diljau Petursdoutir|Diljau]]
| trajanje4 = 3:02
| naziv5 = {{jez|it|Due vite}}
| beleška5 = [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italija]]
| autor5 = &lt;small&gt;Muzika: Davide Petrela i Davide Simoneta&lt;br&gt;Tekst: Marko Mengoni, Davide Petrela i Davide Simoneta&lt;/small&gt;
| dodatna5 = [[Marko Mengoni]]
| trajanje5 = 3:02
| naziv6 = {{jez|en|Stay}}
| beleška6 = [[Litvanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Litvanija]]
| autor6 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Monika Linkite i Krists Indrišonoks&lt;/small&gt;
| dodatna6 = [[Monika Linkite]]
| trajanje6 = 2:56
| naziv7 = {{jez|lv|Aijā}}
| beleška7 = [[Letonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Letonija]]
| autor7 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Andrejs Rejnis Zitmanis, Karlis Matis Zitmanis, Karlis Vartinš i Martinš Matis Zemitis&lt;/small&gt;
| dodatna7 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| trajanje7 = 2:55
| naziv8 = {{jez|ro|Soarele şi Luna}}
| beleška8 = [[Moldavija na izboru za Pesmu Evrovizije|Moldavija]]
| autor8 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Paša Parfeni, Andrej Vulpe i Julijana Parfeni&lt;/small&gt;
| dodatna8 = [[Paša Parfeni]]
| trajanje8 = 2:57
| naziv9 = {{jez|en|Dance (Our Own Party)}}
| beleška9 = [[Malta na izboru za Pesmu Evrovizije|Malta]]
| autor9 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: David Mejlak, Žan Pol Borg, Šon Mičen, Metju Džejms Borg i Majkl Džo Sini&lt;/small&gt;
| dodatna9 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| trajanje9 = 2:49
| naziv10 = {{jez|en|Burning Daylight}}
| beleška10 = [[Holandija na izboru za Pesmu Evrovizije|Holandija]]
| autor10 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Dankan Lorens, Džordan Garfild, Mia Nikolaj, Dion Kuper i Lek van der Grinte &lt;/small&gt;
| dodatna10 = [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| trajanje10 = 3:02
| naziv11 = {{jez|en|Queen of Kings}}
| beleška11 = [[Norveška na izboru za Pesmu Evrovizije|Norveška]]
| autor11 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alesandra Mele, Henimg Olerud, Linda Dejl i Stenli Ferdinandez&lt;/small&gt;
| dodatna11 = [[Alesandra Mele]]
| trajanje11 = 2:27
| naziv12 = {{jez|en|Solo}}
| beleška12 = [[Poljska na izboru za Pesmu Evrovizije|Poljska]]
| autor12 = &lt;small&gt;Muzika: Blanka Stajkov, Maciej Puhalski, Mikolaj Tribulec, Bartlomiej Ržečučki, Marcin Gorecki&lt;br&gt;Tekst: Blanka Stajkov, Marija Broberg i Julija Sundberg&lt;/small&gt;
| dodatna12 = [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| trajanje12 = 2:34
| naziv13 = {{jez|pt|Ai coração}}
| beleška13 = [[Portugal na izboru za Pesmu Evrovizije|Portugal]]
| autor13 = &lt;small&gt;Muzika: Marisa Mena i Luis Pereira&lt;br&gt;Tekst: Marisa Mena&lt;/small&gt;
| dodatna13 = [[Mimikat]]
| trajanje13 = 2:53
| naziv14 = {{jez|ro|D. G. T.}} {{jez|en|(Off and On)}}
| beleška14 = [[Rumunija na izboru za Pesmu Evrovizije|Rumunija]]
| autor14 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Teodor Andrej, Luka De Meco, Mikail Jahed i Luka Udaceanu&lt;/small&gt;
| dodatna14 = [[Teodor Andrej]]
| trajanje14 = 2:52
| naziv15 = [[Samo mi se spava]]
| beleška15 = [[Srbija na izboru za Pesmu Evrovizije 2023.|Srbija]]
| autor15 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Luka Ivanović&lt;/small&gt;
| dodatna15 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| trajanje15 = 2:53
| naziv16 = {{jez|en|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}
| beleška16 = [[Švedska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švedska]]
| autor16 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Piter Bostrem, Džimi Janson, Tomas Džison, Džimi Džoker Tornfelt, Kaci Opeja i Loren&lt;/small&gt;
| dodatna16 = [[Loreen]]
| trajanje16 = 3:01
| naziv17 = {{jez|la|Carpe diem}}
| beleška17 = [[Slovenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Slovenija]]
| autor17 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: {{jez|en|iskošeno=ne|Joker Out}}&lt;/small&gt;
| dodatna17 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| trajanje17 = 2:45
| naziv18 = {{jez|en|Like an Animal}}
| beleška18 = [[San Marino na izboru za Pesmu Evrovizije|San Marino]]
| autor18 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: {{jez|it|iskošeno=ne|Piqued Jacks}}&lt;/small&gt;
| dodatna18 = {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| trajanje18 = 2:53
| naziv19 = {{jez|en|Heart of Steel}}
| beleška19 = [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajina]]
| autor19 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Jimoh Augustus Kehinde i Andrij Hutsulijak&lt;/small&gt;
| dodatna19 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| trajanje19 = 2:33
}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;α&quot;/&gt;
----
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{Commonscat-inline|Eurovision Song Contest 2023}}
* {{URL|https://eurovision.tv/event/liverpool-2023|Pregled takmičenja 2023.}} na [https://eurovision.tv zvaničnom sajtu Pesme Evrovizije]

{{Pjesma Eurovizije}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Eurosong po godinama|2023.]]
[[Kategorija:Muzički festivali 2023.|Eurovizija]]
[[Kategorija:Liverpool]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu]]
[[Kategorija:Ukrajina na Eurosongu]]</text>
      <sha1>bw9whi8jvhhe40tp4jlhqf2sge6b5tb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dikembe Mutombo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4701807</id>
    <revision>
      <id>42705535</id>
      <parentid>42679920</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T22:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79496" sha1="9qs5f3jpng5dzvdod92yrj34sfwpoy7" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime              = Dikembe Mutombo
| slika            = Dikembe Mutombo (2006-12-10).jpg
| veličina         = 
| opis             = 
| broj             = 
| pozicija         = [[Centar (košarka)|centar]]
| visina_ft        = 7
| visina_in        = 2
| visina_napomena  = 
| težina_lb        = 260
| težina_footnote  = 
| liga             = [[NBA]]
| momčad           = 
| momčad_link      = 
| datum_rođenja    = [[25. lipnja]] [[1966.]]
| mjesto_rođenja   = {{nowrap|{{flagicon|DR Kongo}} [[Kinshasa]], [[DR Kongo]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flagicon|DR Kongo|1963}} [[Léopoldville]], [[Republika Kongo (Léopoldville)|Republika Kongo]])}}}}
| datum_smrti      = [[30. rujna]] [[2024.]]
| mjesto_smrti     = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| nacionalnost     = 
| srednja_škola    = 
| sveučilište      = [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown]] (1988–1991)
| draft_godina     = 1991.
| draft_krug       = 1.
| draft_pick       = 4
| draft_momčad     = [[Denver Nuggets]]
| karijera_start   = [[1991.]]
| karijera_kraj    = [[2009.]]
| trener_start     = 
| trener_kraj      = 
| godine1          = 1991 – 1996
| momčad1          = {{flagicon|SAD}} [[Denver Nuggets]]
| godine2          = 1996 – 2001
| momčad2          = {{flagicon|SAD}} [[Atlanta Hawks]]
| godine3          = 2001 – 2002
| momčad3          = {{flagicon|SAD}} [[Philadelphia 76ers]]
| godine4          = 2002 – 2003
| momčad4          = {{flagicon|SAD}} [[New Jersey Nets]]
| godine5          = 2003 – 2004
| momčad5          = {{flagicon|SAD}} [[New York Knicks]]
| godine6          = 2004 – 2009
| momčad6          = {{flagicon|SAD}} [[Houston Rockets]]
| godine7          = 
| momčad7          = 
| godine8          = 
| momčad8          = 
| godine9          = 
| momčad9          = 
| godine10         = 
| momčad10         = 
| godine11         = 
| momčad11         = 
| godine12         = 
| momčad12         = 
| godine13         = 
| momčad13         = 
| godine14         = 
| momčad14         = 
| godine15         = 
| momčad15         = 
| godine16         = 
| momčad16         = 
| godine17         = 
| momčad17         = 
| godine18         = 
| momčad18         = 
| godine19         = 
| momčad19         = 
| godine20         = 
| momčad20         = 
| godine21         = 
| momčad21         = 
| godine22         = 
| momčad22         = 
| godine23         = 
| momčad23         = 
| godine24         = 
| momčad24         = 
| godine25         = 
| momčad25         = 
| godine26         = 
| momčad26         = 
| godine27         = 
| momčad27         = 
| godine28         = 
| momčad28         = 
| godine29         = 
| momčad29         = 
| godine30         = 
| momčad30         = 
| godine31         = 
| momčad31         = 
| godine32         = 
| momčad32         = 
| godine33         = 
| momčad33         = 
| godine34         = 
| momčad34         = 
| godine35         = 
| momčad35         = 
| godine36         = 
| momčad36         = 
| godine37         = 
| momčad37         = 
| godine38         = 
| momčad38         = 
| godine39         = 
| momčad39         = 
| godine40         = 
| momčad40         = 
| sgodine1         = 
| smomčad1         = 
| sgodine2         = 
| smomčad2         = 
| sgodine3         = 
| smomčad3         = 
| sgodine4         = 
| smomčad4         = 
| sgodine5         = 
| smomčad5         = 
| sgodine6         = 
| smomčad6         = 
| sgodine7         = 
| smomčad7         = 
| sgodine8         = 
| smomčad8         = 
| sgodine9         = 
| smomčad9         = 
| sgodine10        = 
| smomčad10        = 
| sgodine11        = 
| smomčad11        = 
| sgodine12        = 
| smomčad12        = 
| sgodine13        = 
| smomčad13        = 
| sgodine14        = 
| smomčad14        = 
| sgodine15        = 
| smomčad15        = 
| sgodine16        = 
| smomčad16        = 
| sgodine17        = 
| smomčad17        = 
| sgodine18        = 
| smomčad18        = 
| sgodine19        = 
| smomčad19        = 
| sgodine20        = 
| smomčad20        = 
| rgodine1         = 
| rep1             = 
| rgodine2         = 
| rep2             = 
| rgodine3         = 
| rep3             = 
| rgodine4         = 
| rep4             = 
| rgodine5         = 
| rep5             = 
| uspjesi          = 
* 8× [[NBA All-Star]] ([[1992.]], [[1995.]] – [[1998.]], [[2000.]] – [[2002.]])
* [[All-NBA druga momčad]] ([[2000.]])
* 2× [[All-NBA treća momčad]] ([[1997.]], [[2001.]])
* 4× [[Nagrada za najboljeg obrambenog igrača NBA lige|Nagrada za najboljeg obrambenog igrača]] ([[1994.]], [[1996.]], [[1997.]], [[2000.]])
* 3× [[Najbolja obrambena momčad NBA lige|Najbolja obrambena momčad]] ([[1996.]], [[1997.]], [[2000.]])
* 3× [[Najbolja druga obrambena momčad NBA lige|Najbolja druga obrambena momčad]] ([[1994.]], [[1998.]], [[2001.]])
* [[NBA All-Rookie prva momčad]] ([[1991.]])
* Umirovljen dres s brojem 55 ([[Atlanta Hawks]])
* Umirovljen dres s brojem 55 ([[Denver Nuggets]])
| stat1label       = Poeni
| stat1vrijednost  = 11,729 (9.8/uta.)
| stat2label       = Skokovi
| stat2vrijednost  = 12,359 (10.3/uta.)
| stat3label       = Blokade
| stat3vrijednost  = 3,289 (2.8/uta.)
| HOF              = 
| HOF_igrač        = Dikembe-Mutombo
| HOF_trener       = 
| FIBA_HOF_igrač   = 
| CBBASKHOF_godina = 
| medalje          = 
}}
'''Dikembe Mutombo Mpolondo Mukamba Jean-Jacques Wamutombo''' ([[Kinshasa]], [[25. lipnja]] [[1966.]] – [[Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[30. rujna]] [[2024.]]), [[DR Kongo|kongoansko]]-[[SAD|američki]] košarkaš koji je cijelu profesionalnu karijeru – u trajanju od 18 godina – proveo u [[NBA]] ligi. Mutombo je bio obrambeni specijalist, što mu je donijelo nadimak &quot;'''Mount Mutombo'''&quot;, a danas ga se smatra jednim od najboljih blokera i obrambenih igrača u historiji košarke. Izvan košarke, bio je poznat po svom humanitarnom radu.

Visok 218&amp;nbsp;cm i težak oko 120&amp;nbsp;kg, Mutombo se s 21 godinom preselio iz tadašnjeg [[Zair]]a u [[SAD|Sjedinjene Države]], gdje je igrao sveučilišnu košarku za momčad [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyasa]]. Godine [[1991.]], [[Denver Nuggets]]i izabrali su ga kao ukupno četvrti ''pick'' na [[NBA Draft]]u. Tijekom karijere je igrao za šest različitih ekipa. Godine [[2001.]] igrao je [[NBA finale|finale]] s [[Philadelphia 76ers]]ima, a [[2003.]] godine ponovo je bio u finalu, ovoga puta s [[New Jersey Nets]]ima. Ukupno je četiri puta dobio nagradu za [[Nagrada za obrambenog igrača godine NBA lige|najboljeg obrambenog igrača NBA lige]], što je rekord koji dijeli s [[Ben Wallace (košarkaš)|Benom Wallaceom]] i [[Rudy Gobert|Rudyjem Gobertom]]. Uz to, tri je puta bio najbolji bloker sezone, dva puta rekorder po broju skokova u sezoni te je osam puta imenovan u [[NBA All-Star|All-Star]] momčad. U siječnju [[2007.]] godine Mutombo je došao do drugog mjesta na ljestvici najboljih blokera u historiji lige.

Po završetku [[NBA Playoff 2009.|Playoffa 2009.]] godine, Mutombo je objavio kako odlazi u mirovinu. I [[Denver Nuggets]]i i [[Atlanta Hawks]]i umirovili su njegov dres s brojem 55. Godine [[2015.]] primljen je u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Košarkašku kuću slavnih Naismith Memorial]]. Umro je [[2024.]] godine od posljedica [[Rak mozga|tumora na mozgu]].

== Rani život ==

Dikembe Mutombo Mpolondo Mukamba Jean-Jacques Wamutombo rodio se [[25. lipnja]] [[1966.]] godine u tadašnjem [[Léopoldville]]u (danas [[Kinshasa]]) u [[Republika Kongo (Léopoldville)|Republici Kongo (Léopoldville)]] (danas [[DR Kongo]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Dikembe-Mutombo|title=Dikembe Mutombo |date=August 17, 2023|website=www.britannica.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Basketball-ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html Dikembe Mutombo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120905001653/http://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html |date=September 5, 2012 }}. basketball-reference.com&lt;/ref&gt; kao sin Samuela i Biambe Marie Mutombo. Imao je ukupno devetero braće i sestara.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Home of the brave : an American history book for kids : 15 immigrants who shaped U.S. history|url=https://archive.org/details/homeofbraveameri0000broo|last=Khan|first=Brooke|others=López de Munáin, Iratxe, 1985-|date=November 5, 2019|isbn=978-1-64152-780-4 |location=Emeryville, Calif. |publisher=Rockridge Press |oclc=1128884800}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Robbins|first=Lix|title=After a Death, Mutombo Seeks Solace in His Game|url=https://www.nytimes.com/2003/04/19/sports/pro-basketball-after-a-death-mutombo-seeks-solace-in-his-game.html|access-date=March 3, 2016|work=[[The New York Times]]|date=April 19, 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Whitley|first=Heather|title=Big hands and a big heart save tiny lives in The Congo|url=http://www.cnn.com/2014/02/10/world/africa/iyw-dikembe-mutombo/|access-date=March 3, 2016|publisher=CNN|date=February 16, 2014}}&lt;/ref&gt; Otac Samuel bio je ravnatelj u lokalnoj školi, a kasnije djelatnik kongoanskog ministarstva obrazovanja.&lt;ref name=britannica&gt;{{cite web |last=Augustyn |first=Adam |title=Dikembe Mutombo |url=https://www.britannica.com/biography/Dikembe-Mutombo |work=Britannica |access-date=March 15, 2022 |date=June 21, 2021}}&lt;/ref&gt; Kao dijete, Dikembe Mutombo govorio je [[francuski]], [[engleski]], [[španjolski]] i [[portugalski]] jezik te pet srednjoafričkih jezika, među koje su spadali i [[lingala]] i [[tshilubà]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Maske|first=Mark|title=Dikembe Mutombo Is a Big Man With Some Big Potential|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-01-22-sp-436-story.html|access-date=March 3, 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|agency=[[Los Angeles Times]]|date=January 22, 1991}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Telander|first=Rick|title=World Class|url=https://www.si.com/vault/1994/11/07/132489/world-class-dikembe-mutombo-the-cerebral-nugget-center-makes-a-big-impression-in-the-paint-and-in-faraway-lands|access-date=December 15, 2016|magazine=[[Sports Illustrated]]|date=November 7, 1994}}&lt;/ref&gt; Pripadao je narodu [[Luba (narod)|Luba]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Robbins|first=Liz|title=Mutombo Works to Build Legacy Off Court|url=https://www.nytimes.com/2002/12/25/sports/pro-basketball-mutombo-works-to-build-legacy-off-court.html?pagewanted=all|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=December 25, 2002}}&lt;/ref&gt;

Srednjoškolsko obrazovanje dobio je na [[Koledž Boboto|Koledžu Boboto]] u Kinshasi, gdje se trebao pripremiti za medicinski fakultet, s obzirom da je nastava u toj školi bila nešto naprednija. Bavio se i sportom, igrajući [[nogomet]] i trenirajući [[borilačke vještine]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; Kada je imao otprilike 16 godina, zbog svoje visine, posvetio se aktivnom bavljenju [[košarka|košarkom]] na poticaj oca i brata.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Mark Maske|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-01-22-sp-436-story.html|title=Dikembe Mutombo Is a Big Man With Some Big Potential|work=[[Los Angeles Times]]|date=January 22, 1991|access-date=May 28, 2020}}&lt;/ref&gt; Godine [[1987.]], sa 21 godinom, preselio se u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] kako bi se upisao na tamošnji koledž.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Stein|first=Marc|title=Mutombo says enough to questioning his age|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=2735070|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=January 19, 2007}}&lt;/ref&gt;

== Sveučilišna karijera ==

Po dolasku u Sjedinjene Države, Mutombo se upisao na [[Univerzitet Georgetown]] uz pomoć školarine koju je dobio u sklopu programa pomoći [[USAID]]. Tada je još uvijek imao namjeru postati liječnik, međutim tadašnji košarkaški trener univerzitetske momčadi [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyasa]], [[John Thompson (košarkaš)|John Thompson]], nagovorio ga je da se pridruži momčadi.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Tam|first=Eva|title=Dikembe Mutombo on Life After the NBA|url=https://blogs.wsj.com/scene/2013/11/07/dikembe-mutombo-on-his-life-after-the-nba/|access-date=March 3, 2016|work=[[The Wall Street Journal]]|date=November 7, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Vivlamore|first=Chris|title=Mutombo's humanitarian efforts greater through basketball|url=http://www.myajc.com/news/sports/basketball/mutombos-humanitarian-efforts-greater-through-bask/nncXL/|access-date=March 3, 2016|work=The Atlanta Journal-Constitution|date=September 10, 2015}}&lt;/ref&gt; U to je doba njegov engleski još uvijek bio slab te je morao pohađati sate engleskog za strance.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Moran|first=Malcolm|title=Strong Hoya Defense Defeats Connecticut|url=https://www.nytimes.com/1990/03/01/sports/strong-hoya-defense-defeats-connecticut.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=March 1, 1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Heath|first=Thomas|title=Beyond hoop dreams|url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1995/04/06/beyond-hoop-dreams/d8fe2dd0-f263-43fb-a5cd-0d1fb5421877/|access-date=March 3, 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|date=April 6, 1995}}&lt;/ref&gt; U prvoj sezoni kao univerzitetski košarkaš, Mutombo je u jednoj utakmici uspio blokirati 12 šuteva.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Powell|first=Shuan|title=Mutombo: Protector of the paint and his homeland|url=http://archive.nba.com/2015/news/features/shaun_powell/09/04/dikembe-mutumbo-2015-hall-of-fame/index.html|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|date=September 10, 2015}}&lt;/ref&gt; Mutombo i momčadski kolega [[Alonzo Mourning]], kasnije također slavni [[NBA]] igrač, bili su toliko dobar obrambeni tandem da su navijači ispod koša stvorili &quot;Rejection Row&quot; ([[srpskohrvatski]] (fig.): &quot;Red odbijenica&quot;), dodajući siluetu raširene ruke na transparent za svaku blokadu njihove momčadi na utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Davis|first=Ken|title=Georgetown Has an Impenetrable Wall With Mourning, Mutombo|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-12-sp-2954-story.html|access-date=March 3, 2016|work=[[Hartford Courant]]|via=Los Angeles Times|date=February 12, 1989}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Wolff|first=Alexander|author-link1=Alexander Wolff|title=Two centers of attention|url=https://www.si.com/vault/1989/03/20/119563/two-centers-of-attention-big-east-champ-georgetown-is-doubly-blessed-in-the-pivot|access-date=March 3, 2016|magazine=Sports Illustrated|date=March 20, 1989}}&lt;/ref&gt; Mutombo je u dva navrata dobio nagradu za najboljeg obrambenog igrača na Istoku; godine [[1990.]] podijelio ju je s Mourningom, a [[1991.]] godine dobio ju je samostalno.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Men's Basketball Records - All-Big East Teams|url=http://www.bigeast.org/reference/records/mbball/awards.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20021117121820/http://www.bigeast.org/reference/records/mbball/awards.asp|website=bigeast.org|archive-date=November 17, 2002|access-date=May 29, 2020}}&lt;/ref&gt;

Njegovo porijeklo i sposobnosti na terenu učinili su ga slavnim na univerzitetu. Kao i većina studenata s Georgetowna, koji se nalazi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], Mutombo je tijekom ljeta stažirao u [[Kongres SAD|Kongresu]] te jednom u [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Love|first=Lawrence|title=Man Cannot Fly in the House of Mutombo|url=https://www.gq.com/story/man-cannot-fly-in-the-house-of-mutombo-the-qa|access-date=March 3, 2016|work=GQ|date=November 20, 2009}}&lt;/ref&gt; Godine [[1991.]] završio je četverogodišnji studij lingvistike i diplomacije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Basketball Star Dikembe Mutombo on Sports, Leadership|url=https://youngafricanleaders.state.gov/basketball-star-dikembe-mutombo-on-sports-leadership/|access-date=March 3, 2016|publisher=United States Department of State|archive-date=2016-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20160314074215/https://youngafricanleaders.state.gov/basketball-star-dikembe-mutombo-on-sports-leadership/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timesleader.com/sports/1581358/dikembe-mutombo-has-always-made-things-better-on-and-off-the-court|title=Dikembe Mutombo has always made things better … on and off the court|last=Jolley|first=David|date=October 22, 2022|website=Times Leader}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==

=== Denver Nuggets (1991–1996) ===

[[Denver Nuggets]]i su [[1991.]] godine izabrali Mutomba kao četvrti ukupni ''pick'' na [[NBA Draft 1991.|Draftu]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Goldaper|first=Sam|title=The Final Word on Draft: Trades|url=https://www.nytimes.com/1991/06/28/sports/basketball-the-final-word-on-draft-trades.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=June 28, 1991}}&lt;/ref&gt; Sezonu ranije, Nuggetsi su bili najlošija ekipa po pitanju primljenih koševa i obrambene učinkovitosti,&lt;ref&gt;{{cite news|title=1990-91 Denver Nuggets Roster and Stats|url=https://www.basketball-reference.com/teams/DEN/1991.html|access-date=March 3, 2016|publisher=Basketball Reference}}&lt;/ref&gt; tako da su Mutombove sposobnosti blokiranja odmah odjeknule kroz cijelu ligu. Mutombo je već [[1992.]] godine razvio svoj posebni potez te je bio na putu da potpiše ugovore sa sponzorima.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Blau|first=Max|title=How Dikembe Mutombo's Finger Changed The NBA|url=https://www.buzzfeed.com/maxblau/how-dikembe-mutombos-finger-changed-the-nba#.yl9eQZZO1|access-date=March 3, 2016|publisher=BuzzFeed|date=June 4, 2014}}&lt;/ref&gt; Nakon što bi blokirao protivnikov šut, Mutombo bi u njega uperio desni kažiprst te bi ga pomicao lijevo-desno.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sheridan|first=Chris|title=Mutombo's legacy to last beyond hoops|url=https://www.espn.com/nba/playoffs/2009/columns/story?columnist=sheridan_chris&amp;page=Mutombo-090422|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=April 30, 2009}}&lt;/ref&gt; Iste godine, Mutombo se pojavio u reklami za [[Adidas]] čiji je slogan bio &quot;Man does not fly ... in the house of Mutombo&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Čovjek ne može letjeti... kada je tu Mutombo&quot;), što je bila referenca na njegove sposobonsti blokiranja.&lt;ref name=&quot;A to Z&quot;/&gt; Kao novak ([[engleski|engl.]] ''Rookie''), Mutombo je izabran u All-Star momčad novaka te je imao prosjek od 16.6 poena, 12.3 skokova i gotovo tri blokade po utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Julian|last=Rubinstein|title=MUTOMBO: BIG STAR OVER THE ROCKIES|date=December 20, 1992|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/1992/12/21/mutombo-big-star-over-the-rockies/a3724f62-c49f-442e-b38a-0eb2de0cde27/|access-date=October 1, 2024}}&lt;/ref&gt;

U narednim sezonama, Mutombo je postepeno gradio ugled jednog od najboljih defenzivaca lige te je redovito završavao utakmice s visokim brojkama kada su u pitanju skokovi i blokade. Njegovi Nuggetsi nastavili su svoj uspon u sezoni [[1993.]]/[[1994.]], a Mutombo je bio okosnica ekipe. Sezonu je završio s prosjekom od 12.0 poena, 11.8 skokova i 4.1 blokade po utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01/gamelog/1994/|title=Dikembe Mutombo 1993-94 Game Log|website=Basketball-Reference.com}}&lt;/ref&gt; To je bilo dovoljno da pomogne Nuggetsima da se s omjerom 42:40 kvalificiraju za [[NBA Playoff 1994.|Playoff]] kao osmoplasirana momčad Zapada; u prvom krugu čekali su ih prvoplasirani [[Seattle SuperSonics]]i, čiji je omjer bio 63:19.&lt;ref name=nba_03032016/&gt;

Nuggetsi su gubili 0:2 nakon prve dvije utakmice protiv favoriziranih SuperSonicsa, međutim uspjeli su pobijediti u tri naredne utakmice i napraviti preokret 3:2 s kojim su izborili drugi krug doigravanja; bio je to prvi put u historiji lige da je osmoplasirana momčad izbacila prvoplasiranu u doigravanju.&lt;ref name=nba_03032016&gt;{{cite news|title=Eighth-Seeded Nuggets Upset Sonics|url=http://www.nba.com/history/94nuggets_moments.html|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|archive-url=https://web.archive.org/web/20070629151051/http://www.nba.com/history/94nuggets_moments.html|archive-date=June 29, 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju pete utakmice, Mutombo je zgrabio loptu nakon pobjedonosnog skoka i pao na pod, držeći loptu iznad glave u trenutku veselja, što je bila slika koja je obilježila cijelu seriju.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Schaller|first=Jake|title=Mutombo memories|url=http://gazette.com/mutombo-memories/article/52304|access-date=March 3, 2016|work=The Gazette|date=April 22, 2009|archive-date=March 7, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307080606/http://gazette.com/mutombo-memories/article/52304|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Upravo je Mutombov obrambeni doprinos bio ključ preokreta, a njegova 31 blokada u pet utakmica i danas je neoboren rekord.&lt;ref name=&quot;A to Z&quot;&gt;{{cite news|title=Denver Nuggets A to Z: Dikembe Mutombo|url=https://www.nba.com/nuggets/news/denver-nuggets-z-dikembe-mutombo|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|date=August 13, 2014}}&lt;/ref&gt; Ipak, u drugom su krugu Nuggetsi izgubili od [[Utah Jazz]]a 4:3.&lt;ref name=nba_03032016/&gt;

Sljedeće sezone, Mutombo je po drugi put izabran u All-Star momčad te je dobio nagradu za [[Najbolji obrambeni igrač NBA lige|najboljeg obrambenog igrača]]. Međutim, Nuggetsi nisu uspjeli nastaviti uzlaznom putanjom jer Mutombo nije imao podrušku u znatno lošijim suigračima te sezone.

U svojoj posljednjoj sezoni u [[Denver]]u, Mutombo je imao prosjek od 11.0 poena, 11.8 skokova i rekordnih 4.5 blokada po utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01/gamelog/1996/|title=Dikembe Mutombo 1995-96 Game Log|website=Basketball-Reference.com}}&lt;/ref&gt; Po završetku sezone, Mutombo je postao slobodan igrač te je navodno tražio desetogodišnji ugovor, što su Nuggetsi smatrali nemogućim za ponuditi. Ipak, tadašnji generalni menadžer Nuggetsa, [[Bernie Bickerstaff]], kasnije je izjavio da mu je činjenica da nisu ponovo potpisali Mutomba najveća pogreška u poslovnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Dempsey|first=Christopher|title=Bickerstaff: 'Only regret' as Nuggets GM was not re-signing Mutombo|url=http://blogs.denverpost.com/nuggets/2015/09/11/bickerstaff-only-regret-as-nuggets-gm-was-not-re-signing-mutombo/13292/|access-date=March 3, 2016|work=[[The Denver Post]]|date=September 11, 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Atlanta Hawks (1996–2001) ===

Po završetku sezone [[1995.]]/[[1996.]], Mutombo je kao slobodan igrač potpisao petogodišnji ugovor vrijedan 55,000,000$ s [[Atlanta Hawks]]ima.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Hawks Get Big With Mutombo|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1996-07-16-sp-24645-story.html|access-date=March 3, 2016|work=Los Angeles Times|agency=Associated Press|date=July 16, 1996}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Shot-blocking Star Mutombo Goes To Hawks|url=https://www.chicagotribune.com/1996/07/16/shot-blocking-star-mutombo-goes-to-hawks/|access-date=March 3, 2016|work=Chicago Tribune|date=July 16, 1996}}&lt;/ref&gt; U tandemu s All-Starom [[Steve Smith (košarkaš)|Steveom Smithom]], Mutombo je Hawkse vodio do dvije uzastopne sezone s 50+ pobjeda (56:26 u sezoni [[1996.]]/[[1997.|97.]] te 50:32 u sezoni [[1997.]]/[[1998.|98.]]). U oba je navrata dobio i nagradu za najboljeg obrambenog igrača godine te je nastavio s izvrsnim brojkama kada je u pitanju bio defenzivni dio igre. Tijekom [[NBA Playoff 1997.|Playoffa 1997.]] godine, Hawksi su pobijedili [[Detroit Pistons]]e u pet utakmica u prvom krugu. U prvoj utakmici serije, koju su Hawksi pobijedili s 89:75, Mutombo je s 26 poena i 15 skokova bio najučinkovitiji igrač na utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/199704250ATL.html|title=Detroit Pistons at Atlanta Hawks Box Score, April 25, 1997|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; U drugom krugu, unatoč činjenici da je Mutombo u prosjeku ostvarivao ''[[double-double]]'' te 2.6 blokada po utakmici, Hawksi su izgubili od branitelja naslova, [[Chicago Bulls]]a, u pet utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/1997-nba-eastern-conference-semifinals-hawks-vs-bulls.html|title=1997 NBA Eastern Conference Semifinals - Hawks vs. Bulls|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone, u porazu od [[Indiana Pacers]]a (105:102) koji se odigrao [[9. travnja]] [[1998.]] godine, Mutombo je postigao 20 poena i imao 24 skoka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/199804090ATL.html|title=Indiana Pacers at Atlanta Hawks Box Score, April 9, 1998|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; Međutim, unatoč sličnim rezultatima u regularom dijelu sezone, Mutombo i Hawksi doživjeli su značajno razočarenje te sezone: Mutombo je završio sezonu s lošim prosjekom od 8.0 poena i 12.8 skokova po utakmici, dok su Hawksi ispali u prvom krugu doigravanja od [[Charlotte Hornets]]a 3:1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/1998-nba-eastern-conference-first-round-hawks-vs-hornets.html|title=1998 NBA Eastern Conference First Round - Hawks vs. Hornets|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; Tijekom sezone [[1998.]]/[[1999.]], koja je trajala kraće zbog [[NBA lockout|lockouta]], Mutombo je dobio [[IBM-ova nagrada|IBM-ovu nagradu]], koja se dodjeljivala temeljem formule koju je izradio kompjutor. Iste godine, NBA mu je zabranila da koristi poznati znak prstom, a iako se u početku protivio odluci, na kraju ga je potpuno prestao koristiti.&lt;ref name=&quot;nbawag&quot;&gt;{{cite news |last=Pierce |first=Damien |date=November 17, 2006 |title=Mount Mutombo |publisher=NBA |url=http://www.nba.com/rockets/news/Mutombo_is_still_wagging_his_f-196022-34.html |url-status=dead |access-date=April 2, 2016 |archive-date=February 10, 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210064146/http://www.nba.com/rockets/news/Mutombo_is_still_wagging_his_f-196022-34.html }}&lt;/ref&gt;

U sezoni [[1999.]]/[[2000.]], što je bila njegova posljednja puna sezona s Hawksima, Mutombo je imao prosjek od 11.5 poena, rekordnih 14.1 skokova (osobni i ligaški rekord) te 3.3 blokade po utakmici. Dana [[14. prosinca]] [[1999.]] godine, u pobjedi protiv [[Minnesota Timberwolves]]a, Mutombo je postigao 27 poena (šut 11/11), imao rekordnih 29 skokova (rekord sezone za jednu utakmicu) te 6 blokada (najviše na utakmici).&lt;ref&gt;{{cite news |date=December 14, 1999 |title=NBA Report/Mutombo a One-Man Show: 27 Points and 29 Rebounds |publisher=Newsday |url=https://www.newsday.com/sports/nba-report-mutombo-a-one-man-show-27-points-and-29-rebounds-1.264061 |url-status=dead |access-date=August 18, 2018 |archive-date=October 24, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211024015710/https://www.newsday.com/sports/nba-report-mutombo-a-one-man-show-27-points-and-29-rebounds-1.264061 }}&lt;/ref&gt;

=== Philadelphia 76ers (2001–2002) ===
[[File:Lipofsky-Dikembe Mutombo.jpg|thumb|250px|Dikembe Mutombo u dresu [[Philadelphia 76ers]]a, [[2002.]] godine.]]
Tjedan dana prije roka za razmjenu igrača u veljači [[2001.]], Mutombo je igrao za Istok na [[NBA All-Star utakmica 2001.|All-Star utakmici]]; imao je rekordna 22 skoka i tri blokade na toj utakmici, međutim ona se pokazala važnom iz drugih razloga. Naime, Mutombo je u momčadi Istoka igrao s MVP-jem [[Allen Iverson|Allenom Iversonom]], a momčad je vodio trener [[Larry Brown (košarkaš)|Larry Brown]]; obojica su bila iz [[Philadelphia 76ers]]a. Usred posljednje četvrtine, Istok je gubio s 95:74, međutim na krilima Mutomba i Iversona, momčad Istoka vratila se i okrenula rezultat na konačnih 111:110 za Istok.&lt;ref&gt;{{cite news|title=2001 All-Star Game recap|url=http://www.nba.com/history/allstar/2001-all-star-game-recap/index.html|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|date=February 27, 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon te utakmice pojavile su se glasine kako će Hawksi poslati Mutomba u [[Philadelphia|Philadelphiju]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Saladino|first=Tom|title=Mutombo mentioned in trade talks|url=http://usatoday30.usatoday.com/sports/nba/hawks/2001-02-21-mutombo.htm|access-date=March 3, 2016|work=USA Today|agency=Associated Press|date=February 21, 2001}}&lt;/ref&gt; Njihov tadašnji centar, [[Theo Ratliff]], bio je ozlijeđen do kraja sezone tako da su 76ersi trebali snažnog igrača ispod koša koji bi se mogao nositi s igračima kao što su bili [[Vlade Divac]], [[Tim Duncan]], [[David Robinson]] ili [[Shaquille O'Neal]], za slučaj da 76ersi uspiju doći do finala.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mutombo traded to Sixers in six-player deal|url=http://a.espncdn.com/nba/news/2001/0222/1101977.html|access-date=March 3, 2016|agency=Associated Press|work=ESPN.com|date=February 23, 2001}}&lt;/ref&gt;

I tako je u veljači [[2001.]] godine, pred istek roka, Dikembe Mutombo prešao u 76erse zajedno s [[Roshown McLeod|Roshownom McLeodom]], dok su u smjeru [[Atlanta|Atlante]] otišli [[Toni Kukoč]], njegovi budući suigrači [[Juan Ignacio Sánchez|Pepe Sánchez]] i [[Nazr Mohammed]], te ozlijeđeni centar [[Theo Ratliff]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Smith|first=Stephen A.|author-link=Stephen A. Smith|title=Sixers Land Mutombo, But Not Without Cost|url=http://articles.philly.com/2001-02-23/news/25317207_1_kukoc-and-center-sixers-coach-larry-brown-three-time-defensive-player|access-date=March 3, 2016|work=[[The Philadelphia Inquirer]]|date=February 23, 2001|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090837/http://articles.philly.com/2001-02-23/news/25317207_1_kukoc-and-center-sixers-coach-larry-brown-three-time-defensive-player}}&lt;/ref&gt;

Te je godine Mutombo po četvrti (i posljednji) puta dobio nagradu za najboljeg obrambenog igrača. Tijekom playoffa, 76ersi su pobijedili [[Indiana Pacers]]e u četiri, [[Toronto Raptors]]e u sedam te [[Milwaukee Bucks]]e također u sedam utakmica. U sedmoj utakmici protiv Bucksa, Mutombo je zabilježio 23 poena, 19 skokova i sedam blokada,&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dikembe Mutombo in 2001: Who Want To Go To L.A. With Me?|url=http://www.thesportsfanjournal.com/sports/basketball/dikembe-mutombo-sixers-lakers-2001/|access-date=August 17, 2018|agency=The Sports Fan Journal|date=April 24, 2015}}&lt;/ref&gt; pomogavši svojoj momčadi da pobijedi u utakmici i tako dođe do finala, gdje su ih čekali [[Los Angeles Lakers]]i. Lakersi do finala nisu bili izgubili nijednu utakmicu u doigravanju, a 76ersi su uspjeli u prvoj utakmici odnijeti iznenađujuću pobjedu. Međutim, izgubili su sljedeće četiri utakmice i tako izgubili šansu da budu prvaci; u direktnom okrđaju sa O'Nealom, Mutombo je imao prosjek od 16.8 poena, 12.2 skokova i 2.2 blokada. Nakon sezone postao je slobodan igrač, ali je potpisao novi, četverogodišnji ugovor sa 76ersima vrijedan 68,000,000$.&lt;ref&gt;{{cite news|title=76ers trade C Mutombo to Nets|url=http://www.upi.com/Sports_News/2002/08/06/76ers-trade-C-Mutombo-to-Nets/65011028674060/|access-date=March 3, 2016|work=United Press International|date=August 6, 2002}}&lt;/ref&gt;

Sezona [[2001.]]/[[2002.]] bila je posljednja u kojoj je Mutombo imao dvoznamenkasti prosjek poena ili skokova, odigravši 80 utakmica za 76erse, koji su, pak, ispali u prvom krugu playoffa te godine.&lt;ref name=Basketball-ref/&gt;

=== New Jersey Nets (2002–2003) ===

Dana [[7. kolovoza]] [[2002.]] godine, Philadelphia je poslala Mutomba u [[New Jersey Nets]]e u zamjenu za [[Keith Van Horn|Keitha Van Horna]] i [[Todd MacCulloch|Todda MacCullocha]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Wise|first=Mike|title=Nets Get Mutombo From 76ers For Van Horn and MacCulloch|url=https://www.nytimes.com/2002/08/07/sports/pro-basketball-nets-get-mutombo-from-76ers-for-van-horn-and-macculloch.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=August 7, 2002}}&lt;/ref&gt; Netsi su proteklu sezonu završili s &quot;metlom&quot; od Lakersa u finalu, gdje se nisu mogli nositi sa Shaquom pa su doveli Mutomba kako bi popunio mjesto ispod koša,&lt;ref&gt;{{cite news | title = Nets' Mutombo Sidelined | work = Los Angeles Times | date = December 4, 2002 | url = https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2002-dec-04-sp-nbanotes4-story.html | access-date = November 27, 2022}}&lt;/ref&gt; slično kao što su 76ersi učinili dvije sezone ranije.

Međutuim, Mutombo je većinu sezone proveo s ozljedom zgloba koja ga je ograničila na samo 24 utakmice.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Robbins | first = Liz | title = BASKETBALL; Mutombo Injury Leaves Nets Unsettled | work = The New York Times | date = December 5, 2002 | url = https://www.nytimes.com/2002/12/05/sports/basketball-mutombo-injury-leaves-nets-unsettled.html | access-date = June 11, 2022}}&lt;/ref&gt; Tijekom playoffa je također bio uglavnom nedostupan, a uglavnom je služio kao šesti igrač tijekom nove uspješne serije Netsa, međutim koja je ponovo završila porazom u finalu, ovoga puta od [[San Antonio Spurs]]a u šest utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Robbins | first = Liz | title = PRO BASKETBALL; Scott and Mutombo Try to Clear the Air | work = The New York Times | date = December 14, 2002 | url = https://www.nytimes.com/2002/12/14/sports/pro-basketball-scott-and-mutombo-try-to-clear-the-air.html | access-date = October 27, 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon loše sezone, Netsi su otkupili ostatak njegovog ugovora.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Popper|first1=Steve|last2=Robbins|first2=Liz|title=Nets Will Buy Out Mutombo's Contract|url=https://www.nytimes.com/2003/10/05/sports/pro-basketball-nets-will-buy-out-mutombo-s-contract.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=October 5, 2003}}&lt;/ref&gt;

=== New York Knicks (2003–2004) ===

Mutombo je u listopadu [[2003.]] godine potpisao dvogodišnji ugovor s [[New York Knicks]]ima.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Knicks Make Mutombo Their Center|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2003-oct-10-sp-nbarep10-story.html|access-date=March 3, 2016|work=Los Angeles Times|agency=Associated Press|date=October 10, 2003}}&lt;/ref&gt; Nakon dominantne pobjede protiv gradskih rivala, Netsa, u kojoj je Mutombo imao čak 10 blokada, navijači Knicska su na utakmici mahali prstom kao što je Mutombo nekoć radio. Mutombo je uzvratio na isti način nakon što mu je jedan od sudaca rekao da ga liga neće kazniti ukoliko tu gestu ne usmjeri prema nekom konkretnom igraču.&lt;ref name=&quot;nbawag&quot;/&gt; U kolovozu [[2004.]], Knicksi su ga poslali u [[Chicago Bulls]]e zajedno s [[Cezary Trybański|Cezaryjem Trybańskim]], [[Othella Harrington|Othellom Harringtonom]] i [[Frank Williams (košarkaš)|Frankom Williamsom]] u zamjenu za [[Jerome Williams (košarkaš)|Jeromea Williamsa]] i [[Jamal Crawford|Jamala Crawforda]],&lt;ref&gt;{{cite news|title=Guard comes to NY in six-player swap|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=1853011|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=August 6, 2004}}&lt;/ref&gt; međutim Mutombo nije odigrao ni utakmicu za Bullse.

=== Houston Rockets (2004–2009) ===
[[File:Mutombo Dikembe2.jpg|thumb|left|Dikembe Mutombo u dresu [[Houston Rockets]]a, [[2006.]] godine. Tada je imao 40 godina.]]
Prije početka sezone [[2004.]]/[[2005.]], Bullsi su odmah poslali Mutomba u [[Houston Rockets]]e u zamjenu za [[Mike Wilks (košarkaš)|Mikea Wilksa]], [[Eric Piatkowski|Erica Piatkowskog]] i [[Adrian Griffin|Adriana Griffina]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Blinebury|first=Fran|title=Bulls' Mutombo: Trade to Rockets a done deal|url=https://www.chicagotribune.com/2004/09/07/bulls-mutombo-trade-to-rockets-a-done-deal/|access-date=March 3, 2016|work=Houston Chronicle|via=Chicago Tribune|date=September 7, 2004}}&lt;/ref&gt; Mutombo i [[Yao Ming]] tada su postali jedan od najproduktivnijih centarskih parova u ligi. U svojoj prvoj sezoni s Rocketsima, Mutombo je imao prosjek od 15.2 minuta, 4.0 poena, 5.3 skokova i 1.3 blokade po utakmici. Te su godine Rocketsi ispali u prvom krugu playoffa od [[Dallas Mavericks]]a.

Dana [[10. siječnja]] [[2007.]] godine, u visokoj pobjedi 102:77 protiv Lakersa, Mutombo je skupio pet blokada te je prestigao legendardnog [[Kareem Abdul-Jabbar|Kareema Abdula-Jabbara]] u ukupnom broju blokada u karijeri, pri čemu je ispred njega bio samo [[Hakeem Olajuwon]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Howard scores 23, Mutombo has five blocks in Rockets' win|url=https://www.espn.com.au/nba/recap/_/gameId/270110010|archive-url=https://web.archive.org/web/20231201064949/https://www.espn.com.au/nba/recap/_/gameId/270110010|url-status=dead|archive-date=December 1, 2023|date=January 11, 2007|access-date=September 12, 2023|publisher=ESPN}}&lt;/ref&gt;
 
Oko dva mjeseca kasnije, [[2. ožujka]] [[2007.]] godine, tada četrdesetogodišnji Mutombo postao je najstariji igrač u historiji NBA lige s preko 20 skokova na utakmici, skupivši 22 skoka u pobjedi protiv svog bivšeg kluba, Denver Nuggetsa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.espn.com/espn/news/story?id=2786439|work=ESPN.com|access-date=October 11, 2009|title=Elias Says ...|date=March 3, 2007}}&lt;/ref&gt; Tijekom sezone [[2007.]]/[[2008.]], Mutombo je dobio značajnu minutažu nakon što je Yao otpao zbog loma kosti te je kao starter uspio imato dvoznamenkasti prosjek skokova. Usred serije od 10 uzastopnih pobjeda, Mutombo je uskočio kao zamjena za Yaoa te je vodio Rocketse u još 12 uzastopnih pobjeda, što je postavilo tadašnji klupski rekord od 22 uzastopne pobjede.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Broussard|first=Chris|author-link=Chris Broussard|title=Tracy McGrady peeled to Heat's run|url=https://www.espn.com/nba/truehoop/miamiheat/story/_/id/9067233|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=March 18, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nba.com/news/history-top-moments-rockets-22-game-win-streak-2008|title=Top Moments: Unsung Rockets set NBA ablaze with 22-game win streak|access-date=September 12, 2023|publisher=NBA|date=September 15, 2021}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je razmišljao o mirovini i prvu polovicu sezone [[2008.]]/[[2009.]] proveo kao slobodan igrač, Mutombo je [[31. prosinca]] [[2008.]] ponovo potpisao s Rocketsima do kraja sezone. Rekao mu je da će mu [[2009.]] godina biti kao &quot;oproštajna turneja&quot; te da će se umiroviti na kraju sezone; s 42 godine, Mutombo je bio najstariji igrač lige [[2009.]] godine.&lt;ref name=&quot;basketballover&quot;&gt;{{cite news|title=Knee injury may end Mutombo's career|url=https://www.espn.com/nba/playoffs/2009/news/story?id=4087774|access-date=March 3, 2016|agency=Associated Press|work=ESPN.com|date=April 22, 2009}}&lt;/ref&gt; U prvoj utakmici prvog kruga playoffa protiv [[Portland Trail Blazers]]a, Mutombo je odigrao 18 minuta i skupio 9 skokova, 2 blokade i 1 ukradenu loptu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.espn.com/nba/boxscore?gameId=290418022|work=ESPN.com|access-date=October 11, 2009|title=Rocker 108, Blazers 81 Box Score}}&lt;/ref&gt;

U drugoj četvrtini druge utakmice, Mutombo je nezgodno pao te su ga morali odnijeti s terena. Nakon utakmice, rekao je kako će mu biti potrebna operacija te kako je njegova NBA karijera završena.&lt;ref name=&quot;basketballover&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Injury&quot;/&gt; Kasnije je potvrđeno da je došlo do rupture tetive kvadricepsa u njegovom lijevom koljenu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mutombo bids farewell after 18 seasons|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=4094790|access-date=March 3, 2016|agency=Associated Press|work=ESPN.com|date=April 24, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306223734/http://espn.go.com/nba/news/story?id=4094790|archive-date=March 6, 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mutombo je svoje umirovljenje službeno objavio [[23. travnja]] [[2009.]] godine, završivši tako karijeru koja je trajala dugih 18 godina.&lt;ref name=&quot;Injury&quot;&gt;{{cite web|title=Mutombo suffers career-ending knee injury in Portland|date=April 22, 2009|first=Brian|last=McTaggart|publisher=[[The Houston Chronicle]]|access-date=October 11, 2009|url=https://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/6385553.html}}&lt;/ref&gt;

== Igrački profil ==
[[File:Dikembe Mutombo.jpg|thumb|Dikembe Mutombo na konferenciji za medije [[2006.]] godine.]]
Visok 218&amp;nbsp;cm i težak 120&amp;nbsp;kg, Dikembe Mutombo igrao je na poziciji [[Centar (košarka)|centra]] te ga se smatra jednim od najboljih obrambenih igrača u historiji košarke. Zbog svoje visine, snage i duhih ruku, Mutombo je dobio nadimak &quot;Mt. Mutombo&quot; te je za vrijeme karijere četiri puta bio najbolji obrambeni igrač NBA lige. U periodu od [[1994.]] do [[2002.]] godine, Mutombo je punih devet godina za redom bio među tri najbolja obrambena igrača lige po broju glasova.&lt;ref name=Basketball-ref /&gt; Njegove najistaknutije kvalitete bile su blokade i skokovi. U karijeri je imao prosjek od 2.8 blokada i 10.3 skokova po utakmici. Ukupno je napravio 3,289 blokada u svojoj karijeri; u trenutku smrti u rujnu [[2024.]] godine, Mutombo je bio drugi najbolji bloker lige svih vremena iza [[Hakeem Olajuwon|Hakeema Olajuwona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/history/leaders/_/stat/blocks|title=NBA All-Time Blocks Leaders |website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; Kada su u pitanju skokovi, Mutombo je u trenutku smrti bio 20. najbolji skakač lige svih vremena s ukupno 12,359 skokova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/leaders/TRB_career.html|title=Career Leaders and Records for Total Rebounds|publisher=basketball-reference.com|access-date=October 11, 2009|archive-date=July 4, 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110704044151/http://www.basketball-reference.com/leaders/trb_career.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osam puta je bio [[NBA All-Star]] te je tri puta bio u najboljoj momčadi lige, a šest puta u najboljoj obrambenoj momčadi lige.&lt;ref name=Basketball-ref /&gt; Osim defenzivnog, Mutombo je većinu svoje karijere davao i solida napadački doprinos te je do 35. godine imao prosjek od barem 10 poena po utakmici.&lt;ref name=Basketball-ref /&gt;

Mutombo je također bio i ozloglašen, u jednoj mjeri, na terenu. Na početku karijere, nakon uspješne blokade pravio bi posebnu gestu prstom prema igraču kojega je blokirao, kao roditelj koji kori neposlušno dijete. Liga mu je kasnije zabranila tu gestu te bi ju tretirala kao tehničku pogrešku zbog nesportskog ponašanja. Kako bi izbjegao tehničku, Mutombo je kasnije prstom mahao prema publici ili televizijskim kamerama, s čime je izbjegao sankcije od strane sudaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=2007_4265305|title=NBA signs off on Mutombo's finger wave|first=Jonathan|last=Feigen|date=January 13, 2007|access-date=October 11, 2009|work=Houston Chronicle}}&lt;/ref&gt; Također, zbog običaja da maše laktovima, za vrijeme karijere ozlijedio je nekolicinu igrača među kojima su [[Michael Jordan]], [[Dennis Rodman]], [[Charles Oakley]], [[Patrick Ewing]], [[Chauncey Billups]], [[Ray Allen]], [[Yao Ming]], [[LeBron James]] i [[Tracy McGrady]]. Njegov bivši suigrač Yao Ming jednom se prilikom našalio po tom pitanju: &quot;''Morat ću porazgovarati s trenerom da Dikembe ne trenira s nama jer kada udari nekoga na treningu, to je naš suigrač. Ovako, na utakmici, šanse su barem 50:50.''&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.chron.com/sports/rockets/article/McGrady-s-OK-to-play-Tuesday-vs-Warriors-1519488.php|title=McGrady's OK to play Tuesday vs. Warriors|work=Houston Chronicle|date=December 5, 2006 }}&lt;/ref&gt;

[[Atlanta Hawks]]i umirovili su Mutombov dres s brojem 55 [[24. studenog]] [[2015.]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/14218578|title=Mutombo's No. 55 jersey retired by Atlanta|date=November 25, 2015|website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; a [[Denver Nuggets]]i isto su učinili [[29. listopada]] [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/17922873|title=Nuggets retire Dikembe Mutombo's No. 55 jersey|date=October 30, 2016|website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; Dana [[11. rujna]] [[2015.]] godine, Mutombo je primljen u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mutombo, Haywood, White among 2015 inductees |date=April 6, 2015 |publisher=NBA |url=http://www.nba.com/2015/news/04/06/naismith-hall-of-fame-release |access-date=January 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150410040214/http://www.nba.com/2015/news/04/06/naismith-hall-of-fame-release |archive-date=April 10, 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana [[25. lipnja]] [[2018.]] godine dobio je i [[Sagerova nagrada|Sagerovu nagradu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nba.com/rockets/news/mutombo-wins-sager-strong-award|title=Mutombo wins Sager Strong Award|website=NBA.com|date=June 25, 2018}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
[[File:Dikembe Mutombo at the Aspire4Sport Congress in Doha. crop.jpg|thumb|left|Dikembe Mutombo na sportskom kongersu u [[Doha|Dohi]], [[2012.]] godina.]]
Godine [[1987.]], Dikembeov stariji vrat, Ilo Mutombo (visok 208&amp;nbsp;cm), debitirao je za košarkašku momčad [[Southern Indiana Screaming Eagles]]a kao dvadesetšestogodišnji brucoš. Tri godine kasnije, [[1990.]] godine, braća su igrali jedan protiv drugoga u univerzitetskoj utakmici u [[Capital Centre (Landover, Maryland)|Capital Centreu]] u [[Landover, Maryland|Landoveru, MD]].&lt;ref&gt;{{cite magazine| last=Taylor |first=Phil |title= College Basketball| url=https://www.si.com/vault/1990/12/03/106782178/college-basketball#| access-date=December 15, 2016|magazine=[[Sports Illustrated]] |date= December 3, 1990}}&lt;/ref&gt; Dvojica njegovih nećaka, [[Harouna Mutombo]] i [[Mfiondu Kabengele]], također su igrali košarku. Harouna Mutombo je [[2009.]] godine bio najbolji strijelac za [[Western Carolina Catamounts (muška košarka)|Western Carolina Catamountse]]. Proglašen je za brucoša sezone u Južnoj konferenciji,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Player Bio: Harouna Mutombo|access-date=October 11, 2009|url=http://www.catamountsports.com/sports/m-baskbl/mtt/mutombo_harouna00.html|publisher=catamountsports.com|archive-date= July 8, 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110708123737/http://www.catamountsports.com/sports/m-baskbl/mtt/mutombo_harouna00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a kasnije je igrao košarku u [[Srbija|Srbiji]].&lt;ref name=&quot;Haboubacar&quot; /&gt; [[Mfiondu Kabengele]] igrao je univerzitetsku košarku na [[Florida|Floridi]],&lt;ref&gt;{{Cite web| url= https://seminoles.com/sports/basketball/roster/mfiondu-kabengele/|title=Mfiondu Kabengele| date=July 19, 2017|website= Seminoles.com |access-date=February 21, 2019| archive-date=May 30, 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20190530093821/https://seminoles.com/sports/basketball/roster/mfiondu-kabengele/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a [[2019.]] godine proglašen je za šestog igrača godine. Na [[NBA Draft 2019.|Draftu]] te iste godine izabrali su ga [[Los Angeles Clippers]]i u prvom krugu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/27157156|title=Clippers sign draft picks Kabengele, Mann|date=July 10, 2019|website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; a kasnije je još igrao i za [[Cleveland Cavaliers]]e i [[Boston Celtics]]e.&lt;ref name= Mfi-ESPN&gt;{{Cite web| url= https://www.espn.com/nba/player/_/id/4065660|title=Mfiondu Kabengele| website= ESPN.com}}&lt;/ref&gt; Još jedan nećak, [[Haboubacar Mutombo]], također je igrao košarku za Catamountse.&lt;ref name=&quot;Haboubacar&quot;&gt;{{cite news|last=Kelly|first=Brad|title=Pickering's Haboubacar Mutombo commits to Western Carolina|url=http://www.durhamregion.com/sports-story/3513924-pickering-s-haboubacar-mutombo-commits-to-western-carolina/|access-date=December 26, 2016|work=durhamregion.com|date=May 23, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20221013125533/https://www.durhamregion.com/sports-story/3513924-pickering-s-haboubacar-mutombo-commits-to-western-carolina/|archive-date=2022-10-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web| url= https://catamountsports.com/sports/mens-basketball/roster/haboubacar-mutombo/2972 |title=Haboubacar Mutombo – 2017–18 – Men's Basketball| work= catamountsports.com| publisher= Western Carolina University}}&lt;/ref&gt;

Svoju suprugu Rose upoznao je [[1995.]] godine u [[Kinshasa|Kinshasi]]. Živjeli su u [[Atlanta|Atlanti]] i imali troje djece.&lt;ref&gt;{{cite news |title=NBA legend: 'We need to go save our mothers, sisters, grandmas' |url= https://www.nbcnews.com/news/world/dikembe-mutombo-proves-changing-world-isn-t-crazy-after-all-n697661 |access-date=August 19, 2021 |work=NBC News}}&lt;/ref&gt; Također su posvojili četvoro djece Roseina pokojnog brata.&lt;ref&gt;{{cite news |last= Smith| first=Sam|title=House Of Mutombo Full Of Kids—and Love |url= https://www.chicagotribune.com/1996/03/17/house-of-mutombo-full-of-kids-and-love/|access-date=March 3, 2016|work=Chicago Tribune|date=March 17, 1996}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nance&quot;&gt;{{cite news |last=Nance |first=Roscoe |work=[[USA Today]] |date=August 16, 2006|url=https://www.usatoday.com/sports/basketball/nba/2006-08-14-mutombo-cover_x.htm|title=Mutombo helps Congo take a big step forward with new hospital|access-date=October 11, 2009}}&lt;/ref&gt; Njihov sin, [[Ryan Mutombo]], proglašen je za najboljeg srednjoškolskog centra u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], a kasnije je obećao upisati [[Univerzitet Georgetown]] i igrati za istu momčad kao i svoj otac,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Krohn |first=Adam |title=Dikembe Mutombo's legacy continues through son |url=https://www.ajc.com/sports/high-school-sports-blog/mutombos-legacy-continues-through-son/3NFPS7SOMFEKXOTXTDH2JJIBP4/ |access-date=August 19, 2021 |work=ajc}}&lt;/ref&gt; što je i bio slučaj tijekom dvije sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/mens-college-basketball/player/stats/_/id/4683739|title=Ryan Mutombo Career Stats – NCAAM |website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt;

Dikembe Mutombo je [[2006.]] godine postao američki državljanin.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://bleacherreport.com/articles/1290180-international-basketball-which-international-players-will-end-up-in-the-hall|title=International Basketball: Which of These Players Will End Up in the Hall?|first=Charles|last=Bennett|website=Bleacher Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thepostgame.com/dikembe-mutombo-condemns-charlottesville-protest|title=Mutombo Condemns 'Evil Spirit' Of White Supremacists At Charlottesville Rally|date=December 31, 1969|website=ThePostGame.com|access-date=2024-10-07|archive-date=2024-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301175851/http://www.thepostgame.com/dikembe-mutombo-condemns-charlottesville-protest}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/Politics/story?id=2817160&amp;page=1|title=All the President's Guests|website=abcnews.go.com | publisher= ABC News| last1=O'Keefe |first1=Ed|last2=Travers| first2=Karen|date= January 23, 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite web|title=Dikembe Mutombo, a Towering N.B.A. Presence, Dies at 58 |url= https://www.nytimes.com/2024/09/30/sports/dikembe-mutombo-dead.html |date= September 30, 2024|work=The New York Times| last=Araton| first=Harvey |access-date=September 30, 2024}}&lt;/ref&gt; Godine [[2007.]], tadašnji predsjednik [[George W. Bush]] rekao je, hvaleći Mutombov humanitarni rad, sljedeće: &quot;''Ponosni smo što ovog sina Konga možemo zvati američkim državljaninom.''&quot;&lt;ref name= &quot;stateoftheunion&quot;&gt;{{cite press release |url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070123-2.html |title=President Bush Delivers State of the Union Address |date=January 23, 2007 |publisher= Office of the President | place= US | website= whitehouse.gov |access-date=January 24, 2007 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20130502232627/http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070123-2.html |archive-date=May 2, 2013 }}&lt;/ref&gt; Upitan za komentar, Mutombo je kasnije rekao: &quot;''Srce mi je bilo ispunjeno srećom. Nisam znao da će Predsjednik reći tako lijepe stvari.''&quot;&lt;ref name=&quot;State of the union comments&quot;&gt;{{cite web| url=http://www.africahit.com/news/article/othersenglish/1162/?highlight=Dikembe+Mutombo&amp;match=|publisher=AfricaHit.com|title=Dikembe Mutombo stands tall with Bush (video)|date=January 24, 2007|access-date=February 6, 2007 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722075244/http://www.africahit.com/news/article/othersenglish/1162/?highlight=Dikembe+Mutombo&amp;match=|archive-date=July 22, 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===

Dana [[15. listopada]] [[2022.]] godine, Mutombo je javno obznanio da boluje od [[Tumor mozga|tumora na mozgu]] te da je u procesu liječenja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mutombo beginning treatment on brain tumor |url= https://www.espn.com/nba/story/_/id/34800443 |website=ESPN.com |access-date= October 15, 2022 |date=October 15, 2022}}&lt;/ref&gt; Preminuo je [[30. rujna]] [[2024.]] godine, okružen svojom obitelji u [[Atlanta|Atlanti]], [[Georgia|GA]], od posljedica tumora na mozgu.&lt;ref name= &quot;nytimes&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url = https://apnews.com/article/dikembe-mutombo-dies-97fcf64fd5ca6986c39e2c7a42d2410b|title = Dikembe Mutombo, a Hall of Fame player and tireless advocate, dies at 58 from brain cancer|last = Reynolds|first = Tim|date = September 30, 2024|accessdate = September 30, 2024|publisher = [[Associated Press]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Worley |first=Debra |date=September 30, 2024 |title=Hall of Fame basketball player Dikembe Mutombo dies at 58 |url= https://www.wtok.com/2024/09/30/hall-fame-basketball-player-dikembe-mutombo-dies-58/ |access-date=September 30, 2024| website= wtok.com |publisher=WTOK-TV}}&lt;/ref&gt;

== Mutombo u popularnoj kulturi ==

Dikembe Mutombo je imao ''[[cameo]]'' nastup u filmovima ''[[Juwanna Mann]]'' ([[2002.]]) i ''[[Like Mike]]'' ([[2002.]]), koji spominje Mutomba u pjesmi &quot;[[Basketball (pjesma)|Basketball]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hoffarth|first=Tom|title=Let's be reel about this: Celtics beat out the Lakers on the silver screen|url=http://www.dailynews.com/article/ZZ/20100602/NEWS/100608110|access-date=October 5, 2024|work=Los Angeles Daily News|date=June 2, 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160428094000/http://www.dailynews.com/article/ZZ/20100602/NEWS/100608110|archivedate=April 28, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=McNary|first=Dave|title=Fox gets NBA stars to like 'Mike'|url=https://variety.com/2002/film/news/fox-gets-nba-stars-to-like-mike-1117860553/|access-date=April 2, 2016|work=Variety|date=February 11, 2002}}&lt;/ref&gt; Godine [[2012.]], njegov glas i izgled korišteni su za [[Flash]] igru izrađenu u 16-bitnom stilu, a koju je izdao [[Old Spice]]; naziv igre bio je humorističan, a glasio je ''Dikembe Mutombo's 4 1/2 Weeks to Save the World'' ([[srpskohrvatski]]: ''Dikembe Mutombo ima 4 1/2 tjedna da spasi svijet'').&lt;ref&gt;{{cite news|last=Linn|first=Tracey|title=How a team of game developers help Old Spice save the world every five days|url=http://www.polygon.com/2012/11/26/3695260/how-a-team-of-game-developers-help-old-spice-save-the-world-every|access-date=March 3, 2016|publisher=Polygon|date=November 26, 2012}}&lt;/ref&gt; U veljači [[2013.]] godine pojavio se u reklami za automobilsko osiguranje [[GEICO]], gdje se našalio sa svojim blokerskim vještinama tako što ih je primjenjivao u stvarnim situacijama.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Joseph|first=Adi|title=Dikembe Mutombo blocks for GEICO in Super Bowl commercial|url=https://www.usatoday.com/story/gameon/2013/02/03/dikembe-mutombo-geico-super-bowl-commercial/1888413/|access-date=March 3, 2016|work=USA Today|date=February 3, 2013}}&lt;/ref&gt; Također, s [[Kevin Harvick|Kevinom Harvickom]] pojavio se u reklami za zaštitno motorno ulje kompanije [[Mobil 1]], u kojoj je rekao: &quot;''Ne mijenjajte svoje ulje!''&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mobil 1 Ad Campaign Pairs Kevin Harvick With Dikembe Mutombo|url=http://www.sportsbusinessdaily.com/Daily/Closing-Bell/2017/03/10/Mobil-1.aspx?|access-date=June 30, 2017|work=Sports Business Daily|date=March 10, 2017}}&lt;/ref&gt; Godine [[2021.]] imao je još jedan ''cameo'' nastup, ovoga puta u filmu ''[[Coming 2 America]]'', gdje je glumio samoga sebe.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Coming 2 America full cast listing|url=https://www.imdb.com/title/tt6802400/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast|work=IMDb|date=March 6, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Humanitarni rad ==
[[File:Dikembe-Mutombo.jpg|thumb|220px|Dikembe Mutombo drži govor u [[Senegal]]u o važnosti spavanja pod mrežama za komarce, [[2010.]] godina.]]
Dikembe Mutombo je bio poznati humanitarac.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Zillgitt |first=Jeff |title=NBA Hall of Famer Dikembe Mutombo wins Sager Strong Award for humanitarian work in Congo |url=https://www.usatoday.com/story/sports/nba/2018/05/22/dikembe-mutombo-wins-sager-strong-award-humanitarian-work-congo/632359002/ |access-date=May 17, 2020 |work=USA Today |date=May 22, 2018}}&lt;/ref&gt; Godine [[1997.]] utemeljio je Zakladu Dikembe Mutombo preko koje je pomagao u poboljšanju životnih uvjeta u svom rodnom [[DR Kongo|Kongu]]. Zbog svog je humanitarnog rada [[2001.]] i [[2009.]] godine dobio [[Građanska nagrada J. Walter Kennedy|Građansku nagradu J. Walter Kennedy]], posebnu nagradu NBA lige koja se dodjeljuje igračima, trenerima i službenicima koji su se istaknuli svojim doprinosima zajednici; Mutombo je do danas jedini dvostruki dobitnik te nagrade. Časopis ''[[Sporting News]]'' ga je [[1999.]] i [[2000.]] godine proglasio jednim od &quot;dobrih ljudi u sportu&quot;.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;/&gt; Godine [[1999.]] bio je jedan od 20 dobitnika Predsjednikove nagrade za volonterski rad, najviše odlikovanje za volontere u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.nba.com/playerfile/dikembe_mutombo/ |title=Dikembe Mutombo Info Page |publisher= National Basketball Association| website= NBA.com |access-date= September 21, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722100550/http://www.nba.com/playerfile/dikembe_mutombo/ |archive-date=July 22, 2010 }}&lt;/ref&gt;

Godine [[2010.]], Mutombov Univerzitet Georgetown uručio mu je [[počasni doktorat]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guhoyas.com/sports/m-baskbl/spec-rel/042810aaa.html |title=Dikembe Mutombo to Speak at Georgetown College Commencement | publisher= Georgetown University Official Athletic Site |website= GUhoyas.com |date=April 28, 2010 |access-date=September 21, 2010 |archive-date=May 2, 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120502032541/http://www.guhoyas.com/sports/m-baskbl/spec-rel/042810aaa.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U svibnju [[2011.]] dobio je i počasni doktorat s [[Koledž Haverford|Koledža Haverford]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.nbafrontpage.com/2011/04/dikembe-mutombo-to-be-honored-by.html |title=Dikembe Mutombo To Be Honored by Haverford College |publisher=| website= NBAFrontPage.com |date=April 12, 2011 |access-date=August 8, 2012}}&lt;/ref&gt; Dana [[13. travnja]] [[2011.]] godine, [[Škola javnog zdravstva Johns Hopkins Bloomberg]] dodijelila je Mutombu Humanitarnu nagradu Goodermote &quot;za njegove napore oko smanjivanja globalne razine poliomijelitisa kao i za rad uložen u poboljšanje zdravlja zanemarenih i napuštenih skupina u Demokratskoj Republici Kongu&quot;.&lt;ref name=&quot;Goodermote Award&quot;&gt;{{Cite web| url=https://www.jhsph.edu/news/news-releases/2011/goodermote-award-mutombo.html|title=Bloomberg School Awards Goodermote Humanitarian Award to Dikembe Mutombo|first=Natalie|last=Wood-Wright|website=Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health|date=April 14, 2011 }}&lt;/ref&gt; Posebnu pohvalu uputio mu je i dekan [[Michael J. Klag]], koji ga je opisao kao pobjednika i &quot;na terenu i na polju humanitarnog rada&quot;.&lt;ref name=&quot;Goodermote Award&quot;/&gt; U studenom [[2015.]], [[NCAA]] je objavila kako će Mutombu [[2016.]] godine biti uručena [[Nagrada za srebrnu obljetnicu]]. U objavi su kao razlozi dodjeljivanja nagrade navedeni i njegova košarkaška karijera i njegov ekstenzivni humanitarni rad.&lt;ref&gt;{{cite press release | url= https://www.ncaa.org/about/resources/media-center/news/ncaa-honors-2016-silver-anniversary-award-winners | title= NCAA honors 2016 Silver Anniversary Award winners | publisher= National Collegiate Athletic Association | website= ncaa.org | date= November 19, 2015 | access-date= December 24, 2016 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Mutombo je jedno vrijeme bio u odboru [[Nacionalni centar za Ustav|Nacionalnog centra za Ustav]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]], muzeja posvećenog [[Ustav SAD|Ustavu Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://constitutioncenter.org/ncc_about_Board_of_Trustees.aspx |title=National Constitution Center, Board of Trustees |access-date=July 27, 2010 |date=July 26, 2010 |work=National Constitution Center Web Site |publisher=National Constitution Center |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615033447/http://constitutioncenter.org/ncc_about_Board_of_Trustees.aspx |archive-date=June 15, 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Projekti ===
[[File:Mutombo Dikembe Radio Okapi2.jpg|thumb|left|Dikembe Mutombo s djelatnicima [[Radio Okapi|Radija Okapi]] iz [[DR Kongo|DR Konga]], [[2009.]] godina.]]
Godine [[1997.]], Zaklada Mutombo započela je s planom o izgradnji 29,000,000$ vrijedne bolnice u predgrađu [[Kinshasa|Kinshase]], Mutombovog rodnog grada. Temelji su iskopani [[2001.]] godine, međutim gradnja je započela tek [[2004.]] godine zbog problema s donacijama, iako je Mutombo osobno donirao 3,500,000$ za izgradnju.&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt; Međutim izgradnja je bila prepuna problema. Mutombo je skoro izgubio zemljište jer ga je država htjela uzeti jer se na njemu nije gradilo, a morao je i isplatiti izbjeglice koji su u međuvremeni počeli obrađivati zemljište da se presele. Također, morao je uvjeravati nadležne službe i javnost da ne postoje skriveni ili politički motivi koji stoje iza ovoga plana.&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt; Međutim, neovisno o problemima, reakcije u Kinshasi bile su mahom pozitivne.&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt; U kolovozu [[2006.]], Mutombo je donirao dodatnih 15,000,000$ za dovršenje gradnje te je bolnica svečano otvorena [[2. rujna]] [[2006.]] godine. Bolnica je dobila ime Bolnica Biamba Marie Mutombo u čast Mutombove majke, koja je preminula od moždanog udara [[1997.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/bk/bkn/4125439.html |title=Mutombo's hospital dream about to come true |work=Houston Chronicle |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070910092112/http://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/bk/bkn/4125439.html |archive-date=September 10, 2007 }}&lt;/ref&gt; Kada je [[2007.]] godine službeno otvorena za javnost, bila je to prva moderna bolnica izgrađena na tom području u prethodnih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Rushin |first= Steve |author-link1=Steve Rushin|title=The Center of Two Worlds |url= https://www.si.com/vault/2006/09/04/8385688/the-center-of-two-worlds|access-date=March 3, 2016|magazine=Sports Illustrated|date=September 4, 2006}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]], Mutombo je sudjelovao u programu ''[[Košarka bez granica]]'', koji su zajednički organizirale [[NBA]] i [[FIBA]], a u sklopu kojega su NBA košarkaši poput [[Shawn Bradley|Shawna Bradleyja]], [[Malik Rose|Malika Rosea]] i [[DeSagana Diop|DeSagane Diopa]] išli na turneju po [[Afrika|Africi]] kako bi popularizirali košarku i poboljšali sportsku infrastrukturu.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;/&gt; Bio je to nastavak Mutombove financijske pomoći afričkoj košarci, jer je [[1996.]] godine, povodom stote obljetnice modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]], platio dresove i opremu za žensku košarkašku reprezentaciju [[Zair]]a, koja je sudjelovala na Igrama.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;/&gt; Bio je i glasnogovornik za međunarodnu organizaciju [[CARE International]], koja pruža pomoć ugroženima diljem svijeta, a bio je i prvi izaslanik za mlade u sklopu [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|UNDP-a]].&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt;

Mutombo je bio dugogodišnji pokrovitelj [[Posebna Olimpijada|Posebne Olimpijade]], kao i njezin globalni ambasador te član međunarodnog upravnog odbora tih igara.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Montero|first=David|title=Democratic Republic of Congo participates in its first Special Olympics| url= http://www.dailynews.com/events/20150723/democratic-republic-of-congo-participates-in-its-first-special-olympics|access-date=March 3, 2016|work=Los Angeles Daily News|date=July 23, 2015}}&lt;/ref&gt; Također je bio i pionir inicijative ''Unified Sports'' (sh. &quot;Ujedinjeni sport&quot;), koja je trebala okupljati djecu iz cijeloga svijeta, neovisno jesu li zdravi ili s određenim poteškoćama. Godine [[2010.]] igrao je na Unity Cupu u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] prije četvrtfinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|FIFA Svjetskog prvenstva 2010.]] godine zajedno s južnafričkim predsjednikom [[Jacob Zuma|Jacobom Zumom]] te &quot;posebnim sportašima&quot; iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Zuma to take the field for Unity Cup| url= http://www.southafrica.info/2010/unitycup-zuma.htm|access-date=March 3, 2016| date=July 2, 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307054502/http://www.southafrica.info/2010/unitycup-zuma.htm|archive-date=March 7, 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije ponovo je igrao na istom natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mbalula to take to the field|url=http://www.iol.co.za/sport/soccer/mbalula-to-take-to-the-field-1375093| access-date=March 3, 2016|work=Independent Online|date=September 3, 2012}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2011.]], Mutombo je otputovao u [[Južni Sudan]] kao izaslanik programa [[SportsUnited]] u ime [[Državni sekretarijat SAD|Državnog tajnika Sjedinjenih Država]]. Zajedno sa [[Sam Perkins|Samom Perkinsom]] radio je s oko 50-ak mladih i 36 trenera na popularizaciji košarke i sporta općenito, ali i na uključenju osoba s poteškoćama u uobičajene životne aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://exchanges.state.gov/us/spotlight/sam-perkins-and-dikembe-mutombo-travel-south-sudan|title=Sam Perkins and Dikembe Mutombo Travel to South Sudan {{!}} Exchange Programs|website=exchanges.state.gov|access-date=May 1, 2016}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2020.]], Zaklada Mutombo započela je izgradnju modernih jaslica, vrtića i osnovne škole (do 6. razreda) u DR Kongu, koja bi nosila ime po Mutombovom ocu, koji je preminuo [[2003.]] godine. Institut za znanost i poduzetništvo Samuel Mutombo danas se nalazi nedaleko od grada [[Mbuji-Mayi]]ja.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=August 17, 2020|title=Groundbreaking Ceremony for Samuel Mutombo Institute of Science &amp; Entrepreneurship |url= https://dmf.org/2020/08/groundbreaking-ceremony-for-samuel-mutombo-institute-of-science-entrepreneurship/|access-date=July 29, 2021|website=Dikembe Mutombo Foundation|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=coffee/&gt; 
 
Godine [[2020.]] pridružio se projektu [[Ask the Doctor]] kao globalni zastupnik; platforma je osmišljena kao način da se ljudi diljem svijeta povežu s vrhunskim medicinskim stručnjacima.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ask the Doctor Interviews Dikembe Mutombo|url=https://www.askthedoctor.com/on-the-dl-episode-16-dikembe-mutombo-talks-about-his-passion-for-healthcare|access-date=March 3, 2020|work=Independent Online|date=December 1, 2020|archive-date= November 15, 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211115005710/https://www.askthedoctor.com/on-the-dl-episode-16-dikembe-mutombo-talks-about-his-passion-for-healthcare/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine [[2021.]] utemeljio je i kompaniju za proizvodnju i distribuciju kave čiji je izvorni cilj bilo poticanje sudjelovanja žena u međunarodnoj trgovini kavom.&lt;ref name=coffee&gt;{{cite magazine |url=https://www.si.com/nba/2021/04/08/dikembe-mutombo-post-career-coffee-company |title=Dikembe Mutombo's New Coffee Venture Aims to Make an Impact |magazine= Sports Illustrated |last=Barrasso |first=Justin |date=April 8, 2021 |access-date=March 28, 2022 }}&lt;/ref&gt;

== Statistike ==

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#f2f2f2; border:1px solid #aaa;&quot;| Legenda
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;U
| Odigranih utakmica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;S&amp;nbsp;
| Startanih utakmica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;MPU&amp;nbsp;
| Minuta po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak koševa
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;3P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak trica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;SB%&amp;nbsp;
| Postotak slobodnih bacanja
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;SPU&amp;nbsp;
| Skokova po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;APU&amp;nbsp;
| Asistencija po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;UPU&amp;nbsp;
| Ukradenih lopti po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;BPU&amp;nbsp;
| Blokada po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;PPU&amp;nbsp;
| Poena po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;'''Bold'''&amp;nbsp;
| Rekord karijere
|-
| style=&quot;background-color: #afe6ba; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;†&amp;nbsp;
| Osvojio naslov prvaka
| style=&quot;background-color: #CFECEC; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;*&amp;nbsp;
| Rekorder lige te sezone
| style=&quot;background-color: #E0CEF2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;{{double-dagger}}&amp;nbsp;
| Rekorder NBA lige
|-
|}

==== Sveučilišna karijera ====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyas]]
|  '''33''' || ... || 11.3 || .707 || ... || .479 || 3.3 || 0.2 || ... || ... || 3.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1989.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyas]]
| 31 || ... || 25.7 || '''.709''' || ... || .598 || 10.5 || 0.6 || ... || ... || 10.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1990.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyas]]
| 32 || ... || '''34.1''' || .586 || ... || '''.703''' || '''12.2''' || '''1.6''' || ... || ... || '''15.2'''
|- class=sortbottom
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=2| '''Karijera'''&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html#all_all_college_stats Dikembe Mutombo] na basketball-reference.com&lt;/ref&gt;

| 96 || ... || 23.6 || .644 || ... || .641 || 8.6 || 0.8 || ... || ... || 9.9
|-
{{S-end}}

==== Profesionalna karijera ====

===== Regularna sezona =====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1991.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 71 || 71 || '''38.3''' || .493 || .000 || .642 || 12.3 || '''2.2''' || .6 || 3.0 || '''16.6'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| '''82''' || '''82''' || 36.9 || .510 || .000 || .681 || 13.0 || 1.8 || .5 || 3.5 || 13.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1993.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| '''82''' || '''82''' || 34.8 || '''.569''' || .000 || .583 || 11.8 || 1.5 || '''.7''' || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|4.1* || 12.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1994.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || 37.8 || .556 || .000 || .654 || 12.5 || 1.4 || .5 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|3.9* || 11.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1995.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 74 || 74 || 36.7 || .499 || .000 || .695 || 11.8 || 1.5 || .5 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''4.5*''' || 11.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 80 || 80 || 37.2 || .527 || .000 || .705 || 11.6 || 1.4 || .6 || 3.3 || 13.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1997.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || 35.6 || .537 || .000 || .670 || 11.4 || 1.0 || .4 || 3.4 || 13.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1998.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 50* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 50* || 36.6 || .512 || .000 || .684 || 12.2 || 1.1 || .3 || 2.9 || 10.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1999.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| '''82''' || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || 36.4 || .562 || .000 || .708 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''14.1*''' || 1.3 || .3 || 3.3 || 11.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 49 || 49 || 35.0 || .477 || .000 || .695 || '''14.1''' || 1.1 || .4 || 2.8 || 9.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| 26 || 26 || 33.7 || .495 || .000 || .759 ||style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 12.4* || .8 || .3 || 2.5 || 11.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2001.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| 80 || 80 || 36.3 || .501 || .000 || '''.764''' || 10.8 || 1.0 || .4 || 2.4 || 11.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2002.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New Jersey Nets]]
| 24 || 16 || 21.4 || .374 || .000 || .727 || 6.4 || .8 || .2 || 1.5 || 5.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2003.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New York Knicks]]
| 65 || 56 || 23.0 || .478 || .000 || .681 || 6.7 || .4 || .3 || 1.9 || 5.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 80 || 2 || 15.2 || .498 || .000 || .741 || 5.3 || .1 || .2 || 1.3 || 4.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2005.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 64 || 23 || 14.9 || .526 || .000 || .758 || 4.8 || .1 || .3 || .9 || 2.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2006.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 75 || 33 || 17.2 || .556 || .000 || .690 || 6.5 || .2 || .3 || 1.0 || 3.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2007.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 39 || 25 || 15.9 || .538 || .000 || .711 || 5.1 || .1 || .3 || 1.2 || 3.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 9 || 2 || 10.7 || .385 || .000 || .667 || 3.7 || .0 || .0 || 1.2 || 1.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''Karijera'''
| 1196 || 997 || 30.8 || .518 || .000 || .684 || 10.3 || 1.0 || .4 || 2.8 || 9.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''All-Star'''
| 8 || 3 || 17.5 || .595 || .000 || .750 || 9.3 || .3 || .4 || 1.2 || 6.3
{{s-end}}

===== Playoff =====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1994.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 12 || 12 || 42.6 || .463 || .000 || .602 || 12.0 || '''1.8''' || '''.7''' ||style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''5.8*''' || 13.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1995.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 3 || 3 || 28.0 || .600 || .000 || .667 || 6.3 || .3 || .0 || 2.3 || 6.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1997.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 10 || 10 || 41.5 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|.628* || .000 || .719 || 12.3 || 1.3 || .1 || 2.6 || '''15.4'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1998.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 4 || 4 || 34.0 || .458 || .000 || .625 || 12.8 || .3 || .3 || 2.3 || 8.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1999.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 9 || 9 || 42.2 || .563 || .000 || .702 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''13.9*''' || 1.2 || .6 || 2.6 || 12.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2001.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| '''23''' || '''23''' || '''42.7''' || .490 || .000 || .777 || 13.7 || .7 || .7 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|3.1* || 13.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2002.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| 5 || 5 || 34.6 || .452 || .000 || .615 || 10.6 || .6 || .4 || 1.8 || 8.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2003.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New Jersey Nets]]
| 10 || 0 || 11.5 || .467 || .000 || '''1.000''' || 2.7 || .6 || .3 || .9 || 1.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New York Knicks]]
| 3 || 0 || 12.7 || .333 || .000 || '''1.000''' || 3.3 || .0 || .3 || 1.3 || 2.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2005.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 7 || 0 || 14.4 || .545 || .000 || .769 || 5.0 || .3 || .3 || 1.0 || 3.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2007.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 7 || 0 || 5.7 || '''1.000''' || .000 || '''1.000''' || 1.6 || .1 || .0 || .4 || 1.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 6 || 6 || 20.5 || .615 || .000 || .636 || 6.5 || .3 || .2 || 1.8 || 3.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2009.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 2 || 0 || 10.0 || .000 || .000 || .000 || 4.5 || .0 || .5 || 1.0 || .0
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''Karijera'''
| 101 || 72 || 30.9 || .517 || .000 || .703 || 9.5 || .8 || .4 || 2.5 || 9.1
{{s-end}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* [https://www.nba.com/stats/player/87/career NBA profile]
* [https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html Dikembe Mutombo] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120905001653/http://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html |date=September 5, 2012 }}) at Basketball-Reference.com
* [https://www.espn.com/nba/news/story?id=1956133 &quot;Charting damage by Dikembe&quot;] at ESPN
* [https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,444885,00.html &quot;On the Shoulders of a Giant&quot;], by Jeff Chu, [[Time (magazine)|''Time'']], April 20, 2003.

{{NBA Obrambeni igrač godine}}
{{Građanska nagrada J. Walter Kennedy}}
{{IBM-ova nagrada}}
{{Najbolji skakači NBA lige}}
{{Najbolji blokeri NBA lige}}
{{NBA draft 1991.}}
{{Denver Nuggets}}
{{Atlanta Hawks}}
{{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
{{Životni vijek|1966|2024|Mutombo, Dikembe}}

[[Kategorija:Košarkaši iz Demokratske Republike Konga]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaški centri]]
[[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Atlanta Hawksa]]
[[Kategorija:Košarkaši Philadelphia 76ersa]]
[[Kategorija:Košarkaši Brooklyn Netsa]]
[[Kategorija:Košarkaši New York Knicksa]]
[[Kategorija:Košarkaši Houston Rocketsa]]
[[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]]
[[Kategorija:Humanitarci]]
[[Kategorija:Umrli od raka]]</text>
      <sha1>9qs5f3jpng5dzvdod92yrj34sfwpoy7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Wikiprojekt države/Panama</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4716363</id>
    <revision>
      <id>42705449</id>
      <parentid>42704885</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:31:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42705449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15384" sha1="cv31fqviq4sl17kk61t4v1xoh5bzj5q" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Panama'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || &quot;[[Himno Istmeño]]&quot; || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Panama]]'''
:Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.&lt;/s&gt;


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Victoriano Lorenzo]] || [[w:en:Victoriano Lorenzo]] || revolucionar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[José Agustín Arango]] || [[w:es:José Agustín Arango]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Tomás Arias]] || [[w:en:Tomás Arias]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Federico Boyd]] || [[w:en:Federico Boyd]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Balboa (Panama)]] || [[w:en:Balboa, Panama]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[José Domingo de Obaldía]] || [[w:en:José Domingo de Obaldía]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Belisario Porras]] || [[w:en:Belisario Porras]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Harmodio Arias]] || [[w:en:Harmodio Arias Madrid]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Roberto Arias]] || [[w:en:Roberto Arias]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Kubanska invazija na Panamu]] || [[w:en:Cuban invasion of Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Mireya Moscoso]] || [[w:en:Mireya Moscoso]] || političarka || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[]] || [[w:en:]] ||  || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Panama]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu.

&lt;/div&gt;
|}
|}
__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|P]]</text>
      <sha1>cv31fqviq4sl17kk61t4v1xoh5bzj5q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705493</id>
      <parentid>42705449</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:41:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42705493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15396" sha1="kbvf67cedr9tuptkdq7zii6y80zxuo4" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Panama'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || &quot;[[Himno Istmeño]]&quot; || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Panama]]'''
:Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.&lt;/s&gt;


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Victoriano Lorenzo]] || [[w:en:Victoriano Lorenzo]] || revolucionar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[José Agustín Arango]] || [[w:es:José Agustín Arango]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Tomás Arias]] || [[w:en:Tomás Arias]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Federico Boyd]] || [[w:en:Federico Boyd]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Balboa (Panama)]] || [[w:en:Balboa, Panama]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[José Domingo de Obaldía]] || [[w:en:José Domingo de Obaldía]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Belisario Porras]] || [[w:en:Belisario Porras]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Harmodio Arias]] || [[w:en:Harmodio Arias Madrid]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[Roberto Arias]] || [[w:en:Roberto Arias]] || političar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Kubanska invazija na Panamu]] || [[w:en:Cuban invasion of Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || [[Mireya Moscoso]] || [[w:en:Mireya Moscoso]] || političarka || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[]] || [[w:en:]] ||  || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Panama]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu.

&lt;/div&gt;
|}
|}
__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|P]]</text>
      <sha1>kbvf67cedr9tuptkdq7zii6y80zxuo4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jazan al-Arab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723209</id>
    <revision>
      <id>42705575</id>
      <parentid>42637971</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T10:38:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Explicit</username>
        <id>117145</id>
      </contributor>
      <comment>+[[File:260905 FC 서울 vs 인천 (Yazan Al-Arab).jpg]]</comment>
      <origin>42705575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4075" sha1="ltgrced1l2kefrrdj051oumfv7ejdew" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Jazan al-Arab&lt;br&gt;{{small|{{nobold|يَزَن مُوسَى مَحْمُود أَبُو الْعَرَب}}}}
| slika                     = 260905 FC 서울 vs 인천 (Yazan Al-Arab).jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = {{nowrap|Jazan Musa Mahmud Abu al-Arab}}
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|hr=da|1996|1|31}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|JOR}} [[Ruseifa]]
| rodnadržava               = [[Jordan]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.88 m
| pozicija                  = stoper
| trenutniklub              = {{flagicon|JKO}} [[FC Seoul|Seoul]]
| brojnadresu               = 5
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2015 – 2019
| klubovi1                   = {{flagicon|JOR}} [[Al-Džezira (Jordan)|Al-Džezira]]
| nastupi(golovi)1           = 19 (1)
| godine2                    = 2019 – 2021
| klubovi2                   = {{flagicon|JOR}} [[Al-Vahadat (fudbal)|Al-Vahadat]]
| nastupi(golovi)2           = 5 (0)
| godine3                    = 2022 – 2023
| klubovi3                   = {{flagicon|MLZ}} [[Selangor F.C.|Selangor]]
| nastupi(golovi)3           = 35 (3)
| godine4                    = 2023 – 2024
| klubovi4                   = {{flagicon|IRK}} [[Al-Šurta (fudbalski klub)|Al-Šurta]]
| nastupi(golovi)4           = 7 (0)
| godine5                    = 2024
| klubovi5                   = {{flagicon|KAT}} [[Muejdar (fudbal)|Muejdar]]
| nastupi(golovi)5           = 8 (0)
| godine6                    = 2024 –
| klubovi6                   = {{flagicon|JKO}} [[FC Seoul|Seoul]]
| nastupi(golovi)6           = 46 (1)
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2017 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|JOR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 70 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 18.6.2026
}}
'''Jazan Musa Mahmud Abu al-Arab''' ([[arapski]]: يَزَن مُوسَى مَحْمُود أَبُو الْعَرَب; [[Ruseifa]], [[31. siječnja]] [[1996.]]), [[jordan]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao stoper. Trenutno igra za [[FC Seoul]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], a ranije je izgrao za klubove u [[Jordan]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Irak]]u i [[Katar]]u. Za [[Fudbalska reprezentacija Jordana|reprezentaciju Jordana]] debitirao je [[2017.]] godine, a bio je dio reprezentacije na njihovom debitantskom nastupu na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]], onom [[2026.]] godine.

{{Sastav Jordan 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1996||Abu al-Arab, Jazan}}

[[Kategorija:Jordanski fudbaleri]]</text>
      <sha1>ltgrced1l2kefrrdj051oumfv7ejdew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnulfo Arias</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725614</id>
    <revision>
      <id>42705442</id>
      <parentid>42695728</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T13:54:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat i puč */</comment>
      <origin>42705442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22937" sha1="5bmp098mb0qrqwfy1a2mt0vd4r747qi" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; 

Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]] te potpukovnicima [[Omar Torrijos|Omarom Torrijosom Herrerom]] i Joséom H. Ramosom Bustamanteom, izvela je [[11. listopada]] [[1968.]] godine [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Torrijosovi ljudi izveli su napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Istovremeno, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>5bmp098mb0qrqwfy1a2mt0vd4r747qi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705443</id>
      <parentid>42705442</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T13:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat i puč */</comment>
      <origin>42705443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22949" sha1="ogluf99pk4ysx3yacx3l7vbtybnmrs8" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; 

Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]] te potpukovnicima [[Omar Torrijos|Omarom Torrijosom Herrerom]] i [[José Humberto Ramos|Joséom Humberto, Ramosom]], izvela [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Torrijosovi ljudi izveli su napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>ogluf99pk4ysx3yacx3l7vbtybnmrs8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705444</id>
      <parentid>42705443</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:21:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat i puč */</comment>
      <origin>42705444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22910" sha1="ok9vqgf8zgss1pmpafqmxmyzrrq4235" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; 

Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humberto, Ramosom]] i drugim časnicima, izvela [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Gardijci izveli su napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>ok9vqgf8zgss1pmpafqmxmyzrrq4235</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705445</id>
      <parentid>42705444</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:22:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat i puč */</comment>
      <origin>42705445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22910" sha1="p9t5lpim4yozie4uvgfhvw8g3g2b63f" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; 

Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humberto, Ramosom]] i drugim časnicima, izvela [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Gardijci su izveli napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>p9t5lpim4yozie4uvgfhvw8g3g2b63f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4725660</id>
    <revision>
      <id>42705561</id>
      <parentid>42696062</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T06:30:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42705561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="s8oop0mwi39cj57l9jqs9l4ym73pumm" xml:space="preserve">[[Negativni broj]]

[[Kocka]]</text>
      <sha1>s8oop0mwi39cj57l9jqs9l4ym73pumm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725752</id>
    <revision>
      <id>42705459</id>
      <parentid>42705091</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:05:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>ilustriranje</comment>
      <origin>42705459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7375" sha1="40if81pw6l9c8nst6727sgw7nhz49h3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio štrajk zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da Slobodan Milošević, tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je Milošević svrgnut s vlasti.

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Demokratska opozicija Srbije (DOS) podržala je štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
Na protestu 5. oktobra [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Slobodan Milošević je svrgnut]]. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>40if81pw6l9c8nst6727sgw7nhz49h3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705468</id>
      <parentid>42705459</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:22:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka */</comment>
      <origin>42705468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7667" sha1="g5jyzqc5gh05aj2hyg4nohw75feuwrf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio štrajk zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da Slobodan Milošević, tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je Milošević svrgnut s vlasti.

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Demokratska opozicija Srbije (DOS) podržala je štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Slobodan Milošević je svrgnut]]. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>g5jyzqc5gh05aj2hyg4nohw75feuwrf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705469</id>
      <parentid>42705468</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7728" sha1="i2faxmnpdn9outm1micsfa5qj1tbwee" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Demokratska opozicija Srbije (DOS) podržala je štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Slobodan Milošević je svrgnut]]. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>i2faxmnpdn9outm1micsfa5qj1tbwee</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705470</id>
      <parentid>42705469</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:27:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pozadina */</comment>
      <origin>42705470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7724" sha1="bz1g0n6ifkokfgdf5pt9vfgh3850bdy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Demokratska opozicija Srbije (DOS) podržala je štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Slobodan Milošević je svrgnut]]. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>bz1g0n6ifkokfgdf5pt9vfgh3850bdy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705471</id>
      <parentid>42705470</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:27:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pozadina */</comment>
      <origin>42705471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7690" sha1="r3svr9crvw8m7n4rzuqvp8ptjnib1ny" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Demokratska opozicija Srbije (DOS) podržala je štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Slobodan Milošević je svrgnut]]. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>r3svr9crvw8m7n4rzuqvp8ptjnib1ny</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705472</id>
      <parentid>42705471</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:28:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka */</comment>
      <origin>42705472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7661" sha1="p35870t9du2wjwg1gr6mv8rby4nh6mk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Demokratska opozicija Srbije (DOS) podržala je štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>p35870t9du2wjwg1gr6mv8rby4nh6mk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705473</id>
      <parentid>42705472</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:30:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Početak štrajka i podrška opozicije */</comment>
      <origin>42705473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7629" sha1="l5ljea94p94psxsn2h621udhgucduwa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana je okončan i protest rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>l5ljea94p94psxsn2h621udhgucduwa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705474</id>
      <parentid>42705473</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:38:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka */</comment>
      <origin>42705474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7629" sha1="55tn6ibd0p41rjeimywt8n8ox600tmg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana je okončan i štrajk rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše naloge za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>55tn6ibd0p41rjeimywt8n8ox600tmg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705475</id>
      <parentid>42705474</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nakon 5. oktobra 2000. */</comment>
      <origin>42705475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7628" sha1="o1s3173e0dbrw2fsds0ena4idx4aga1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra, policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana je okončan i štrajk rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>o1s3173e0dbrw2fsds0ena4idx4aga1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705476</id>
      <parentid>42705475</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:40:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) */</comment>
      <origin>42705476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7627" sha1="88y3v3rvydfgjbhg2yrm7l1fkboziwl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u Kolubaru je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana je okončan i štrajk rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>88y3v3rvydfgjbhg2yrm7l1fkboziwl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705477</id>
      <parentid>42705476</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:41:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) */</comment>
      <origin>42705477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7633" sha1="rdtmrb36baumchv080yln903ko6ln9l" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana je okončan i štrajk rudara u basenu Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>rdtmrb36baumchv080yln903ko6ln9l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705478</id>
      <parentid>42705477</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:42:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka */</comment>
      <origin>42705478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7631" sha1="hon6u8uz3hu2wx6t2fp0afwmd20bt6f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće: &quot;Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana štrajk rudara u basenu Kolubara je okončan.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>hon6u8uz3hu2wx6t2fp0afwmd20bt6f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705481</id>
      <parentid>42705478</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Početak štrajka i podrška opozicije */</comment>
      <origin>42705481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7717" sha1="tst9vs6pkmlhyhadzm1tzrujju0jvz5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće:&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{{Izdvojeni citat|Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.|premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]|intervju Vesni Mališić (2003)}}

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana štrajk rudara u basenu Kolubara je okončan.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>tst9vs6pkmlhyhadzm1tzrujju0jvz5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705482</id>
      <parentid>42705481</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Početak štrajka i podrška opozicije */</comment>
      <origin>42705482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7724" sha1="6mlf09z91e08jpzc858dtx34bg54xxn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. srpski premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće:&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{{Izdvojeni citat|Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.|premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]|intervju Vesni Mališić (2003)}}

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana štrajk rudara u basenu Kolubara je okončan.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''BBC News na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>6mlf09z91e08jpzc858dtx34bg54xxn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705485</id>
      <parentid>42705482</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nakon 5. oktobra 2000. */</comment>
      <origin>42705485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7728" sha1="58hwxod06vhb4qaf8wwchc3c792qzjt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. srpski premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće:&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{{Izdvojeni citat|Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.|premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]|intervju Vesni Mališić (2003)}}

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005.|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=06. 10. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana štrajk rudara u basenu Kolubara je okončan.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''-{BBC News}- na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>58hwxod06vhb4qaf8wwchc3c792qzjt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705539</id>
      <parentid>42705485</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T00:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) */</comment>
      <origin>42705539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7735" sha1="7lcw8a7p9dtlbx83pqwoewrcwkpvggk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. srpski premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće:&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{{Izdvojeni citat|Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.|premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]|intervju Vesni Mališić (2003)}}

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=6. oktobra 2020|archive-date=14. decembra 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana štrajk rudara u basenu Kolubara je okončan.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''-{BBC News}- na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>7lcw8a7p9dtlbx83pqwoewrcwkpvggk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:MRP 2026</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725760</id>
    <revision>
      <id>42705572</id>
      <parentid>42704845</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T09:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>navodnici nisu neophodni jer imamo odrednicu 'članak' ispred i podebljanje</comment>
      <origin>42705572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="857" sha1="0mfem3bko1fgzz3jrnb4pxao6vo1plw" xml:space="preserve">{{tmbox
| image     = [[Datoteka:Syndicalism red (no outline).svg|45px|alt=Crvena silueta sindikalista s podignutom pesnicom]]
| text      = Članak '''{{PAGENAME}}''' {{#switch:{{lc:{{{proširen|}}}}}|da|yes|true|1={{#if:{{{korisnica|}}}|dopunila|{{GENDER:{{{korisnik|}}}|dopunio|dopunila|dopunio/dopunila}}}}|#default={{#if:{{{korisnica|}}}|napisala|{{GENDER:{{{korisnik|}}}|napisao|napisala|napisao/napisala}}}}}} je {{#if:{{{korisnica|}}}|[[Korisnica:{{{korisnica}}}|{{{korisnica}}}]]|{{#if:{{{korisnik|}}}|[[Korisnik:{{{korisnik}}}|{{{korisnik}}}]]|&lt;b style=&quot;color: #d33;&quot;&gt;nepoznati korisnik / nepoznata korisnica&lt;/b&gt;}}}} tokom uređivačke akcije '''[[Wikipedija:Mjesec radničkog pokreta 2026.|Mjesec radničkog pokreta 2026.]]'''
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Mjesec radničkog pokreta 2026.]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>0mfem3bko1fgzz3jrnb4pxao6vo1plw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrosfera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725792</id>
    <redirect title="Mjehur zvjezdanog vjetra" />
    <revision>
      <id>42705434</id>
      <timestamp>2026-10-03T12:08:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]</comment>
      <origin>42705434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="9d3ns6bkmjl0q289mwkad4ud9gpudqm" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]</text>
      <sha1>9d3ns6bkmjl0q289mwkad4ud9gpudqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvjezdana atmosfera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725793</id>
    <revision>
      <id>42705436</id>
      <timestamp>2026-10-03T12:11:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Solar eclipse 1999 4.jpg|thumb|250px|right|Fotografija snimljena u [[francuska|Francuskoj]] tokom [[pomračenje Sunca 11. augusta 1999.|pomračenja Sunca 1999. godine]]]] '''Zvjezdana atmosfera''' je vanjsko područje [[zvijezda|zvijezde]], smješteno iznad [[zvjezdano jezgro|zvjezdanog jezgra]], [[radijativna zona|radijativne zone]] i [[konvektivna zona|konvektivne zone]].  == Pregled == Zvjezdana atmosfera je podijeljena na nekoliko regija različitih osobina: * Fo...</comment>
      <origin>42705436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7736" sha1="qgxjvgzeft4rncrydkegknf5qdepa79" xml:space="preserve">[[File:Solar eclipse 1999 4.jpg|thumb|250px|right|Fotografija snimljena u [[francuska|Francuskoj]] tokom [[pomračenje Sunca 11. augusta 1999.|pomračenja Sunca 1999. godine]]]]
'''Zvjezdana atmosfera''' je vanjsko područje [[zvijezda|zvijezde]], smješteno iznad [[zvjezdano jezgro|zvjezdanog jezgra]], [[radijativna zona|radijativne zone]] i [[konvektivna zona|konvektivne zone]].

== Pregled ==
Zvjezdana atmosfera je podijeljena na nekoliko regija različitih osobina:
* [[Fotosfera]], koja je najniži i najhladniji sloj atmosfere, obično je njen jedini vidljivi dio.&lt;ref name=&quot;BrightPS&quot;/&gt; [[Svjetlost]] koja napušta površinu zvijezde potiče iz tog područja i prolazi kroz više slojeve. [[sunce|Sunčeva]] fotosfera ima [[efektivna temperatura|temperaturu]] u rasponu od 5.770–5.780 K (5.500–5.510°C; 9.930–9.940°F).&lt;ref name=&quot;lowTemp&quot;&gt;{{cite book |last=Mariska|first=J. T. |title=The solar transition region |series=Cambridge Astrophysics Series  |url=https://cambridge.org/catalogue/catalogue.asp?isbn=9780521382618&amp;ss=toc |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-38261-8 |year=1992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;higherTemp&quot;/&gt; [[zvjezdana pjega|Zvjezdane pjege]], hladna područja poremećenog [[Magnetno polje|magnetskog polja]], nalaze se u fotosferi.&lt;ref name = &quot;higherTemp&quot;&gt;{{cite book |last=Lang|first=K. R. |title= Sun, earth, and sky |edition=2nd |date=September 2006  |publisher=Springer |isbn=978-0-387-30456-4  |page=81 |chapter=5.1 MAGNETIC FIELDS IN THE VISIBLE PHOTOSPHERE |quote=ovaj neprozirni sloj je fotosfera, nivo Sunca od kojeg dobijamo svjetlost i toplinu.}}&lt;/ref&gt;
* Iznad fotosfere nalazi se [[hromosfera]]. Ovaj dio atmosfere se prvo hladi, a zatim se počinje zagrijavati do otprilike 10 puta veće temperature od fotosfere.
* Iznad hromosfere nalazi se [[Tranziciona zona|prelazno područje]], gdje temperatura brzo raste preko udaljenosti od samo oko 100 km.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Mariska|first=J. T. |title=The solar transition region |isbn=978-0-521-38261-8 |page=60 |quote=100 km suggested by average models |year=1992|publisher=Cambridge University Press }}&lt;/ref&gt;
* Osim toga, mnoge zvijezde imaju molekularni sloj (MOLsfera) iznad fotosfere i odmah iza ili čak unutar hromosfere.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1086/504585 | title=Infrared Spectra and Visibilities as Probes of the Outer Atmospheres of Red Supergiant Stars | year=2006 | last1=Tsuji | first1=Takashi | journal=The Astrophysical Journal | volume=645 | issue=2 | pages=1448–1463 | s2cid=119426022 | doi-access=free | arxiv=astro-ph/0603705 }}&lt;/ref&gt; Molekularni sloj je dovoljno hladan da sadrži molekule umjesto plazme i može se sastojati od komponenti kao što su [[ugljen-monoksid]], vodena para, [[Silicijum monoksid|silicij monoksid]] i [[titanijev oksid]].
* Najudaljeniji dio zvjezdane atmosfere, ili gornja zvjezdana atmosfera, je [[Zvjezdana korona|korona]], rijetka [[Plazma (fizika)|plazma]] koja ima temperaturu iznad milion Kelvina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author= R.C. Altrock |date=  2004 |title= The Temperature of the Low Corona During Solar Cycles 21–23  |journal= Solar Physics   |volume= 224 |issue= 1–2 |page = 255  |doi= 10.1007/s11207-005-6502-4 |bibcode = 2004SoPh..224..255A |s2cid= 121468084 |url= https://zenodo.org/record/1232838 }}&lt;/ref&gt; Dok sve zvijezde [[glavni niz|glavnog niza]] imaju prelazne regije i korone, ne posjeduju ih sve [[zvjezdane evolucije|evoluirane zvijezde]]. Čini se da samo neke [[divovska zvijezda|divovske zvijezde]], a vrlo malo [[superdivovska zvijezda|superdivovskih]], posjeduju korone. [[Zvjezdana korona|Neriješen problem]] u [[astrofizika|astrofizici]] zvijezda je kako se korona može zagrijati na tako visoke temperature. Vjeruje se da odgovor leži u [[Magnetno polje|magnetnim poljima]], ali tačan mehanizam ostaje nerazjašnjen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/mysteries_l1/corona.html |title= The Sun's Corona – Introduction   |publisher= [[NASA]] |access-date= 2010-05-21 | quote = Now most scientists believe that the heating of the corona is linked to the interaction of the magnetic field lines.}}&lt;/ref&gt;
* [[Astrosfera]], koja je u slučaju Sunca [[heliosfera]],&lt;ref name=&quot;Sterken Baalmann Draine Godenko 2022 p. &quot;&gt;{{cite journal | last=Sterken | first=Veerle J. | last2=Baalmann | first2=Lennart R. | last3=Draine | first3=Bruce T. | last4=Godenko | first4=Egor | last5=Herbst | first5=Konstantin | last6=Hsu | first6=Hsiang-Wen | last7=Hunziker | first7=Silvan | last8=Izmodenov | first8=Vladislav | last9=Lallement | first9=Rosine | last10=Slavin | first10=Jonathan D. | title=Dust in and Around the Heliosphere and Astrospheres | journal=Space Science Reviews | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=218 | issue=8 | year=2022 | issn=0038-6308 | doi=10.1007/s11214-022-00939-7 | page=| doi-access=free | hdl=20.500.11850/585419 | hdl-access=free | pmc=9726803 }}&lt;/ref&gt; u širem smislu može se smatrati najudaljenijim dijelom zvjezdane atmosfere,&lt;ref name=&quot;NASA Science 2017 b915&quot;&gt;{{cite web | title=Sun: Facts | website=NASA Science | date=2017-11-14 | url=https://science.nasa.gov/sun/facts/ | access-date=2023-10-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NASA 2013 z570&quot;&gt;{{cite web | title=Components of the Heliosphere | website=NASA | date=2013-01-25 | url=https://www.nasa.gov/image-article/components-of-heliosphere/#:~:text=influence%20in%20space.-,The%20Heliosphere%20is%20the%20outer%20atmosphere%20of%20the%20Sun%20and,planets%20in%20our%20solar%20system. | access-date=2023-10-11}}&lt;/ref&gt; prije prelaska u [[Svemir (kosmologija)|međuzvjezdani prostor]] u području [[heliosfera|heliopauze]]. Astrosferu ne treba miješati sa [[sunčev sistem|Sunčevim sistemom]] i njegovim najudaljenijim područjem, [[oortov oblak|Oortovim oblakom]], koji se proteže mnogo dalje od astrosfere, dakle daleko u međuzvjezdani prostor.

Tokom potpunog [[Pomračenje Sunca|pomračenja Sunca]], fotosfera Sunca je [[Okultacija|zaklonjena]], otkrivajući ostale slojeve njegove atmosfere.&lt;ref name = &quot;BrightPS&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.sciencedaily.com/releases/1999/08/990805111308.htm |title= &quot;Beyond the Blue Horizon&quot; – A Total Solar Eclipse Chase | date=1999-08-05 |access-date= 2010-05-21 | quote = Običnim danima, korona je skrivena plavim nebom, budući da je oko milion puta bljeđa od sloja Sunca koji vidimo kako sija svaki dan, fotosfere.}}&lt;/ref&gt; Posmatrana tokom pomračenja, Sunčeva hromosfera se (nakratko) javlja kao tanki ružičasti [[Krivulja|luk]],&lt;ref&gt;{{Cite book|last1= Lewis |first1= J.S. |title= Physics and chemistry of the solar system | publisher = Elsevier Academic Press |edition= Second |date= 2004-02-23 |isbn= 978-0-12-446744-6 | quote = Dominantna boja je pod utjecajem [[Balmerova serija|Balmerovog zračenja]] atomskog vodika |page= 87 }}&lt;/ref&gt; a njegova korona se vidi kao čupava [[Halo (optika atmosfere)|aureola]]. Isti fenomen u [[Dvojne i višestruke zvijezde|pomračenim binarnim sistemima]] može učiniti vidljivom hromosferu divovskih zvijezda.&lt;ref&gt;{{Cite proceedings|last1= Griffin |first1= R.E. |editor1-first= W.I. |editor1-last= Hartkopft |editor2-first= E.F. |editor2-last= Guinan |title= Only Binary Stars Can Help Us Actually SEE a Stellar Chromosphere   |journal= Proceedings of the International Astronomical Union |volume= 2 |edition= 1  |date=  2007-08-27  |publisher= Cambridge University Press  |isbn=  978-0-521-86348-3 |doi= 10.1017/S1743921307006163 |page= 460  |s2cid= 123028350 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Cecilia Payne-Gaposchkin]], koja je prva predložila trenutno prihvaćeni sastav zvjezdanih atmosfera
* [[Cirkumstelarni omotač]]
* [[Heliosfera]]

== Bilješke ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Sunce]]
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]</text>
      <sha1>qgxjvgzeft4rncrydkegknf5qdepa79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Državni udar u Panami 1968.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725794</id>
    <revision>
      <id>42705447</id>
      <timestamp>2026-10-03T14:30:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vojni sukob | sukob    = Državni udar u Panami 1968. | dio      =  | slika       =  | opis_slike = | datum        = [[11. listopada]] [[1968.]] | mjesto       = {{flag|Panama}} | teritorija   =  | rezultat      = {{tree list}} * Uspjeh vojnog udara **{{nowrap|Svrgavanje predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]]}} **Uspostava Privremene vladine hunte **{{nowrap|Uspostava višegodišnje [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]}} {{tree list/end}} | strana1...</comment>
      <origin>42705447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8480" sha1="o2pa6lhv5kaj47vchnkfdspuygspk13" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob    = Državni udar u Panami 1968.
| dio      = 
| slika       = 
| opis_slike =
| datum        = [[11. listopada]] [[1968.]]
| mjesto       = {{flag|Panama}}
| teritorija   = 
| rezultat      = {{tree list}}
* Uspjeh vojnog udara
**{{nowrap|Svrgavanje predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]]}}
**Uspostava Privremene vladine hunte
**{{nowrap|Uspostava višegodišnje [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]}}
{{tree list/end}}
| strana1  = {{flag|Panama}}
| strana2  = [[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Nacionalna garda Paname|Nacionalna garda]]
| strana3  = 
| komandant1  = {{flagicon|PAN}} [[Arnulfo Arias]]
| komandant2  = {{ubl|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Boris Martínez]]|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[José Humberto Ramos]]|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Rubén Darío Paredes]]}}
| komandant3  = 
| snaga1   = Nepoznato
| snaga2   = Nepoznato
| snaga3   = 
| gubici1 = 
| gubici2 = 
| gubici3 =
| napomene       = 
}}
'''Državni udar u Panamu [[1968.]]''' godine ([[španjolski]]: ''Golpe de Estado en Panamá de 1968'') bio je [[državni udar|vojni puč]] u [[Panama|Panami]] koji se dogodio [[11. listopada]] [[1968.]] godine. Samo deset dana nakon što je [[Arnulfo Arias]] po treći put [[Opći izbori u Panami 1968.|izabran]] za [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]], [[Nacionalna garda Paname|Nacionalna garda]] reagirala je na njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad vojskom. Predvođeni majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humbertom Ramosom]], [[Rubén Darío Paredes|Rubénom Daríom Paredesom]] i drugim časnicima, gardijci su izveli vojni udar i svrgnuli Ariasa, koji je ubrzo napustio Panamu, nakon čega su formirali Privremenu vladinu huntu i preuzeli kontrolu nad državom, koja će ubrzo ući u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]. 

== Puč ==

Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika i pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humbertom Ramosom]], [[Rubén Darío Paredes|Rubénom Daríom Paredesom]] i drugim časnicima, izvela državni udar i svrgnula Ariasa s vlasti. Gardijci su izveli napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Garda je uspostavila &quot;Privremenu vladinu huntu&quot;, na čijem su čelu bili pukovnici [[José María Pinilla Fábrega]] i [[Bolívar Urrutia Parrilla]].&lt;ref name=&quot;panamaviejaescuela&quot;&gt;{{in lang|pt}} [http://panamaviejaescuela.com/golpe-estado-11-octubre-1968/ El golpe de estado del 11 de octubre de 1968] – Panamá Vieja Escuela&lt;/ref&gt; Sljedećeg jutra, dnevne novine ''[[El Mundo (Panama)|El Mundo]]'', jedine koje su izašle tog dana, objavile su da je vojna hunta preuzela vlast u državi, ali nisu otkrili imena članova hunte; istovremeno, naoružani gardijci opkolili su rezidenciju predsjednika Ariasa, koji je još ranije uspio pobjeći. Novine su također izvjestile o sporadičnim pucnjevima koji su se mogli čuti u predgrađima, dok je ravnatelj [[Bolnica Santo Tomás|Bolnice Santo Tomás]] izjavio da su muškarac i žena primljeni u bolnici s prostrijelnim ranama. Novine su upozorile i na to da su sva građanska prava suspendirana. 

Vojna diktatura nije prošla bez otpora. Tijekom [[1968.]] godine, studenti su u gradovima poduzimali gerilske aktivnosti zajedno s pobornicima predsjednika Ariasa, a dio seljaka u provincijama sukobljavao se s Gardom. Također, postojao je i otpor prema zatvaranjima novina, a protuvladini programi dijelili su se preko pamfleta i podzemnih kanala.&lt;ref name=&quot;panamaviejaescuela&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.panamaamerica.com.pa/provincias/el-golpe-de-estado-de-1968-fue-un-hecho-muy-doloroso|title=El golpe de Estado de 1968 fue un hecho muy doloroso|date=11 October 2014 |language=pt|publisher=Panamá América}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice i uspon Omara Torrijosa ==
{{main|Vojna diktatura u Panami}}
Potpukovnik [[Omar Torrijos]], tada visoko rangirani član Nacionalne garde, saznao je za puč dok je bio u [[Zona Panamskog kanala|Zoni Panamskog kanala]] te je, zajedno s još nekolicinom časnika i saveznika, među kojima je bio i poslovni čovjek [[Demetrio B. Lakas]], pokušao je obnoviti barem dio civilne vlasti te je čak želio postaviti Ariasovog potpredsjednika [[Raul Arango|Raula Aranga]] za predsjednika, s čime se Martínez nikako nije slagao.&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;&gt;{{cite book |title=In the Time of the Tyrants: Panama, 1968–1990. |last=Koster |first=R.M. |author2=Guillermo Sánchez |year=1990 |publisher=Norton |location=New York City |isbn=978-0-393-02696-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/intimeoftyrantsp00kost }}&lt;/ref&gt; Iako je Privremena vladina hunta formalno vodila državu, stvarni su čelnici iz sjene bili Martínez i Torrijos. Nedugo nakon puča, Torrijos je unaprijeđen u čin pukovnika te je postao zapovjednikom Nacionalne garde. 

Vojska je ubrzo zabranila svo političko djelovanje i suspendirala [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Također su preuzeli kontrolu nad novinama čiji je vlasnik bio Ariasov brat [[Harmodio Arias|Harmodio]], te su ucijenili vlasnike najstarijih panamskih novina, ''[[La Estrella de Panamá]]'', da postanu vlasino glasilo. Kada je otpor prema Martínezu postao dovoljno snažan, uključujući i negodovanje Sjedinjenih Država, Torrijos je [[23. veljače]] [[1969.]] izveo puč unutar puča te protjerao Martíneza i Ramosa iz zemlje; njih su dvojica pobjegli u [[Miami]].&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;/&gt; Torrijos će tada preuzeti svu kontrolu u državi kao diktator te će vladati sve do svoje pogiblje u avionskoj nesreći [[23. srpnja]] [[1981.]] godine.&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{es}} Jasón Pérez, Brittmarie, En Nuestra Propias voces; Panamá Protesta 1968–1989, Primera Edición, Editado por la Corporación La Prensa, Impreso LITHO, Editorial Chen S.A

== Vanjske veze ==
* {{es}} [https://web.archive.org/web/20080221192453/http://www.adital.com.br/site/noticia.asp?lang=ES&amp;cod=23432 Breve análisis de las causas del golpe militar en Panamá (1968)]
* {{es}} [https://web.archive.org/web/20081016071731/http://www.prd.com.pa/prd/web/Documentos%20de%20Interes%20Politico%20y%20Materiales%20de%20Estudio/36%20Aniversario%20del%2011%20de%20Octubre/ Artículo en la Página electrónica del PRD]

{{Authority control}}</text>
      <sha1>o2pa6lhv5kaj47vchnkfdspuygspk13</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705448</id>
      <parentid>42705447</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:30:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:1968.]]; +[[Kategorija:Historija Paname]]; +[[Kategorija:Pučevi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8570" sha1="4ebnnpvznbn6zk2cua5a3te7qfzxw59" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob    = Državni udar u Panami 1968.
| dio      = 
| slika       = 
| opis_slike =
| datum        = [[11. listopada]] [[1968.]]
| mjesto       = {{flag|Panama}}
| teritorija   = 
| rezultat      = {{tree list}}
* Uspjeh vojnog udara
**{{nowrap|Svrgavanje predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]]}}
**Uspostava Privremene vladine hunte
**{{nowrap|Uspostava višegodišnje [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]}}
{{tree list/end}}
| strana1  = {{flag|Panama}}
| strana2  = [[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Nacionalna garda Paname|Nacionalna garda]]
| strana3  = 
| komandant1  = {{flagicon|PAN}} [[Arnulfo Arias]]
| komandant2  = {{ubl|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Boris Martínez]]|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[José Humberto Ramos]]|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Rubén Darío Paredes]]}}
| komandant3  = 
| snaga1   = Nepoznato
| snaga2   = Nepoznato
| snaga3   = 
| gubici1 = 
| gubici2 = 
| gubici3 =
| napomene       = 
}}
'''Državni udar u Panamu [[1968.]]''' godine ([[španjolski]]: ''Golpe de Estado en Panamá de 1968'') bio je [[državni udar|vojni puč]] u [[Panama|Panami]] koji se dogodio [[11. listopada]] [[1968.]] godine. Samo deset dana nakon što je [[Arnulfo Arias]] po treći put [[Opći izbori u Panami 1968.|izabran]] za [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]], [[Nacionalna garda Paname|Nacionalna garda]] reagirala je na njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad vojskom. Predvođeni majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humbertom Ramosom]], [[Rubén Darío Paredes|Rubénom Daríom Paredesom]] i drugim časnicima, gardijci su izveli vojni udar i svrgnuli Ariasa, koji je ubrzo napustio Panamu, nakon čega su formirali Privremenu vladinu huntu i preuzeli kontrolu nad državom, koja će ubrzo ući u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]. 

== Puč ==

Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika i pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humbertom Ramosom]], [[Rubén Darío Paredes|Rubénom Daríom Paredesom]] i drugim časnicima, izvela državni udar i svrgnula Ariasa s vlasti. Gardijci su izveli napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Garda je uspostavila &quot;Privremenu vladinu huntu&quot;, na čijem su čelu bili pukovnici [[José María Pinilla Fábrega]] i [[Bolívar Urrutia Parrilla]].&lt;ref name=&quot;panamaviejaescuela&quot;&gt;{{in lang|pt}} [http://panamaviejaescuela.com/golpe-estado-11-octubre-1968/ El golpe de estado del 11 de octubre de 1968] – Panamá Vieja Escuela&lt;/ref&gt; Sljedećeg jutra, dnevne novine ''[[El Mundo (Panama)|El Mundo]]'', jedine koje su izašle tog dana, objavile su da je vojna hunta preuzela vlast u državi, ali nisu otkrili imena članova hunte; istovremeno, naoružani gardijci opkolili su rezidenciju predsjednika Ariasa, koji je još ranije uspio pobjeći. Novine su također izvjestile o sporadičnim pucnjevima koji su se mogli čuti u predgrađima, dok je ravnatelj [[Bolnica Santo Tomás|Bolnice Santo Tomás]] izjavio da su muškarac i žena primljeni u bolnici s prostrijelnim ranama. Novine su upozorile i na to da su sva građanska prava suspendirana. 

Vojna diktatura nije prošla bez otpora. Tijekom [[1968.]] godine, studenti su u gradovima poduzimali gerilske aktivnosti zajedno s pobornicima predsjednika Ariasa, a dio seljaka u provincijama sukobljavao se s Gardom. Također, postojao je i otpor prema zatvaranjima novina, a protuvladini programi dijelili su se preko pamfleta i podzemnih kanala.&lt;ref name=&quot;panamaviejaescuela&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.panamaamerica.com.pa/provincias/el-golpe-de-estado-de-1968-fue-un-hecho-muy-doloroso|title=El golpe de Estado de 1968 fue un hecho muy doloroso|date=11 October 2014 |language=pt|publisher=Panamá América}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice i uspon Omara Torrijosa ==
{{main|Vojna diktatura u Panami}}
Potpukovnik [[Omar Torrijos]], tada visoko rangirani član Nacionalne garde, saznao je za puč dok je bio u [[Zona Panamskog kanala|Zoni Panamskog kanala]] te je, zajedno s još nekolicinom časnika i saveznika, među kojima je bio i poslovni čovjek [[Demetrio B. Lakas]], pokušao je obnoviti barem dio civilne vlasti te je čak želio postaviti Ariasovog potpredsjednika [[Raul Arango|Raula Aranga]] za predsjednika, s čime se Martínez nikako nije slagao.&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;&gt;{{cite book |title=In the Time of the Tyrants: Panama, 1968–1990. |last=Koster |first=R.M. |author2=Guillermo Sánchez |year=1990 |publisher=Norton |location=New York City |isbn=978-0-393-02696-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/intimeoftyrantsp00kost }}&lt;/ref&gt; Iako je Privremena vladina hunta formalno vodila državu, stvarni su čelnici iz sjene bili Martínez i Torrijos. Nedugo nakon puča, Torrijos je unaprijeđen u čin pukovnika te je postao zapovjednikom Nacionalne garde. 

Vojska je ubrzo zabranila svo političko djelovanje i suspendirala [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Također su preuzeli kontrolu nad novinama čiji je vlasnik bio Ariasov brat [[Harmodio Arias|Harmodio]], te su ucijenili vlasnike najstarijih panamskih novina, ''[[La Estrella de Panamá]]'', da postanu vlasino glasilo. Kada je otpor prema Martínezu postao dovoljno snažan, uključujući i negodovanje Sjedinjenih Država, Torrijos je [[23. veljače]] [[1969.]] izveo puč unutar puča te protjerao Martíneza i Ramosa iz zemlje; njih su dvojica pobjegli u [[Miami]].&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;/&gt; Torrijos će tada preuzeti svu kontrolu u državi kao diktator te će vladati sve do svoje pogiblje u avionskoj nesreći [[23. srpnja]] [[1981.]] godine.&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{es}} Jasón Pérez, Brittmarie, En Nuestra Propias voces; Panamá Protesta 1968–1989, Primera Edición, Editado por la Corporación La Prensa, Impreso LITHO, Editorial Chen S.A

== Vanjske veze ==
* {{es}} [https://web.archive.org/web/20080221192453/http://www.adital.com.br/site/noticia.asp?lang=ES&amp;cod=23432 Breve análisis de las causas del golpe militar en Panamá (1968)]
* {{es}} [https://web.archive.org/web/20081016071731/http://www.prd.com.pa/prd/web/Documentos%20de%20Interes%20Politico%20y%20Materiales%20de%20Estudio/36%20Aniversario%20del%2011%20de%20Octubre/ Artículo en la Página electrónica del PRD]

{{Authority control}}

[[Kategorija:1968.]]
[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Pučevi|Panama 1968.]]</text>
      <sha1>4ebnnpvznbn6zk2cua5a3te7qfzxw59</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705467</id>
      <parentid>42705448</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T15:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Puč */</comment>
      <origin>42705467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8562" sha1="cqfp31pkrs90ypam4cyyrxh84tektwj" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob    = Državni udar u Panami 1968.
| dio      = 
| slika       = 
| opis_slike =
| datum        = [[11. listopada]] [[1968.]]
| mjesto       = {{flag|Panama}}
| teritorija   = 
| rezultat      = {{tree list}}
* Uspjeh vojnog udara
**{{nowrap|Svrgavanje predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]]}}
**Uspostava Privremene vladine hunte
**{{nowrap|Uspostava višegodišnje [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]}}
{{tree list/end}}
| strana1  = {{flag|Panama}}
| strana2  = [[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Nacionalna garda Paname|Nacionalna garda]]
| strana3  = 
| komandant1  = {{flagicon|PAN}} [[Arnulfo Arias]]
| komandant2  = {{ubl|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Boris Martínez]]|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[José Humberto Ramos]]|[[File:Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg|16px]] [[Rubén Darío Paredes]]}}
| komandant3  = 
| snaga1   = Nepoznato
| snaga2   = Nepoznato
| snaga3   = 
| gubici1 = 
| gubici2 = 
| gubici3 =
| napomene       = 
}}
'''Državni udar u Panamu [[1968.]]''' godine ([[španjolski]]: ''Golpe de Estado en Panamá de 1968'') bio je [[državni udar|vojni puč]] u [[Panama|Panami]] koji se dogodio [[11. listopada]] [[1968.]] godine. Samo deset dana nakon što je [[Arnulfo Arias]] po treći put [[Opći izbori u Panami 1968.|izabran]] za [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]], [[Nacionalna garda Paname|Nacionalna garda]] reagirala je na njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad vojskom. Predvođeni majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humbertom Ramosom]], [[Rubén Darío Paredes|Rubénom Daríom Paredesom]] i drugim časnicima, gardijci su izveli vojni udar i svrgnuli Ariasa, koji je ubrzo napustio Panamu, nakon čega su formirali Privremenu vladinu huntu i preuzeli kontrolu nad državom, koja će ubrzo ući u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]]. 

== Puč ==

Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika i pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humbertom Ramosom]], [[Rubén Darío Paredes|Rubénom Daríom Paredesom]] i drugim časnicima, izvela državni udar i svrgnula Ariasa s vlasti. Gardijci su izveli napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Garda je uspostavila &quot;Privremenu vladinu huntu&quot;, na čijem su čelu bili pukovnici [[José María Pinilla Fábrega]] i [[Bolívar Urrutia Parrilla]].&lt;ref name=&quot;panamaviejaescuela&quot;&gt;{{pt}} [http://panamaviejaescuela.com/golpe-estado-11-octubre-1968/ El golpe de estado del 11 de octubre de 1968] – Panamá Vieja Escuela&lt;/ref&gt; Sljedećeg jutra, dnevne novine ''[[El Mundo (Panama)|El Mundo]]'', jedine koje su izašle tog dana, objavile su da je vojna hunta preuzela vlast u državi, ali nisu otkrili imena članova hunte; istovremeno, naoružani gardijci opkolili su rezidenciju predsjednika Ariasa, koji je još ranije uspio pobjeći. Novine su također izvjestile o sporadičnim pucnjevima koji su se mogli čuti u predgrađima, dok je ravnatelj [[Bolnica Santo Tomás|Bolnice Santo Tomás]] izjavio da su muškarac i žena primljeni u bolnici s prostrijelnim ranama. Novine su upozorile i na to da su sva građanska prava suspendirana. 

Vojna diktatura nije prošla bez otpora. Tijekom [[1968.]] godine, studenti su u gradovima poduzimali gerilske aktivnosti zajedno s pobornicima predsjednika Ariasa, a dio seljaka u provincijama sukobljavao se s Gardom. Također, postojao je i otpor prema zatvaranjima novina, a protuvladini programi dijelili su se preko pamfleta i podzemnih kanala.&lt;ref name=&quot;panamaviejaescuela&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.panamaamerica.com.pa/provincias/el-golpe-de-estado-de-1968-fue-un-hecho-muy-doloroso|title=El golpe de Estado de 1968 fue un hecho muy doloroso|date=11 October 2014 |language=pt|publisher=Panamá América}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice i uspon Omara Torrijosa ==
{{main|Vojna diktatura u Panami}}
Potpukovnik [[Omar Torrijos]], tada visoko rangirani član Nacionalne garde, saznao je za puč dok je bio u [[Zona Panamskog kanala|Zoni Panamskog kanala]] te je, zajedno s još nekolicinom časnika i saveznika, među kojima je bio i poslovni čovjek [[Demetrio B. Lakas]], pokušao je obnoviti barem dio civilne vlasti te je čak želio postaviti Ariasovog potpredsjednika [[Raul Arango|Raula Aranga]] za predsjednika, s čime se Martínez nikako nije slagao.&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;&gt;{{cite book |title=In the Time of the Tyrants: Panama, 1968–1990. |last=Koster |first=R.M. |author2=Guillermo Sánchez |year=1990 |publisher=Norton |location=New York City |isbn=978-0-393-02696-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/intimeoftyrantsp00kost }}&lt;/ref&gt; Iako je Privremena vladina hunta formalno vodila državu, stvarni su čelnici iz sjene bili Martínez i Torrijos. Nedugo nakon puča, Torrijos je unaprijeđen u čin pukovnika te je postao zapovjednikom Nacionalne garde. 

Vojska je ubrzo zabranila svo političko djelovanje i suspendirala [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Također su preuzeli kontrolu nad novinama čiji je vlasnik bio Ariasov brat [[Harmodio Arias|Harmodio]], te su ucijenili vlasnike najstarijih panamskih novina, ''[[La Estrella de Panamá]]'', da postanu vlasino glasilo. Kada je otpor prema Martínezu postao dovoljno snažan, uključujući i negodovanje Sjedinjenih Država, Torrijos je [[23. veljače]] [[1969.]] izveo puč unutar puča te protjerao Martíneza i Ramosa iz zemlje; njih su dvojica pobjegli u [[Miami]].&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;/&gt; Torrijos će tada preuzeti svu kontrolu u državi kao diktator te će vladati sve do svoje pogiblje u avionskoj nesreći [[23. srpnja]] [[1981.]] godine.&lt;ref name=&quot;Tyrants&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{es}} Jasón Pérez, Brittmarie, En Nuestra Propias voces; Panamá Protesta 1968–1989, Primera Edición, Editado por la Corporación La Prensa, Impreso LITHO, Editorial Chen S.A

== Vanjske veze ==
* {{es}} [https://web.archive.org/web/20080221192453/http://www.adital.com.br/site/noticia.asp?lang=ES&amp;cod=23432 Breve análisis de las causas del golpe militar en Panamá (1968)]
* {{es}} [https://web.archive.org/web/20081016071731/http://www.prd.com.pa/prd/web/Documentos%20de%20Interes%20Politico%20y%20Materiales%20de%20Estudio/36%20Aniversario%20del%2011%20de%20Octubre/ Artículo en la Página electrónica del PRD]

{{Authority control}}

[[Kategorija:1968.]]
[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Pučevi|Panama 1968.]]</text>
      <sha1>cqfp31pkrs90ypam4cyyrxh84tektwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arapski kohl</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725795</id>
    <redirect title="Kajal (kozmetika)" />
    <revision>
      <id>42705452</id>
      <timestamp>2026-10-03T14:38:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Arapski kohl |slika = My Eye makeup showing in this image.jpg |godina = 2025. |regija = Azija, Afrika |id = 02261 |ugroženost =  |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 |država =  {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Libija}}, {{flag|Oman}}, {{flag|Palestina}}, {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Sirija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}}, }} '''Arapski kohl''' je naziv [[Kozmetika|kozmetičkog]] sred...</comment>
      <origin>42705452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4767" sha1="5j32r00cp8a8cghchyzpy05aef0v1uo" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Arapski kohl
|slika = My Eye makeup showing in this image.jpg
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država =  {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Libija}}, {{flag|Oman}}, {{flag|Palestina}}, {{flag|Saudijska Arabija}}, {{flag|Sirija}}, {{flag|Tunis}}, {{flag|UAE}},
}}
'''Arapski kohl''' je naziv [[Kozmetika|kozmetičkog]] sredstva i tradicionalnog običaja na dijelovima [[Afrika|Afrike]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Azija|Azije]]. To je fini crni prah koji se koristi kao tuš za oči kod ljudi svih spolova, služeći ne samo kao kozmetika već i kao zaštita od vjetra, pijeska i [[Sunce|sunčeve]] svjetlosti.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/kohl Britannica: Kozmetika kohl - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Musicians and dancers on fresco at Tomb of Nebamun.jpg|mini|lijevo|Drevne egipatske žene s kohlom, prema muralu na grobnici u Tebi (1420–1375 BCE)]]
Smatra se pretečom modernih tuševa za oči. Tradicionalno se koristio među [[Historija drevnog Egipta|Egipćanima]] svih društvenih slojeva još od doba Naqade III (oko 3100. p.n.e.), izvorno kao zaštita od očnih bolesti i zaštita od jakih sunčevih zraka.&lt;ref name=&quot;egipat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.discovermagazine.com/ophthalmology-of-the-pharaohs-antimicrobial-kohl-eyeliner-in-ancient-egypt-5498 |title= Oftalmologija faraona: Antimikrobni Kohl tuš za oči u drevnom Egiptu |work= DISCOVER - www.discovermagazine.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

Veliki kozmetički brendovi: [[Dior]], [[Annabelle]] i [[Sephor]] nude proizvode poput kohl olovaka za [[Oko|oči]].

Prilikom izrade koriste se razne komponente: [[galen]]a, metalni element [[antimon]] i mineral [[malahit]]. Može sadržavati i: olovni karbonat, smeđi oker, crni bakreni oksid, spojeve na bazi [[silicij]]a i [[mangan]]a te organske tvari uključujući biljne ekstrakte. Iz straha od trovanja [[olovo]]m uvoz galena kohla u [[SAD|Sjedinjene Države]] je zabranjen.&lt;ref name=&quot;eUSA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.allure.com/story/kohl-eyeliner-history-ban |title= Kao pakistansko-američka tinejdžerica, pronašla sam utjehu i samopouzdanje u Kohl tušu za oči |work= allure - www.allure.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

== Nematerijalna kulturna baština ==
Arapski kohl je sastavni je dio svakodnevnog života, posebnih prilika i vjerskih rituala [[Beduini|beduinskih]] i [[Nomadi|nomadskih]] plemena, kao i [[Ruralno područje|ruralnih]], [[Močvara|močvarnih]] i [[Ribarstvo|ribarskih]] zajednica. Priprema za izradu varira ovisno o lokalnom okruženju i načinu života. Izrađuje se kod kuće ili na okupljanjima, i uglavnom ga spravljaju žene, koje prenose povezano znanje i vještine svojim kćerima i unukama. Običaj se prenosi i putem usmenih tradicija, zajedničkih događanja, škola i kulturnih institucija.  

Osim što je simbol zajedničkog identiteta i ključni dio svakodnevnih rutina ljepote, kohl se koristi i kao tjelesni i duhovni lijek za iscjeljenje. Oči obrubljene Kohlom također služe kao snažan oblik ženskog izražavanja, osobito u društvima gdje su vidljive samo oči zbog pokrivača za lice.

Obično se čuva u ukrasnim spremnicima zvanim &quot;makhala&quot;, koji se često prenose kao porodične uspomene. 

Arapski kohl upisan je u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261 UNESCO: Arapski kohl - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;UAE&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA |title= Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Kohl (cosmetics)}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Siriji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Libiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Omanu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Palestini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Tunisu]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u UAE]]</text>
      <sha1>5j32r00cp8a8cghchyzpy05aef0v1uo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705457</id>
      <parentid>42705452</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T14:54:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kajal (kozmetika)]]</comment>
      <origin>42705457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="htt6wd7sf9mck5o3szwr0kacvn20mxs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kajal (kozmetika)]]</text>
      <sha1>htt6wd7sf9mck5o3szwr0kacvn20mxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Libiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725796</id>
    <revision>
      <id>42705456</id>
      <timestamp>2026-10-03T14:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština po državama|Libija]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi|libija]] [[Kategorija:Libija]]</comment>
      <origin>42705456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="151" sha1="mumpt6i37je9tuq047kvr1qh4ic8wb8" xml:space="preserve">[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština po državama|Libija]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi|libija]]
[[Kategorija:Libija]]</text>
      <sha1>mumpt6i37je9tuq047kvr1qh4ic8wb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Pyrénées-Atlantiques</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725797</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705464</id>
      <timestamp>2026-10-03T15:19:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Auriac, Pyrénées-Atlantiques]] na [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42705464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Auriac, Pyrénées-Atlantiques</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725798</id>
    <redirect title="Razgovor:Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705466</id>
      <timestamp>2026-10-03T15:19:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Auriac, Pyrénées-Atlantiques]] na [[Razgovor:Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="3i9xmbkma2908gfadvp7urzz6gmnhb4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>3i9xmbkma2908gfadvp7urzz6gmnhb4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojna diktatura u Panami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725800</id>
    <revision>
      <id>42705490</id>
      <timestamp>2026-10-03T16:39:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime                = Republika Panama |izvorno_ime        = República de Panamá |genitiv            = Paname |kontinent          = Centralna Amerika |regija             =  |država             = Panama |status             =   |era                = [[Hladni rat]] |godina_start       = 1968. |godina_kraj        = 1989. |datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}} |datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]] |događaj_start...</comment>
      <origin>42705490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8340" sha1="idff9qm03a9edhubjfj5dl6hq0qiih7" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo neštp više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}</text>
      <sha1>idff9qm03a9edhubjfj5dl6hq0qiih7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705491</id>
      <parentid>42705490</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:40:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Historija Paname|Historija Paname]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8373" sha1="pllvpch1vuhw8ijjq3qh8tfp2cnojkk" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo neštp više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]</text>
      <sha1>pllvpch1vuhw8ijjq3qh8tfp2cnojkk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705492</id>
      <parentid>42705491</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:40:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gospodarstvo */</comment>
      <origin>42705492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8373" sha1="3i2bq83hupchxo8k4e8krt2j4do718l" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]</text>
      <sha1>3i2bq83hupchxo8k4e8krt2j4do718l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705494</id>
      <parentid>42705492</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:41:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Hladni rat|Hladni rat]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8399" sha1="dwe7ohr6f2fxb12milli73dreefgwn9" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>dwe7ohr6f2fxb12milli73dreefgwn9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705495</id>
      <parentid>42705494</parentid>
      <timestamp>2026-10-03T16:42:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>42705495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8414" sha1="0gr3icayhgill7kw13q1da8xhuehuz0" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>0gr3icayhgill7kw13q1da8xhuehuz0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705586</id>
      <parentid>42705495</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:49:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42705586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10822" sha1="dz6jktv9ow8my5gjwdbfhxfzfkuz0zw" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=:0/&gt;

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>dz6jktv9ow8my5gjwdbfhxfzfkuz0zw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705587</id>
      <parentid>42705586</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:49:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>42705587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11034" sha1="siddredfszb5snackdx9a1u0cb8jvdg" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=:0/&gt;

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>siddredfszb5snackdx9a1u0cb8jvdg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705588</id>
      <parentid>42705587</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T11:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42705588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11160" sha1="ci3svtqf12cfvvmvl9gjjcd4qq75lyw" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>ci3svtqf12cfvvmvl9gjjcd4qq75lyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Република Чешка</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725801</id>
    <redirect title="Češka" />
    <revision>
      <id>42705497</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:13:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Češka]]</comment>
      <origin>42705497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka]]</text>
      <sha1>k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чешка република</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725802</id>
    <redirect title="Češka" />
    <revision>
      <id>42705498</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:14:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Češka]]</comment>
      <origin>42705498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka]]</text>
      <sha1>k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чехија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725803</id>
    <redirect title="Češka" />
    <revision>
      <id>42705499</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:14:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Češka]]</comment>
      <origin>42705499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka]]</text>
      <sha1>k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čehija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725804</id>
    <redirect title="Češka" />
    <revision>
      <id>42705500</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:15:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Češka]]</comment>
      <origin>42705500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka]]</text>
      <sha1>k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Česká republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725805</id>
    <redirect title="Češka" />
    <revision>
      <id>42705502</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:19:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Češka]]</comment>
      <origin>42705502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka]]</text>
      <sha1>k7i3vpy3uhdctai7udy219lhi2joisg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slovačka republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725806</id>
    <redirect title="Slovačka" />
    <revision>
      <id>42705507</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:24:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Slovačka]]</comment>
      <origin>42705507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="gca5dnrr2kostlw8xtwzwglb6kjdyz8" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Slovačka]]</text>
      <sha1>gca5dnrr2kostlw8xtwzwglb6kjdyz8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Словачка Република</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725807</id>
    <redirect title="Slovačka" />
    <revision>
      <id>42705508</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:25:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Slovačka]]</comment>
      <origin>42705508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Slovačka]]</text>
      <sha1>8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Република Словачка</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725808</id>
    <redirect title="Slovačka" />
    <revision>
      <id>42705509</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:26:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Slovačka]]</comment>
      <origin>42705509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Slovačka]]</text>
      <sha1>8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Словакија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725809</id>
    <redirect title="Slovačka" />
    <revision>
      <id>42705511</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:27:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Slovačka]]</comment>
      <origin>42705511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Slovačka]]</text>
      <sha1>8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slovakija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725810</id>
    <redirect title="Slovačka" />
    <revision>
      <id>42705512</id>
      <timestamp>2026-10-03T17:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MilanKovacevic</username>
        <id>51622</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Slovačka]]</comment>
      <origin>42705512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Slovačka]]</text>
      <sha1>8s41grb1y426sasqm9tlidm8mngg9wp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Santiago, Panama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725811</id>
    <redirect title="Santiago de Veraguas" />
    <revision>
      <id>42705553</id>
      <timestamp>2026-10-04T02:34:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Santiago de Veraguas]]</comment>
      <origin>42705553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="t9ychohca67n4jinudhyuvn98funjr3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Santiago de Veraguas]]</text>
      <sha1>t9ychohca67n4jinudhyuvn98funjr3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk rudara u Trepči 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725812</id>
    <revision>
      <id>42705576</id>
      <timestamp>2026-10-04T10:40:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uvezeno sa stranice [[:sr:Штрајк_албанских_рудара_у_Трепчи_1989.]] pomoću skripte [[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik.js]]; pogledajte historiju spomenute stranice za pripisivanje.</comment>
      <origin>42705576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9694" sha1="1chymynyzr3y8qijbubnlw0j54oxs9t" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije iz 1974.|Ustav]] [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], [[Ali Šukrija|Alija Šukrije]] i [[Husamedin Azemi|Husamedina Azemija]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci u Srbiji|Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Nemiri na Kosovu 1981.|nemira na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je [[Skupština SR Srbije|Skupština Srbije]] pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara [[Branislav Vukašinović|Branislava Vukašinovića]], koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsedništvo SFRJ|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, [[Rahman Morina]], [[Ali Šukrija]] i [[Husamedin Azemi]], čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i [[Društvo slovenačkih književnika]] održali su masovni miting u [[Cankarjev dom|Cankjevom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga [[Jožef Školč]], predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, [[Skupština SAP Kosova|Skupština Kosova]] je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
{{početak literature}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}
{{kraj literature}}

{{podnožje|Istorija|Srbija|SFRJ}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]</text>
      <sha1>1chymynyzr3y8qijbubnlw0j54oxs9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vunderkind</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725813</id>
    <redirect title="Čudo od djeteta" />
    <revision>
      <id>42705581</id>
      <timestamp>2026-10-04T11:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Vipz premješta stranicu [[Vunderkind]] na [[Čudo od djeteta]] preko preusmjerenja: [[WP:PREPOZNATLJIVOST|Prepoznatljivije]]</comment>
      <origin>42705581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="jcar405dki6vfrwqivog4ptee9goasy" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čudo od djeteta]]</text>
      <sha1>jcar405dki6vfrwqivog4ptee9goasy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725815</id>
    <redirect title="Lovac (razvrstavanje)" />
    <revision>
      <id>42705590</id>
      <timestamp>2026-10-04T11:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Lovac]] na [[Lovac (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42705590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="7yizlneu8svb06efsk6rfg2oavchjcn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lovac (razvrstavanje)]]</text>
      <sha1>7yizlneu8svb06efsk6rfg2oavchjcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lovac</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725816</id>
    <redirect title="Razgovor:Lovac (razvrstavanje)" />
    <revision>
      <id>42705592</id>
      <timestamp>2026-10-04T11:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Lovac]] na [[Razgovor:Lovac (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42705592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="o696zel9bwi1cvprucfqagcy7u08h1a" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Lovac (razvrstavanje)]]</text>
      <sha1>o696zel9bwi1cvprucfqagcy7u08h1a</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>