Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.22</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42705603</id>
      <parentid>42696960</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:40:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42705603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2657" sha1="j1hvtp7h679zqmxtidiq7qxqw7sh11l" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka =Young-Dolly-Parton.jpg
| opis = Dolly Parton (1977.)
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[27. septembra]] – Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] podnio je ostavku kako bi na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima nastupio kao kandidat [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za premijera. Ostavka je uslijedila nakon gotovo dvije godine protesta protiv korupcije. Predsjednica Narodne skupštine [[Ana Brnabić]] preuzela je predsjedničke dužnosti narednog dana.
* [[16. septembra]] – Bivši lider Kosova [[Hashim Thaçi]] osuđen je na dvadeset pet godina zatvora zbog [[Ratni_zločini_u_Ratu_na_Kosovu#OVK_ratni_zločini|ratnih zločina]] počinjenih tokom njegovog predvođenja [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]].
* [[13. septembra]] – Stotine ljudi uhapšene su u [[Turska|Turskoj]] tokom [[Racija|racije]] usmjerene protiv [[LGBTQ]] zajednice i protesta koji su uslijedili.
* [[27. augusta]] – Umro je [[Ratko Mladić]], oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i ratnih zločina počinjenih tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].
* [[25. augusta]] – Umrla je [[Dolly Parton]] (''na slici''), američka [[country]] pjevačica i kantautorica. Za života je bila poznata kao &quot;Kraljica country muzike&quot;, a osim glazbom istaknula se i dobrotvornim radom.
* [[31. jula]]&amp;nbsp;– Oko 60.000 migranata prešlo je [[Marokansko-španska granica|marokansko-špansku granicu]] kod [[Ceuta|Ceute]], pri čemu su poginule najmanje 83 osobe.
* [[21. jula]]&amp;nbsp;– Supredsjednik [[Nikaragva|Nikaragve]] [[Daniel Ortega]] najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.

&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] &lt;!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--&gt; | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rat u Gazi|Izraelsko-palestinski rat]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki: --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Biljana Plavšić]] | [[Andrea Zlatar Violić]] | [[Ivan Gudelj]] | [[Raif Dizdarević]] | [[Slobodan Šnajder]] | [[Ratko Mladić]] | [[Peter Cullen]] | [[Dolly Parton]] }}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>j1hvtp7h679zqmxtidiq7qxqw7sh11l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705604</id>
      <parentid>42705603</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:41:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42705604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2338" sha1="4knpbx4676m2mlmjcx5jhkq0t3et0xi" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka =Young-Dolly-Parton.jpg
| opis = Dolly Parton (1977.)
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[27. septembra]] – Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] podnio je ostavku kako bi na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima nastupio kao kandidat [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za premijera. Ostavka je uslijedila nakon gotovo dvije godine protesta protiv korupcije. Predsjednica Narodne skupštine [[Ana Brnabić]] preuzela je predsjedničke dužnosti narednog dana.
* [[16. septembra]] – Bivši lider Kosova [[Hashim Thaçi]] osuđen je na dvadeset pet godina zatvora zbog [[Ratni_zločini_u_Ratu_na_Kosovu#OVK_ratni_zločini|ratnih zločina]] počinjenih tokom njegovog predvođenja [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]].
* [[13. septembra]] – Stotine ljudi uhapšene su u [[Turska|Turskoj]] tokom [[Racija|racije]] usmjerene protiv [[LGBTQ]] zajednice i protesta koji su uslijedili.
* [[27. augusta]] – Umro je [[Ratko Mladić]], oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i ratnih zločina počinjenih tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].
* [[25. augusta]] – Umrla je [[Dolly Parton]] (''na slici''), američka [[country]] pjevačica i kantautorica. Za života je bila poznata kao &quot;Kraljica country muzike&quot;, a osim glazbom istaknula se i dobrotvornim radom.

&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] &lt;!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--&gt; | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rat u Gazi|Izraelsko-palestinski rat]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki: --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Biljana Plavšić]] | [[Andrea Zlatar Violić]] | [[Ivan Gudelj]] | [[Raif Dizdarević]] | [[Slobodan Šnajder]] | [[Ratko Mladić]] | [[Peter Cullen]] | [[Dolly Parton]] }}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>4knpbx4676m2mlmjcx5jhkq0t3et0xi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3361</id>
    <revision>
      <id>42705675</id>
      <parentid>42697041</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Februar/Veljača */</comment>
      <origin>42705675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89071" sha1="5jh58pkn48yyuln5gja94mfrn1fdb64" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1989}}
__NOTOC__
Godina '''1989''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar).

Dovršetak &quot;[[Antibirokratska revolucija|Antibirokratske revolucije]]&quot;. U istočnoj Evropi [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]] nagoveštavaju kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1989''': &lt;br /&gt; [[1989#Januar/Siječanj|&lt;1&gt;]] • [[1989#Februar/Veljača|&lt;2&gt;]] • [[1989#Mart/Ožujak|&lt;3&gt;]] • [[1989#April/Travanj|&lt;4&gt;]] • [[1989#Maj/Svibanj|&lt;5&gt;]] • [[1989#Jun/Juni/Lipanj|&lt;6&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Jul/Juli/Srpanj|&lt;7&gt;]] • [[1989#Avgust/August/Kolovoz|&lt;8&gt;]] • [[1989#Septembar/Rujan|&lt;9&gt;]] • [[1989#Oktobar/Listopad|&lt;10&gt;]] • [[1989#Novembar/Studeni|&lt;11&gt;]] • [[1989#Decembar/Prosinac|&lt;12&gt;]] &lt;br /&gt; [[1989#Rođenja|Rođenja]] • [[1989#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima&lt;ref&gt;[http://bpp.uzzpro.gov.rs/Register.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Baza pravnih propisa] bpp.uzzpro.gov.rs&lt;/ref&gt; - osnova buduće [[Markovićeva privatizacija|Markovićeve privatizacije]]. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
* 1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno ([[Zagreb]], Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko ([[Split]], Vojnopomorska oblast), Centralno ([[Beograd]], Prva vojna oblast) i Jugoistočno ([[Skoplje]], Treća vojna oblast).
* 1. 1. - [[Montrealski protokol]] o zaštiti [[Ozonski omotač|ozonskog omotača]] stupio ove godine na snagu.
* [[2. 1.]] - Premijer [[Ranasinghe Premadasa]] postaje predsednik [[Šri Lanka|Šri Lanke]] (do atentata 1993).
* [[4. 1.]] - [[Incident u Zalivu Sidra (1989)|Incident u Zalivu Sidra]] - dva američka F-14 oborila dva libijska MiG-23.
* [[7. 1.]] - [[Akihito, car Heisei|Akihito]] postao [[car]] [[Japan]]a, nakon smrti oca [[Hirohito, car Shōwa|Hirohita]] (velika sahrana [[24. 2.]]); sutra počinje [[Japanska era|period]] Heisei (&quot;mir svuda&quot;), nakon perioda Shōwa.
* 7. 1. - Zvanično osnivanje navijačke grupe [[Delije sever]].
* [[10. 1.]] - [[Angolski građanski rat]]: počinje povlačenje [[kuba]]nskih vojnika iz [[Angola|Angole]].
* [[10. 1.|10]] - [[11. 1.]] - Veliko okupljanje radnika, studenata i učenika ispred skupštine u [[Podgorica|Titogradu]], zahtevaju &quot;hleba i rada&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/10/Yugoslavians-protest-economic-conditions/3601600411600/ Yugoslavians protest economic conditions]. upi.com Archives Jan. 10, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[11. 1.]] - '''[[Antibirokratska revolucija]] uspela i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]''': prihvaćeni zahtevi demonstranata - ostavke podnose partijsko i republičko rukovodstvo [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]], predsednik skupštine, kao i predstavnici u saveznim rukovodstvima&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/01/11/The-leadership-of-the-Communist-Party-and-the-state/5278600498000/ The leadership of the Communist Party and the state...]. upi.com Archives Jan. 11, 1989&lt;/ref&gt;. Dolaze pristaše [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na čelu s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]] i [[Momir Bulatović|Momirom Bulatovićem]]; tokom meseca mitinzi i u drugim mestima Crne Gore.
* 11. 1. - Prvi kongres [[Slovenački demokratski savez|Slovenačkog demokratskog saveza]], lider [[Dimitrij Rupel]], stranka će se boriti za demokratiju i nezavisnost.
* [[15. 1.]] - U [[Brazil]]u uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
* januar - Fudbaler [[Miodrag Belodedić]], koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora&lt;ref&gt;[http://jurnalul.ro/scinteia/special/viata-de-fotbalist-belodedici-a-ramas-in-iugoslavia-318175.html Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!]. jurnalul.ro&lt;/ref&gt;.
* [[15. 1.|15]] - [[21. 1.]] - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrti [[Jan Palach|Jana Palacha]], policija ih tuče i koristi vodene topove.
* [[17. 1.]] - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi u [[Stockton, California|Stocktonu, Kalifornija]] - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
* [[18. 1.]] - [[Poljska ujedinjena radnička partija]] odlučuje legalizirati sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]].
* [[19. 1.]] - [[Ante Marković]], član predsedništva [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od [[17. 3.]]); protivkandidat bio [[Borisav Jović]], potpredsednik srpske skupštine.
* 19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
[[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|mini|150px|[[George H. W. Bush]]]]
* [[20. 1.]] - [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Bush]] naslijedio [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] (do 1993). Državni sekretar će biti [[James Baker]] (do 1992).
* [[22. 1.]] - Jak zemljotres na zapadu [[Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžičke SSR]], 274 mrtvih.
* 23 - [[24. 1.]] - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
* [[24. 1.]] - Serijski ubica [[Ted Bundy]] [[smrtna kazna|pogubljen]] na [[električna stolica|električnoj stolici]].
* 24. 1. - Sjednica CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: podrška predsjedniku Predsjeedništva CK SKJ [[Stipe Šuvar|Stipi Šuvaru]], koji je izložen &quot;brutalnim&quot; napadima; protive se &quot;tutnjavi nacionalnih simbola&quot; i centralističkom modelu koji koristi &quot;upotrebu naroda&quot; (prvi put se kritikuje politika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]).
* [[25. 1.]] - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom [[Plav]]u, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
* [[28. 1.]] - Umro Choekyi Gyaltsen, 10. [[Pančen Lama]]; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
* [[29. 1.]] - ''Global Motors Inc.'', američki uvoznik [[Jugo|Juga]], zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
* 29. 1. - Sovjetska sonda [[Fobos 2]] ušla u orbitu oko [[Mars]]a, radi do kvara kompjutera u martu.
* [[30. 1.]] - [[1. 2.]] - XX Sednica CK SKJ: priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; 
** Milošević: &quot;Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...&quot;.
** Admiral [[Petar Šimić]], šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
** Vanredna konferencija SK Vojvodine je zahtevala smenu [[Stipe Šuvar]]a (u sporu je sa Miloševićem, optužen je da je lider &quot;[[Neprincipijelna koalicija|neprincipijelne koalicije]]&quot; protiv Srbije).
* januar - Godišnja inflacija u SFRJ 290%.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Satelit [[Astra 1A]] počinje s prenosom [[Satelitska televizija|TV signala]], potrebni su manji tanjiri nego ranije. Narednih dana počinje emitovanje [[Sky Television plc|Sky]], [[MTV Europe]], [[Eurosport]] itd.
* 2. 2. - Sovjetska vojska napušta [[Kabul]].
* [[3. 2.]] - U [[Zagreb]]u osnovano [[Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), kao prva autonomna politička organizacija.
* 3. 2. - Vojnim udarom zbačen [[Alfredo Stroessner]], vojni diktator [[Paragvaj]]a od [[1954]] - vlast preuzima [[Andrés Rodríguez]] (do 1993).
* 4. 2.? - Koncert [[Bijelo dugme|&quot;Bijelog dugmeta&quot;]] na beogradskom sajmu, deo poslednje turneje ove grupe.
* [[5. 2.]] - Pokrenut sportski kanal [[Eurosport]].
* [[6. 2.]] - [[Okrugli sto (Poljska)|Okrugli sto]]: u [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] počeli pregovori između komunističke vlasti i [[Solidarnost (Poljska)|Solidarnosti]].
* [[7. 2.]] - [[Mateja Svet]] osvojila zlato u [[slalom]]u na Svetskom šampionatu u [[Vail, Colorado|Vailu]]. Zatim [[11. 2.]] dobija i bronzu u [[veleslalom]]u, nakon diskvalifikacije jedne učesnice.
* 7. 2. - [[Mirjana Marković]] na sednici Komisije za idejni i teorijski rad GK OSK Beograda: izgubljeno vreme se mora nadoknaditi na način koji, sada, nije ni mnogo miran a sve je manje organizovan; promene su takve da se verovatno ne iscrpljuju reformama, a ove treba da obuhvate program i organizovanje SK, jer su mitinzi uticajniji od političkih organizacija.
* [[11. 2.]] - [[Mađarska socijalistička radnička partija]] donosi odluku o obnovi višepartijskog sistema.
* [[14. 2.]] - [[Iran]]ski vjerski vođa [[Ruholah Homeini]] poziva muslimane da ubiju [[Salman Rushdie|Salmana Rushdijea]], autora ''[[The Satanic Verses|Satanskih stihova]]''. Kasnije tokom meseca raspisana nagrada od 3 miliona dolara.
* 14. 2. - Lansiran prvi Block-II [[GPS]] satelit (sateliti Block-I iz 1978-85 su bili eksperimentalni).
* [[15. 2.]] - [[Afgansko-sovjetski rat|Sovjetsko-afganistanski rat]] službeno završava povlačenjem posljednjih [[sovjetski Savez|sovjetskih]] trupa iz [[Afganistan]]a.
* [[16. 2.]] - Osnovan [[Slovenska demokratska stranka|Socijaldemokratski savez Slovenije]] (''Socialdemokratska zveza Slovenije''), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
* 16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva. 
* [[17. 2.]] - U Centralni komitet [[SKJ]] izabrano 35 novih članova, od 165; predsednik državnog predsedništva [[Raif Dizdarević]] dao ostavku u tom telu, kao i članovi [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Sinan Hasani|Hasani]] i [[Radovan Vlajković|Vlajković]].
* [[18. 2.]] - U [[Alžir]]u osnovan [[Front islamskog spasa]] - registrovan u septembru, iako ustav ne dozvoljava verske partije.
[[Datoteka:Trepca Miners (24876825).jpeg|180px|mini|Rudnik Stari Trg (2011)]]
* [[20. 2.]] – Počeo [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|štrajk rudara u Trepči]] u znak potpore rukovodstvu [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] (smenjenim [[Azem Vlasi|Vlasiju]] i [[Kaćuša Jašari|Jašari]]) i očuvanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], oko 200 rudara ostalo u jami Stari Trg. Traže i smenu [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], tek izabranog predsednika pokrajinskog komiteta, kao i [[Ali Šukrija|Ali Šukrije]]. Sutradan generalni štrajk u pokrajini.
* [[22. 2.]] - [[Iran]]ski predsednik [[Ali Hamenei]] izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je &quot;strela odapeta prema meti&quot;.
* [[23. 2.]] - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/02/23/Government-threatens-strikers-with-crackdown/6746604213200/ Government threatens strikers with crackdown]. upi.com Archives Feb. 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[24. 2.]] - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
* 24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
* [[25. 2.]] - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
* [[26. 2.|26]]-[[27. 2.]] - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje (&quot;posebne mere&quot;) na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
* 27. 2. - Rudari izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku. 
[[Datoteka:Cankarjev dom - Gallusova dvorana.jpg|mini|160px|Dvorana Cankarjevog doma (2019)]]
* 27. 2. - U Cankarjevom domu u [[Ljubljana|Ljubljani]] održan skup &quot;Protiv vanrednog stanja, za mir i zajedništvo na Kosovu&quot;: solidarnost sa rudarima, u Starom trgu se brani avnojevska Jugoslavija i ravnopravnost svih republika. TV Beograd uveče emituje snimak; studenti se okupljaju u Studentskom gradu i tokom noći dolaze pred Skupštinu.
* 27. 2. - ''[[Caracazo]]'': veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života u [[Caracas|Karakasu]], Venecuela.
* [[28. 2.]] - Masovni skup pred Saveznom skupštinom u Beogradu, najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: &quot;Uhapsite [[Azem Vlasi|Vlasija]]!&quot;, [[Slobodan Milošević|Milošević]]: &quot;Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!&quot;. Velika okupljanja u još nekoliko mesta Srbije i Crne Gore, kao i u Kninu. Udruženje književnika Srbije prekinulo odnose sa slovenačkim društvom književnika.
* 28. 2. - Na tribini Društva književnika Hrvatske okupio se inicijativni odbor [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (osnutak u lipnju).
* februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:BITEF teatar.jpg|mini|200px|[[Bitef teatar]]]]
* [[1. 3.]] - Završena prohibicija piva na [[Island]]u (Dan piva u toj zemlji).
* [[2. 3.]] - Uhapšen [[Azem Vlasi]], kao i Azis Abraši i Burhan Kavaja, direktori u &quot;Trepči&quot;.
* 2. 3. - Dvanaest zemalja [[Evropska unija|Evropske zajednice]] se dogovorilo o zabrani proizvodnje svih vrsta [[fluorohlorougljik]]a do kraja stoleća.
* [[3. 3.]] - Otvoren [[Bitef teatar]] u Beogradu.
* 3. 3. - Mađarski premijer [[Miklós Németh]] u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
* [[4. 3.]] - Vanredna skupština UKS: antisrpstvo se zastrašujućom brzinom širi među Albancima, zatim u Sloveniji i Hrvatskoj (Vuk Drašković: u slučaju deobe i razlaza, zapadne srpske granice su jame i grobovi a ne avnojevske&lt;ref&gt;Književne novine 1989-03-15, str. 7&lt;/ref&gt;).
* [[5. 3.]] - Afganski građanski rat: [[Pešavarska sedmorka|mudžahedini]] počinju dvomesečni napad na [[Džalalabad]], postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
* 5. 3. - Velike demonstracije u [[Lhasa|Lhasi]] u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicu [[Tibetanski ustanak (1959)|ustanka]] - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
* [[9. 3.]] - U Beču počeli pregovori o [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|ograničenju konvencionalnog naoružanja u Evropi]].
* [[11. 3.]] - BBC i Slobodna Evropa objavljuju [[Pismo šestorice]], obraćanje rumunskih komunističkih funkcionera Čaušeskuu.
* [[13. 3.]] - Jaka [[geomagnetska oluja]] izaziva često pominjani pad elektro-sistema u [[Quebec|Kvebeku]].
* [[14. 3.]] - [[Libanski građanski rat]]: [[maronitska crkva|maronitski]] general [[Michel Aoun]] objavljuje &quot;oslobodilački rat&quot; protiv [[sirija|sirijske]] okupacije - primirje u septembru.
* [[15. 3.]] - [[Izrael]] vratio [[Taba|Tabu]] [[Egipat|Egiptu]], sedam godina nakon ostatka [[Sinaj]]a.
* mart - [[Tim Berners-Lee]] predstavio u [[CERN]]-u predlog za sistem upravljanja informacijama putem [[hipertekst]]a na internetu, → ''[[World Wide Web]]''. 
* [[16. 3.]] - CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] dozvolio seljacima da unajmljuju državne farme.
[[Datoteka:Ante Marković.jpg|thumb|200px|[[Ante Marković]] (na čelu SIV-a 1989-91)]]
* [[17. 3.]] - Novo [[Savezno izvršno vijeće|Savezno izvršno veće]], na čelu sa '''[[Ante Marković|Antom Markovićem]]''' - za &quot;radikalnu, tržišnu reformu&quot;.
* [[18. 3.]] - Deklaracija iz Lihnija: [[Abhazija|Abhaska]] ASSR traži od sovjetske vlade otcepljenje od [[Gruzijska SSR|Gruzijske SSR]] - dolazi do napetosti sa Gruzinima.
* [[20. 3.]] - Jedan američki dolar vredi 7.985 dinara.
* [[22. 3.]] - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
* [[23. 3.]] - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom u [[Uroševac|Uroševcu]].
* 23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postigli [[hladna fuzija|hladnu fuziju]], što se pokazalo pogrešnim.
* [[24. 3.]] - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
* 24. 3. - Tanker ''[[Exxon Valdez]]'' se nasukao u Zaljevu Prince William na [[Aljaska|Aljasci]], proljeva se 240.000 barela nafte.
* [[26. 3.]] i [[9. 4.]] - Prvi delimično slobodni izbori za [[sovjetski Savez|sovjetski]] parlament, [[Kongres narodnih deputata SSSR|Kongres narodnih deputata]], 13% izabranih je nezavisno, među njima su i zagovornici samostalnosti republika.
* [[27. 3.]] - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/27/Thousands-of-ethnic-Albanians-angered-by-the-loss-of/1814606978000/ Thousands of ethnic Albanians angered by the loss of...]. upi.com Archives March 27, 1989&lt;/ref&gt;. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/03/31/Heavily-equipped-army-troops-and-riot-police-enforced-strict/3333607323600/ Heavily equipped army troops and riot police enforced strict...]. upi.com Archives March 31, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[28. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Montenegro (1946–1993), Flag of Serbia (1947–1992).svg|border|30px|Zastava SR Srbije]] Zajednička sednica sva tri veća Skupštine [[SR Srbija|SR Srbije]] donosi '''[[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|amandmane 9 do 49 na republički ustav]]''', kojima je nakon 15 godina smanjena autonomija [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]]. Uspostavljena je jedinstvena SRS sa dve pokrajine i državnom nadležnošću na celoj teritoriji, republici je vraćen &quot;ustavni i državni suverenitet&quot;.&lt;ref&gt;Borba, 29. mart 1989, str. 1-2&lt;/ref&gt;
** Na Kosovu su neredi sa mrtvim i ranjenim na obe strane: u [[Žur]]u je napadnuta stanica milicije, okršaj i u Dušanovu kod Prizrena i Orahovcu... 
[[Datoteka:OilCleanupAfterValdezSpill.jpg|mini|180px|Čišćenje ''Exxon Valdez''-ove naftne mrlje]]
* 28. 3. - [[Husein-Ali Montazeri]] gubi položaj [[Ruholah Homeini|Homeinijevog]] naslednika zbog liberalnih stavova.
* [[29. 3.]] - Prvi broj lista &quot;Novosti oglasi&quot; - prve oglasne novine u SFRJ.
* 29. 3. - Potpredsednik [[Savezno izvršno vijeće|SIV]]-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
* 29. 3. - [[61. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Rain Man]]'', ukupno četiri nagrade od osam nominacija; ''[[Who Framed Roger Rabbit]]'' i ''[[Dangerous Liaisons]]'' četiri odn. tri nagrade od po sedam nominacija.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Louvre Museum - entrance.jpg|mini|300px|[[Piramida Louvra]]]]
* [[1. 4.]] - [[Piramida Louvra]] otvorena za javnost. 
*   1. 4. - U [[Škotska|Škotskoj]] uveden nepopularni Komunalni porez, prozvan ''Poll tax'' - &quot;glavarina&quot;.
* 1. 4. - [[Južnoafrički granični rat]]: Stupa na snagu Rezolucija 435 po kojoj se Južnoafrikanci povlače iz [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadne Afrike]] (Namibije), ali [[SWAPO]] započinje borbe koje odnose blizu 300 žrtava.
* [[2. 4.]] - [[Janez Drnovšek]] neposredno izabran za člana Predsedništva SFRJ iz Slovenije, a [[Nenad Bućin]] iz Crne Gore 9 - 10. 4.
* [[3. 4.]] - Najavljena &quot;čistka&quot; na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog &quot;ohrabrivanja nacionalizma&quot;. Predsednik predsedništva Kosova [[Remzi Kolgeci]] dao ostavku 5. aprila.
* [[5. 4.]] - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana &quot;Solidarnost&quot;, promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
* [[6. 4.]] - Finale ''Final Four'' u Minhenu: [[KK Split|KK Jugoplastika]] Split - [[Maccabi Tel Aviv B.C.]] 75:69.
* 6. 4. - Slučaj Kecmanović: dr [[Nenad Kecmanović]] odustaje od kandidature za člana Predsedništva SFRJ iz [[SR BiH]] nakon insinuacija da sarađuje sa stranim tajnim službama.&lt;ref&gt;Borba, 19. apr. 1989.&lt;/ref&gt;
* [[7. 4.]] - Potonula sovjetska nuklearna podmornica &quot;Komsomolec&quot;, 42 poginulih.
* [[9. 4.]] - Tragedija 9. aprila: armija rasturila antisovjetske demonstracije u [[Tbilisi]]ju, poginulo 20 demonstranata.
* 9. 4. - [[Senegalsko-mauritanski sukob]]: iz graničnih sporova oko prava ispaše proističe dvogodišnji sukob koji odnosi stotine žrtava.
[[Datoteka:Momir Bulatović (cropped).jpg|mini|120px|[[Momir Bulatović]]]]
[[Datoteka:Milo Đukanović, Pentagon 1999 (cropped).jpg|mini|120px|[[Milo Đukanović]]]]
* [[10. 4.]] - Dva turska teretna broda, &quot;Deval&quot; i &quot;Selin&quot;, sudarila se kod [[Palagruža|Palagruže]], 14 nestalih.
* 10. 4. - Predstavljen procesor [[Intel 80486]].
* [[12. 4.]] - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenje [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|evropske monetarne unije]] u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
* 12. 4. - CK SK Srbije je za prevremeni kongres SKJ. Milošević: Srbija neće biti branilac statusa kvo, snažno će uticati na demokratske promene za Jugoslaviju kao jaku zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti (što se tumači kao početak ofanzive za jedinstvo jugoslovenske partije, na putu ka jedinstvu Jugoslavije&lt;ref&gt;Jović 2003, 417&lt;/ref&gt;).
* 12. 4. - CK SK Hrvatske je za redovni kongres. Šuvar: neka rukovodstva zaboravljaju da postoje i drugi narodi; drugim rukovodstvima se prijeti izvozima narodnih mitinga, zapravo &quot;kaznenim ekspedicijama&quot;.
* 12. 4. - [[Nikolae Čaušesku|Čaušesku]] objavio da je [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] krajem marta otplatila sva strana dugovanja (11 milijardi dolara 1981.) - ali nastavlja se surova [[Politika štednje u Rumuniji 1980-tih|politika štednje]] kojom je to postignuto.
* [[13. 4.]] - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji: zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
* [[14. 4.]] - XXII sednica CK SKJ: iz srpske delegacije predloženo da Stipe Šuvar ne bude u radnom predsedništvu zbog &quot;besomučnog napada na Srbiju&quot; na prošloj sednici CK SKH - odbijeno sa 111:23. 
* [[15. 4.]] - [[Tragedija na Hillsboroughu]] tokom koje na stadionu gine 96 navijača fudbalskog kluba [[Liverpool F.C.]].
* 15. 4. - Studenti u Kini se okupljaju povodom smrti [[Hu Yaobang]]a, bivšeg generalnog sekretara KPK - početak [[Protesti na Tjenanmenu 1989.|protesta na Tjenanmenu]].
* ca. 15. 4. - Beograd se kandidovao za Olimpijadu 1996.
* april - Opadanje životnog standarda u SFRJ: prosečna plata 1.931.619 dinara ili 204 dolara, što kupuje 676 vekni (kg?) hleba ili 174 l ulja ili 528 l mleka (prošle godine 236 dolara, 1.054 vekne, 232 l ulja, 550 l mleka); za Jugo 45 je potrebno 20 prosečnih plata a za domaći TV u boji četiri (prošle godine 19 odn. dve; 204 dolara iz 1989. = 530 dolara iz 2025.).&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;
* [[18. 4.]] - U južnom [[jordan]]skom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
* [[19. 4.]] - Eksplozija topovske kule na ''[[USS Iowa (BB-61)|USS Iowa]]'' - poginulo 47 mornara.
[[Datoteka:Game-Boy-FL.png|mini|150px|[[Game Boy]]]]
* [[21. 4.]] - [[Nintendo]] pustio u Japanu [[Game Boy]] (u julu u SAD, u Evropi sledeće godine).
* 21. 4. - Zahvaljujući savezu sa narodnjacima, [[Jörg Haider]] postaje guverner [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]] (1989-91 i 1999-2008).
[[Datoteka:MicroTAC.jpg|mini|180px|left|[[Motorola MicroTAC]]]]
* [[25. 4.]] - Predstavljen mobilni telefon [[Motorola MicroTAC]], mnogo manji od [[Motorola DynaTAC|DynaTAC-a]], prvi sa flip dizajnom.
* 25 - 27. 4.  - Deseti, vanredni, kongres [[Savez komunista Crne Gore|Saveza komunista Crne Gore]], izabran novi Centralni komitet. Za predsjednika Predsjedništva CK 28. 4. izabran [[Momir Bulatović]], za sekretara [[Milo Đukanović]], među članovima Predsjedništva [[Svetozar Marović]], [[Srđan Darmanović]].
* [[26. 4.]] - Daulatpur–Saturijski tornado u centralnom [[Bangladeš]]u, možda najsmrtonosniji u istoriji, sa 1.300 žrtava.
* [[30. 4.]] - [[Monika Seleš]] (15) osvojila prvu titulu - pobedila je [[Chris Evert]] u finalu houstonskog teniskog turnira.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Datum izdanja novčanice od 100.000 [[jugoslovenski dinar|dinara]] (lik djevojčice)
* 1. 5. - [[Janez Janša]] uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/14/Journalist-ordered-back-to-prison/1631611121600/ Journalist ordered back to prison]. upi.com Archives May 14, 1989&lt;/ref&gt;.
* 1. 5. - [[Datoteka:Flag of the State of Cambodia.svg|25px]] [[Narodna Republika Kampućija]] menja ime u Država [[Kambodža]] (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
* [[2. 5.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] uklanja bodljikavu žicu sa granice prema Austriji - prva &quot;pukotina&quot; na [[gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]].
* [[3. 5.]] - Počinje emitovanje Radio 101 [[Radio Beograd]]a (ugašen [[2006]]).
* 3. 5. - Amandman na makedonski ustav: Makedonija je nacionalna država makedonskog naroda (ranije pominjani i Albanci i Turci).
* [[6. 5.]] - [[Eurosong 1989|Pjesma Eurovizije]] u Lozani: pobjeđuje zadarska grupa &quot;[[Grupa Riva|Riva]]&quot; (''Rock me'').
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
[[Datoteka:Stevan Kragujević, Slobodan Milošević, portret.jpg|mini|150px|[[Slobodan Milošević]]]]
* [[8. 5.]] - [[Slobodan Milošević]] postaje [[Spisak predsednika Srbije#Predsednici Predsedništva|predsednik Predsedništva]] SR Srbije (na čelu Srbije do 1997, zatim SR Jugoslavije do 2000).
* [[10. 5.]] - [[FK Partizan]] osvojio [[Kup maršala Tita]] posle 32 godine, pobedom nad [[FK Velež|Veležom]] iz Mostara rezultatom 6:1 na Stadionu JNA.
* 10. 5. - [[Panama]]: [[Manuel Noriega]] poništio rezultate izbora na kojima je [[Guillermo Endara]] pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
* [[13. 5.]] - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima; [[Dževad Galijašević]] i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/23/Hunger-strike-in-fourth-day/4275611899200/ Hunger strike in fourth day]. upi.com Archives May 23, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[15. 5.]] - U Beogradu krenuo [[Radio B92]].
* 15. 5. - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Janez Drnovšek]] na čelu nakon [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]]: To tijelo ima novi sastav: Drnovšek, [[Borisav Jović|Jović]], [[Stipe Šuvar|Šuvar]], [[Nenad Bućin|Bućin]], [[Dragutin Zelenović|Zelenović]], [[Riza Sapundžiju|Sapundžiu]], [[Vasil Tupurkovski|Tupurkovski]], [[Bogić Bogićević|Bogićević]] (posljednja dvojica izabrana u junu).
* 15. 5. - [[Mihail Gorbačov]] stigao u posetu [[Peking]]u.
* 15. 5. - U Kostarici viđena poslednja [[Bufo periglenes|zlatna žaba]].
* [[16. 5.]] - Pokušaj vojnog udara u [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|Etiopiji]], kada je [[Mengistu Haile Mariam]] otišao u stranu posetu.
* [[17. 5.]] - Milion ljudi protestuje u Pekingu.
* 17. 5. - 23. sednica CK SKJ, o Kosovu. [[Milan Pančevski]] je novi predsednik Predsedništva CK SKJ nakon [[Stipe Šuvar]]a (protivkandidat je bio [[Vasil Tupurkovski]]).
* [[18. 5.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] proglasila suverenost.
* [[19. 5.]] - Protesti muslimana zbog knjige &quot;Seksualni običaji&quot; u [[Ürümqi]]ju se pretvaraju u nerede.
* [[20. 5.]] - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama); prvi dan upisa 26. jun.
* 20. 5. - U Pekingu proglašeno ratno stanje.
[[Datoteka:Belgrade-avio-museum.jpg|mini|220px|[[Muzej vazduhoplovstva — Beograd]]]]
* [[21. 5.]] - Otvorena zgrada [[Muzej vazduhoplovstva — Beograd|Muzeja vazduhoplovstva — Beograd]].
* [[22. 5.]] - U Beogradu počeo s emitovanjem televizijski Omladinski kanal (do juna, prethodnik Trećeg kanala).
* 22. 5. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[23. 5.]] - Završen [[filmski festival u Kanu]], [[Emir Kusturica]] najbolji režiser za film &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;.
* [[24. 5.]] - Prikazan ''[[Indiana Jones and the Last Crusade]]'', najunosniji film ove godine.
* [[25. 5.]] - Sud u Ženevi osudio dr [[Rajko Medenica|Rajka Medenicu]] za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima i [[Muhammad Ali]]&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/05/25/Medenica-found-guilty-of-fraud/6890612072000/ Medenica found guilty of fraud]. upi.com Archives May 25, 1989&lt;/ref&gt; (relativno blaga kazna, četiri godine &quot;otvorenog zatvora&quot;&lt;ref&gt;&quot;Moćna odbrana i nemoćna optužba&quot;, Borba, 5. jun 1989, str. 14&lt;/ref&gt;).
* 25. 5. - [[Mihail Gorbačov]] je predsednik novog [[Vrhovni sovjet SSSR|Vrhovnog sovjeta SSSR]]. U to telo je 29. 5. izabran i njegov rival [[Boris Jeljcin]].
* [[29. 5.]] - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.&lt;ref&gt;[http://www.hurriyetdailynews.com/turkish-exodus-in-1989-was-ethnic-purge-bulgarian-archives-29853 Turkish exodus in 1989 was ethnic purge: Bulgarian archives]. hurriyetdailynews.com September 11 2012&lt;/ref&gt;
* 29. 5. - Vanredno stanje u [[Argentina|Argentini]] zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
* [[30. 5.]] - Na Tjenanmenu otkrivena statua &quot;[[Boginja demokratije]]&quot;.
* 30. 5. - Tokom posete delegacije Evropskog parlamenta Podujevu dolazi do manjih albanskih demonstracija u kojima gine jedna osoba.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Goddess of Democracy at UBC.jpg|mini|120px|left|Tjenanmenska &quot;Boginja demokratije&quot; - replika u Vankuveru]]
* [[1. 6.]] - [[Alfredo Cristiani]] novi predsednik [[Salvador]]a, partija [[Nacionalistička republikanska alijansa|ARENA]] drži predsedništvo sledećih 20 godina.
* [[2. 6.]] - Prikazan film ''[[Dead Poets Society]]''.
* [[3. 6.]] - Umro ajatolah [[Ruholah Homeini]], masovna i haotična sahrana tri dana kasnije. Novi vrhovni vođa Irana postaje sadašnji predsednik [[Ali Hamenei]].
* 3. 6. - U [[Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbečkoj SSR]] izbijaju krvavi neredi protiv [[Turci Meshetinci|Turaka Meshetinaca]].
* [[4. 6.]] - Na trgu [[Tjen An Men]] u [[Peking]]u [[narodna Republika Kina|kineska]] vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao [[Protesti na trgu Tiananmen|Tjenanmenski masakr]].
* 4. i 18. jun - U [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] održani prvi djelomično slobodni izbori: [[antikomunizam|antikomunistička]] &quot;[[Solidarnost (Poljska)|Solidarnost]]&quot; dobija 99% novouvedenog Senata i svih 35% izbornih mjesta u Sejmu - započinju [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]], odnosno pad [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]].
* 4. 6.? - Kraj sezone 1988/89 [[prvenstvo Jugoslavije u fudbalu|prvenstva Jugoslavije u fudbalu]], šampion je [[FK Vojvodina]]; u Kup UEFA idu Crvena Zvezda, Rad i Dinamo Zg.
[[Datoteka:Hebung der Kuppel Juni 1989 in Belgrad.jpg|200px|mini|Podizanje kupole Hrama Svetog Save]]
* 4. 6. - [[Crvena Zvezda]] je postala prvak [[Evropa|Evrope]] u [[atletika|atletici]]
* 4. 6. - Kod sibirskog grada [[Ufa|Ufe]] gine 575 osoba u dva voza koji su izazvali ogromnu eksploziju procurelog gasovoda.
* [[5. 6.]] - [[Nepoznati demonstrant|Čovek stoji ispred kolone tenkova]] u Pekingu, ikonični prizor.
* [[8. 6.]] - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilot [[Anatolij Kvočur]] se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
* [[15. 6.]] - Sednica Predsedništva konferencije [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|SSOJ]] o Kosovu: predsednik i sekretar, Branko Greganovič i Anita Bara, predstavnici Slovenije i Hrvatske, podnose ostavke; slovenačka delegacija je napustila salu.
* 15. 6. - Savezno veće Skupštine SFRJ usvojilo &quot;moratorijum&quot; na gradnju nuklearnih elektrana, uključujući i donošenje investicionih odluka.
* jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
* jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacija [[Turci u Bugarskoj|Turaka u Bugarskoj]], sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
* [[16. 6.]] - Ponovna sahrana [[Imre Nagy]]a u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|70px|left|[[HDZ]]]]
* [[17. 6.]] - U [[Zagreb]]u, na tajnoj sjednici, osnovana [[Hrvatska demokratska zajednica]].
* [[18. 6.]] - Prvi izbori ove godine u [[Grčka|Grčkoj]], pobeđuje [[Konstantinos Micotakis|Micotakisova]] [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]], ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
[[Datoteka:Yugoslavia 1990 basketball.jpg|180px|mini|Košarkaški tim Jugoslavije - evropski prvaci]]
* 18. 6. - [[Burma]] (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
* [[19. 6.]] - Prikazan prvi film iz serijala ''[[Batman (film, 1989)|Batman]]'', sa [[Michael Keaton|Michaelom Keatonom]] u naslovnoj ulozi.
* 19. 6. - Prijevremeni (jednopartijski) izbori u Crnoj Gori.
* [[20. 6.|20]] - [[25. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] U [[Zagreb]]u održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|Evropsko prvenstvo u košarci]], Jugoslavija prva, [[Dražen Petrović]] je [[MVP]].
* [[21. 6.]] - Sabor SR Hrvatske proglasio amandmane 27 do 53 na republički ustav; naziv jezika je ostavljen do donošenja novog ustava (mada je Ustavni sud SFRJ proglasio neustavnom formulaciju &quot;...hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski jezik&quot;); nije prihvaćen ni amandman Slavice Bajan da se u odredbi o državnosti ne pominju Srbi,&lt;ref&gt;Borba, 22. jun 1989, str. 3&lt;/ref&gt; ali izaziva osude.
* [[22. 6.]] - Predsedništvo CK SK Srbije: delovi naroda i narodnosti u svim republikama imaju pravo na punu nacionalnu afirmaciju.
* [[24. 6.]] - [[Jiang Zemin]] postaje generalni sekretar [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] umesto Zhao Ziyanga (do 2002).
* [[25. 6.]] - Referendumi u BiH i Makedoniji za nove članove Predsedništva SFRJ (Bogić i Tupurkovski).
* [[26. 6.]] - Posle 40 dana završeno podizanje kupole [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] u Beogradu.
* [[27. 6.]] - [[Vlade Divac]] izabran od [[Los Angeles Lakers|LA Lakers]]-a u prvom krugu drafta ([[7. 8.]] potpisao ugovor); [[Boston Celtics]] izabrali [[Dino Rađa|Dina Rađu]], ali nije dobio dozvolu. [[Dražen Petrović]] (draftovan 1986) potpisuje u kolovozu ugovor sa [[Portland Trail Blazers]]ima.
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|180px|Gazimestan]]
* [[28. 6.]] - Proslava 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, upamćena po [[Govor na Gazimestanu|govoru Slobodana Miloševića]].
* 28. 6. - U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Momčilo Đujić]] daje [[vojvoda|vojvodsku]] titulu [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].
* [[30. 6.]] - Vojni udar u [[Sudan]]u: brigadir [[Omar al-Bashir]] ostaje na vlasti do [[2019]].

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - U Beogradu kreće Treći kanal TVB (→ [[Radio-televizija Srbije|RTS]]).
* [[2. 7.]] - [[Andreas Papandreu]] daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
* 3/[[4. 7.]] - Velika poplava u Zagrebu i Hrvatskom zagorju.
* 4. 7. - MiG 23 bez pilota preleteo od Poljske do Belgije, gde je pao na kuću uz jednu žrtvu.
[[Datoteka:Seinfeld logo.svg|120px|lijevo]]
* [[5. 7.]] - Prva epizoda serije ''[[Seinfeld]]'': devet sezona sa 180 epizoda do 1998.
* [[6. 7.]] - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
* 6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za &quot;Zajednički evropski dom&quot;.
* [[7. 7.]] - Samit [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
* [[8. 7.]] - [[Carlos Menem]] novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
* 8. 7. - U Kistanjama je osnovano Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot;, na čelu sa [[Jovo Opačić|Jovom Opačićem]]. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj - pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo (Opačić vidi rešenje u Jugoslaviji kao savezu država sa kulturnim autonomijama za Srbe&lt;ref&gt;Borba, 15-16. jul 1989, str. 3&lt;/ref&gt;). 
* [[9. 7.]] - Proslava godišnjice Kosovske bitke na [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kninskom Kosovu]] i osvećenje nove zgrade Bogoslovije u Krki. Došli su i mnogi gosti iz Srbije i Crne Gore, upadaju u oči &quot;bradonje&quot; iz Nove Pazove. Popodnevni program je prekinut kada je jedna grupa iznela Jovu Opačića na scenu, uz guranje i bacanje kamenja. Opačić je prekršajno kažnjen sa 40 dana zatvora.
* 9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
[[Datoteka:B-2 first flight 071201-F-9999J-034.jpg|mini|270px|[[Northrop Grumman B-2 Spirit]]]]
* [[10. 7.]] - Štrajk 300.000 rudara u [[Sibir]]u - najveći u SSSR od '20-tih.
* [[13. 7.]] - Predsednik [[François Mitterrand]] otvorio [[Opéra Bastille|Opéru Bastille]]. 
* [[14. 7.]] - Proslava 200 godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[16. 7.]] - [[Gruzinsko-abhaski sukob]]: krvavi neredi u [[Suhumi]]ju.
* [[17. 7.]] - Prvi let strateškog pritajenog bombardera ''[[Northrop Grumman B-2 Spirit|B-2 Spirit]]'' (u službi od 1997, prvi put upotrebljen u [[Kosovski rat|Kosovskom ratu]]).
* 17. 7. - [[Austrija]] aplicirala za članstvo u Evropskoj zajednici (ostvareno 1995).
* [[18. 7.]] - Glumica [[Rebecca Schaeffer]] (21) ubijena u Los Angelesu od strane opsednutog obožavaoca.
* [[19. 7.]] - [[Wojciech Jaruzelski]], do sada predsednik Državnog saveta, izabran u skupštini za predsednika NR Poljske (do 1990).
* 19. 7. - [[United Airlines let 232]]: prinudno sletanje aviona u [[Sioux City, Iowa]], 111 poginulih i 185 preživelih (tema TV filma &quot;Hiljadu heroja&quot;).
* [[20. 7.]] - [[Aung San Suu Kyi]] prvi put stavljena u kućni pritvor, gde će provesti 15 od 21 godine do 2010.
* [[22. 7.]] - [[Giulio Andreotti]] treći i poslednji put premijer Italije (do 1992).
* [[23. 7.]] - Jugoslavija izgubila u polufinalu [[Davis Cup]]a od Švedske (igrali [[Goran Prpić|Prpić]] i [[Goran Ivanišević|Ivanišević]]).
* 23. 7. - Japanska [[Liberalna demokratska partija (Japan)|Liberalna demokratska partija]] izgubila apsolutnu većinu na izborima.
* [[24. 7.]] - &quot;Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema&quot; u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
* [[27. 7.]] - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
* 27. 7. - Intervju [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] italijanskom Il Tempu: Tito je dao Istru Hrvatima, oterao je Italijane i zauzeo Zadar - osude iz Hrvatske u septembru.&lt;ref&gt;Borba, 18. avg. 1989, str. 3&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Tabu titoizma parališe Jugoslaviju&quot;, Borba 1989-09-07, str. 7 (integralni tekst)&lt;/ref&gt;
* [[28. 7.]] - [[Akbar Hašemi Rafsandžani]] izabran za predsednika [[Iran]]a (do 1997).
* 28. 7. - [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonska SSR]] proglašava suverenost.
* [[30. 7.]] - 25. sednica CK SKJ, o međunacionalnim odnosima.
* ca. [[31. 7.]] - Kurs dinara: 22.500 za američki dolar (prema 2.700 u avgustu '88).
* [[srpanj]]-[[kolovoz]] - &quot;[[Cvjetanje mora]]&quot;: množenje morskih [[alge|algi]] u Jadranu uslijed onečišćenja iz Italije.
* [[Ljetnji hit]] je pjesma &quot;[[Lambada (pjesma)|Lambada]]&quot;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.|1]]-[[2. 8.]] - Rudari na Kosovu štrajkuju zbog kašnjenja plata.
* 2 - 3. 8. - [[Šrilankanski građanski rat]], masakr u Valvettituraiu: u odmazdi za napad [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], indijski mirovnjaci ubili 64 tamilska civila.
* [[7. 8.]] - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će se [[nikaragva]]nski [[kontraši]] raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
* [[9. 8.]] - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
* [[10. 8.]] - [[Toshiki Kaifu]] novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
* [[11. 8.]] - Predsednici Jugoslavije i Italije ([[Janez Drnovšek]] i [[Francesco Cossiga]]) razgovaraju u [[Venecija|Veneciji]] o borbi protiv zagađenja [[Jadran]]a ([[cvjetanje mora]]).
* [[13. 8.]] - Sudar dva balona kod [[Alice Springs]] u Australiji, jedan pao sa 13 žrtava.
* [[14. 8.]] - [[F. W. de Klerk]] postaje poslednji [[apartheid]]ovski predsednik [[Južna Afrika|Južne Afrike]] nakon ostavke [[P. W. Botha|P. W. Bothe]] (do 1994).
* [[august|avgust]] - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
* avgust - Novčanica od 500.000 dinara (&quot;ratna novčanica&quot; jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja &quot;VIII 1989&quot; nosi još jedna &quot;ratna novčanica&quot;, od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u [[Šumarice|Šumaricama]]).
* [[17. 8.]] - &quot;Slučaj Muževič&quot;: član Predsedništva CK SKJ iz Slovenije Boris Muževič zaustavljen je na Novom Beogradu zbog saobraćajnog prekršaja - kaže da ga je milicija tukla.
* [[18. 8.]] - Ubijen vodeći kandidat za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] [[Luis Carlos Galán]] - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje &quot;totalni i apsolutni rat&quot; vladi sa nizom bombi i paljevina.
* 18. 8. - Prikazan film &quot;[[Seks, laži i videovrpce]]&quot;, čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima. 
* [[18. 8.|18]] - [[25. 8.]] - 36. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Sabirni centar]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/36-pulski-filmski-festival/ 36. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 8.]] - [[Panevropski piknik]] na granici Mađarske i Austrije.
* 19. 8. - [[Nicolae Ceaușescu]] piše zemljama Varšavskog pakta: traži intervenciju u Poljskoj, kako Solidarnost ne bi došla na vlast.
* [[20. 8.]] - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: pod pritiskom opozicionog [[Narodni front Azerbejdžana|Narodnog fronta]], [[Azerbejdžanska SSR]] uvodi blokadu [[Nagorno-Karabah]]a; Moskva će organizovati vazdušni most&lt;ref name=&quot;Bolukbasi2011&quot;&gt;{{cite book|author=Suha Bolukbasi|title=Azerbaijan: A Political History|url=https://books.google.com/books?id=bCe_pvBZKDMC&amp;pg=PA120|date=15 September 2011|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84885-620-2|pages=120–}}&lt;/ref&gt;.
* 20. 8. - Sudar rekreativnog broda ''Marchioness'' i jaružara ''Bowbelle'' na Temzi u Londonu, utopila se 51 osoba.
* [[23. 8.]] - &quot;[[Baltički put]]&quot; ili Lanac slobode - građani [[Baltik|baltičkih]] republika stvorili ljudski lanac dug preko 600&amp;nbsp;km na godišnjicu [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]].
* 23. 8. - Mađarska ukinula restrikcije na granici sa Austrijom.
* 23. 8. - Ubistvo mladog crnca Yusefa Hawkinsa u Brooklynu izaziva rasne napetosti između crnaca i Italo-Amerikanaca u New Yorku.
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki cropped.jpg|mini|150px|[[Tadeusz Mazowiecki]]]]
* [[24. 8.]] - [[Tadeusz Mazowiecki]] iz Solidarnosti postaje prvi nekomunistički premijer [[Poljska|Poljske]] nakon 42 godine i prvi na istoku Evrope.
[[Datoteka:Neptune Voyager2 color calibrated.png|mini|150px|left|[[Neptun (planeta)|Neptun]]]]
* [[25. 8.]] - [[Voyager 2|Vojadžer 2]] najbliži [[Neptun (planeta)|Neptunu]], nakon čega napušta Sunčev sistem.
* 25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
* [[31. 8.]] - Godišnja [[inflacija]] u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
* 31. 8. - Prvo protestno veče u [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] povodom suđenja [[Jovan Opačić|Jovanu Opačiću]] i &quot;progona Srba u Hrvatskoj&quot; (drugo veče 7. 9.).
* 31. 8. - [[Moldavski jezik]] pisan latinicom proglašen za zvanični u [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavskoj SSR]] (praznik ''Limba noastră'' u današnjoj Moldovi).

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
* [[4. 9.|4]] - [[7. 9.]] - IX konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike. [[Moamer Gadafi]] poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
* [[6. 9.]] - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranak [[Nova Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]] oglobljen 500.000 dolara.
* 6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresu [[Terry Butcher|Terryja Butchera]] crvenom od krvi.
* [[9. 9.]] - [[Relikvija|Mošti]] kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] stigle u njegovu zadužbinu [[manastir Ravanica|Ravanicu]] (krenule iz Nove Ravanice, [[Vrdnik]], [[28. 7.|28. jula]] [[1988]]).
* [[10. 9.]] - Sudar rumunskog putničkog broda ''Mogoşoaia'' i bugarskog teretnog konvoja ''Petar Karaničev'' kod [[Galaţi]]ja, 222 mrtvih.
* [[11. 9.]] - Mađarska prošle noći otvorila granicu sa Austrijom za [[nemačka Demokratska Republika|istočne Nemce]].
* 11. 9. - Sastanak CK SKJ: po novom ustavu SKJ ne bi trebao imati politički monopol.
* 17 - 22. 9. - Uragan Hugo izaziva ljudske žrtve i do tada najveću materijalnu štetu na Karibima i jugoistoku SAD. Muzički studio ''AIR Montserrat'' više neće raditi.
* [[19. 9.]] - UTA Flight 772: francuski avion oboren bombom iznad Nigera, 170 mrtvih.
* [[21. 9.]] - General potpukovnik [[Blagoje Adžić]] je postavljen za [[Lista načelnika Generalštaba Jugoslavenske narodne armije|načelnika Generalštaba]] Oružanih snaga SFRJ (do 1992).
* [[22. 9.]] - Sudar vlaka i školskog autobusa blizu Zaprešića, 14 mrtvih.
* 22. 9. - IRA detonirala bombu u Muzičkoj školi Kraljevskih marinaca u Dealu, Kent - 11 mrtvih.
* [[23. 9.]] - Primirje u [[Libanon|Libanu]].
* 23. 9. - Sastanak [[James Baker|Baker]]-[[Eduard Ševarnadze|Ševarnadze]] u dolini [[Jackson Hole]], [[Wyoming]] - obećano da SAD neće iskorišćavati probleme u istočnoj Evropi.
* [[26. 9.]] - [[Vijetnam]] objavio da je okončao 11-godišnju okupaciju [[Narodna Republika Kampućija|Kampućije/Kambodže]].
* [[27. 9.]] - Skupština [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|saveznim]] zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
* 27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici, [[Aleksandra Timošenko]] zbirno prvakinja.
* [[29. 9.]] - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/09/29/Sweeping-economic-measures-proposed-in-Yugoslavia/4001623044800/ Sweeping economic measures proposed in Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[30. 9.]] - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu u [[Prag]]u dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
* 30. 9. - Raspuštena konfederacija [[Senegambija]].
* [[septembar]] - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181 %.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Na [[Cetinje|Cetinju]], u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa iz [[San Remo|San Rema]] sahranjeni poslednji crnogorski kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
* 1. 10. - [[Colin Powell]] novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
* 1. 10. - Korak ka [[Istopolni brak u Danskoj|istopolnom braku u Danskoj]]: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
* [[3. 10.]] - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
* 3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju. 
* [[4. 10.]] - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
* [[5. 10.]] - [[14. Dalaj Lama|Dalaj Lama]] dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].
* [[7. 10.]] - [[Mihail Gorbačov]] u poseti [[Nemačka Demokratska Republika|DDR]] povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: &quot;Život kažnjava one koji zakasne&quot;). Istog dana u [[Plauen]]u počinju prve masovne demonstracije.
* [[8. 10.]] - Od ove nedjelje, [[TV Zagreb]] više nije u JRT-ovoj rotaciji zajedničkih nedjeljnih dnevnika.&lt;ref&gt;[https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ Radio Srebrenica, Kraj JRT dnevnika, Nedjeljom u 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020215517/https://mediadaily.biz/2021/10/08/radio-srebrenica-kraj-jrt-dnevnika-nedjeljom-u-2/ |date=2021-10-20 }}. mediadaily.biz&lt;/ref&gt;
* [[9. 10.]] - [[TASS]] javio da se u [[Voronjež]]u 27. septembra spustio [[NLO]].
* 9. 10. - Demonstracije u [[Leipzig|Lajpcigu]] traže demokratske reforme.
* [[13. 10.]] - Predsednik SIV Ante Marković se u Vašingtonu sreo sa predsednikom [[George H. W. Bush|Bušom]], traži se ekonomska i politička pomoć.
* 13. 10. - Mini krah berze na petak 13.: [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] pao 6,91%.
* [[15. 10.]] - Otvoreno renovirano i dograđeno [[Narodno pozorište u Beogradu]].
* oktobar - U Srbiji poslednji put dočekan »[[Voz bratstva i jedinstva]]« iz Slovenije.
* [[17. 10.]] - Hrvatska [[rock and Roll|rock]]-grupa [[Prljavo kazalište]] održala [[koncert]] u središtu Zagreba pred 200 000 ljudi, što je bio predznak raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].
* 17. 10. - Zemljotres Loma Prieta potresao severnu Kaliforniju, 67 mrtvih.
* [[18. 10.]] - Lider DDR [[Erich Honecker]] podneo ostavku pod pritiskom Politbiroa, nasleđuje ga [[Egon Krenz]].
* 18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano &quot;Narodna&quot; iz naziva Republike Mađarske.
* [[22. 10.]] - Potpisan [[Taifski sporazum]] za okončanje [[Libanski građanski rat|Libanskog građanskog rata]].
* [[25. 10.]] - Objavljena zvanična platforma [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]: podrška razvoju političkog pluralizma (&quot;uspostavljanje političkih organizacija građana&quot;), pravima i slobodama.
* 25. 10. - Portparol sovjetskog ino. ministarstva u šali objavljuje &quot;[[Sinatrina doktrina|Sinatrinu doktrinu]]&quot;: svaka zemlja odlučuje o svom putu (odbacivanje [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]]).
* [[30. 10.]] - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenja [[Azem Vlasi|Vlasiju]] u još 14-ici, ima i mrtvih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/02/Armed-Albanians-fire-fight-police/4705625986000/ Armed Albanians fire-fight police]. upi.com Archives Nov. 2, 1989&lt;/ref&gt;.
* [[31. 10.]] - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno« delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o &quot;anahronizmu u vreme promena&quot; u komunističkom svetu).
* 31. 10. - Premijer [[Turgut Özal]] izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:BerlinWall-BrandenburgGate.jpg|thumb|180px|[[Berlinski zid]]]]
* [[1. 11.]] - Izdanje novčanice od 1.000.000 dinara (lik djevojke sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
* 1. 11. - Dan mrtvih je neradan u SR Hrvatskoj; kolektivi su i ranije imali skraćeno radno vreme.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19891101|page:4 &quot;Borba&quot;, 1. nov. 1989, str. 4]&lt;/ref&gt;
* 1. 11. - Ponovo otvorena granica između Istočne Nemačke i Čehoslovačke, Istočni Nemci propušteni na Zapad.
* [[3. 11.|3]] - [[4. 11.]] - Okršaji demonstranata i sigurnosnih snaga u [[Podujevo|Podujevu]] i [[Uroševac|Uroševcu]].
* [[4. 11.]] - Bar pola miliona [[Demonstracije na Alexanderplatzu|demonstranata na Alexanderplatzu]] u Istočnom Berlinu.
* 4. 11. - Tajfun Gay odnosi preko 800 života u Tajlandskom zalivu.
* [[6. 11.]] - Osnovan forum [[APEC]], Azijsko-pacifička ekonomska saradnja.
* [[7. 11.]] - [[David Dinkins]] je prvi crnac izabran za gradonačelnika [[New York]]a (1990-93).
* 7 - 10. 11. - Neredi u [[Kišinjev]]u, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministar [[Vladimir Voronin]], predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljen [[Petru Lucinschi]] (do 1991, predsednik 1997-2001).
* [[8. 11.]] - U [[Jordan]]u održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
* [[9. 11.]] - [[Revolucije 1989.|Revolucije 1989]]: [[Berlinski zid]] pada usled pogrešne najave novog graničnog režima.
* [[10. 11.]] - Plenum CK BKP: [[Todor Živkov]] odstupa sa čela [[Bugarska komunistička partija|Bugarske komunističke partije]] - nasleđuje ga [[Petar Mladenov]].
* [[11. 11.]] - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992. [[Srednjoeuropska inicijativa]]).
* 11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]]/Namibiji, apsolutna većina za [[SWAPO]].
* 11. 11. - [[Salvadorski građanski rat]]: [[Nacionalna oslobodilačka fronta Farabundo Marti|Front Farabundo Martí]] pokreće veliku ofanzivu, prvi put ulaze u [[San Salvador]].
* [[12. 11.]] - Jednopartijski izbori za sva tri veća [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine]] SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
* [[13. 11.]] - [[Hans-Adam II, knez Lihtenštajna|Hans-Adam II]] novi knez [[Lihtenštajn]]a.
* novembar - XVII sednica CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] - neslaganje između republičkih rukovodstava.
* novembar - &quot;[[Mladina]]&quot; piše o streljanju &quot;40.000&quot; nekomunističkih Slovenaca [[1945]].
* [[16. 11.]] - Mučenici sa UCA: salvadorski vojnici ubili na kampusu univerziteta šestoricu jezuitskih naučnika, njihovu domaćicu i njenu kćerku.
* [[17. 11.]] - Tragedija u [[Aleksinac|Aleksinačkim]] rudnicima uglja: od eksplozije [[metan]]a poginulo 90 rudara.
* 17. 11. - Počinje &quot;[[Baršunasta revolucija]]&quot; u Pragu: policija pretukla mirne studente demonstrante, šire se netačne glasine o pogibiji studenta.
* 17. 11. - Prikazan crtani film &quot;[[Mala sirena (film, 1989)|Mala sirena]]&quot;, početak decenije [[Disneyeva renesansa|Disneyeve renesanse]].
* [[18. 11.]] - [[Hans Modrow]] istočnonemački premijer umesto [[Willi Stoph|Willija Stopha]] (do aprila).
* [[20. 11.]] - Usvojena [[Konvencija o pravima djeteta]] (na snazi od 1990).
* [[22. 11.]] - Nedavno izabrani predsednik [[Liban]]a [[René Moawad]] ubijen eksplozijom auto-bombe u Bejrutu, stradalo još 23 ljudi.
* 22. 11. - Prikazan film ''[[Back to the Future Part II]]''.
* [[23. 11.]] - Počinje [[Gruzijsko-osetijski sukob]]: ranije tokom meseca [[Južna Osetija|Južnoosetinska]] Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opsela [[Chinvali]], nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
[[Datoteka:Prague November 1989 - Old Town Square Memorial.jpg|mini|250px|[[Baršunasta revolucija]] u Pragu]]
* [[24. 11.]] - Pod pritiskom masovnih demonstracija u [[Prag]]u kompletno rukovodstvo [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]] podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara [[Miloš Jakeš|Miloša Jakeša]]; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
* 24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara. Tražio je da se ponište posledice paktova sa Hitlerovskom Nemačkom, što bi se moglo odnositi na sovjetsko zauzeće Besarabije (on vidi poboljšane odnose SSSR i SAD kao novi pakt Molotov-Ribentrop).
* 24. 11. - U [[Pešavar]]u ubijen [[Abdulah Jusuf Azam]], suosnivač [[Al Kaida|Al Kaide]].
* [[25. 11.]] - Puštena u rad [[Hidroelektrana Višegrad]], instalisane snage 315 MW.
* [[26. 11.]] - Puč na [[Komori]]ma, ubijen predsednik [[Ahmed Abdallah]], preuzima njegov protivnik [[Said Mohamed Djohar]] (do 1995/96).
* 26. 11. - [[Indijski nacionalni kongres]] gubi više od polovine mandata u parlamentu, [[Rajiv Gandhi]] daje ostavku a sledi [[V. P. Singh]] iz Džanata Dala na čelu manjinske vlade s podrškom [[Indijska narodna partija|Bharatije Džanate]] i levice.
* [[27. 11.]] - Avianca Flight 203: [[Pablo Escobar|Escobarov]] narko kartel oborio bombom avion sa 110 ljudi, meta je trebao biti predsednički kandidat [[César Gaviria]].
* [[28. 11.]] - [[Nadia Comăneci]] pobegla iz Rumunije (odlazi u SAD).
* 28. 11. - [[Helmut Kohl]] izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
* [[29. 11.]] - Slovenačka vlada zabranila &quot;miting istine&quot; kosovskog udruženja &quot;Božur&quot; u Ljubljani 1. decembra, [[Socijalistički savez radnog naroda|Socijalistički savez]] Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, &quot;ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji&quot;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/11/29/Serbia-severs-ties-with-Slovenia-over-human-rights/1574628318800/ Serbia severs ties with Slovenia over human rights]. upi.com Archives Nov. 29, 1989&lt;/ref&gt;.
* 29. 11. - Poslednji prijem u [[Savez pionira Jugoslavije]].
* [[30. 11.]] - Ubijen predsednik [[Deutsche Bank]]e [[Alfred Herrhausen]].
* novembar - Inflacija u SFRJ 1.975%.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:2Million-Dinara-1989.jpg|mini|220px|Hiperinflacija u SFRJ: novčanica od 2.000.000 dinara]]
* [[1. 12.]] - [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
* 1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
* 1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast. [[Egon Krenz]] narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolazi [[Gregor Gysi]].
* 1. 12. - Pokušaj puča protiv [[filipini|filipinske]] predsednice [[Corazon Aquino]].
* [[2. 12.]] - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna u [[Malezija|Maleziji]]; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
* 2 - [[3. 12.]] - [[Samit na Malti]]: Gorbačov i Buš kažu da je [[Hladni rat]] završen.
[[Datoteka:Bush and Gorbachev at the Malta summit in 1989.gif|mini|250px|[[Samit na Malti]]]]
* [[6. 12.]] - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi u [[Montreal]]u.
* 6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
* 6. 12. - Završen klasični period ''[[Doctor Who|Doctora Who]]'', ponovo kreće 2005.
* [[7. 12.]] - [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanska SSR]] je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
* [[8. 12.]] - Osnovana [[Demokratska opozicija Slovenije]] (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
* [[10. 12.]] - Sjednica CK SKH, dan prije 11. Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]: ne protivi se prijevremenim izborima, predloženo donošenje novog izbornog zakona i legaliziranja političkih udruženja i organizacija (izbori će biti u travnju).
* 10. 12. - Predsednik ČSSR [[Gustáv Husák]] dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu sa [[Marián Čalfa|Mariánom Čalfom]].
* 10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju u [[Narodna Republika Mongolija|Mongoliji]], Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
* [[12. 12.]] - Grupa intelektualaca najavila obnavljanje [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
* [[13. 12.]] - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
* [[14. 12.]] - Prvi slobodni izbori u [[Čile]]u posle 16 godina diktature, pobedio [[Patricio Aylwin]].
* [[15. 12.]] - XI kongres [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
* 15. 12. - Objavljen nacrt deklaracije [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio [[26. 12.]], pred XIV kongres sledećeg meseca).
* 15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
* 15. 12. - Kolumbijski narko-lord [[José Gonzalo Rodríguez Gacha]] ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
[[Datoteka:Romania flag 1989 revolution.svg|mini|200px|[[Zastava Rumunjske]] sa rupom - simbol revolucije 1989.]]
* [[16. 12.]] - [[Rumunska revolucija 1989.]]: protesti u [[Temišvar]]u koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
* [[17. 12.]] - Emitovana prva epizoda ''[[The Simpsons]]'', božićni specijal ''Simpsons Roasting on an Open Fire''.
* 17. 12. - Drugi krug prvih demokratskih predsedničkih izbora u [[Brazil]]u od [[1960]]: [[Fernando Collor de Mello]] pobedio [[Luiz Inacio Lula da Silva|Lula da Silvu]] sa 53:47%; istog dana otet i spasen biznismen [[Abílio dos Santos Diniz]], što se smatra sabotažom protiv levice.
* [[18. 12.]] - Predsednik Saveznog izvršnog veća [[Ante Marković]] izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
* [[19. 12.]] - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
* [[20. 12.]] - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1989/12/21/Yugoslavia-makes-dinar-convertible-in-1990/4422630219600/ Yugoslavia makes dinar convertible in 1990]. upi.com Archives Dec. 21, 1989&lt;/ref&gt;.
* 20. 12. - [[Američka invazija Paname]] (Operacija Just Cause), protiv režima [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]].
* 20. 12. - U Sarajevu se osniva Udruženje nezavisnih pisaca Jugoslavije, antinacionalističkog karaktera.
* [[21. 12.]] - Miting sazvan u Bukureštu za podršku Čaušeskuu se okreće protiv njega, dolazi do pucnjave na narod.
* [[22. 12.]] - Čaušesku beži iz Bukurešta, osnovan je [[Front nacionalnog spasa (Rumunija)|Front nacionalnog spasa]] na čelu sa [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]] (na čelu zemlje 1989-96 i 2000-2004).
* 22. 12. - Ponovo otvorena [[Brandenburška vrata]] u Berlinu.
* [[23. 12.]] - Završen XI kongres [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]]: SKJ bi trebao biti savez saveza a ne jedinstvena partija (slogan: ''Evropa zdaj!'').
[[Datoteka:Operation Just Cause Rangers 2d plt La Comandancia secure small.jpg|mini|220px|[[Američka invazija Paname]]]]
* [[24. 12.]] - Svrgnuti premijer [[Panama|Paname]], general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo [[Vatikan]]a u Panama Sitiju i zatražio [[politički azil]].
* 24. 12. - Počinje [[Prvi liberijski građanski rat]] (do 1997): [[Charles Taylor (liberijski političar)|Charles Taylor]] se vraća u [[Liberija|zemlju]] i počinje pobunu protiv [[Samuel Doe|Samuela Doea]]
* [[25. 12.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunjski]] predsjednik [[Nicolae Ceauşescu]] zajedno sa suprugom strijeljan, čime je okončana vladavina komunizma u ovoj zemlji.
* [[29. 12.]] - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građana [[Vaclav Havel]] izabran za predsjednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003). [[Aleksandar Dubček]] je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
* 29. 12. - Indeks [[Nikkei 225]] Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44; zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina. Mehur puca pošto je Banka Japana podigla međubankarsku kamatu, dolazi do kraha berze, što je uvod u [[Izgubljena decenija (Japan)|Izgubljenu deceniju]], ili više njih (prosečan rast 1991-2003 je 1,14% godišnje). Ove godine je 13 od 20 najvećih svetskih kompanija bilo japansko, do 2014. ostaju dve.&lt;ref&gt;[https://www.cnbc.com/2014/04/29/what-a-difference-25-years-makes.html What a difference 25 years makes]. cnbc.com May 2 2014&lt;/ref&gt;
* [[31. 12.]] - U Poljskoj potpisan [[Balcerowiczev plan]], šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
* 31. 12. - Azerski demonstranti u [[Nahčivan]]u demontiraju granične instalacije prema Iranu.

=== Kroz godinu ===
* Zvanični tečaj dinara prema [[Njemačka marka|DEM]] pao je kroz godinu sa 2.728,55	na 61.795,92 novih dinara,&lt;ref name=&quot;povteclist&quot;&gt;[http://www.kunalipa.com/katalog/tecaj/yu-dinar-1966-1991.php Povijesne tečajne liste: Jugoslavenski dinar 1966.-1991.] kunalipa.com&lt;/ref&gt; tj. izgubio je više od 95% vrijednosti.
* Oko 100.000 članova napustilo [[SKJ]] ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/01/01/Belgrade-unveils-convertible-currency/8228631170000/ Belgrade unveils convertible currency]. upi.com Archives Jan. 1, 1990&lt;/ref&gt;.
* Indeks GDP republika i pokrajina prema jugoslavenskom prosjeku (procentni poeni prema 1952.): Slovenija 196 (+14), Hrvatska 126 (+5), Srbija 92 (-1), Vojvodina 119 (+29), Crna Gora 74 (-14), Bosna i Hercegovina 68 (-18), Makedonija 65 (-6), Kosovo 26 (-19). &lt;ref&gt;Jović 2003, 219&lt;/ref&gt; Tj. Slovenija, Hrvatska i Vojvodina su iznad proseka i brže su se razvijali a ispodprosečni sporije.
* U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/15/GM-to-sell-American-cars-in-Yugoslavia/5898658645200/ GM to sell American cars in Yugoslavia]. upi.com Archives Nov. 15, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[Tvornica automobila Sarajevo]] proizvela 37.411 automobila, većinom [[Volkswagen Golf II|Golf II]].&lt;ref&gt;[https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/10/26/golf-dvojka-tas-ov-automobil-s-dusom Golf ‘dvojka’: TAS-ov automobil s dušom]. balkans.aljazeera.net 26 Oct 2020&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Tuđman]]: ''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]''.
* Izgrađena prva tri agregata [[HE Dubrava]] na [[Drava|Dravi]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830071026/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/dubrava.aspx |date=2012-08-30 }}, kao i [[HE Đale]] na [[Cetina|Cetini]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902073344/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/djale.aspx |date=2012-09-02 }}.
* Urolog [[Sava Perović]] obavio prvu operaciju promene pola u Jugoslaviji.
* [[Predrag Radosavljević]] Preki, igrajući za ''Tacoma Stars'', bio MVP i najbolji strelac u američkoj ligi dvoranskog fudbala (''Major Indoor Soccer League'').
* Richard C. Duncan predstavlja &quot;[[Olduvajska teorija|Olduvajsku teoriju]]&quot; o navodnoj propasti [[industrijska civilizacija|industrijske civilizacije]].

== 1989. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Balkan ekspres 2]]&quot;, &quot;Specijalna redakcija&quot; (TV Beograd i Novi Sad), &quot;[[Drugarica ministarka]]&quot;, &quot;[[Metla bez drške]] 1&quot;, &quot;Rođaci iz Lazina&quot;, &quot;Vreme čuda&quot;, &quot;Dome, slatki dome&quot; (snim. 1988) (TV Beograd); &quot;[[Ptice nebeske (TV serija)|Ptice nebeske]]&quot; (TV Zagreb), &quot;[[Top lista nadrealista]] 2&quot; (TV Sarajevo).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Sabirni centar]]&quot;, &quot;[[Kako je propao rokenrol]]&quot;, &quot;[[Najbolji (film)|Najbolji]]&quot;, &quot;[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]&quot;, &quot;[[Poslednji krug u Monci]]&quot;, &quot;[[Boj na Kosovu (film)|Boj na Kosovu]]&quot;, &quot;[[Bolji život (film)|Bolji život]]&quot;, &quot;[[Masmediologija na Balkanu]]&quot;, &quot;[[Seobe (film)|Seobe]]&quot;, &quot;[[Kuduz]]&quot;, &quot;[[Žena s krajolikom]]&quot; (snimljen 1975-6), &quot;[[Donator (film)|Donator]]&quot;, &quot;[[Hamburg Altona (film)|Hamburg Altona]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1989.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1989&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1989 on Discogs]. discogs.com (pristup. 21. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1989.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Ekatarina Velika]]&lt;/small&gt;: &quot;Samo par godina za nas&quot;; &lt;small&gt;[[Disciplina kičme]]&lt;/small&gt;: &quot;Zeleni Zub na Planeti Dosade&quot;; &lt;small&gt;[[Jura Stublić]] &amp; Film&lt;/small&gt;: &quot;Zemlja sreće&quot;; &lt;small&gt;[[Branimir Štulić|Johnny Štulić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balkanska rapsodija&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Merlin|Merlin]]&lt;/small&gt;: &quot;Nešto lijepo treba da se desi&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Dvornik]]&lt;/small&gt;: &quot;Dino Dvornik&quot;; &lt;small&gt;[[Zabranjeno pušenje]]&lt;/small&gt;: &quot;Male priče o velikoj ljubavi&quot;; &lt;small&gt;[[Bajaga i instruktori]]&lt;/small&gt;: &quot;Neka svemir čuje nemir&quot;; &lt;small&gt;[[Partibrejkers]]&lt;/small&gt;: &quot;Partibrejkers III&quot;; &lt;small&gt;[[Leb i sol]]&lt;/small&gt;: &quot;Putujemo&quot;; &lt;small&gt;[[Plavi orkestar]]&lt;/small&gt;: &quot;Sunce na prozoru&quot;; &lt;small&gt;[[Crvena jabuka]]&lt;/small&gt;: &quot;Tamo gdje ljubav počinje&quot;; &lt;small&gt;[[Đorđe Balašević]]&lt;/small&gt;: &quot;Tri posleratna druga&quot;; &lt;small&gt;[[Cacadou Look]]&lt;/small&gt;: &quot;Uspavanka za Zoroa&quot;; &lt;small&gt;[[Galija (muzička grupa)|Galija]]&lt;/small&gt;: &quot;Korak do slobode&quot;; &lt;small&gt;[[Valentino (sastav)|Valentino]]&lt;/small&gt;: &quot;No.5 Ponekad noću dok grad spava&quot;; &lt;small&gt;[[Riva (grupa)|Riva]]&lt;/small&gt;: &quot;Riva&quot;, &quot;Rock me&quot;; &lt;small&gt;[[Bezobrazno zeleno]]&lt;/small&gt;: &quot;Neonske bajke&quot;; &lt;small&gt;[[Laibach]]&lt;/small&gt;: &quot;Sympathy for the Devil&quot;; &lt;small&gt;[[Dejan Cukić]] &amp; Spori ritam band&lt;/small&gt;: &quot;Zajedno&quot;; &lt;small&gt;[[Vještice]]&lt;/small&gt;: &quot;Totalno drukčiji od drugih&quot;; &lt;small&gt;[[Rambo Amadeus]]&lt;/small&gt;: &quot;Hoćemo gusle!&quot;; &lt;small&gt;[[Tutti Frutti Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Krila leptira&quot;; &lt;small&gt;[[Zana (grupa)|Zana]]&lt;/small&gt;: &quot;Rukuju se, rukuju&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]] i [[Srđan Gojković|Gile]]&lt;/small&gt;: &quot;Rokenrol za decu&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]], [[Srđan Gojković|Gile]], [[Dušan Kojić|Koja]]&lt;/small&gt;: &quot;Kako je propao rokenrol&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Magazin (grupa)|Magazin]]&lt;/small&gt;: &quot;Dobro jutro&quot;; &lt;small&gt;[[Boris Novković]]&lt;/small&gt;: &quot;Obojeni snovi&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]&lt;/small&gt;: &quot;Obriši suze, generacijo&quot;; &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Volio bi' da te ne volim&quot;; &lt;small&gt;[[Alen Slavica]]&lt;/small&gt;: &quot;Dao sam ti dušu&quot;; &lt;small&gt;[[Željko Bebek]]&lt;/small&gt;: &quot;Pjevaj moj narode&quot;; &lt;small&gt;[[Garavi sokak]]&lt;/small&gt;: &quot;Garavi sokak&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Lažu da vreme leči sve&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Brena]]&lt;/small&gt;: &quot;Četiri godine&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Ceca Veličković]]&lt;/small&gt;: &quot;Ludo srce&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Simpatija&quot;; &lt;small&gt;[[Nervozni poštar]]&lt;/small&gt;: &quot;To je samo folk’n’roll&quot;; &lt;small&gt;[[Lepa Lukić]]&lt;/small&gt;: &quot;Srce je moje violina&quot;; &lt;small&gt;[[Haris Džinović|Haris]]&lt;/small&gt;: &quot;Ostariću, neću znati&quot;; 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Johnny Štulić (solo), Dino Dvornik, [[Buba Miranović]], Riva, [[Let 3]], Dragan Pantić Smederevac, Vještice, Haris Džinović (solo), [[Jelena Broćić]], [[Slavko Banjac]], [[Satan Panonski]]...
* Novčanice izdate u SFRJ:
&lt;gallery&gt;
100k-dinar-Yugoslav-1990 03.jpg|100.000 din. &quot;1. V&quot;
1Million-Dinara-1989.jpg|1.000.000 din. &quot;1. XI&quot;
500000-Dinara-1989.JPG|500.000 din. &quot;VIII&quot;
2Million-Dinara-1989.jpg|2.000.000 din. &quot;VIII&quot;
&lt;/gallery&gt;

* Neka vozila uvedena 1989:
&lt;gallery&gt;
1993 Citroën XM hatchback (28603668230).jpg|[[Citroën XM]] (Evropski auto godine '90)
Mercedes R129 front 20080208.jpg|[[Mercedes-Benz R 129]]
Ford Fiesta 91 HPIM0593.JPG|[[Ford Fiesta]] III
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[9. 1.]] - [[Nina Dobrev]], kanadska glumica
* [[2. 2.]] - [[Ivan Perišić]], nogometaš 
* [[3. 2.]] - [[Slobodan Rajković]], srpski fudbaler
* [[18. 2.]] - [[Sonja Petrović]], košarkašica
* [[21. 2.]] - [[Corbin Bleu]], američki glumac
* [[25. 2.]] - [[Milan Badelj]], nogometaš
* [[27. 2.]] - [[Stephen Kiprotich]], ugandanski maratonac
* [[6. 3.]] - [[Agnieszka Radwańska]], teniserka
* [[11. 3.]] - [[Anton Yelchin]], glumac († [[2016]])
* [[13. 3.]] - [[Peaches Geldof]], novinarka, model († [[2014]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Milenko Zorić]], kajakaš 
* [[12. 4.]] - [[Sonja Mugoša]], srpska klizačica
* [[18. 4.]] - [[Bojan Bogdanović]], hrvatski košarkaš
* [[23. 4.]] - [[Nicole Vaidišová]], češka teniserka
* [[27. 4.]] - [[Jovana Nikolić]], srpska klizačica
* [[29. 4.]] - [[Domagoj Vida]], nogometaš
* [[4. 5.]] - [[Rory McIlroy]], igrač golfa
* [[5. 5.]] - [[Chris Brown]], pevač
* [[6. 5.]] - [[Dominika Cibulková]], slovačka teniserka
* [[27. 5.]] - [[Ash Hollywood]], erotska glumica
* [[29. 5.]] - [[Riley Keough]], model, unuka Elvisa Presleya
* [[14. 6.]] - [[Lucy Hale]], glumica, pjevačica

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Katarina Živković]], pevačica, pobednica &quot;Velikog brata&quot;
* [[5. 7.]] - [[Dejan Lovren]], nogometaš
* [[16. 7.]] - [[Gareth Bale]], fudbaler
* [[21. 7.]] - [[Vesna Dolonc]], rusko-srpska teniserka
* [[23. 7.]] - [[Daniel Radcliffe]], britanski glumac
* [[31. 7.]] - [[Viktorija Azarenka]], beloruska teniserka
* [[3. 8.]] - [[Jules Bianchi]], vozač F1 († [[2015]])
* [[5. 8.]] - [[Nina Radojčić]], pevačica
* [[10. 8.]] - [[Nika Antolos]], pjevačica
* [[18. 8.]] - [[Ana Dabović]], košarkašica
* [[21. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], američka glumica († [[2026]])
* [[30. 8.]] - [[Bebe Rexha]], kantautorka
* [[1. 9.]] - [[Bill Kaulitz|Bill]] i [[Tom Kaulitz]], članovi grupe ''[[Tokio Hotel]]''
* [[2. 9.]] - [[Alexandre Pato]], brazilski nogometaš
* [[8. 9.]] - [[Avicii]], švedski muzičar, producent († [[2018]])
* [[18. 9.]] - [[Ornela Vištica]], glumica

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[4. 10.]] - [[Dakota Johnson]], glumica
* [[12. 10.]] - [[Marko Ivković]], ubijeni navijač († [[2014]])
* [[13. 10.]] - [[Alexandria Ocasio-Cortez]], američka političarka 
* [[19. 10.]] - [[Nikolija Jovanović]], pevačica, model
* [[23. 10.]] - [[Isis Taylor]], erotski model, glumica
* [[24. 10.]] - [[PewDiePie]], Felix Kjellberg, ličnost sa YouTubea
* [[29. 10.]] - [[Primož Roglič]], biciklista
* [[2. 11.]] - [[Stevan Jovetić]], crnogorski fudbaler
* [[7. 11.]] - [[Nadežda Tolokonikova]], članica ''Pussy Riot''
* 7. 11. - [[Mikela Ristoski]], paraolimpijka
* [[10. 11.]] - [[Martin Sinković]], veslač 
* [[16. 11.]] - [[Milan Mačvan]], košarkaš
* 16. 11. - [[Rasta (muzičar)|Rasta]], srpski muzičar
* [[10. 12.]] - [[Marion Maréchal-Le Pen]], francuska političarka
* [[13. 12.]] - [[Taylor Swift]], kantautorka
* dec. - [[Jessie Buckley]], glumica 
* [[29. 12.]] - [[Kei Nishikori]], teniser

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1989.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[7. 1.]] - [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]], japanski car (* [[1901]])
* [[13. 1.]] - [[Joe Spinell]], glumac (* [[1936]])
* [[14. 1.]] - [[Danica Antić]], slikarka (* [[1910]])
* [[18. 1.]] - [[Bruce Chatwin]], engleski putopisac (* [[1940]])
* [[22. 1.]] - [[Miodrag Andrić]] - Ljuba Moljac, srpski glumac (* [[1943]])
* [[23. 1.]] - [[Salvador Dalí]], španski slikar (* [[1904]])
* [[24. 1.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica (* [[1946]])
* [[30. 1.]] - [[Krsta Andrejević]], slikar (* [[1928]])
* [[1. 2.]] - [[Elaine de Kooning]], slikarica (* [[1918]])
* [[3. 2.]] - [[Nina Kirsanova]], balerina, arheolog, glumica (* [[1899]])
* 3. 2. - [[John Cassavetes]], glumac i režiser (* [[1929]])
* [[6. 2.]] - [[Chris Gueffroy]], poslednji ubijeni na Berlinskom zidu (* [[1968]])
* [[9. 2.]] - [[Osamu Tezuka]], crtač mange (* [[1928]])
* [[17. 2.]] - [[Vlajko Begović]], učesnik Španskog rata i francuskog otpora, junak socijalističkog rada (* [[1905]])
* [[21. 2.]] - [[Miroslav Nenadović]], mašinski inženjer, aeronautičar, akademik (* [[1904]])
* [[27. 2.]] - [[Konrad Lorenz]], austrijski zoolog, nobelovac (* [[1903]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[9. 3.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf (* [[1946]])
* [[14. 3.]] - [[Zita od Bourbon-Parme]], posljednja austrougarska carica (* [[1892]])
* [[23. 3.]] - [[Pavle Gregorić]], učesnik Ruskog građanskog rata, NOB, narodni heroj, junak socijalističkog rada (* [[1892]])
* [[28. 3.]] - [[Jovan Velimirović]], episkop šabačko-valjevski (* [[1912]])
* [[30. 3.]] - [[Ivan Šibl]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1917]])
* [[5. 4.]] - [[Vojislav Arnovljević]], osnivač jugoslovenske kardiološke škole, akademik (* [[1895]])
* [[12. 4.]] - [[Abbie Hoffman]], američki aktivista (* [[1936]])
* 12. 4. - [[Sugar Ray Robinson]], bokser (* [[1921]])
* [[15. 4.]] - [[Ante Kaštelančić]], hrvatski slikar (* [[1911]].)
* 15. 4. - [[Hu Yaobang]], bivši generalni sekretar CK KPK (* [[1915]])
* [[19. 4.]] - [[Daphne du Maurier]], engleska spisateljica (* [[1907]].)
* [[21. 4.]] - [[Sava Jeremić]], srpski frulaš (* [[1904]])
* [[22. 4.]] - [[Emilio Segrè]], fizičar, nobelovac (* [[1905]])
* [[23. 4.]] - [[Hamani Diori]], prvi predsednik Nigera (* [[1916]])
* [[24. 4.]] - [[Dinko Štambak]], hrvatski književnik (* [[1912]].)
* [[26. 4.]] - [[Lucille Ball]], američka TV-glumica (* [[1911]].)
* [[27. 4.]] - [[Konosuke Matsushita]], osnivač ''Panasonic''-a (* [[1894]])
* [[30. 4.]] - [[Sergio Leone]], filmski režiser (* [[1929]])
* {{circa}} [[30. 4.]] - [[Guy Williams]], glumac (* [[1924]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Christine Jorgensen]], prva osoba promenjenog pola u SAD (* [[1926]])
* [[20. 5.]] - [[Gilda Radner]], glumica, komičarka (* [[1946]])
* [[29. 5.]] - [[Ratko Buljan]], glumac (* [[1943]])
* [[30. 5.]] - [[Zinka Kunc]], hrvatska operna pjevačica (* [[1906]].)
* [[3. 6.]] - [[Ruholah Homeini]], vrhovni vođa Irana (* [[1902]])
* [[4. 6.]] - [[Dik Browne]], crtač &quot;Hogara Strašnog&quot; (* [[1917]])
* [[5. 6.]] - [[Frane Frol]], bivši političar (* [[1899]])
* [[15. 6.]] - [[Ray McAnally]], glumac (* [[1926]])
* [[23. 6.]] - [[Bogdan Čiplić]], književnik (* [[1910]])
* 23. 6. - [[Michel Aflaq]], sirijski filozof, političar, osnivač partije Baas (* 1910)
* [[26. 6.]] - [[Blanka Dužanec]], keramičarka (* [[1908]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[2. 7.]] - [[Andrej Gromiko]], bivši sovjetski ministar inostranih poslova i šef države (* [[1909]])
* 2. 7. - [[Franklin J. Schaffner]], filmski režiser (* [[1920]])
* [[6. 7.]] - [[János Kádár]], bivši generalni sekretar Mađarske socijalističke radničke partije (* [[1912]])
* [[9. 7.]] - [[Fedor Nikić]], srpski istoriograf
* [[10. 7.]] - [[Mel Blanc]], glas mnogih likova iz ''Looney Tunes'' i ''Merrie Melodies'' (* [[1908]])
* 10. 7. - [[Jean-Michel Charlier]], scenarista &quot;Poručnika Bluberija&quot; (* [[1924]])
* [[11. 7.]] - [[Laurence Olivier]], glumac (* [[1907]])
* [[16. 7.]] - [[Herbert von Karajan]], austrijski dirigent (* [[1908]])
* 16. 7. - [[Ivan Hariš-Gromovnik]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1903]])
* [[18. 7.]] - [[Rebecca Schaeffer]], model, glumica (* [[1967]])
* 18. 7. - [[Mihailo Živanović]] - Mika-Žuti, klarinetista, saksofonista, dirigent, kompozitor (* [[1928]])
* [[21. 7.]] - [[Dora Pfanova]], književnica (* [[1897]])
* 21. 7. - [[Petar Salopek]], književnik (* [[1909]])
* [[22. 7.]] - [[Emil Najman]], liječnik (* [[1907]])
* [[25. 7.]] - [[Steve Rubell]], suosnivač diskoteke &quot;Studio 54&quot; (* [[1943]])
* [[7. 8.]] - [[Mira Trailović]], režiser, dramaturg, osnivač Ateljea 212 i BITEF-a (* [[1924]])
* [[12. 8.]] - [[William Shockley]], supronalazač tranzistora, nobelovac (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Huey P. Newton]], suosnivač Partije Crnih pantera (* [[1942]])
* 22. 8. - [[Aleksandar Sergejevič Jakovljev|Aleksandar Jakovljev]], sovjetski konstruktor aviona (* [[1906]])
* [[23. 8.]] - [[Nebojša Mitrić]], srpski vajar (* [[1931]])
* [[24. 8.]] - [[Boris Koljčicki]], meteorolog-amater (* [[1900]])
* 24. 8. - [[Branko Stanković (slikar)]] (* [[1915]])
* [[29. 8.]] - [[Peter Scott]], ornitolog, suosnivač WWF, slikar, sportista (* [[1909]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[4. 9.]] - [[Georges Simenon]], belgijski pisac (* [[1903]])
* 4. 9. - [[Ronald Syme]], historičar (* [[1903]])
* [[8. 9.]] - [[Ivan Šoštarić]], konstruktor jedrilica i aviona (* [[1911]])
* [[12. 9.]] - [[Katarina Adanja]], istoričarka umetnosti (* [[1921]])
* [[13. 9.]] - [[Vladan Slijepčević]], režiser, profesor režije (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Chen Boda]], kineski revolucionar i političar (* [[1904]])
* [[22. 9.]] - [[Irving Berlin]], američki kompozitor (* [[1888]].)
* [[24. 9.]] - [[Hrizostom Vojinović]], episkop braničevski (* [[1911]])
* [[28. 9.]] - [[Ferdinand Marcos]], bivši predsednik Filipina (* [[1917]])
* [[30. 9.]] - [[Oskar Davičo]], jevrejski i srpski pesnik (* [[1909]])
* [[4. 10.]] - [[Lavoslav Horvat]], hrvatski arhitekt (* [[1901]].)
* 4. 10. - [[Graham Chapman]], engleski komičar (Monty Python) (* [[1941]].)
* [[6. 10.]] - [[Bette Davis]], američka glumica (* [[1908]].)
* [[15. 10.]] - [[Danilo Kiš]], srpski književnik (* [[1935]])
* 15. 10. - [[Grigorije Samojlov]], arhitekta i slikar (* [[1904]])
* [[18. 10.]] - [[Mirko Bonačić]], nogometaš (* [[1903]])
* [[20. 10.]] - [[Anthony Quayle]], glumac, režiser (* [[1913]])
* [[21. 10.]] - [[Mileta Andrejević]], slikar (* [[1925]])
* [[25. 10.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], reditelj, scenarista (* [[1927]])
* [[30. 10.]] - [[Radivoj Kašanin]], matematičar i srpski akademik (* [[1892]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 11.]] - [[Rade Končar (sin)|Rade Končar]], društveno-politički radnik (* [[1942]])
* [[5. 11.]] - [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* 5. 11. - [[Vladimir Horowitz]], pijanista (* [[1903]])
* [[12. 11.]] - [[Dolores Ibárruri]] - La Pasionarija, španska [[revolucionarka]] (* [[1895]])
* [[13. 11.]] - [[Franz Joseph II. (Lihtenštajn)|Franz Joseph II.]], suvereni knez Lihtenštajna (* [[1906]])
* [[22. 11.]] - [[René Moawad]], predsednik Libana (* [[1925]])
* [[23. 11.]] - [[Sabrija Biser]], glumac (* [[1930]])
* [[24. 11.]] - [[Abdullah Yusuf Azzam]], suosnivač Al-Kaide (* 1941)
* [[26. 11.]] - [[Ahmed Abdallah]], predsednik Komora (* [[1919]])
* [[27. 11.]] - [[Zuko Džumhur]], putopisac, slikar i karikaturista. (* [[1921]])
* [[28. 11.]] - [[Mladen Deželić]], kemičar (* [[1900]])
* [[1. 12.]] - [[Alvin Ailey]], koreograf, aktivista (* [[1931]])
* [[6. 12.]] - [[Ćamil Sijarić]], književnik (* [[1913]])
* [[7. 12.]] - [[Hans Hartung]], slikar (* [[1904]])
* [[8. 12.]] - [[Max Grundig]], osnivač firme ''Grundig AG'' (* [[1908]])
* [[14. 12.]] - [[Andrej Saharov]], fizičar, aktivista, nobelovac za mir (* [[1921]])
* [[15. 12.]] - [[Vanja Sutlić (otac)]], filozof (* [[1925]])
* [[16. 12.]] - [[Silvana Mangano]], glumica (* [[1930]])
* 16. 12. - [[Lee Van Cleef]], glumac (* [[1925]])
* [[22. 12.]] - [[Samuel Beckett]], irski pisac, nobelovac (* [[1906]])
* [[25. 12.]] - [[Nicolae Ceauşescu]], svrgnuti predsednik Rumunije (* [[1918]])

=== Kroz godinu ===
* [[Marica Popović]], glumica (* [[1906]])
* [[Sterjo Spase]], makedonski i albanski pisac (* [[1914]])
* [[Zdravko Dučmelić]], slikar (* [[1923]])
* [[Bakija Bakić]], trubač (* 1923)
* [[Dragoslav Đorđević]], istoričar umetnosti, kritičar (* [[1931]])
* [[Cmiljka Kalušević]] - Cica, atletičarka i košarkašica (* 1933)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Norman Foster Ramsey, Jr.]] (pronalazak metode razdvojenih oscilatornih polja i njena upotreba u vodoničnom [[maser]]u i drugim [[Atomski sat|atomskim satovima]]), [[Wolfgang Paul]], [[Hans Georg Dehmelt]] (razvoj tehnike [[jonska zamka|jonske zamke]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Sidney Altman]] i [[Thomas R. Cech|Thomas Robert Cech]] (otkriće katalitičkih svojstava [[RNK]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[J. Michael Bishop]] i [[Harold E. Varmus]] (otkriće ćelijskog porekla [[Retrovirus|retroviralnih]] [[onkogen]]a)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Camilo José Cela]] (bogata i intenzivna proza, koja s uzdržanom samilošću stvara izazovnu viziju čovekove ranjivosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Dalaj Lama XIV|Dalaj Lama - Tenzin Gyatso]] (filozofija poštovanja svih živih bića, voljnost za kompromis i pomirenje uprkos brutalnim kršenjima)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Trygve Haavelmo]] (razjašnjenje teorije verovatnoće kao temelja ekonometrije i njegove analize simultanih ekonomskih struktura)

== Reference ==
{{reflist}}

;Literatura
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003
* [http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html Rat može da počne (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218035123/http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html |date=2010-02-18 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html Deset godina Slobodana Miloševića u deset slika (Vreme)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130183818/http://www.vreme.com/arhiva_html/454/10.html |date=2012-01-30 }}

== Vidi takođe ==
* [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;

{{commonscat|1989}}

[[Kategorija:20. vijek|81989]]</text>
      <sha1>5jh58pkn48yyuln5gja94mfrn1fdb64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sazviježđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7819</id>
    <revision>
      <id>42706168</id>
      <parentid>42681196</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7007" sha1="ssi6uelmrrk32clq7sd1ogza0sr7ipb" xml:space="preserve">'''Konstelacija''' ([[kasnolatinski jezik|kasnolatinski]]: ''constellatio'' – 'sazviježđe, zviježđe'), skupina [[zvijezda]] koje su prividno povezane u posebne zvjezdane skupove. U trodimenzionalnom prostoru većina zvijezda koje vidimo su relativno povezane, ali se nerijetko grupišu u nebeskoj sferi noćnoga neba. Ljudi su kroz historiju grupisali zvijezde u sazviježđa prema tome koliko su daleko jedna od druge. &quot;Neslužbeno&quot; sazviježđe je poznato kao ''asterizam''. Zvijezde u sazviježđu ili asterizmu rijetko imaju bilo kakve veze jedna s grugom, a kad se gledaju sa Zemlje čini se da su vrlo blizu jedna drugoj, iako su na velikim međusobnim udaljenostima. Grupisanje zvijezda u sazviježđa je u biti proizvoljno, jer su razne kulture na razne načine imenovale sazviježđa, mada njih nekoliko očitijih teže da se često vrate u upotrebu, kao npr. Orion i Scorpius (Škorpion).

Internacionalna Astronomska Unija (IAU) dijeli nebo na 88 službenih sazviježđa s preciznim granicama, tako da svaki pravac se pridružuje tačno jednom sazviježđu. U sjevernoj nebeskoj hemisferi većina naziva su preuzeta iz antičke grčke tradicije i tako prešli u upotrebu i u srednjem vijeku. Dvanaest sazviježđa iz južne nebeske hemisfere Grci nisu bili u stanju promatrati, te su njihove nazive u upotrebu uveli holandski moreplovci Pieter Dirkszoon Keyser (Piter Dirkson Kejser) i Frederick de Houtman (Frederik de Hautman) u XVI vijeku, a prvi ih je katalogizirao Johann Bayer (Johan Bajer).

Prvih dvanaest su znakovi zodijaka. Sem ovih dvanaest Ptolomej je naveo drugih 36 (kojih sada broji oko 38, zbog podjele Argonautske lađe ili Argo Navisa). Mnogo ranije ova je lista dopunjavana, kao prvo da popuni praznine među Ptolomejevim znacima (jer Grci su smatrali nebom i sazviježđa i tamni prostor između njih), i drugo da &quot;popune&quot; južno nebo da bi evropski istraživači putovali tamo gdje bi ih mogli vidjeti.

Druga predložena sazviježđa nisu uvedena u upotrebu, pa ni najznačajnije Quadrans Muralis ili Zidni Kvadrant (sada dio Volara ili Bootesa) prema kome su kvadrantidski meteori dobili ime. Isto tako i sazviježđe Argo Navis je bilo preveliko tako da je podijeljeno na nekoliko raznih sazviježđa.

Razni drugi manje službeni znaci su postojali pored sazviježđa zvanih asterizmima, poput Velikog Medvjeda (poznatog i kao Velika kola) i Malog medvjeda (Malih kola).

=== Lista sazviježđa ===

[[Datoteka:Celestia constellations.jpg|right|thumb|450px|Podjela neba na zviježđa]]

''U znakove zodijaka spadaju'':
* [[Aries]], Ovan
* [[Taurus]], Bik
* [[Gemini]], Blizanci
* [[Cancer]], Rak
* [[Leo]], Lav
* [[Virgo]], Djevica
* [[Libra]], Vaga
* [[Scorpius]] (poznato i kao Scorpio), Škorpion
* [[Sagittarius]], Strijelac
* [[Capricornus]],Jarac
* [[Aquarius]], Vodenjak (poznato kao i Vodolija)
* [[Pisces]], Ribe

''Prema Ptolomejevih 36 koji sada ima 38'':
*[[Andromeda (zviježđe)|Andromeda]]
* [[Aquila]], Orao
* [[Ara]], Žrtvenik
* [[Argo Navis]], Argonautska Lađa, dok se nije podijelila na [[Carina|Hrptenjaču]], [[Puppis|Krmu]] i [[Vela|Jedra]]
* [[Auriga]], Kočijaš
* [[Boötes]], Volar
* [[Canis Major]], Veliki pas
* [[Canis Minor]], Mali pas
* [[Cassiopeia]], Kasiopeja
* [[Centaurus]], Kentaur
* [[Cepheus]],Kefej
* [[Cetus]], Kit
* [[Corona Australis]], Južna kruna
* [[Corona Borealis]], Sjeverna kruna
* [[Corvus]], Gavran
* [[Crater]], Vrč
* [[Cygnus]], Labud
* [[Delphinus]], Delfin
* [[Draco]], Zmaj
* [[Equuleus]], Ždrijebe
* [[Eridanus]], Eridan
* [[Hercules]], Herkul
* [[Hydra]], Hidra
* [[Lepus]], Zec
* Lupus, Vuk
* [[Lyra]], Lira
* [[Ophiuchus]], Ofijuhus - koji presjeca [[ekliptika|ekliptiku]]
* [[Orion]], Orion
* [[Pegasus]], Pegaz
* [[Perseus]], Perzej
* [[Piscis Austrinus]], Južna riba
* [[Sagitta]], Strijela
* [[Serpens]], Zmija
* [[Triangulum]], Trokut
* [[Ursa Major]], Veliki medvjed
* [[Ursa Minor]], Mali medvjed

''Novih 38 sazviježđa'':
* [[Antlia]], Pumpa
* [[Apus]], Rajska ptica
* [[Caelum]], Dlijeto
* [[Camelopardalis]], Žirafa
* [[Canes Venatici]], Lovački psi
* [[Chamaeleon]], Kameleon
* [[Circinus]], Šestar
* [[Columba]], Golub
* [[Coma Berenices]] (tradicionalni asterizam), Berenikina kosa
* [[Crux]], Krst
* [[Dorado]], Sabljarka
* [[Fornax]], Peć
* [[Grus]], Ždral
* [[Horologium]], Sat
* [[Hydrus]], Vodena Zmija
* [[Indus]], Indijanac
* [[Lacerta]], Gušter
* [[Leo Minor]], Mali lav
* [[Lynx]], Ris
* [[Mensa]], Sto - originalno [http://www.seasky.org/pictures/sky7b01.html Mons Mensae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060227223347/http://www.seasky.org/pictures/sky7b01.html |date=2006-02-27 }} ([http://www.go2africa.com/south-africa/cape-peninsula/table-mountain/ engl.Table Mountain-Planina Teibl u Južnoafričkoj Republici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209041020/http://www.go2africa.com/south-africa/cape-peninsula/table-mountain/ |date=2006-02-09 }})
* [[Microscopium]], Mikroskop
* [[Monoceros]], Jednorog
* [[Musca]], Muha
* [[Norma]], Libela
* [[Octans]], Oktant
* [[Pavo]], Paun
* [[Phoenix]], Feniks
* [[Pictor]],Slikar - originalno Equuleus Pictoris, Slikarske nogare
* [[Pyxis]], Kompas
* [[Reticulum]], Mrežica
* [[Sculptor (sazviježđe)|Sculptor]], Kipar
* [[Scutum]], Štit - poznat kao i Scutum Sobiesci (Štit Sobjeskoga)
* [[Sextans]], Sekstant
* [[Telescopium]], Teleskop
* [[Triangulum Australe]], Južni trokut
* [[Tucana]], Tukan
* [[Volans]] - originalno Piscis Volans, Leteća riba
* [[Vulpecula]],Lisica - originalno Vulpecula Cum Ansere, Lisica s guskom

''Razni drugi manje službeni znaci su'':
* [[Velika medvjedica]] u [[Ursa Majoru]];
* [[Mala medvjedica]] u [[Ursa Minoru]];
* Čajnik u [[Sagittariusu]],
* [[Orion|Orionov pojas]];
* [[Ljetni trokut]] ([[Deneb]], [[Altair]], i [[Vega]], ili α [[Cygnus|Cygni]], [[Aquila]]e, i [[Lyra]]e);
* Veliki kvadrat [[Pegasus]]a (koji uključuje α [[Andromeda]]e);
* Ćup u [[Aquarius|Vodenjaku]];
* Srp u [[Leo|Lavu]].

Stari asterizam, [[Coma Berenices]], je sada službeni naziv sazviježđa.

=== Vanjske veze ===
* [http://www.site.uottawa.ca:4321/astronomy/index.html Astronomy knowledge base] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060705214728/http://www.site.uottawa.ca:4321/astronomy/index.html |date=2006-07-05 }}
* [http://www.botproductions.com/stellar/index.html The Stellar Guide]
* [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/extra/constellations.html What Are Constellations?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050407014600/http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/extra/constellations.html |date=2005-04-07 }}
* [http://www.dibonsmith.com/stars.htm The Constellations]

== Vanjske veze ==

* [http://astro.fdst.hr/Promatracka/zvijezdja.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Zvijezde i zviježđa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041019134948/http://astro.fdst.hr/Promatracka/zvijezdja.php |date=2004-10-19 }}

{{zviježđa}}
{{Commonscat|Constellations}}

[[Kategorija:Nebeska tijela]]</text>
      <sha1>ssi6uelmrrk32clq7sd1ogza0sr7ipb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10586</id>
    <revision>
      <id>42705676</id>
      <parentid>42699955</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:26:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Miloševićev period */</comment>
      <origin>42705676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44443" sha1="c2g70lbh22nzet7o1yeln1t8tbpmn4g" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{redirect|Kosova}}
{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Republika Kosovo
| ime                     = 
| izvorno_ime             = {{Infobox |subbox=yes |bodystyle=font-size:80%;font-weight:normal;
  | rowclass1 = mergedrow |label1=[[Albanski]]: |data1={{Lang|al|Republika e Kosovës}}
  | rowclass2 = mergedrow |label2=[[Srpskohrvatski]]:|data2={{Lang|sh|Republika Kosovo / Република Косово}}
  }}
| ime_genitiv             = Kosova
| status             = 
| zastava            = Flag of Kosovo.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Emblem of the Republic of Kosovo.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = [[Himni i Republikës së Kosovës]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Kosovo on the globe (Europe centered).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Priština]]
| latd  = 42 | latm  = 40 | latNS  = N
| longd = 21 | longm = 10 | longEW = E
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[albanski]]&lt;br&gt;[[srpski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Kosova|Predsjednik]] 
| vođa_ime1    = [[Vjosa Osmani]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Kosova|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Albin Kurti]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Skupština Republike Kosovo|Skupština]]
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = [[Nezavisnost]] 
| suverenitet_napomena = od [[Srbija|Srbije]]
| uspostava_događaj1   = {{nowrap|[[Kosovska deklaracija o nezavisnosti (2008)|Deklaracija nezavisnosti]]}}
| uspostava_datum1     = {{nowrap|[[17. februara]] [[2008.]]}}
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 10887
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 1.0
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 1,761,985
| stanovništvo_proc_godina  = [[2022.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 151
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 162
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $29.629 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 148
| GDP_PPP_godina              = [[2024.]]
| GDP_PPP_per_capita          = $16,760
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 100
| GDP_nominal                 = $11.226 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 155
| GDP_nominal_godina          = [[2024.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $6,337
| GDP_nominal_per_capita_rang = 104
| Gini          = 29.0
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = [[2017.]]
| Gini_promjena = increase
| HDI           = 0.762
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = [[2021.]]
| HDI_promjena  = increase
| valuta     = [[euro]] 
| valuta_kod = EUR
| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_nadom          = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_nadom_DST      = +2
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = dd.mm.gggg.
| pozivni_broj       = +383
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.xk]] (predloženi)
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Kosovo''' ({{Jez-alb|Kosova}}), službeno '''Republika Kosovo''' ({{Jez-alb|Republika e Kosovës}}), [[međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično je priznata država]] u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Najveću granicu ima sa [[Srbija|Srbijom]] na severu i istoku (dužina granice: 352&amp;nbsp;km), zatim [[Severna Makedonija|Severnom Makedonijom]] na jugu (159&amp;nbsp;km), [[Albanija|Albanijom]] na jugozapadu (112&amp;nbsp;km) te [[Crna Gora|Crnom Gorom]] (79&amp;nbsp;km) na zapadu. Nezavisnost od Srbije proglasila je 17.  februara 2008. usvajanjem deklaracije u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] u [[Priština|Prištini]]. Srbija je i dalje smatra svojom [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|autonomnom pokrajinom]] iako je Briselskim sporazumom iz 2013. godine priznala neke njene institucije.

Od završetka [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]] i potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu [[1999]]. godine, kao i donošenja [[Rezolucija Saveta bezbednosti OUN 1244|Rezoulucije SB OUN 1244]], Kosovo se nalazi pod administracijom [[Ujedinjene nacije|UN]] ([[UNMIK]]), deo čijih ovlasti je je od [[16. februar]]a [[2008]]. počela preuzimati misija [[Evropska Unija|Evropske Unije]] pod nazivom [[Euleks]]. Od [[17. februara]] [[2008]]. godine, kada je [[parlament Kosova]] [[Jednostrano proglašenje nezavisnosti|unilateralno]] doneo odluku o proglašenju nezavisnosti od [[Srbija|Srbije]],&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=285184 B92. Vesti: Kosovo proglasilo nezavisnost. 17. februar 2008, 23.27 č]&lt;/ref&gt; na najvećem delu teritorije, u kome većinu čine [[Albanci]], funkcioniše delimično priznata Republika Kosovo ({{lang-sq|Republika e Kosovës}}, [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Republika Kosovo''), koja je stekla [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično međunarodno priznanje]] [[SAD]] i većine evropskih država. [[Republika Srbija]] i dalje smatra Kosovo delom svog suverenog teritorija, odnosno autonomnom pokrajinom ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija'')&lt;ref&gt;[http://www.srbija.gov.rs/pages/article.php?id=56753 Ustav Republike Srbije] ''Preambula ustava'', 10. novembar 2006.&lt;/ref&gt;, ali je njena vlast ograničena na paralelne organe vlasti u izolovanim enklavama sa [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, te graničnom pojasu poznatom kao [[Severno Kosovo]].

Kosovo ima oko 1.8 miliona stanovnika. Službeni jezici su [[Albanski jezik|albanski]] i [[Srpski jezik|srpski]], a glavni grad je [[Priština]].

== Ime ==
Kosovo se prema geografskim kriterijima može podijeliti na dvije cjeline: istočno Kosovo koje se tradicionalno zove Kosovo i zapadno Kosovo, koje [[Srbi]] zovu ''[[Metohija]]'', a [[Albanci]] ''Dukađin'' odnosno ''Rrafsh i Dukagjinit''. S vremenom je istočni dio regije cijelom Kosovu dao ime.

Riječ ''Kosovo'' dolazi od slavenske riječi [[kos]], koje je ime za vrstu crne ptice na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] i drugim slavenskim jezicima u regionu.&lt;ref&gt;[http://opinionleaders.htmlplanet.com/koskosova.html &quot;The name Kosovo&quot;]. Dr John-Peter Maher, Professor Emeritus of Linguistics, [[Northeastern Illinois University]]&lt;/ref&gt; Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernoj [[Albanija|Albaniji]]. Albanski naziv ''Kosova'' (ili ''Kosovë'') albanizirana je slavenska riječ ''Kosovo''.

''[[Metohija]]'' potiče od grčke riječi ''μετόχια'', izraza koji označava zemlju u vlasništvu manastira. Razlog za ovo je da su se neka imanja [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (SPC) nalazila ovom zemljištu, koje su joj dodjelili srpski srednjovjekovni vladari. Naziv Metohija koriste isključivo Srbi, dok Albanci ne upotrebljavaju taj termin, već koriste naziv Dukađin ([[Dukagjin]]), po bogatoj albanskoj srednjovjekovnoj porodici (vidi: [[Leka Dukađini]]), koja je upravljala sjevernom Albanijom i zapadnim Kosovom. Po njima je ovaj region dobio njihovo albansko ime - ''Rrafsh i Dukagjinit''.

U [[19. vek]]u područje današnjeg Kosova je u geografskom smislu nazivano [[Severna Albanija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Načertanije Ilije Garašanina |url=http://www.rastko.org.rs/istorija/garasanin_nacertanije_c.html |access-date=2009-11-09 |archivedate=2015-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402162457/http://www.rastko.org.rs/istorija/garasanin_nacertanije_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-11-09 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;... &quot;''cela Severna Arbanija sa glavnim mestima Skadrom, Prizrenom, Đakovicom, Peći i Prištinom bila je očišćena od turske vlasti i vojničkih garnizona''&quot;. [[Dimitrije Tucović]], [[Srbija i Arbanija]] (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 81) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;, pre nego što je u Kneževini Srbiji počeo da se upotrebljava naziv [[Stara Srbija]]. [[1938]]. godine [[Komunistička partija Jugoslavije]] stvara skraćenicu ''Kosmet'' za '''Kos'''ovo i '''Met'''ohiju.

Danas velika većina zemalja ovu teritoriju naziva Kosovom&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1244 |url=http://www.un.org.yu/download/16/216-r1244_ser.pdf |access-date=2006-11-12 |archivedate=2006-10-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061003025833/http://www.un.org.yu/download/16/216-r1244_ser.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, osim Srbije, gde je [[Slobodan Milošević|Milošević]] Ustavom Republike Srbije donetim 1990. godine promenio ranije ime &quot;Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo&quot; u &quot;Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija&quot;. Smatra se da je reč &quot;Metohija&quot; dodao kako bi osnažio srpsku pretenziju na tu teritoriju. To njegovo nasleđe i danas je široko prihvaćeno u Srbiji.

== Historija ==
{{main|Istorija Kosova}}
=== Antičko doba ===
[[Datoteka:Ulpiana1.JPG|thumb|desno|Ruševine [[Ulpijana|Ulpijane]]]]
{{Glavni članak|Dardanija}}
U predantičko doba na prostorima Kosova su živeli [[Iliri]], koji su svoju kulturu širili iz reona Vinče (Vinčanska kultura 3-4 vek pne. Kosovo nosi naziv po ptici ''Kos'' za koju u albanskom jeziku nema odgovarajuće reči a reč Metohija označava crkveni posjed. U antičko doba, prostor današnjeg Kosova se nazivao [[Dardanci|Dardanija]]. Ilirska plemena se uglavnom smatraju precima današnjih Albanaca.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12472/Albania ''Albania'', Encyclopædia Britannica]&lt;/ref&gt; Dardanci su naseljavali i prostor današnje jugozapadne Srbije i deo Makedonije.

U trećem i drugom veku pre nove ere, ovim regionom su vladali dardanski kraljevi: [[Longarus]], [[Bato]] i [[Monunius]], kao i [[Etuta]], Monuniusova ćerka. Oblast Dardanije zatim dolazi pod vlast [[Antički Makedonci|Makedonaca]].

[[Antički Rim|Rimljani]] osvajaju ovu oblast 160. godine p.n.e, u toku [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]]. Teritorija kasnije ulazi u sastav rimske provincije gornje [[Mezija|Mezije]] (-{Moesia Superior}-) [[87]]. godine. Od cara [[Dioklecijan]]a čini zasebnu provinciju Dardaniju (-{Dardania}-).

=== Srednji vek ===
[[Sloven]]ska plemena su počela naseljavati Balkansko poluostrvo u 6. i [[7. vek]]u, dok su oblast Kosova počeli naseljavati približno u 9. ili [[10. vek]]u.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Sloveni su tu zatekli starosedeoce Arbreše. Arbreše, odnosno Ilire, mnogi smatraju za pretke današnjih Albanaca.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;NGL Hammond The Relations of Illyrian Albania with the Greeks and the Romans. In Perspectives on Albania, edited by Tom Winnifrith, St. Martin’s Press, New York 1992&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]&lt;/ref&gt; Prva slovenska država na Kosovu je bila [[Bugarsko carstvo]], čija se vlast smenjivala za [[Vizantijsko carstvo|vizantijskom]] sve do kraja [[12. vek]]a.
[[Datoteka:Realm of Brankovic.png|thumb|desno|Kosovski posed [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]]]]
Srpski vladari su za osvajanja teritorija južno od Raške uglavnom koristili [[krstaški pohodi|krstaške pohode]] zapadnoevropskih vladara na Bliski istok.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Tokom [[12. vek]]a Srbi iz Raške počinju da prodiru na područje Kosova. Raški veliki župan [[Vukan (raški veliki župan)|Vukan]] je uspeo da osvoji [[Zvečan]] [[1091]]. i spali [[Lipljan]], ali [[1106]]. trpi poraz od Vizantije. Krajem [[12. vek]]a župan [[Stefan Nemanja]] dolazi do Lipljana i [[1170]]. kod [[Sitnica|Sitnice]] odnosi pobedu nad vizantijskom vojskom. Početkom [[13. vek]]a srpski župani su svojim posedima priključili i Kosovo. Narednih dva veka Srbi grade mnoge crkve i zadužbine u ovoj oblasti. Od toga doba pa do pada pod tursku vlast, područje je važan deo [[srednjevekovna Srbija|srpske srednjevekovne države]]. Neko vreme je grad [[Prizren]] prestonica srpskih vladara [[Stefan Dušan|Dušana]] i Uroša. Grad [[Peć]] je bio središte srpske pravoslavne [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] [[1346]].-[[1457]]. godine (kasnije ponovo [[1557]]-[[1766]]). Područje se dobro razvija, [[rudarstvo]] i [[stočarstvo]] sa [[ratarstvo]]m je prisutno. [[Rudnik Trepča]] se spominje od [[1303]]. kao nalazište [[olovo|olova]] i [[srebro|srebra]]. [[Novo Brdo]] je jedan od najvažnijih rudnika Srbije toga doba, i iz njega se vadi srebro i olovo. Srebro u tom rudniku je bilo pomešano sa [[zlato]]m, i srpski vladari su imali dobre prihode od rada rudnika. Za vreme postojanja srpskih država od XIII do XV veka, većinu stanovništva u toj oblasti uglavnom su činili Srbi.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Godine 1389. vođena je [[Kosovska bitka|bitka na Kosovu]], koja se uglavnom smatra taktički neodlučenom. Zbog velikih ljudskih gubitaka, srpske kneževine pristaju na vazalni položaj, čime se Osmanlijama otvara put za dalje osvajanje Balkanskog poluostrva. Između 1371. i 1398. Kosovom je vladao [[Vuk Branković]], gospodar Kosova i [[Drenica (predeo)|Drenice]], koji 1389. godine postaje osmanski vazal. Nakon propasti srednjovekovne [[Srpska despotovina|srpske despotovine]] 1459. godine, Kosovo dolazi pod osmansku vlast.

=== Otomanski period ===
{{Glavni članak|Kosovski vilajet}}

Između [[1459]] i [[1912]] godine, Kosovo je bilo u sastavu [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Područje Kosova do godine [[1541]]. pripada rumelijskom [[ejalat]]u. Od 1541. do 1580. pripada budimskom, zatim bosanskom, a od [[1607]]. opet rumelijskom ejalatu. Po turskom sistemu dolazi do podele na [[sandžak (oblast)|sandžake]] (okrug), kaze (srez), i nahije i kadiluke (opština). Tokom turske vladavine, na teritoriji današnjeg Kosova su postojali [[Prizren]]ski i [[Vučitrn]]ski sandžak, da bi kasnije bio formiran [[Kosovski vilajet]], prvobitno sa sedištem u [[Prizren]]u, a potom u [[Skoplje|Skoplju]].

Tokom viševekovne Otomanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Od kraja 14. veka, dolazi do pomeranja srpskog i dela albanskog stanovništva ([[Klimenti]]) na zapad i sever Balkanskog poluostrva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom „Gega“.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

[[Datoteka:Kosovo02.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1875-1878.]]
[[Datoteka:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1881-1912.]]
Sve teže prilike u turskom carstvu vremenom dovode do ustanaka i nemira stanovnika, naročito za vreme ratova Austrije sa Turskom. U borbu protiv Turaka stupaju Srbi i Albanci se pridružuju austrijskoj vojsci Đ. Pikolominija koja nadire ka [[Skoplje|Skoplju]]. Nakon poraza Austrijanaca, sa austrijskom vojskom se povlače i Srbi, zajedno sa grupama Albanaca, iz [[Priština|Prištine]], [[Peć]]i, [[Mitrovica|Mitrovice]], Prizrena i [[Novi Pazar|Novog Pazara]], u strahu od turske osvete. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;, što je ostalo upamćeno kao [[Velika seoba Srba]]. Ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu. Usled ovih seoba, neki smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. vek]]a postalo brojčano manjinsko.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Od sredine [[19. vek]]a vođena je [[Borba za nezavisnost Albanije]], a centar albanskog nacionalnog pokreta je bio na Kosovu. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u Prizrenu Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]]. Zahtevi Turskoj su bili autonomija za Albance, i ujedinjenje u jedan vilajet. Porta je ovo odbila, i počeo je ustanak [[1879]]. kojim je turska vlast svrgnuta u Vučitrnu, Prizrenu, Đakovici, Prištini, Peći i drugde. Turska šalje Derviš-pašu sa vojskom da razbije ustanak, i on od aprila [[1881]]. ulazi u Prizren, Đakovicu i Peć. Smirenje je bilo privremeno, jer ponovo izbijaju nemiri po pašinom povratku u Carigrad. Lokalne bune niču [[1883]]. i [[1884]]. godine.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 656.&lt;/ref&gt; Od godine [[1905]]. do [[1912]]. Albanci dižu niz ustanaka. U julu [[1908]]. u [[Ferizovići]]ma (stari i sadašnji naziv [[Uroševac]] u čast srpskom caru Stefan Uroš) započinje albanski ustanak, kojim se pokušava izvesti oslobođenje od Turaka. Augusta [[1909]]. izbija novi ustanak, a Mladoturci šalju vojsku koja u krvi guši ustanak Albanaca na Kosovu. Godine [[1912]]. ponovo dolazi do ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Ustanici zauzimaju čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i Skoplje, na šta Mladoturska vlada podnosi ostavku.

=== Prvi balkanski rat ===
{{Glavni članak|Prvi balkanski rat|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}}
Srpska i [[Crna Gora|crnogorska]] vojska su napale otomansku državu u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] oktobra [[1912]]. prodirući na Kosovo. Sa otomanske strane su naišli na slab otpor, a jedine značajne prepreke srpskom napredovanju pružale su albanske jedinice [[Isa Boljetini|Ise Boljetinija]], [[Idriz Seferi|Idriza Seferija]] i [[Bajram Curi|Bajrama Curija]].&lt;ref name=&quot;Lav Trocki&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Lav Trocki, Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt;

=== Period Kraljevine ===
{{Glavni članak|Srbizacija|Kosovski komitet|Kolonizacija Kosova|Kačaci}}
Nakon prisajedinjenja Kosova Kraljevini Srbiji, [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]&lt;/ref&gt; U novoj državi, albanska naselja su bila preimenovana srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]), a Albancima je bilo zabranjeno da se školuju na svom jeziku.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo]. London: [[Pluto Press]], 2000. {{ISBN|0-7453-1569-0}}&lt;/ref&gt; Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, mnogi se iseljavaju sa Kosova.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;/&gt;
[[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|150px|[[Azem Galica]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]]
Nakon stvaranja Kraljevine SHS [[1918]]. godine, na Kosovu je započeo oružani otpor albanskih kačaka. Iste godine, osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;&gt;{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-11-10 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje odrede.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;&gt;{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-11-10 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}&lt;/ref&gt; Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;/&gt;

[[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom [[Agrarna reforma|agrarne reforme]] i merama [[kolonizacija|kolonizacije]] utiče na izmenu etničke slike Kosova.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;/&gt; Beogradska vlada je započela opsežan program kolonizacije Kosova, dajući prednost Srbima, a posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]&lt;/ref&gt; Na Kosovo je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;&gt;[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]&lt;/ref&gt; Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna čitavih sela, i intervencije vojske. U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;&gt;{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2009-11-10 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Komunistička partija Jugoslavije]] deluje na Kosovu, i [[1938]]. komunisti stvaraju naziv ''Kosmet'' za područje. KPJ se zalaže za autonomiju Kosmeta i bratsku ravnopravnost njegovih naroda, protivi se iseljavanju Albanaca, oduzimanju njihove zemlje i teroru nad njima.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;/&gt;

=== Drugi svetski rat ===
{{Glavni članak|Velika Albanija}}
[[Datoteka:Kosovo 1941.png|thumb|180px|left|Podela Kosova, 1941.]]
[[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|desno|thumb|150px|[[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]], narodni heroji Jugoslavije]]
Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme okupacije [[Sile osovine|Sila osovine]], [[Kraljevina Italija]] je [[Aneksija|anektirala]] najveći deo Kosova i priključila ih Kraljevini Albaniji, pod italijanskim protektoratom (vidi: [[Velika Albanija]]). Manje delove Kosova zauzimaju Nemci i Bugari.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 657.&lt;/ref&gt; Italijani se prikazuju kao oslobodioci Albanaca, uvode [[albanski jezik]] u upravi i školstvu, i dozvoljavaju upotrebu albanske zastave.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt;

Zbog terora okupatora i albanskih kvislinških odreda, veliki broj Srba se seli u Crnu Goru i Srbiju. U oktobru 1941. osniva se i Metohijski NOP (''narodno-oslobodilački partizanski'') odred. Ipak, veće akcije se ne vrše na Kosovu sve do početka 1943. godine, kada postaje aktivniji [[NOP odred Zejnel Ajdini]] formiran krajem 1942.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt; Aprila 1943. ginu [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadik]], članovi CK KP. Uprkos svim naporima, do konačnog oslobođenja Jugoslavije, na Kosovu nije bilo slobodne teritorije i partizani deluju u vrlo teškim uslovima.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 658.&lt;/ref&gt; Takođe, tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Kosova delovale su i [[četnici|četničke]] jedinice [[Kosta Pećanac|Koste Milovanovića Pećanca]].

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Nemci okupiraju Albaniju i Kosovo. Područje zauzimaju [[partizani]] posle povlačenja Nemaca u novembru [[1944]].&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt; Međutim, u decembru 1944. u većem delu Kosova dolazi do masovne pobune Albanaca protiv NOV i Jugoslavije. [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOV i POJ]] šalje oko 30.000 vojnika [[JNA]], a 8. februara 1945. godine uvodi vojnu upravu za područje Kosova. Tim merama je tek u [[mart]]u [[1945]]. slomljen otpor kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt;

=== Period SFRJ ===
{{Glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Nemiri na Kosovu 1981.}}
[[Datoteka:Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg|thumb|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] u [[SFRJ]]]]
Posle završetka rata, Kosovo je vraćeno [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i ulazi u sastav Narodne (kasnije Socijalističke) Republike Srbije. ''Autonomna Kosovsko-Metohijska Oblast'' (AKMO) zvanično je proglašena 10 Jula 1945. godine. Aprila [[1963]]. godine AKMO je uzdignuta na nivo pokrajine, postavši ''Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija''. [[Novembar|Novembra]] [[1968]]. godine ime pokrajine je promenjeno u ''[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]'', a Metohija je uklonjeno iz naziva. Prema [[Ustav Srbije iz 1974. godine|ustavu Srbije iz 1974. godine]], Kosovo je imalo -{''[[de facto]]''}- status federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iako je formalno i dalje bilo deo Srbije.

[[Kosovski Albanci]] su početkom 1980-ih tražili da [[SAP Kosovo]] postane sedma [[republika]] [[SFRJ]] i da [[Albanci]] budu izjednačeni u pravima sa ostalim [[sloven]]skim narodima Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Jugoslovenske vlasti su na albanske zahteve odgovorile slanjem vojske i policije i zavođenjem vanrednog stanja na Kosovu.

=== Miloševićev period ===
{{poseban članak|Antibirokratska revolucija|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}}
Nakon što je tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;&gt;{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2009-11-10 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|štrajk rudara u rudniku Trepča]]. 28. februara [[Predsedništvo SFRJ]] odobrava upotrebu [[JNA|vojske]] i zavodi vanredno stanje na Kosovu. Nakon toga, specijalne snage srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a pokrajinsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu.

Albanci su nakon oduzimanja autonomije upražnjavali pasivni otpor, odbijajući da učestvuju u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost [[Republika Kosovo (1990 - 2000)|Republike Kosova]], što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli da organizuju paralelne državne institucije, kao što su škole, poreski sistem, sudstvo i policija. [[1994]]. godine je od osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]], paravojna organizacija čiji je cilj bio nezavisno Kosovo, koja se pri tome koristila sredstvima oružane borbe. Ona je [[1996]]. započela sa oružanim napadima na srpsku vojsku i policij, posle čega su u oblasti [[Drenica]] izbili veći oružani sukobi između OVK i srpsko-jugoslovenskih snaga u kojima su se našli i mnogi nedužni civili.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; 23.11. 1998., UN je zabilježio 200.000 raseljenih osoba po Kosovu. Pregovori između vlasti Srbije i Kosova oko statusu Kosova nisu završili sporazumom niti dogovorom.&lt;ref&gt;{{cite web| title=World: Europe - Kosovo blueprint rejected |author=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/219825.stm|date=23.11. 1998}}&lt;/ref&gt; Prema izveštajima Ujedinjenih nacija, bezbednosne snage SR Jugoslavije i Srbije u više slučajeva odgovarale su nesrazmernom upotrebom sile.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/1999/99| title=Report of the Secretary-General prepared pursuant to resolutions 1160 (1998), 1199 (1998) and 1203 (1998) of the Security Council [S/1999/99]|date=31.1. 1999|publisher=UN|page=11-15}}&lt;/ref&gt;

Tri sedmice nakon početka bombardovanja SRJ je registrovano je 525.787 albanskih izbeglica sa Kosova. Mesec dana kasnije, broj izbeglica je porastao na 781.618.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;&gt;{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm  |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate=15. 10. 2009.}}&lt;/ref&gt; Sukob je završen kada je u junu 1999. SRJ pristala na povlačenje svojih vojnih i policijskih snaga.

Podaci iz jula [[2009]]. godine pokazuju je da je hrvatska manjina koja je postojala na Kosovu sve do [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] u potpunosti nestala.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt;

Posle [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] [[1999]] godine, Kosovo dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Prema [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244|Rezoluciji 1244]], Kosovo i Metohija je deo Srbije i [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]], ali je pod kontrolom UN. Administracione poslove obavljaju Ujedinjene nacije bez učešća Srbije (rezolucija 1244 Saveta bezbednosti od 10. juna [[1999]].). Zločini nad nealbanskim stanovništvom na Kosovu su intenzivirani dolaskom međunarodne uprave.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=B92. Reports: Testimonies about organ trade, 17.02.2011 |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=72766 |access-date=2011-10-13 |archive-date=2012-11-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104181702/http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=72766 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon što međunarodni [[pregovori o statusu Kosova]] nisu doveli do konsenzusa o [[ustavni status Kosova|ustavnom statusu]], [[Kosovski parlament]] je [[17. februar]]a [[2008]]. proglasio nezavisnost Kosova od Republike Srbije. Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_category=640&amp;nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]&lt;/ref&gt;, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo 93 država članica UN-a i Tajvan.&lt;ref&gt;https://www.istinomer.rs/analize/koliko-je-relevantno-sto-pet-milijardi-ljudi-ne-priznaje-kosovo/&lt;/ref&gt; Ipak, [[UN]] i dalje službeno smatra Kosovom dijelom Srbije. Kosovske institucije vrše efektivnu vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku [[Severno Kosovo|Severnog Kosova]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo, priznata od strane 102 države članice Ujedinjenih nacija
Datoteka:Kosovo ap en.png|Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija u sastavu Srbije, prema Vladi Srbije i državama koje nisu priznale nezavisnost Republike Kosovo
&lt;/gallery&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:ChildrensDayInKosovo2.JPG|thumb|Deca sa Kosova u narodnoj nošnji.]]
{{main|Demografija Kosova}}
Kosovo ima oko 1,804,838 stanovnika (jul [[2009]]).&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |title=CIA World Factbook - Kosovo |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html#People |access-date=2009-11-10 |archive-date=2016-07-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701194718/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html#People |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Kosovo trenutno ima najmlađu populaciju u Evropi, sa fertilitetom procenjenim na 2,4 dece po ženi.&lt;ref&gt;[http://www.census.gov/ipc/www/idb/country/kvportal.html U.S. Census Bureau]&lt;/ref&gt;

Prema etničkoj pripadnosti stanovništvo Kosova čine:&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Albanci]] 82%,
* [[Srbi]] 13% i
* ostali 5% ([[Bošnjaci]], [[Goranci]], [[Romi]], [[Turci]], [[Aškalije]], [[Egipćani]]).

== Administrativna podjela ==
{{main|Administrativna podjela Kosova}}
[[File:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|thumb|250px|Okruzi Kosova s granicama općina.]]
[[Republika Kosovo]] od [[2000.]] godine podijeljena je na sedam [[Okruzi Kosova|okruga]] ([[albanski|alb.]]: ''rajone'', [[ćirilica|ćir.]] окрузи), koji predstavljaju prvi nivo [[Administrativna podjela Kosova|administrativne podjele]] Kosova. Okruzi se dalje dijele na [[Općine Kosova|općine]], kojih ima ukupno 38.

Okruzi Kosova su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|- bgcolor=#cccccc
! Okrug!! Mapa !! Površina (km²) !! Populacija ([[2011.]]) !! Gustoća (/km²) !! [[Općine Kosova|Općine]] !! Naselja
|- align=center 
| align=left|'''[[Ferizaji (okrug)|Ferizaji]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Ferizajit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Uroševački okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Урошевачки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:Urosevac in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,030
| 185,806
| 180
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Ferizaji (općina)|Ferizaji]]
* [[Hani i Elezit (općina)|Hani i Elezit]]
* [[Kaçaniku (općina)|Kaçaniku]]
* [[Shtimja (općina)|Shtimja]]
* [[Štrpce (općina)|Štrpce (Shtërpca)]]
| 126&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Ferizajt|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/ferizaj.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=14 maj 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514182539/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/ferizaj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Gjakova (okrug)|Gjakova]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Gjakovës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Đakovički okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Ђаковички округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:District of Gjakova in Kosovo.svg|100px]]
| 1,129
| 214,672
| 190
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Deçani (općina)|Deçani]]
* [[Gjakova (općina)|Gjakova]]
* [[Juniku (općina)|Juniku]]
* [[Rahoveci (općina)|Rahoveci]]
| 164&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Gjakovës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjakove.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022213/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjakove.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Gjilani (okrug)|Gjilani]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Gjilanit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Gnjilanski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Гњилански округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:Gjilani in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,206 
| 180,783
| 150
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Gjilani (općina)|Gjilani]]
* [[Kamenica (općina)|Kamenica]]
* [[Klokot (općina)|Klokot (Kllokoti)]]
* [[Parteš (općina)|Parteš (Parteshi)]]
* [[Ranilug (općina)|Ranilug (Ranillugu)]]
* [[Vitia (općina)|Vitia]]
| 287&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Gjilanit|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjilan.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022619/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjilan.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Mitrovica (okrug)|Mitrovica]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Mitrovicës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Kosovskomitrovački okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Косовскомитровачки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Kosovska Mitrovica in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 2,077 
| 272,247
| 110
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Leposavić (općina)|Leposavić (Leposaviqi)]]
* [[Mitrovica (općina)|Mitrovica]]
* {{nowrap|[[Severna Mitrovica (općina)|Severna Mitrovica (Mitrovica Veriore)]]}}
* [[Skënderaji (općina)|Skënderaji]]
* [[Vushtrria (općina)|Vushtrria]]
* [[Zubin Potok (općina)|Zubin Potok (Zubin Potoku)]]
* [[Zvečan (općina)|Zvečan (Zveçani)]]
| 267&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Mitrovicës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/mitrovice.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=1 shtator 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200901024851/https://www.gjiganti.com/kosova/komunat/mitrovice.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Peja (okrug)|Peja]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Pejës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Pećki okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Пећки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Pec in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,365
| 174,235
| 130
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Istog (općina)|Istog]]
* [[Klina (općina)|Klina]]
* [[Peja (općina)|Peja]]
| 118&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Pejës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/peje.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=1 shtator 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200901025234/https://www.gjiganti.com/kosova/komunat/peje.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Priština (okrug)|Prishtina]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Prishtinës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Prištinski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Приштински округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Pristina in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 2,470
| 477,312
| 223
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Kosovo Polje (općina)|Fushë Kosova]]
* [[Gllogoci (općina)|Gllogoci]]
* [[Gračanica (općina)|Gračanica (Graçanica)]]
* [[Lipjani (općina)|Lipjani]]
* [[Novo Brdo (općina)|Novo Brdo (Novobërda)]]
* [[Obiliqi (općina)|Obiliqi]]
* [[Podujeva (općina)|Podujeva]]
* [[Priština (općina)|Prishtina]]
| 298&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat e Rajonit të Prishtinës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prishtine.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=29 korrik 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170729230735/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prishtine.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Prizreni (okrug)|Prizreni]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Prizrenit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Prizrenski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Призренски округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Prizren in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,397
| 331,670
| 240
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Dragashi (općina)|Dragashi]]
* [[Malisheva (općina)|Malisheva]]
* [[Mamusha (općina)|Mamusha]]
* [[Prizren (općina)|Prizreni]]
* [[Suhareka (općina)|Suhareka]]
| 195&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Prizrenit|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prizren.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022645/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prizren.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Historija Kosova]]
* [[Demografija Kosova]]
* [[Srpsko-albanski sukob]]
* [[Kosovski mit]]
* [[UNMIK Kosovo]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kosovo}}
* [[c:Atlas of Kosovo|Atlas Kosova na Vikimedijinoj Ostavi]]
* [http://www.kryeministri-ks.net/?page=3,1 Kancelarija premijera Kosova], [http://www.ks-gov.net/portal/srp.htm Vlada Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090610210012/http://www.ks-gov.net/portal/srp.htm |date=2009-06-10 }}
* [http://www.president-ksgov.net/?id=1,67,67,67,s,,, Predsednik Kosova]
* [http://www.assembly-kosova.org/?cid=3,1 Skupština Kosova]
* [http://www.srbija.gov.rs/kosovo-metohija/index.php?id=20797 Vlada Republike Srbije: Kosovo i Metohija]
* {{en icon}} [http://www.unmikonline.org/ UNMIK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222015539/http://www.unmikonline.org/ |date=2011-02-22 }}
* {{en icon}} [http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Serbia/Kosovo/ Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091126005542/http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Serbia/Kosovo/ |date=2009-11-26 }} na ''Open Directory Project''
* {{en icon}} [http://www.albanian.com/main/countries/kosova Opšte informacije sa Albanian.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060820204102/http://www.albanian.com/main/countries/kosova/ |date=2006-08-20 }}
* {{en icon}} [http://www.lib.utexas.edu/maps/kosovo.html Mape Kosova] sa ''Perry-Castañeda Library Map Collection''

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]</text>
      <sha1>c2g70lbh22nzet7o1yeln1t8tbpmn4g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1988.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12932</id>
    <revision>
      <id>42706147</id>
      <parentid>42696890</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novembar/Studeni */</comment>
      <origin>42706147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75371" sha1="0fvybdsk4ehwypt1faerdr3d45fqrgh" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1988}}
__NOTOC__
Godina '''1988''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u petak]] (link pokazuje kalendar).

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1988''': &lt;br /&gt; [[1988#Januar/Siječanj|&lt;1&gt;]] • [[1988#Februar/Veljača|&lt;2&gt;]] • [[1988#Mart/Ožujak|&lt;3&gt;]] • [[1988#April/Travanj|&lt;4&gt;]] • [[1988#Maj/Svibanj|&lt;5&gt;]] • [[1988#Jun/Juni/Lipanj|&lt;6&gt;]] &lt;br /&gt; [[1988#Jul/Juli/Srpanj|&lt;7&gt;]] • [[1988#Avgust/August/Kolovoz|&lt;8&gt;]] • [[1988#Septembar/Rujan|&lt;9&gt;]] • [[1988#Oktobar/Listopad|&lt;10&gt;]] • [[1988#Novembar/Studeni|&lt;11&gt;]] • [[1988#Decembar/Prosinac|&lt;12&gt;]] &lt;br /&gt; [[1988#Rođenja|Rođenja]] • [[1988#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - SFRJ je nestalna članica [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] 1988-89.
* [[2. 1.]] - Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD, na snazi od sledeće godine (Meksiko se pridružuje 1994, → [[NAFTA]])
* 4. 1. - Dio konstrukcije mosta na Poljičkoj ulici u Splitu se odvojio od potpornih stupova i srušio nekoliko centimetara ispred autobusa koji je stajao na stanici usmrtivši troje prolaznika.&lt;ref&gt;https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/190161/krivac-za-smrt-troje-mladih-splicana-i-dalje-mirno-seta-gradom&lt;/ref&gt;
* [[3. 1.]] - [[Slobodan Milošević]] lakše povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Šimanovaca.
* [[6. 1.]] - [[Srećko Badurina]] posvećen u Rimu za [[Šibenska biskupija|šibenskog biskupa]] (do 1996).
* [[7. 1.]] - Predsedništvo [[SR Srbija|SR Srbije]] pokrenulo inicijativu za promenu ustava Srbije.
* 7 - [[8. 1.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]] - [[Bitka za brdo 3234]], sovjetski padobranci se odbranili od mnogobrojnijih mudžahedina u provinciji [[Paktijska pokrajina|Paktija]].
* [[8. 1.]] - Završena i treća jedinica [[nuklearna elektrana Palo Verde|nuklearke Palo Verde]] u Arizoni - sa 32.340 GWh neto proizvodnje (2017), najveća elektrana u SAD.
* [[9. 1.]] - Jak zemljotres kod [[Tirana|Tirane]], osetio se u delovima Jugoslavije.
* [[10. 1.]] - Okončana je [[operacija Magistral]], [[Opsada Kosta|Opkoljeni Host]] je deblokiran ali kada se vojska povukla krajem meseca, mudžahedini su nastavili opsadu.
* [[11. 1.]] - [[Prva Intifada]]: štrajk palestinskih trgovaca u gradovima, barikade u selima, značajna izraelska represija.
* [[13. 1.]] - Umro predsednik Republike Kine/[[Tajvan]]a [[Chiang Ching-kuo]], nasleđuje potpredsednik [[Lee Teng-hui]] (do 2000).
* januar - Nakon 16 meseci lutanja, teretni brod ''Khian Sea'' izručio 4.000 tona toksičnog otpada na [[Haiti]].
* januar - U SSSR se feljtonski objavljuje roman &quot;[[Doktor Živago]]&quot;.
* januar - [[Radio Slobodna Evropa]] feljtonizira knjigu &quot;Crveni horizonti&quot; prebega iz ''[[Securitate]]e'' gen. [[Ion Mihai Pacepa|Iona Mihaia Pacepe]]: rumunske ulice su navodno puste tokom emisija, a direktor programa [[Vlad Georgescu]] umire od raka kasnije tokom godine, navodno ozračen od tajne službe&lt;ref&gt;Ion Mihai Pacepa. [https://www.nationalreview.com/2006/11/kremlins-killing-ways-ion-mihai-pacepa/ The Kremlin’s Killing Ways]. nationalreview.com November 28, 2006&lt;/ref&gt;.
* [[16. 1.]] - Prva [[slaninijada]] u [[Kačarevo|Kačarevu]].
* 16. 1. - U [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]] osnovano Nezavisno društvo za zaštitu prava čoveka.
* 16. 1. - ''[[Carapintadas]]'': nova pobuna potpukovnika Alda Rica koji se protivi suđenjima za [[Prljavi rat]] u Argentini (još jedna slična u decembru).
* [[17. 1.]] - Ponovljeni izbori na [[Haiti]]ju, [[Leslie Manigat]] izabran uz odziv manji od 10%.
* [[27. 1.]] - Australija uvela prve [[plastične novčanice]] povodom 200-godišnjice naseljavanja.
* [[29. 1.]] - SFRJ i Italija potpisale memorandum o razumevanju, trogodišnji program saradnje i razvoja po kome će Italija dati 417 miliona dolara pomoći i kredita&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/01/29/Italy-to-give-Yugoslavia-economic-aid/2025570430800/ Italy to give Yugoslavia economic aid]. upi.com Archives Jan. 29, 1988&lt;/ref&gt;.
* 30 - 31. 1. - [[Mateja Svet]] pobedila u veleslalomu i slalomu na Kranjskoj gori.
* [[31. 1.]] - Nedeljnik &quot;Špigel&quot; objavljuje tekst telegrama koji bi doveo u vezu austrijskog predsednika [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] sa ratnim zločinima u Jugoslaviji, ali komisija istoričara koja se bavi njegovim slučajem ne može naći original telegrama.
* 31. 1. - U Jugoslaviji zabeležen 21 slučaj AIDS&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/02/12/The-number-of-AIDS-cases-reported-to-the-World/4849571640400/ The number of AIDS cases reported to the World...]. upi.com Archives Feb. 12, 1988&lt;/ref&gt;, u aprilu se pominje 34, u septembru 40.

=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[Nikolaj Buharin]] rehabilitovan, kasnije tokom godine posmrtno vraćen u Akademiju nauka i partiju, tokom godine rehabilitovani još neki stari boljševici.
* [[5. 2.]] - Sud na Floridi optužio vojnog diktatora Paname [[Manuel Noriega|Manuela Noriegu]] za trgovinu drogom, SAD sledećeg meseca uvode sankcije (→ [[Invazija SAD na Panamu]] 1989/90).
* [[9. 2.]] - Velike poplave i klizišta u državi [[Rio de Janeiro (država)|Rio de Janeiro]], 300 mrtvih.
* [[10. 2.]] - Jugoslovenska komisija istoričara i eksperata izjavljuje da je telegram koji povezuje Valdhajma sa ratnim zločinima falsifikat&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/02/10/Yugoslav-panel-says-Waldheim-document-forged/8738571467600/ Yugoslav panel says Waldheim document forged]. upi.com Archives Feb. 10, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/02/26/Missing-cable-linked-to-evidence-against-Waldheim/8978572850000/ Missing cable linked to evidence against Waldheim]. upi.com Archives Feb. 26, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[12. 2.]] - Incident u Crnom moru: sovjetska fregata ''Bezzavetni'' namerno udarila u američku krstaricu ''USS Yorktown'' koji je tvrdila pravo nevinog prolaza kroz sovjetske vode.
* [[12. 2.]] i [[19. 2.]] - Brojevi 8 i 9 &quot;[[Mladina (časopis)|Mladine]]&quot;: uvodnik &quot;Mamula Go Home&quot; kritikuje prodaju oružja gladnoj Etiopiji, a sledeći broj izveštava o navodnoj upotrebi regruta za gradnju vile [[Branko Mamula|Branka Mamule]], saveznog sekretara narodne odbrane, u Opatiji.
* [[13.2.|13]] - [[28. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1988|Zimska olimpijada u Kalgariju]], medalje za [[Jugoslavija na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Jugoslaviju]]: [[Mateja Svet]] srebrna ([[alpsko skijanje]]), Muški tim u skijaškim skokovima - srebrna, [[Matjaž Debelak]] bronzana (pojedinačno [[skijaški skokovi]]).
* [[14. 2.]] - Požar u [[Biblioteka Ruske akademije nauka|Biblioteci Akademije nauka SSSR]] u Lenjingradu, uništeno između 300 i 400 hiljada knjiga od 12 miliona; 3,5 miliona jedinica je nakvašeno ali je većinom spašeno.
* februar-april - [[Iračko-iranski rat]]: peti i najjači &quot;Rat gradova&quot;, Iračani ispaljuju rakete na 37 iranskih gradova, a Iranci uzvraćaju.
* [[17. 2.]] - Eksplozija auto-bombe ispred banke u [[Oshakati]]ju na severu Namibije, 27 mrtvih, Južna Afrika i [[SWAPO]] se međusobno optužuju.
* [[19. 2.]] - Egipat traži od Jugoslavije izručenje [[Halid Abdel Naser|Halida Abdela Nasera]], sina pokojnog predsednika, pod optužbom da je finansirao grupu koja je napadala američko i izraelsko diplomatsko osoblje.
[[Datoteka:Artsakh Occupation Map.jpg|mini|250px|[[Rat za Nagorno-Karabah]] (1994)]]
* [[20. 2.]] - Regionalni sovjet [[Nagorno-Karabah]]a glasa za priključenje [[Jermenska Sovjetska Socijalistička Republika|Jermenskoj SSR]].
* [[21. 2.]] - Prikazana poslednja od 16 epizoda TV serije &quot;[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]&quot;.
* [[21. 2.]] i [[23. 2.]] - Dva [[Sami (šimpanza)|Samijeva]] spektakularna bekstva iz [[Beogradski zoološki vrt|beogradskog zoo-vrta]].
* [[22. 2.]] - [[Sukob u Askeranu]]: u [[Nagorno-Karabah]]u ubijena dva Azera - začetak [[rat za Nagorno-Karabah|rata u Nagorno-Karabahu]] između Jermena i Azerbejdžanaca; sledi mu [[Sumgaitski pogrom]] nad Jermenima [[27. 2.]].
* [[24. 2.]] - ''Hustler Magazine v. Falwell'' - [[Vrhovni sud SAD]] staje na stranu časopisa [[Hustler]], Prvi i Četrnaesti amandman sprečavaju naknadu za duševne boli zbog karikature, parodije ili satire koju razumna osoba ne bi protumačila kao stvarne.
* [[26. 2.]] - U Beogradu završen prvi skup ministara inostranih poslova balkanskih zemalja ([[Jugoslavija]], [[Albanija]], [[Bugarska]], [[Grčka]], [[Rumunija]], [[Turska]]), prvi takav susret od početka 2. svetskog rata. Inicijativa za zabranu [[nuklearno oružje|nuklearnog]] i [[kemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] na Balkanu.
* [[27. 2.]] - [[JAT]]-ov avion [[Boeing 727-200]] iznajmljen turskoj avio-kompaniji udario u planinu na [[Kipar|Kipru]] - poginulo 7 članova jugoslovenske posade i 15 putnika.
* 27. 2. - Izraelac [[Mordechai Vanunu]] osuđen na 18 godina zatvora zbog otkrivanja nuklearnog programa te zemlje, od čega će 11 provesti u samici.

=== Mart/Ožujak ===
* [[3. 3.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunsko]] Nacionalno veće pokreće program [[Sistematizacija (Rumunija)|Sistematizacije]] koji podrazumeva da se do 2000. poruši polovina od 14.000 sela; hiljade etničkih Mađara beže u Mađarsku&lt;ref&gt;[https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1988/08/09/romania-a-modern-horror-story/ce70356e-5c52-4f29-bb71-b1a38db9d83c/ Romania a modern horror story]. washingtonpost.com Archive  By Jim Hoagl August 9, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nybooks.com/articles/1989/01/19/razing-romania/ Razing Romania]. nybooks.com January 19, 1989&lt;/ref&gt;.
* 3. 3. - Spajanjem Liberalne i Socijaldemokratske partije u Britaniji nastaju [[Liberalni demokrati (UK)|Liberalni demokrati]] (naziv od oktobra 1989), sledećeg jula lider postaje [[Paddy Ashdown]] (do 1999).
* [[6. 3.]] - Operacija Flavius: [[Special Air Service|SAS]]-ovci ubili trojicu pripadnika [[IRA]]-e na [[Gibraltar]]u - trebalo je da ih uhapse jer su pripremali bombu.
* [[8. 3.]] - Porodica Ovečkin, majka i 11-oro dece, otela avion kako bi pobegli iz SSSR - u napadu specijalaca poginula četiri taoca, petoro Ovečkinih izvršilo samoubistvo.
* [[13. 3.]] - Japanska ostrva [[Honshu]] i [[Hokkaidō]] povezana [[tunel Seikan|tunelom Seikan]], dužine 53,85&amp;nbsp;km, od čega 23,3 ispod mora.
* 13. 3. - Članak Nine Andrejeve &quot;Ne mogu se odreći principa&quot; u &quot;Sovjetskoj Rosiji&quot;: kritika Gorbačova i perestrojke - otkriveni konzervativni otpori promenama, strah liberala do odgovora u &quot;Pravdi&quot; 5. aprila.
* [[14. 3.]] - [[Mihail Gorbačov]] stigao u petodnevnu posetu Jugoslaviji (Beograd, Ljubljana, Dubrovnik), potpisan dokument o poštovanju &quot;jednakih prava i jednake sigurnosti&quot; svih država (nemešanje u unutrašnje stvari drugih država), poziva na ujedinjenu Evropu s manje naoružanja.
* mart - [[Iračko-iranski rat]]: iransko-kurdske ofanzive prema [[Sulejmanija (grad)|Sulejmaniji]] i brani Darbandikhan.
* [[16. 3.]] - [[Hapad otrovnim gasom na Halabdžu]], [[Sadam Husein|Sadamov]] genocidni napad na domaće [[Kurdi|Kurde]] u gradu koju su nedavno zauzeli Iranci.
* 16. 3. - [[Afera Iran-Contra]]: optuženi su potpukovnik [[Oliver North]] i kontraadmiral [[John Poindexter]].
* 16. 3. - Napad na groblju Milltown u Belfastu: militantni unionista napao pištoljem i bombama okupljene na sahrani trojice pripadnika IRA, ubijeno troje, šezdeset ranjenih.
* [[17. 3.]] - Operacija Golden Pheasant: američko pojačanje honduraskoj vojsci, nakon što su nikaragvanske trupe ušle u Honduras protiv kontraških pozicija.
* [[19. 3.]] - &quot;Ubistvo kaplara&quot; u Belfastu: dvojica britanskih kaplara ubijena nakon što su se uvezli u pogrebnu povorku ubijenih tri dana ranije.
[[Datoteka:McD Slavija, Beograd 2.JPG|mini|200px|[[McDonald's]] na Slaviji (2013)]]
* [[20. 3.]] - [[Eritrejski rat za nezavisnost]]: Eritrejci odneli važnu pobedu kod Afabeta.
* [[23. 3.]] - [[Angolski građanski rat]]: okončana sedmomesečna Bitka kod Cuito Cuanavalea - obe strane tvrde da su pobedile, levičari iz FAPLA imaju više mrtvih.
* 23. 3. - [[Nikaragva]]nska vlada i [[kontraši]] potpisali sporazum u Sapoi: primirje i neki ustupci kontrašima, sporazum propao posle nekoliko meseci&lt;ref name=&quot;StedmanRothchild2002&quot;&gt;{{cite book|author1=Stephen John Stedman|author2=Donald S. Rothchild|author3=Elizabeth M. Cousens|title=Ending Civil Wars: The Implementation of Peace Agreements|url=https://books.google.com/books?id=8Mj32gB7y3IC&amp;pg=PA362|year=2002|publisher=Lynne Rienner Publishers|isbn=978-1-58826-083-3|pages=362–}}&lt;/ref&gt;.
* [[24. 3.]] - U kooperaciji sa Genexom, otvoren restoran [[Mekdonalds]] na [[beograd]]skoj Slaviji, prvi u Jugoslaviji i nekoj socijalističkoj zemlji, stotine ljudi u redu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/03/24/Police-directed-traffic-and-kept-order-Thursday-in-front/1715575182800/ Police directed traffic and kept order Thursday in front...]. upi.com Archives March 24, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[25. 3.]] - [[Demonstracija svećama u Bratislavi]] - prva javna demonstracija u Čehoslovačkoj od 1969.
* [[29. 3.]] - U Parizu ubijena aktivistkinja [[Afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]] [[Dulcie September]].
* 29. 3. - Sednice nekih odbora Skupštine SFRJ o napadima na JNA i SDB: liče na &quot;kontrarevoluciju&quot;, &quot;eskaliraju&quot;, &quot;specijalni rat&quot;.
* [[30. 3.]] - U Mađarskoj osnovan [[Fidesz]] (Savez mladih demokrata), u početku liberalna partija.

=== April/Travanj ===
* [[7. 4.]] - Umro [[Hamdija Pozderac]], bivši potpredsednik Jugoslavije.
* [[10. 4.]] - Eksplozija skladišta oružja u kampu Ojhri kod [[Rawalpindi]]ja u Pakistanu, 93 mrtvih.
* 10. 4. - Između japanskih ostrva [[Šikoku]] i [[Honshu]] otvoren [[Veliki most Seto]], niz od šest mostova i pet vijadukata dužine 13,1&amp;nbsp;km.
* [[11. 4.]] - [[60. dodjela Oscara]]: najbolji film je &quot;[[The Last Emperor|Posljednji kineski car]]&quot;, ukupno devet nagrada od isto toliko nominacija; ''[[Moonstruck]]'' tri nagrade od šest nominacija.
* [[14. 4.]] - [[Rat u Avganistanu (sovjetska invazija)|Rat u Avganistanu]]: [[Ženevski sporazum (1988)|Ženevski sporazum]] između [[Demokratska Republika Afganistan|afganistanske vlade]] i [[Pakistan]]a, uz SAD i SSSR kao garantore - određeno povlačenje sovjetskih trupa do februara 1989, zabranjeno slanje oružja ali obe strane to krše.
* 14. 4. - [[Operacija Earnest Will]]: američka fregata ''USS Samuel B. Roberts (FFG-58)'' naletela na minu u Persijskom zalivu.
* april - Militanti na čelu sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljom]] prekinuli beogradsko predavanje ekonomiste [[Branko Horvat|Branka Horvata]], zbog njegovih stavova o kosovskom pitanju&lt;ref name=&quot;Dragović-Soso2002&quot;&gt;{{cite book|author=Jasna Dragović-Soso|title=Saviours of the Nation?: Serbia's Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism|url=http://books.google.com/books?id=ruiZyNgIII8C|date=January 2002|publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers|isbn=978-1-85065-457-5|page=158}}&lt;/ref&gt;. (?)
* [[16. 4.]] - U Tunisu ubijen [[Abu Džihad]], komandant vojnog krila [[Fatah]]a - [[Izrael]] ga optuživao za eskalaciju nasilja u [[Prva Intifada|Prvoj Intifadi]].
* 16. 4. - [[Crvene brigade]] u Italiji ubile senatora Ruffillija, savetnika premijera de Mite.
* [[17. 4.]] - Operacija Ramadan Mubarak ili Druga bitka za Fao: Iračani proterali Irance sa poluostrva u [[Šat al-Arab]]u uz pomoć hemijskog oružja. To je prva od pet Operacija Tawakalna ala Allah (Verovali smo u Boga), uspešnih iračkih ofanziva do jula.
* [[18. 4.]] - [[Operacija Praying Mantis]], odmazda za štetu na na Samuel B. Robertsu: američka mornarica potopila pet iranskih plovila uz 56 ubijenih i uništila dve naftne platforme.
* [[22. 4.]] - Sporazum Jugoslavije i komiteta banaka-kreditora kojim je obuhvaćeno 6,5 milijardi dolara dugova bankama (reprogram u vidu 18-godišnjeg kredita sa grejs periodom od 6 godina na glavnicu).
* 22. 4. - 5. 5. - Talačka kriza na francuskoj [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]], nacionalisti ubili četiri žandarma.
* [[24. 4.]] - Tuča na rukometnoj utakmici Pelister - Metaloplastika u Bitolju.
* [[25. 4.]] - Počinju [[Poljski štrajkovi 1988.|prolećni štrajkovi]] i demonstracije u [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] - za desetak dana su ugušeni intervencijom snaga reda.
* 25. 4. - [[Ivan Demjanjuk]] prvi put osuđen u Izraelu za [[holokaust]] - na smrt, ali vrhovni sud će ukinuti presudu.
* [[26. 4.]] - U Beogradu ustanovljena književna [[Nagrada Meša Selimović (Srbija)|nagrada &quot;Meša Selimović&quot;]], prvi dobitnici [[Dubravka Ugrešić]] (&quot;Forsiranje romana rijeke&quot;) i [[Milorad Pavić]] (&quot;Predeo slikan čajem&quot;).
* [[28. 4.]] - Aloha Airlines Flight 243 uspeo da sleti na Havajima nakon što mu je otpalo nekoliko metara trupa.
* [[30. 4.]] - [[Pesma Evrovizije 1988.|Pesma Evrovizije]] u Dablinu: pobeđuje [[Celine Dion]] za Švajcarsku, [[Srebrna krila]] (&quot;Mangup&quot;) šesti.
* april-maj - [[Libanski građanski rat]]: sukob između [[Hezbolah]]a i pokreta [[Amal]] u [[Bejrut]]u, Hezbolah zauzima 80% šiitskih područja grada.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Predsednik Predsedništva Lazar Mojsov otvorio Staru [[Budva|Budvu]], koja se obnavljala od potresa [[1979]].
* 1. 5. - [[InterCity-Express]] postigao brzinski rekord na specijalnoj deonici između Fulde i Würzburga, 406,9&amp;nbsp;km/h.
* [[4. 5.]] - [[Katastrofa PEPCON]] - ogromna eksplozija u fabrici raketnog goriva u [[Henderson, Nevada]].
* [[7. 5.]] (ili 8. 5.?) - Održan prvi [[Beogradski maraton]] - pobednici Rifat Zilkić i Radisavka Račić (23&amp;nbsp;km).
* [[8. 5.]] - Osnovan Demokratski savez, prva opoziciona partija u SSSR.
* [[10. 5.]] - [[Afera Agrokomerc]]: pročitana optužnica protiv [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] , [[Hakija Pozderac|Hakije Pozderca]] i još 23&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/10/Officials-indicted-in-Yugoslavian-financial-scandal/1336579240000/ Officials indicted in Yugoslavian financial scandal]. upi.com Archives May 10, 1988&lt;/ref&gt; - menice bez pokrića u vrednosti od milijardu dolara, pominje se mogućnost smrtne kazne.
* 10. 5. - Štrajkuje 3.000 radnika prištinske građevinske firme &quot;Ramiz Sadiku&quot;, traže se martovska i aprilska plata i povišica od 100%.
* 10. 5. - Zaplenjen ceo tiraž &quot;Mladine&quot; zbog članka &quot;Noć dugih noževa&quot;, koji je najavljivao hapšenja u Sloveniji.
* [[11. 5.]] - [[FK Borac Banja Luka]] osvojio [[Kup Maršala Tita]] (jedini drugoligaš koji je to uspeo).
* [[13. 5.]] - [[Vijetnam]]ski politbiro usvojio rezoluciju br. 13 o inostranoj politici: proširiti odnose, okončati embargoe, privući strane investicije. U toku je povlačenje vijetnamskih trupa iz [[Narodna Republika Kampućija|Kampućije]].
* [[14. 5.]] - Savezna skupština podržala [[Savezno izvršno vijeće]] [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]], što otvara put za sporazum sa MMF&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/14/Parliament-voted-Saturday-to-support-the-economically-embattled-government/9159579585600/ Parliament voted Saturday to support the economically embattled government...]. upi.com Archives May 14, 1988&lt;/ref&gt;. Mikulić odbacuje pozive za ostavku iz Slovenije i Hrvatske zbog loše ekonomske situacije.
* [[15. 5.]] - [[Raif Dizdarević]] dolazi na čelo [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva SFR Jugoslavije]] nakon [[Lazar Mojsov|Lazara Mojsova]]. 
* 15. 5. - [[TV Zagreb]] počinje emitirati eksperimentalni treći program, u Zagrebu i okolici.
* 15. 5. - Počinje povlačenje Sovjeta iz Afganistana.
* [[16. 5.]] - Rekonstrukcija Saveznog izvršnog veća, gen. [[Veljko Kadijević]] postaje savezni sekretar za narodnu odbranu nakon adm. [[Branko Mamula|Branka Mamule]] (do 1992). 
** SIV uvodi '''ograničenje uvećanja plata''', u skladu sa sporazumom sa MMF (stand-by kredit od 430 mil. dolara); prethodnog dana Skupština donela i zakon kojim se '''smanjuje javna potrošnja'''. Ovo izaziva nove štrajkove, npr. marš rudara iz Tuzle do Savezne skupštine krajem meseca&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/27/Communist-Party-seeks-way-out-of-Yugoslav-crisis/9215580708800/ Communist Party seeks way out of Yugoslav crisis]. upi.com Archives May 27, 1988&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:The Soviet Union 1988 CPA 5942 stamp (Perestroika (reformation). Worker. Industries and agriculture).jpg|mini|200px|Propagandna markica za [[Perestrojka|Perestrojku]]]]
* maj - [[Perestrojka]]: stupa na snagu Zakon o kooperativama, prvi put od [[Nova ekonomska politika|Nove ekonomske politike]] 1920-tih dozvoljeno privatno vlasništvo u preduzećima.
* maj - Gilgitski masakr: ugušena pobuna šiita na severu Pakistana, u čemu je učestvovala i oružana grupa na čelu sa [[Osama bin Laden|Osamom bin Ladenom]].
* svibanj - U Zagrebu otvorena Vojna bolnica, kasnija [[Klinička bolnica Dubrava]].
* [[22. 5.]] - [[János Kádár]] se povukao sa čela Mađarske radničke socijalističke partije, sledi [[Károly Grósz]] (do 1989). [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] je u ekonomskim problemima, ove godine je olakšano putovanje na zapad.
* [[24. 5.]] - ''Section 28'': u Velikoj Britaniji zabranjena promocija homoseksualnosti - povučeno 2000. u Škotskoj i 2003. u Engleskoj i Velsu.
* [[25. 5.]] - U [[Beograd]]u održan poslednji [[Slet mladosti]] (poslednja štafeta nošena prethodne godine).
* 25. 5. - Skupština SR Srbije donela Zakon o zabrani pušenja u javnim i radnim prostorijama.
* [[26. 5.]] - Predsedništvo SFRJ demantuje pisanje &quot;Mladine&quot; da je vojska planirala puč i hapšenje nekih intelektualaca u SR Sloveniji prošlog marta.
* [[27. 5.]] - Somalilandski rat za nezavisnost: gerila pokreće Hargeisa-Buraosku ofanzivu - [[Burao]] pada danas a [[Hargeisa]] do 1. juna. Vladine trupe vrše masovnu pljačku i ubijanje, oba grada su razorena u artiljerijskom i avionskom bombardovanju vlade.
* [[28. 5.]] - SIV najavljuje ostatak paketa mera: kontrola plata, uklanjanje kontrole sa nekih uvoznih artikala i većine cena (što izaziva nezadovoljstvo radnika) - ovo je uslov da [[MMF]] reprogramira dugove i dâ nove kredite. Dinar devalviran 23,9%&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/28/Yugoslavia-introduces-sweeping-economic-reforms/8854580795200/ Yugoslavia introduces sweeping economic reforms]. upi.com Archives May 28, 1988&lt;/ref&gt; (srednji kurs USD 1.922,75 din; DEM 1.129,4); struja skuplja 31%, benzin 32%.
* [[29.5.|29]] - [[31. 5.]] - Konferencija SKJ: kritika rukovodstva jer ekonomska kriza podriva autoritet partije (zaduženost 21 mlrd. dolara, inflacija 170%, nezaposlenost 15%, životni standard pao 40% od 1980). CK SKJ dobio ovlašćenje da sazove vanredni kongres i zameni rukovodstvo ako se ekonomske reforme ne sprovedu brzo&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/05/31/The-ruling-Communist-Party-Central-Committee-received-authorization-Tuesday/7841581054400/ The ruling Communist Party Central Committee received authorization Tuesday...]. upi.com Archives May 31, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[29. 5.]] - [[3. 6.]] - [[Moskovski samit (1988)|Moskovski samit]]: Gorbačov i Regan finalizuju [[Ugovor o nuklearnim snagama prelaznog dometa]] (INF); Regan se 31. 5. obraća studentima.
[[Datoteka:EPP Summit March 2011 Jansa.jpg|mini|200px|[[Janez Janša]] (2011)]]
* [[31. 5.]] - [[Janez Janša]], član predsedništva Socijalističke omladine u Sloveniji i saradnik &quot;[[Mladina|Mladine]]&quot;, pritvoren u Ljubljani pod optužbom &quot;odavanja vojne tajne&quot;, kao i zastavnik Ivan Borštner. Novinar David Tasić uhapšen 4. juna, svi su predati vojnom sudu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - SIV podneo Skupštini paket &quot;radikalnih&quot; protržišnih mera (slobodne cene, profitni motiv, akcije, likvidiranje preduzeća u stečaju).
* [[3. 6.]] - Štrajk u pamučnoj industriji &quot;Đuro Salaj&quot; u Mostaru protiv vladinog dekreta o ograničenju plata.
* [[4. 6.]] - [[Arzamas]]ka železnička katastrofa: eksplodirala tri vagona sa 120 tona eksplozivnih materija, 91 poginuli.
* [[6. 6.]] - Predsedništvo SK Slovenije traži od vojnog suda da opravda optužbe protiv uhapšene trojice.
* [[10. 6.]] - &quot;[[Pevajuća revolucija]]&quot;, masovne pevačke demonstracije u [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonskoj SSR]].
* [[11. 6.]] - Na Wembleyju održan veliki koncert povodom predstojećeg 70. rođendana [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]].
* 11. 6. - Operacija Mount Hope III: Amerikanci pokupili u Čadu helikopter sovjetske izrade [[Mil Mi-24]], zaostao iz konflikta sa Libijom.
* [[12. 6.]] - Završeno Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu: Crvena Zvezda poen ispred Partizana, u Kup UEFA idu još Velež i Dinamo (Zg).
* 12. 6. - [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1988]] na kojima pobjedu odnosi lijevi blok na čelu sa [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalistima]] i preuzima vladu od [[Okupljanje za republiku|desnice]], okončavši tako kohabitaciju predsjednika [[François Mitterrand|Mitteranda]] i premijera [[Jacques Chirac|Chiraca]].
* 12. 6. - Vrhunac proslave [[1000-godišnjica krštenja Rusije|1000-godišnjice krštenja Rusije]] (→ [[Krštenje Rusije]]).
* 13 - 16. 6. - Očajnički iranski kontranapad - početni prodori odbijeni.
* [[14. 6.]] - Počinje mali požar u [[Yellowstone]]-u koji će do jeseni sagoreti 3.000 kv.km (36%) parka.
* [[jun]] - U intervjuu [[NIN]]-u Milošević poziva na slogu svih nacionalnih snaga, &quot;Srbija mora da se... konstituiše kao država, odnosno kao republika, bez obzira na specifičnosti, na način na koji su to druge republike u Jugoslaviji&quot;.
* jun - Samit [[Arapska liga|Arapske lige]] u Alžiru, odlučeno da se finansijski pomaže Prva intifada.
* [[16. 6.]] - Demonstracije u Budimpešti povodom 30-godišnjice pogubljenja [[Imre Nagy]]a, policija pretukla stotinak ljudi i uhapsila 19.
* [[17. 6.]] - Demonstracije radnika &quot;Zmaja&quot; pred zgradom Skupštine SFRJ. Taj prvobitno socijalni protest, kao i mnogi masovni protesti koji su usledili, predstavljao je uvod u &quot;događanje naroda&quot;.
* [[18. 6.]] - Operacija Četrdeset zvezda: iračke snage i [[Narodni mudžahedini Irana]] zauzeli Mehran.
* [[20. 6.]] - Festival [[Ilidža]] - najuspešniji debitant [[Svetlana Ceca Ražnatović|Svetlana Veličković]], sa pesmom &quot;Ja sam cvetak zanovetak&quot;.
* 20. 6. - Vojni udar na Haitiju: odgovor komandanta vojske i bivšeg šefa države [[Henri Namphy|Henrija Namphyja]] na pokušaj predsednika [[Leslie Manigat|Manigata]] da ga smeni.
* [[21. 6.]] - U [[Ljubljana|Ljubljani]] veliki miting podrške uhapšenoj [[Ljubljanska četvorica|trojici]] (Janša, Borštner, Tasić, kao i Zavrl - optužnica podignuta 30. juna). Istog dana počinje štrajk radnika mariborskog TAM-a&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/06/23/About-10000-strike-over-wage-freeze/2065583041600/ About 10,000 strike over wage freeze]. upi.com Archives June 23, 1988&lt;/ref&gt;, traže 50% povišice, u jednom trenutku su blokirali međunarodnu prugu. JNA tvrdi da se uvećalo neprijateljstvo prema njenom osoblju u Sloveniji&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/06/23/Local-officials-defend-anti-state-protests/9164583041600/ Local officials defend anti-state protests]. upi.com Archives June 23, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[22. 6.]] - Prikazan film ''[[Who Framed Roger Rabbit]]''.
* [[25. 6.]] - Okončan [[UEFA Euro 1988]] u Zapadnoj Nemačkoj: SSSR - Holandija 0:2.
* [[26. 6.]] - [[Airbus A320]]-111 pao na aeromitingu u Habsheimu.
* [[27. 6.]] - Sudar vozova na pariskoj Gare de Lyon, 56 mrtvih.
* [[28. 6.]] - Hanoverski samit [[Evropski savet|Evropskog saveta]] ponovo pokreće debatu o [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomskoj i monetarnoj uniji]], od Delorovog komiteta guvernera centralnih banaka zatraženo da predlože novi raspored koraka.
* [[30. 6.]] - [[Stipe Šuvar]] novi predsjednik Predsjedništva CK SKJ nakon [[Boško Krunić|Boška Krunića]] (protukandidat bio [[Ivica Račan]]).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Završena XIX konferencija [[KPSS]]: okončava se monopol partije u ekonomskim i drugim nepolitičkim pitanjima, najesen izmene ustava i izbornog sistema, biće osnovan Kongres narodnih deputata.
* 1. 7. - Uveden nemački indeks akcija [[DAX]].
[[Datoteka:Iran Air 655 Strait of hormuz 80.jpg|mini|200px|[[Iran Air let 655]]]]
* [[3. 7.]] - [[Iran Air let 655]]: američka krstarica [[USS Vincennes (CG-49)|USS ''Vincennes'']] oborila [[iran]]ski putnički avion, nakon što je pogrešno identifikovan kao lovac - poginulo 290 ljudi.
* 3. 7. - Završen drugi most preko [[Bosfor]]a, [[most Fatih Sultan Mehmet|Fatih Sultan Mehmet]], raspona 1.090 metara.
* [[4. 7.]] - Izdat je debitantski album [[Kylie Minogue]], ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' (godinu dana nakon debitantskog singla ''Locomotion'').
* [[6. 7.]] - Radnici iz Borova pred Saveznom skupštinom, deo upao u zgradu, traže duplo veće plate. Radnici varaždinskog &quot;Vartilena&quot; u Zagrebu.
* 6. 7. - Eksplozija gasne platforme ''Piper Alpha'' u Severnom moru, poginulo 165 radnika i dvojica na spasilačkom brodu.
* [[7. 7.]] - Sastanak [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV) u Pragu ističe cilj stvaranja integrisanog tržišta, uz više pažnje prema kapitalističkim zakonima ponude i potražnje - Rumunija protiv.
* [[9. 7.]] - U [[Novi Sad|Novom Sadu]] održan prvi miting u znak podrške srpskom državnom rukovodstvu: došlo je oko 1000 Srba sa Kosmeta kojima se pridružuje više desetina hiljada Novosađana. Do oktobra se u svim većim mestima Srbije, pod pokroviteljstvom Socijalističkog saveza, organizuju mitinzi podrške Srbima i Crnogorcima sa Kosova, kao i predsedniku CK [[SK Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]). Ova događanja nazvana su &quot;mitinzi istine&quot; ili &quot;mitinzi solidarnosti&quot;.
* 9. 7. - U &quot;[[Politika (novine)|Politici]]&quot; prvi put objavljena rubrika &quot;Odjeci i reagovanja&quot;&lt;ref&gt;[http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=304239 Govor naroda], vreme.rs&lt;/ref&gt;.
* [[11. 7.]] - [[Mihail Gorbačov]] stigao u šestodnevnu posetu Poljskoj.
* 11. 7. - Palestinski militanti napali grčki kruzer ''City of Poros'', ubijeno devet turista, ranije tokom dana na doku u Pireju eksplodirala auto-bomba s dvojicom putnika, možda namenjena brodu.
* [[12. 7.]] - Prikazan prvi film ''[[Die Hard]]''.
* jul - [[Dejan Savićević]] i [[Darko Pančev]] potpisali za [[FK Crvena Zvezda|&quot;Zvezdu&quot;]].
* jul - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja izneo Predlog za kritičko preispitivanje istorijske uloge [[Tito|Josipa Broza Tita]].
* 17. 7. - Prema &quot;Vjesnikovoj&quot; analizi, tokom 1987. i '88. nije bilo susreta fudbalske Velike četvorke bez sukoba navijača, što je naročito bilo izraženo između Crvene zvezde i Hajduka; rivalstvo postoji i između riječke &quot;Armade&quot; i Dinamovih [[Bad Blue Boys]]a.&lt;ref&gt;&quot;Od navijača Zvezde spasavaj se ko može!&quot;, Borba, 19. jul 1988, str. 9&lt;/ref&gt;
* [[18. 7.]] - Počelo suđenje Četvorici pred vojnim sudom u Ljubljani, pred zgradom su protesti. Dva dana kasnije, deo delegata slovenačke skupštine stoji minut tišine, protestujući zbog suđenja trojici novinara.
* [[19. 7.]] - Početak masovnih pogubljenja političkih zatvorenika u Iranu, uglavnom Narodnih mudžahedina ali i ostalih levičara - narednih meseci ubijeno najmanje 4.400 ljudi. Između ostalih, stavljeno na teret zameniku teheranskog tužitelja [[Ebrahim Raisi|Ebrahimu Raisiju]] (izabran za predsednika 2021).
* [[20. 7.]] - [[Michael Dukakis]] imenovan za kandidata [[Demokratska stranka SAD|Demokrata]] na predsedničkim izborima (jaki kandidati su bili i [[Jesse Jackson]] i [[Al Gore]]).
* 20. 7. - Rezolucija 598 poziva na primirje između Iraka i Irana - Iran je prihvata.
* [[23. 7.|23]] - [[30. 7.]] - 35. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Život sa stricem]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/35-pulski-filmski-festival/ 35. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211016111449/https://arhiv.pulafilmfestival.hr/35-pulski-filmski-festival/ |date=2021-10-16 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[25. 7.]] - Skupština Srbije usvojila Nacrt amandmana na Ustav SR Srbije. Iste večeri, CK SK Srbije oštro osudio &quot;autonomaško ponašanje vojvođanskih komunista&quot; i pozvao narod da masovno izađe na ulice i dâ podršku &quot;ugroženim Srbima sa Kosova&quot;.
* [[26. 7.|26.]] - [[30. 7.]] - Operacija Mersad (&quot;Zaseda&quot;) je poslednja velika operacija Iračko-iranskog rata, uspešan iranski kontranapad na Narodne mudžahedine. 
* [[27. 7.]] - Četvorica osuđena na zatvorske kazne u Ljubljani (na slobodi do pravosnažnosti), 10.000 okupljenih pred zgradom suda.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/07/27/A-military-court-Wednesday-sentenced-three-journalists-and-a/4603585979200/ A military court Wednesday sentenced three journalists and a...]. upi.com Archives July 27, 1988&lt;/ref&gt; Vrhovni vojni sud potvrdio u oktobru.
* [[28. 7.]] - Mošti kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] krenule iz Nove Ravanice kod [[Vrdnik]]a u njegovu zadužbinu [[manastir Ravanica|Ravanicu]] kod [[Ćuprija|Ćuprije]], (stižu [[9.9.|9. septembra]] [[1989]]).
* [[30. 7.]] - CK SKJ preti oštrijim merama na Kosovu, poziva na zaustavljanje iseljavanja Srba i Crnogoraca sa Kosova, neki traže smenu [[Boško Krunić|Boška Krunića]] i dr.
* [[31. 7.]] - [[Jordan]] se odriče pretenzija na [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[4. 8.]] - SFRJ: struja skuplja 40%, železnica 70, ulje 66%.
* [[8. 8.]] - [[Ustanak 8888]] u [[Burma|Burmi]] protiv socijalističko-vojne hunte u kome će stradati hiljade ljudi.
* 8. 8. - Predstavnici Angole, Južne Afrike i Kube dogovorili primirje.
* 8. 8. - [[Hip hop]] grupa N.W.A objavila album ''[[Straight Outta Compton]]'', proboj za ''[[gangsta rap]]''.
* [[10. 8.]] - Jugoslovenski general-major [[Slavko Jović]] postavljen za komandanta vojnih posmatrača u Iraku i Iranu (misija [[UNIIMOG]]).
* [[11. 8.]] - [[Osama bin Laden]], [[Abdulah Jusuf Azam]] i [[Ayman al-Zawahiri|al-Zawahirijeva]] frakcija [[Egipatski islamski džihad|Egipatskog islamskog džihada]] stvaraju [[Al-Kaida|Al-Kaidu]] (&quot;Osnova&quot;), savez bin Ladenovog novca i egipatske ekspertize.
* [[12. 8.]] - Prikazan film ''[[The Last Temptation of Christ]]'', neki hrišćani protestuju, u nekim zemljama će biti zabranjen.
* [[15. 8.]] - Počinju [[Poljski štrajkovi 1988.|letnji štrajkovi]] u [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]], masovniji od prolećnih
* avgust - [[Jarkko Oikarinen]] napravio u Finskoj protokol ''Internet Relay Chat'' ([[IRC]]), krajem godine se povezuje američka i skandinavska mreža.
* 16 - 18. 8. - Talačka kriza u Gladbecku: pljačka banke se pretvara u talačku krizu i jurnjavu po Nemačkoj i Holandiji.
* [[17. 8.]] - U avionskom udesu poginuo vojni predsednik [[Pakistan]]a [[Muhammad Zia-ul-Haq]], kao i načelnik generalštaba i američki ambasador u toj zemlji.
* [[18. 8.]] - Potpredsednik [[George H. W. Bush]] prihvata nominaciju Republikanske stranke i obećava: &quot;Čitajte mi s usana: nema novih poreza&quot; (što će ga progoniti u kampanji 1992.).
* [[20. 8.]] - Okončan [[Iračko-iranski rat]] - odneo milion života.
* [[20.8.|20]] - [[21. 8.]] - U [[Titograd]]u i [[Kolašin]]u masovni mitinzi solidarnosti sa Srbima i Crnogorcima na Kosovu - prvi takvi van Srbije, u Titogradu se skandira &quot;Hoćemo oružje&quot;.
* [[21. 8.]] - Nepalski zemljotres pogodio tu zemlju i severnu Indiju, najmanje 700 mrtvih.
* ca. 23. 8. - Stampedo u redu za hleb u Titovom [[Veles]]u, povređeno 20 osoba.
* [[26. 8.]] - [[Aung San Suu Kyi]] se obraća masi pred pagodom Shwedagon i postaje simbol borbe protiv burmanskog režima.
* 26. 8. - Iranski izbeglica [[Mehran Karimi Nasseri]] se &quot;zaglavio&quot; na aerodromu De Gaulle u Parizu do 2006.
* [[28. 8.]] - Nesreća na aero-mitingu u bazi [[Ramstein]] u Nemačkoj - tri aviona iz akro-grupe ''[[Frecce Tricolori]]'' se sudarila, jedan pao u masu, poginulo 75 ljudi.
* [[31. 8.]] - Autobus se sudario sa kamionom kod [[Jablanica|Jablanice]] i pao u jezero, poginula 32 putnika iz [[Paraćin]]a.
* 31. 8. - Sastanak [[Lech Wałęsa|Lecha Wałęse]] i ministr un. poslova gen. [[Czesław Kiszczak|Czesława Kiszczaka]]: štrajkovi će biti okončani a &quot;[[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]]&quot; će biti legalizovana.

=== Septembar/Rujan ===
* Krajem leta u Jugoslaviji uveden &quot;narodni hleb/kruh&quot;.
* septembar?&lt;ref&gt;[http://visoko.co.ba/belma-buljubasic-osvajanje-slobode-u-tamnom-vilajetu/63310/ Belma Buljubašić: Osvajanje slobode u “tamnom vilajetu”]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. visoko.co.ba&lt;/ref&gt; - [[Afera Neum]] dobija publicitet: partijski funkcioneri SR BiH su dobijali povoljne kredite za podizanje vikendica u [[Neum]]u.
* [[3. 9.]] - Veliki miting u [[Smederevo|Smederevu]], traži se ujedinjena Srbija.
[[Datoteka:50k-Yugoslav dinar-1988 05.jpg|mini|250px|Novčanica od 50.000 dinara (&quot;pet miliona&quot; starih)]]
* [[5. 9.]] - U opticaj ulazi novčanica od 50.000 (novih) [[jugoslovenski dinar|dinara]] (zelena, lik devojke i Dubrovnik), vredi oko 17,8 dolara, prosečna plata je 316.000 dinara (novčanica vredi oko 33 DEM, do decembra 1989. pada ispod 1 DEM&lt;ref name=&quot;povteclist&quot;&gt;[http://www.kunalipa.com/katalog/tecaj/yu-dinar-1966-1991.php Povijesne tečajne liste: Jugoslavenski dinar 1966.-1991.] kunalipa.com&lt;/ref&gt;).
* 5. 9. - Zajednička sednica predsedništava SR Srbije i CK SK Srbije o Kosovu: tamo je teror, treba prihvatiti poruke sa mitinga solidarnosti (srpsko rukovodstvo se pozicionira i kao vlast i kao opozicija &quot;birokratama&quot;&lt;ref&gt;Jović 2003, 423&lt;/ref&gt;).
* [[7. 9.]] - SKJ traži od Miloševića da zabrani mitinge, što on odbija&lt;ref name=&quot;PoliceSep131988&quot;&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/09/13/Police-reinforcements-sent-to-troubled-province/3989590126400/ Police reinforcements sent to troubled province]. upi.com Archives Sept. 13, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[11. 9.]] - Masakr u St. Jean Bosco na Haitiju: napad na parohiju [[Jean-Bertrand Aristide|Jean-Bertrand Aristida]], gine najmanje 13 ljudi, crkva izgorela a učesnici sledećeg dana prete novim napadima.
* 12 - [[14. 9.]] - Uragan Gilbert razara Jamajku i meksički Jukatan.
* [[13. 9.]] - Na Kosovo poslato još 270 milicionera zbog velikih tenzija (prošlog oktobra poslato 300); srpska deca iz Prekala bojkotovala školu jer ih Albanci maltretiraju&lt;ref name=&quot;PoliceSep131988&quot; /&gt;.
* [[14. 9.]] - Predsednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije gen. [[Petar Matić Dule]] dao ostavku nakon što je u medijima kritikovan kao separatista; ostavku podneo i sekretar gen. [[Dušan Pekić]] koji je bio s njim u sporu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/09/16/Demonstrations-plague-Yugoslavia/1845590385600/ Demonstrations plague Yugoslavia]. upi.com Archives Sept. 16, 1988&lt;/ref&gt;.
* [[15. 9.]] - Miting radnika u beogradskoj Rakovici.
* [[16. 9.]] - Otkriven spomenik braniocima Beograda u Prvom svetskom ratu.
* [[17. 9.]] - [[2. 10.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] Održane [[XXIV. Olimpijske igre - Seul 1988.|XXIV. Olimpijske igre]] u [[Seul]]u. Poslednje [[Jugoslavija na Letnjim olimpijskim igrama 1988.|učešče SFR Jugoslavije]] na letnjim igrama, osvojeno 12 medalja: 3 zlatne ([[Jasna Šekarić]] i [[Goran Maksimović]] u streljaštvu i vaterpolisti), 4 srebrne i 5 bronzanih.
* [[18. 9.]] - Mitinzi solidarnosti na Cetinju i Nikšiću (gde je izvikivano &quot;Hoćemo Ruse&quot; ili možda &quot;Hoćemo gusle&quot;).
* 18. 9. - Još jedan vojni udar na Haitiju, doveden gen. [[Prosper Avril]] (do 1990).
* [[20. 9.]] - Govor [[Margaret Thatcher]] u [[Brugge|Bruggu]] protiv evropske ekonomske i političke unije, protivi se totalnom ukidanju kontrole na granicama.
* [[21. 9.]] - Grupa pitomaca vojnih škola napadnuta u sarajevskoj ulici Vase Miskina, od strane grupe, većinom, maloletnika (slični napadi i 31. 8. i 28. 9.).&lt;ref&gt;&quot;Huliganstvo sa daljinskim upravljačem&quot;, Borba 1988-10-01, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[22. 9.]] - Veliki miting u [[Kraljevo|Kraljevu]] - protiv &quot;socijalističke buržoazije&quot;, za solidarnost sa Srbima na Kosovu.
* 22. 9. - Istekao mandat predsjednika [[Libanon]]a [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], nasljednik ne može biti izabran do novembra 1989; [[Selim Hoss]] i [[Michel Aoun]] imaju suparničke administracije.
* [[23. 9.]] - Oko 10.000 srpskih i crnogorskih srednjoškolaca bojkotuje nastavu i protestuje u Prištini. &quot;Oslobođenje&quot; javlja da su četvorica vojnika Albanaca osuđeni za planiranje ubistva stražara i krađu oružja iz skladišta&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/09/23/Serbian-teenagers-demonstrate-in-Yugoslavia/9461590990400/ Serbian teenagers demonstrate in Yugoslavia]. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* 23. 9. - Kod [[Stratzing]]a u Austriji pronađena [[Venera iz Galgenberga]] stara 30.000 godina.
* [[24. 9.]] - [[Bogoljub Karić]], privatni preduzetnik iz [[Peć]]i, odlikovan [[Orden rada|Ordenom rada]] sa srebrnim vencem.
* 24. 9. - [[Ben Johnson (atletičar)|Ben Johnson]] postavlja svetski rekord na 100 metara sa 9,79 sekundi, ali tri dana kasnije je diskvalifikovan zbog dopinga.
* [[24.9.|24]] - [[26. 9.]] - Veliki protesti oko sastanka Svetske banke i MMF-a u Zapadnom Berlinu.
* [[26. 9.]] - [[Franc Šetinc]] i [[Boško Krunić]], članovi politbiroa SKJ, dali ostavku; Šetinc napada srpski nacionalizam i &quot;bezumlje koje nas... gura u katastrofu...&quot;.
* [[28. 9.]] - Na Kosovu uhapšeno 42-oje osumnjičenih separatista koji su delili letke u kojima se pozivalo na pobunu.
* [[29. 9.]] - [[NASA]] nastavlja sa letovima [[Space Shuttle]]-a, prekinutim 1986. zbog tragedije &quot;Čelendžera&quot;.
* [[30. 9.]] - Dr. Josip Sokolić izveo prvu transplantaciju srca u Zagrebu.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Andrej Gromiko]] se povlači s položaja predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, nastavlja [[Mihail Gorbačov]] (položaj ukinut sledeće godine). [[Vladimir Krjučkov]] novi šef [[KGB]] umesto [[Viktor Čebrikov|Viktora Čebrikova]] (do 1991).
* [[2. 10.]] - Zvanični početak proizvodnje [[Jugo Florida|Jugo Floride]].&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19881003|page:1 &quot;Borba&quot;, 3. okt. 1988]&lt;/ref&gt;
* [[4. 10.]] - Ispred savezne skupštine u Beogradu se okupili radnici iz [[Rakovica|Rakovice]], nezadovoljni platama - Slobodan Milošević im obećao ispunjenje zahteva, kao i izmene ustava Srbije te &quot;zaustavljanje kontrarevolucije na Kosovu&quot; (&quot;A sad svako na svoj radni zadatak!&quot;).
[[Datoteka:Novi Sad, Mihajla Pupina, budova vlády Vojvodiny večer.jpg|mini|&quot;Banovina&quot; u Novom Sadu]]
* [[5. 10.]] - Demonstranti iz Bačke Palanke dolaze u [[Novi Sad]], gde sa još nekoliko desetina hiljada ljudi traže ostavke pokrajinskih i lokalnih rukovodilaca (&quot;Srušićemo vladu u Novome Sadu&quot;); SK Srbije podržava demonstracije, optužuje vojvođansko rukovodstvo da je ohrabrilo albanski separatizam odbijanjem podrške mitinzima istine&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/10/05/Rally-shakes-local-Yugoslav-leaders/3812592027200/ Rally shakes local Yugoslav leaders]. upi.com Archives Oct. 5, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/10/06/Yugoslav-provincial-Communist-Party-leadership-quits-as-protesters-clash-with-police/6588592113600/ Yugoslav provincial Communist Party leadership quits as protesters clash with police]. upi.com Archives Oct. 6, 1988&lt;/ref&gt;. &quot;Banovina&quot; i rukovodioci tadašnje [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodine]] su gađani jogurtom.
* 5. 10. - [[Brazil]] dobija demokratski [[Ustav Brazila|Ustav]].
* 5. 10. - [[Augusto Pinochet]] poražen na referendumu za još jedan mandat - odlazi s vlasti 1990.
* 5. 10. - Krvavi neredi u [[Alžir]]u protiv vladajuće [[Fronta narodnog oslobođenja (Alžir)|Fronte narodnog oslobođenja]] isprovocirani skokom cena; [[Chadli Bendjedid]] sutradan proglasio vanredno stanje; uvertira za reforme.
* [[6. 10.]] - &quot;[[Jogurt revolucija]]&quot;: sukob demonstranata i milicije, Milovan Šogorov i predsedništvo [[SK Vojvodine]] daju ostavku (protesti se nastavljaju i sutradan).
* [[7. 10.]] - [[Antibirokratska revolucija]] u [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]] započinje s masovnim radničkim demonstracijama čiji je cilj srušiti rukovodstvo [[SK Crne Gore]]; traže se veće plate i izražava podrška Miloševiću.
* [[8. 10.]] - Milicija razbija demonstracije oko crnogorske skupštine, kod Žute Grede bačen suzavac na radnike koji su dolazili iz Nikšića; savezna partija osuđuje &quot;nacionalističke snage&quot; koje koriste proteste za &quot;podrivanje ustavnog položaja&quot; ove republike.
* [[9. 10.]] - Radnici i studenti u Titogradu i Nikšiću štrajkuju zbog upotrebe sile prethodnog dana.
* 9. 10. - Predsednik predsedništva [[Raif Dizdarević]] se obratio naciji preko televizije, upozorava na mogućnost vanrednog stanja usred krize u kojoj se zemlja nalazi.
* 9. 10. - Predsedništvo CK SK Slovenije šalje pismo podrške P CK SK Crne Gore: šovinisti pokušavaju iskoristiti stihiju nezadovoljstva zbog stanja u zemlji. Slovensko rukovodstvo prvi put otvoreno kritizira srpske političare.&lt;ref&gt;Jović 2003, 425&lt;/ref&gt;
* 9. 10. - Dva vagona ekspresnog voza Skopje-Beograd iskočila iz šina u Lapovu, 33 mrtvih.
* [[11. 10.]] - CK SK Srbije osuđuje podršku koju je slovenački CK dao intervenciji milicije u Titogradu i odbacuje optužbe za nacionalizam.
* [[12. 10.]] - Izašao prvi broj hrvatskog časopisa za žene &quot;Mila&quot; (izlazi do 2005.).
* [[13. 10.]] - Crnogorski sekretar za unutrašnje poslove Lazar Đođić podneo ostavku (titogradski studenti štrajkuju glađu, pridružilo im se nekoliko stotina beogradskih kolega). Peticija radnika banjalučkog &quot;Rudija Čajavca&quot; zahteva hitne reforme i rešavanje kosovskog problema. Ivica Račan indirektno optužuje Miloševića da želi biti &quot;novi Tito&quot;.
* 13. 10. - Druga predizborna debata u SAD, Dukakis kaže da ne bi podržao smrtnu kaznu čak i ako bi njegova supruga bila žrtva - misli se da mu je to bio glavni razlog za neuspeh.
* [[14. 10.]] - Intervju predsednika predsedništva Slovenije [[Janez Stanovnik|Janeza Stanovnika]], u kome optužuje svog srpskog pandana Miloševića za staljinističke tendencije i nameru prevlasti u federaciji.
* 14. 10. - SIV najavljuje olakšavanje programa štednje.
* [[15. 10.]] - Milošević u intervjuu: biće ustavne krize ako Srbija ne dobije veću kontrolu nad pokrajinama&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/10/15/Serbian-Communist-Party-leader-Slobodan-Milosevic-said-in-an/1720592891200/ Serbian Communist Party leader Slobodan Milosevic said in an...]. upi.com Archives Oct. 15, 1988&lt;/ref&gt;.
* oktobar - [[Salvadorski građanski rat]]: izveštaj Amnesty International tvrdi da su odredi smrti oteli, mučili i ubili stotine osumnjičenih disidenata u proteklih 11 meseci.
* [[16. 10.]] - [[Milanko Renovica]] i [[Kolj Široka]], članovi predsedništva CK SKJ dali ostavke (prvi se dovodi u vezu sa &quot;nezakonitim dozvolama za građenje&quot;).
* [[17.10.|17]] - [[19. 10.]] - XVII (vanredna) sednica CK SKJ koja se trebala baviti krizom u zemlji, ali bez rezultata; na glasanju o poverenju predstavnik Srbije [[Dušan Čkrebić]] nije dobio dovoljan broj glasova (ponudio ostavku, ali Milošević to nije dozvolio); [[Vasil Tupurkovski]] prvi put koristi izraz &quot;[[neprincipijelna koalicija]]&quot;; [[Vinko Hafner]] preti prstom Miloševiću.
* [[19. 10.]] - U Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjeno prenošenje intervjua sa pripadnicima [[IRA]]-e - [[BBC]] ovo zaobilazi angažovanjem glumaca.
* [[20. 10.]] - U [[škotska|škotskom]] gradu [[Kirkcaldy]]ju hrvatski politički emigrant [[Nikola Štedul]] preživljava atentat nakon koga je uhapšen njegov počinitelj, agent [[UDBA|SDB]] [[Vinko Sindičić]].
* 20. 10. - Oko 40.000 Srba protestuje u Kosovu Polju zbog glasa nepoverenja Dušanu Čkrebiću, učenici i studenti nastavljaju bojkot nastave.
* [[22. 10.]] - Savezna skupština odobrila ustavne amandmane - više tržišnih mehanizama, Srbija ima veću kontrolu na Kosovu (treba da ih odobre i republičke i pokrajinske skupštine).
* [[25. 10.]] - Predsjednik crnogorskog izvršnog vijeća [[Vuko Vukadinović]] daje ostavku nakon što pet članova vlade nije dobilo povjerenje u skupštini.
* [[27. 10.]] - Predsednik Regan odlučio da se zbog ugrađenih prislušnih uređaja sruši skoro završena nova ambasada u [[Moskva|Moskvi]].
* [[29. 10.]] - Masakr kod El Ampara u Venecueli, 14 ribara ubijeno jer su zamenjeni za gerilce.
* 29. 10. - U Japanu puštena konzola [[Sega Mega Drive]] (u Evropi od 1990).
* [[30. 10.]] - Prva intifada: autobus kod Jerihona napadnut Molotovljevim koktelima, stradalo pet Izraelaca.
* 30. 10. - [[Ayrton Senna]] dobio prvi od tri šampionata Formule 1.
* [[oktobar]] - Inflacija u Jugoslaviji 217%.
* jesen - Pokret imama u [[BiH]], povodom odnosa u [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[Morisov crv]] se smatra prvim [[kompjuterski crv|kompjuterskim crvom]].
* [[3. 11.]] - [[Sri Lanka]]nski [[Tamili]] pokušali puč na [[Maldivi]]ma ali sprečila ih indijska vojska.
* [[8. 11.]] - [[Predsjednički izbori u SAD 1988]] na kojima pobjeđuje [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] kandidat i tadašnji [[potpredsjednik SAD|potpredsjednik]] [[George H. W. Bush]] sa 426 elektorskih glasova prema 111 za [[Michael Dukakis|Dukakisa]] (40:10 u državama, 53,4:45,6% u glasovima).
* [[9. 11.]] - Prvi put se sastaje [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]].
* [[10. 11.]] - Američko vazduhoplovstvo priznalo postojanje aviona [[Lockheed F-117 Nighthawk]].
* 10. 11. - Predsednik Bundestaga Philipp Jenninger drži kontroverzan i loše oblikovan govor povodom 50-godišnjice [[Kristalna noć|Kristalne noći]], sutradan podnosi ostavku.
* [[13. 11.]] - Američki [[American Broadcasting Company|ABC]] prikazao prvu epizodu serije &quot;[[Rat i sećanje (serija)|Rat i sećanje]]&quot;, snimljenu 1986-87, nastavak &quot;[[Vetrovi rata (serija)|Vetrova rata]]&quot; iz 1983. Dvanaest epizoda je prikazano do maja 1989, tada je to bio najskuplji TV projekt. Nagrađena je ali i izgubila dosta novca - sa širenjem video uređaja i kablovske televizije dolazi do opadanja formata mini serije.
* [[15. 11.]] - Palestinska deklaracija nezavisnosti: [[PLO]] proglasio u Alžiru [[Država Palestina|Državu Palestinu]] uz pominjanje UN-ovog Plana o podeli iz 1947 i svih rezolucija od tada, što se smatra indirektnim priznanjem Izraela (→ [[Rešenje sa dve države]]). SFRJ sutradan priznaje Palestinu.
* 15. 11. - Prvi i poslednji let sovjetskog &quot;šatla&quot; [[Buran]].
* novembar - Cena nafte u SAD je svega 10,31 dolar za barel&lt;ref&gt;[https://www.eia.gov/dnav/pet/hist/LeafHandler.ashx?n=pet&amp;s=f000000__3&amp;f=m U.S. Crude Oil First Purchase Price (Dollars per Barrel)]. eia.gov&lt;/ref&gt; (oko 29 dolara iz 2026).
* [[16. 11.]] - Na prvim slobodnim izborima u 10 godina, glasači u [[Pakistan]]u izabiru [[Benazir Bhutto]] za premijera. Time je postala prva žena u modernoj historiji muslimanskih zemalja koja je izabrana za ovako visoku funkciju.
* 16. 11. - Vrhovni Sovjet [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] usvojio Deklaraciju suverenosti, po kojoj su zakoni republike iznad zakona SSSR - prvi takav čin (ocenjeno neustavnim 26. 11.).
* [[17. 11.]] - Na sednici Pokrajinskog komiteta [[SK Kosova]], sa dužnosti predsednika Predsedništva PK SKK smenjena [[Kaćuša Jašari]], a [[Azem Vlasi]] razrešen članstva u tom telu.
* [[17.11.|17]] - [[21. 11.]] - Masovne demonstracije Albanaca u Prištini zbog smene Jašari i Vlasija, došli i rudari iz Trepče - najveća albanska okupljanja od 1981.
* [[18. 11.]] - Američki predsjednik [[Ronald Reagan]] potpisao zakon o smrtnoj kazni rasparčivačima droge.
* [[19. 11.]] - Masovni miting na [[beograd]]skom Ušću, milion ljudi iskazalo podršku tadašnjem srpskom rukovodstvu na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].
* [[22. 11.]] - Javnosti predstavljen prototip stelt bombardera [[B-2 Spirit]].
* [[23. 11.]] - Kosovska vlada zabranila javna okupljanja i grupna putovanja.
* [[25. 11.]] - [[Alija Izetbegović]] pušten iz zatvora posle pet godina.
* [[24. 11.]] - Prva epizoda ''[[Mystery Science Theater 3000]]''.
* [[25. 11.]] - Amandmani IX-XLVIII na [[Ustav SFRJ]]. Nema više predstavnika SKJ u Predsedništvu SFRJ, koje tako ima 8 članova. Ozvaničena himna &quot;[[Hej Sloveni]]&quot;. Više nezavisnosti za državne i privatne firme, pravo na štrajk, utrostručen zemljišni maksimum, mogućnost akcionarstva.
* [[26. 11.]] - U Berlinu prvi put dodeljene [[Evropske filmske nagrade]].
* [[27. 11.]] - Demonstracije Hrvata ispred jugoslovenskog konzulata u [[Sidnej]]u, jedan od tinejdžera koji su pokušali da preskoče ogradu pogođen u vrat.
* [[29. 11.]] - [[Bangladeš]] i Zapadni Bengal u Indiji pogođeni ciklonom, 6.240 mrtvih.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Benazir bhutto 1988 cropped.jpg|mini|180px|[[Benazir Bhutto]]]]
* [[1. 12.]] - [[Bahrudin Bijedić]], generalni konzul SFRJ u Čikagu, Vinko Mir, šef njujorškog ogranka [[Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]], i još trojica optuženi u SAD za pranje novca (Bijedić i Mir oslobođeni optužbi sledećeg septembra); sumnjiče se i za špijunažu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/05/Espionage-hinted-in-money-laundering-case/4352597301200/ Espionage hinted in money-laundering case]. upi.com Archives Dec. 5, 1988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/15/Indicted-Yugoslav-consul-general-target-of-spy-probe/1419598165200/ Indicted Yugoslav consul general target of spy probe]. upi.com Archives Dec. 15, 1988&lt;/ref&gt;.
* 1. 12. - Održan prvi [[Svetski dan borbe protiv side]].
* 1. 12. - Vrhovni sovjet SSSR sproveo amandmane na ustav i izbornu reformu, izbori za [[Kongres narodnih deputata SSSR]] sledećeg marta.
* 1. 12. - Počinje desetogodišnji Bugenvilski građanski rat za otcepljenje [[Otok Bougainville|otoka Bougainvilla]] od Papue Nove Gvineje.
* [[2. 12.]] - [[Australija|Australska]] vlada zatvorila jugoslovenski konzulat u Sidneju, jer nisu želeli predati policiji čuvara koji je ranio hrvatskog demonstranta pre pet dana.
* 2. 12. - [[Benazir Buto]] postala premijer [[Pakistan]]a, kao prva žena na čelu jedne [[islam]]ske zemlje (1988-90 i 1993-96).
* [[5. 12.]] - Kosovski PK odbio povratak Kaćuše Jašari i Azema Vlasija na položaje i ocenio da su novembarske demonstracije u Prištini bile spontane i nisu bile antijugoslovenske (podele između Albanaca i Srba u tom telu).
* [[5.12.|5]] - [[6. 12.]] - Štrajk u rudniku uglja u [[Labin]]u (traže bonus jer su ispunili godišnju kvotu), radnici iz obućarske industrije pred Saveznom skupštinom u Beogradu.
[[Datoteka:1988 Spitak earthquake - Collapse of Floors, Leninakan, Armenia.tif|mini|230px|Jermenski zemljotres]]
* [[7. 12.]] - Spitački zemljotres na severu [[Jermenska Sovjetska Socijalistička Republika|Jermenske SSR]], poginulo više od 25.000 ljudi, 12.000 je povrijeđeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset odsto jermenske industrije.
* 7. 12. - Samit [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]]-[[Ronald Reagan|Reagan]]-[[George H. W. Bush|Bush]] na Governors Islandu kod New Yorka. Gorbačov u UN najavljuje smanjenje sovjetske vojske za 500.000 ljudi (10%) i povlačenje 10.000 tenkova, 8.500 artiljerijskih cevi i 800 borbenih aviona iz istočne Evrope i evropskog SSSR.
* [[9. 12.]] - Prvi let švedskog aviona [[JAS 39 Gripen]].
* [[11. 12.]] - Pao jugoslovenski vojni transportni avion koji je dopremao pomoć u Jermeniju, posada nastradala.
* [[12. 12.]] - Otvoren Muzej zvuka u Beogradu.
* [[14. 12.]] - Proradio [[TAT-8]], prvi transatlantski telefonski kabl sa [[Optičko vlakno|optičkim vlaknima]].
* [[16. 12.]] - Prikazan ''[[Rain Man]]'', najunosniji film iz ove godine u SAD, dobitnik četiri Oskara.
* [[18. 12.]] - U Poljskoj osnovan [[Građanski komitet &quot;Solidarnost&quot;]] - put prema [[Okrugli stol (Poljska)|Okruglom stolu]] u februaru.
* [[19. 12.]] - Fudbaler [[Miodrag Belodedić]] legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, gde zatim i ostaje - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora&lt;ref&gt;[http://jurnalul.ro/scinteia/special/viata-de-fotbalist-belodedici-a-ramas-in-iugoslavia-318175.html Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!]. jurnalul.ro&lt;/ref&gt;.
* [[20. 12.]] - &quot;Imigranti iz Jugoslavije&quot; ukrali na njujorškoj Petoj aveniji dijamante vredne 700.000 dolara (ekvivalent 1,4 miliona iz 2016) - uhapšeni kasnije tokom dana, dok su pregledali plen i pili šampanjac&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/20/Suspects-arrested-in-diamond-heist/2519598597200/ Suspects arrested in diamond heist]. upi.com Archives Dec. 20, 1988&lt;/ref&gt;.
* 20. 12. - U Beču potpisana [[Konvencija Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci]] (na snazi od 1990).
[[Datoteka:Boeing 747-121, Pan American World Airways - Pan Am AN0076297.jpg|mini|220px|Nastradali Pan Amov avion]]
* [[21. 12.]] - '''Eksplodirao [[Pan Am]]-ov avion iznad [[Lokerbi]]ja''' u Škotskoj - 259 mrtvih iz aviona i 11 iz naselja -  za teroristički akt je optužena Libija.
* [[22. 12.]] - U sarajevskoj &quot;[[Skenderija|Skenderiji]]&quot; prikazan &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;.
* 22. 12. - Potpisani Njujorški sporazumi između Kube, Angole i Južne Afrike kojim se strane trupe povlače iz Angole i omogućava nezavisnost [[Namibija|Namibije]] 1990. Rezolucijom SB UN osnovana Verifikaciona misija UN za Angolu (tamošnji [[Angolski građanski rat|građanski rat]] se nastavlja).
* 22. 12. - Ubijen [[Chico Mendes]], brazilski sindikalista i ekologista.
* [[28. 12.]] - Savezna skupština odbila prihvatiti zakon potreban za nastavak podrške MMF-a Jugoslaviji - povod za ostavku vlade.
* [[29. 12.|29.]] i 30. 12. - Savezna skupština usvojila Zakon o preduzećima (stupa na snagu 1. januara)&lt;ref&gt;Službeni list SFRJ 77/88, → [http://bpp.uzzpro.gov.rs/Register.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Baza pravnih propisa] bpp.uzzpro.gov.rs&lt;/ref&gt; - osnova [[Markovićeva privatizacija|Markovićeve privatizacije]]. Sutradan usvojen i Zakon o stranim ulaganjima.
* [[30. 12.]] - Predsednik [[SIV]]-a [[Branko Mikulić]] dao ostavku, ne želeći da prihvata odgovornost za nagomilane ekonomske probleme (inflacija 250% itd.) - prvi pad jugoslovenske vlade od [[1939]].

=== Kroz godinu ===
* Prosečna radnička plata u Jugoslaviji 116 dolara&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1988/10/05/world/irate-yugoslavs-march-on-parliament.html?scp=54&amp;sq=Yugoslavia&amp;st=nyt Irate Yugoslavs March on Parliament], New York Times, Oct. 4, 1988&lt;/ref&gt; (ekvivalent 238 dolara iz 2017. prema [http://www.bls.gov/data/inflation_calculator.htm CPI Inflation Calculator] u SAD). Zvanični tečaj dinara prema [[Njemačka marka|DEM]] pao je sa 773,70 na 2.728,55	novih dinara.&lt;ref name=&quot;povteclist&quot; /&gt;
* Opozicioni pokreti cvetaju u istočnoj Evropi&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1988/12/13/Opposition-movements-bloom-in-East-Europe/8871597992400/ Opposition movements bloom in East Europe]. upi.com Archives Dec. 13, 1988&lt;/ref&gt;.
* Nastala Inicijativa za globalnu [[Eradikacija poliomijelitisa|eradikaciju poliomijelitisa]].
* Otkriven [[Gigantski magnetootpornički efekat]].
* [[Stephen Hawking]] objavio ''[[A Brief History of Time]]''.

== 1988. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo]]&quot; (TV Titograd); &quot;Ranjenik&quot;, &quot;Tragom ptice dodo&quot;, &quot;Zagubljen govor&quot; (TV Sarajevo); &quot;Četrdeset osma - Zavera i izdaja&quot;, &quot;Mala Nada&quot;, &quot;[[Portret Ilije Pevca]]&quot;, &quot;Roman o Londonu&quot;, &quot;Večernja zvona&quot; (TV Beograd).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Dom za vešanje]]&quot;, &quot;[[Život sa stricem]]&quot;, &quot;[[Sokol ga nije volio]]&quot; &quot;[[Braća po materi]]&quot;, &quot;[[Zaboravljeni (film)|Zaboravljeni]]&quot;, &quot;[[Za sada bez dobrog naslova]]&quot;, &quot;[[Kuća pored pruge]]&quot;, &quot;[[Šta radiš večeras]]&quot;, &quot;[[Tako se kalio čelik]]&quot;, &quot;[[Vanbračna putovanja]]&quot;, &quot;[[Klopka (film iz 1988.)|Klopka]]&quot;, &quot;[[Čavka (film)|Čavka]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1988.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1988&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1988 on Discogs]. discogs.com (pristup. 17. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1988.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]&lt;/small&gt;: &quot;Ćiribiribela&quot;; &lt;small&gt;[[Riblja čorba]]&lt;/small&gt;: &quot;Priča o ljubavi obično ugnjavi&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]&lt;/small&gt;: &quot;Sjaj u očima&quot;; &lt;small&gt;[[Bajaga i instruktori]]&lt;/small&gt;: &quot;Prodavnica tajni&quot;; &lt;small&gt;[[Haustor]]&lt;/small&gt;: &quot;Tajni grad&quot;; &lt;small&gt;[[Električni orgazam]]&lt;/small&gt;: &quot;Letim, sanjam, dišem&quot;; &lt;small&gt;[[Partibrejkers]]&lt;/small&gt;: &quot;Partibrejkers II&quot;; &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]&lt;/small&gt;: &quot;Zaustavite Zemlju&quot;; &lt;small&gt;[[Bolero (muzička grupa)|Bolero]]&lt;/small&gt;: &quot;O Jesenjinu&quot;; &lt;small&gt;[[Đorđe Balašević]]&lt;/small&gt;: &quot;Panta rei&quot;; &lt;small&gt;[[Elvis J. Kurtović &amp; His Meteors]]&lt;/small&gt;: &quot;Čudesan svijet privatluka&quot;; &lt;small&gt;[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]&lt;/small&gt;: &quot;Ostani uz mene&quot;; &lt;small&gt;[[Crvena jabuka]]&lt;/small&gt;: &quot;Sanjati&quot;; &lt;small&gt;[[Galija (muzička grupa)|Galija]]&lt;/small&gt;: &quot;Daleko je Sunce&quot;; &lt;small&gt;[[Oktobar 1864]]&lt;/small&gt;: &quot;Igra bojama&quot;; &lt;small&gt;[[Yu grupa]]&lt;/small&gt;: &quot;Ima nade&quot;; &lt;small&gt;[[Valentino (sastav)|Valentino]]&lt;/small&gt;: &quot;No.4&quot;; &lt;small&gt;[[Rambo Amadeus]]&lt;/small&gt;: &quot;O tugo jesenja&quot;; &lt;small&gt;[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]&lt;/small&gt;: &quot;Ljudi i bogovi&quot;; &lt;small&gt;[[Tutti Frutti Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Stvari lagane&quot;; &lt;small&gt;[[Psihomodo pop]]&lt;/small&gt;: &quot;Godina zmaja&quot;; &lt;small&gt;[[Massimo Savić|Massimo]]&lt;/small&gt;: &quot;Riječi čarobne&quot;; &lt;small&gt;[[Snežana Mišković|Viktorija]]&lt;/small&gt;: &quot;Spavaćeš sam&quot;; &lt;small&gt;[[ITD Band]]&lt;/small&gt;: &quot;Skidam te pogledom&quot;; &lt;small&gt;[[Kaliopi]]&lt;/small&gt;: &quot;Rođeni&quot;; &lt;small&gt;[[Slađana Milošević]]&lt;/small&gt;: &quot;Alexandra Slađana Milošević &amp; Darko Kraljić&quot;; &lt;small&gt;[[Zana (grupa)|Zana]]&lt;/small&gt;: &quot;Grupa Zana&quot;; &lt;small&gt;[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]&lt;/small&gt;: &quot;Kakva noć&quot;; &lt;small&gt;[[Heroji (grupa)|Heroji]]&lt;/small&gt;: &quot;88&quot;; &lt;small&gt;[[Fit]]&lt;/small&gt;: &quot;Uz Rijeku&quot;; &lt;small&gt;[[Griva (muzička grupa)|Griva]]&lt;/small&gt;: &quot;Što te tata pušta samu&quot;; &lt;small&gt;[[Boye (grupa)|Boye]]&lt;/small&gt;: &quot;Dosta! Dosta! Dosta!&quot;
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Ja te volim najviše na svijetu&quot;; &lt;small&gt;[[Magazin (grupa)|Magazin]]&lt;/small&gt;: &quot;Besane noći&quot;; &lt;small&gt;[[Boris Novković]]&lt;/small&gt;: &quot;Dok svira radio&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]&lt;/small&gt;: &quot;Nebeske kočije&quot;; &lt;small&gt;[[Neda Ukraden]]&lt;/small&gt;: &quot;Posluži nas srećo&quot; i &quot;Ponoć je&quot;; &lt;small&gt;[[Meri Cetinić]]&lt;/small&gt;: &quot;Potraži me&quot;; &lt;small&gt;[[Oliver Dragojević]]&lt;/small&gt;: &quot;Svirajte noćas za moju dušu&quot;; &lt;small&gt;[[Vlado Kalember]]&lt;/small&gt;: &quot;Vino na usnama&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Nervozni Poštar]]&lt;/small&gt;: &quot;Nervozni Poštar&quot;; &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balada o nama&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Najlepši par&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Svetlana Veličković]] - Ceca&lt;/small&gt;: &quot;Cvetak zanovetak&quot;; &lt;small&gt;[[Boban Zdravković]]&lt;/small&gt;: &quot;Klinka&quot;; &lt;small&gt;[[Džej Ramadanovski]]&lt;/small&gt;: &quot;Ljubio sam nisam znao&quot; i &quot;Zar ja da ti brišem suze&quot;; &lt;small&gt;[[Mira Kosovka]]&lt;/small&gt;: &quot;Za šaku ljubavi&quot;; &lt;small&gt;Mikić, Perčević&lt;/small&gt;: &quot;Niko nema što Srbin imade&quot;.
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Ceca, Rambo Amadeus, [[Snežana Babić]] - Sneki, Psihomodo pop, Legende, Ruž, [[Mira Škorić]], Viktorija, Džej, Fit, [[Garavi sokak]], Boye, [[Marta Savić]], [[Instant Karma]]...
* Neka vozila uvedena 1988:
&lt;gallery&gt;
Fiat Tipo silver 5door.jpg|[[Fiat Tipo]] (Evropski auto godine '89)
1990 Opel Vectra GLS (19384050978).jpg|[[Opel Vectra]]
Volkswagen Passat sedan B3.jpg|[[Volkswagen Passat]] B3
1989 BMW 525i (E34) sedan (2015-11-13) 01.jpg |[[BMW E34]]
Renault 19 rear 20071126.jpg|[[Renault 19]]
1992-1994 Suzuki Vitara (SE416C Type2) JX softtop 01.jpg|[[Suzuki Vitara]]
Bundesarchiv Bild 183-1990-0404-423, Pkw Wartburg 1.3.jpg|[[Wartburg 1.3]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1988.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[5. 1.]] - [[Miroslav Raduljica]], srpski košarkaš
* [[13. 1.]] - [[Miloš Biković]], glumac
* [[15. 1.]] - [[Skrillex]], muzičar, DJ
* [[21. 1.]] - [[Ashton Eaton]], američki dekatlonac
* [[15. 2.]] - [[Rui Patrício]], portugalski golman 
* [[17. 2.]] - [[Natascha Kampusch]], austrijska djevojka, poznata po bijegu nakon osam godina zatočeništva
* [[20. 2.]] - [[Robyn Rihanna Fenty|Rihanna]], kraljica r'n'b glazbe sa Barbadosa
* [[29. 2.]] - [[Marko Marković (trubač)|Marko Marković]], trubač
* [[10. 3.]] - [[Ivan Rakitić]], nogometaš
* [[14. 3.]] - [[Sasha Grey]], erotski model, glumica
* [[16. 3.]] - [[Miloš Mićović]], model, pevač
* [[27. 3.]] - [[Ermin Zec]] , bosansko-hercegovački nogometaš
* 27. 3. - [[Jessie J]], kantautorka
* [[29. 3.]] - [[Bojana Drča]], odbojkašica

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - [[Sandra Afrika]], pevačica
* [[9. 4.]] - [[Mate Selak]], hrvatski nogometaš
* [[10. 4.]] - [[Haley Joel Osment]], glumac 
* [[20. 4.]] - [[Nina Janković]], glumica
* [[5. 5.]] - [[Adele (pjevačica)]]
* [[8. 5.]] - [[Danijel Alibabić]], kantautor
* [[23. 5.]]? - [[Petar Strugar]], glumac
* [[29. 5.]] - [[Daria Kinzer]], hrvatska pjevačica
* [[1. 6.]] - [[Domagoj Duvnjak]], hrvatski rukometni reprezentativac
* [[7. 6.]] - [[Michael Cera]], glumac
* [[11. 6.]] - [[Claire Holt]], glumica
* [[20. 6.]] - [[Marco Graziani]], hrvatski violinist

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[14. 7.]] - [[Damir Martin]], veslač
* [[1. 8.]] - [[Nemanja Matić]], fudbaler 
* [[2. 8.]] - [[Valent Sinković]], veslač
* [[7. 8.]] - [[Anikka Albrite]], glumica
* [[11. 8.]] - [[Boris Malagurski]], proizvođač dokumentaraca
* [[12. 8.]] - [[Tyson Fury]], britanski bokser 
* [[21. 8.]] - [[Robert Lewandowski]], fudbaler
* [[23. 8.]] - [[Niki Leinso]], hrvatska glazbenica
* [[26. 8.]] - [[Tori Black]], glumica
* [[30. 8.]] - [[Ernests Gulbis]], letonski teniser
* [[3. 9.]] - [[Jérôme Boateng]], nemački fudbaler 
* [[4. 9.]] - [[Doris Pinčić]], glumica
* [[21. 9.]] - [[Bilawal Bhutto Zardari]], pakistanski političar, Benazirin sin
* [[23. 9.]] - [[Juan Martín del Potro]], argentinski teniser
* [[24. 9.]] - [[Monika Kiš]], model, glumica i voditeljica
* [[28. 9.]] - [[Danijela Grgić]], hrvatska atletičarka
* 28. 9. - [[Marin Čilić]], tenisač
* [[29. 9.]] - [[Anja Alač]], glumica

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Diego Costa]], španski fudbaler 
* [[20. 10.]] - [[Candice Swanepoel]], južnoafrički model
* [[2. 11.]] - [[Igor Karačić]], hrvatski rukometaš
* [[5. 11.]] - [[Virat Kohli]], kriketaš 
* [[6. 11.]] - [[Emma Stone]], glumica
* 6. 11. - [[Conchita Wurst]], ''drag'' persona, pobednica Pjesme Evrovizije 2014.
* [[7. 11.]] - [[Tinie Tempah]], engleski reper
* [[15. 11.]] - [[B.o.B]], hip hop muzičar i producent
* [[20. 11.]] - [[Dušan Tadić]], fudbaler
* [[1. 12.]] - [[Armin Muzaferija]], pjevač
* 1. 12. - [[Manuel Štrlek]], hrvatski rukometaš
* [[5. 12.]] - [[Miralem Sulejmani]], srpski fudbaler
* [[17. 12.]] - [[David Rudisha]], kenijski atletičar
* 17. 12. - [[Filip Kasalica]], fudbaler
* [[27. 12.]] - [[Hayley Williams]], pjevačica ''Paramore''

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1988.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[4. 1.]] - [[Predrag Milošević]], kompozitor, dirigent, pedagog (* [[1904]])
* [[5. 1.]] - [[Pete Maravich]], košarkaš (* [[1947]])
* [[7. 1.]] - [[Venko Markovski]], makedonski pisac. (* [[1915]].)
* 7. 1. - [[Milan Srdoč]], glumac (* [[1920]])
* 7. 1. - [[Trevor Howard]], glumac (* [[1913]])
* [[9. 1.]] - [[Juraj Krnjević]], predratni hrvatski političar (* [[1895]])
* [[14. 1.]] - [[Georgij Maljenkov]], bivši premijer SSSR (* [[1902]])
* [[15. 1.]] - [[Seán MacBride]], lider IRA, nobelovac za mir (* [[1904]])
* [[16. 1.]] - [[Andrija Artuković]], ministar u NDH, ratni zločinac (* [[1899]])
* [[20. 1.]] - [[Philippe de Rothschild]], automobilista, dramaturg, uzgajivač vina (* [[1902]])
* [[25. 1.]] - [[Colleen Moore]], glumica (* [[1899]])
* [[28. 1.]] - [[Klaus Fuchs]], fizičar, špijun (* [[1911]])
* [[31. 1.]] - [[Nedeljko Gvozdenović]], srpski slikar (* [[1902]])
* [[1. 2.]] - [[Heather O'Rourke]], glumica (* [[1975]])
* [[5. 2.]] - [[Emeric Pressburger]], filmski producent (* [[1902]])
* [[6. 2.]] - [[Zvonimir Rogoz]], hrvatski glumac i redatelj (* [[1887]].)
* 6. 2. - [[Vladislav Todorović]] Šilja, slikar (* 1933)
* [[10. 2.]] - [[Krsto Popivoda]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1910]])
* [[15. 2.]] - [[Richard Feynman]], američki fizičar, nobelovac (* [[1918]]).

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[7. 3.]] - [[Divine]], američki glumac/ca (* [[1945]])
* [[9. 3.]] - [[Kurt Georg Kiesinger]], bivši kancelar Nemačke (* [[1904]])
* [[10. 3.]] - [[Andy Gibb]], kantautor, muzičar (* [[1958]])
* 10. 3. - [[Svetislav Glišović]], fudbaler, trener (* [[1913]])
* [[13. 3.]] - [[John Holmes]], američki pornografski glumac (* [[1944]].)
* [[22. 3.]] - [[Rudolf Matz]], hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* [[1901.]])
* [[24. 3.]] - [[Hamid Hadžibegić]], historičar, filolog (* [[1898]])
* [[7. 4.]] - [[Hamdija Pozderac]], bivši potpredsednik predsedništva SFRJ

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[8. 5.]] - [[Robert A. Heinlein]], američki SF pisac (* [[1907]])
* [[10. 5.]] - [[Mato Džaja]], bh. povjesničar književnosti (* [[1906]])
* [[11. 5.]] - [[Kim Philby]], britanski obaveštajac, špijun za Sovjete (* [[1912]])
* [[3. 6.]] - [[Anna Mahler]], vajarka (* [[1904]])
* [[11. 6.]] - [[Giuseppe Saragat]], bivši predsednik Italije (* [[1898]])
* [[18. 6.]] - [[Ivica Ivanac]], književnik, dramaturg (* [[1936]])
* [[16. 6.]] - [[Kim Milford]], kantautor (* [[1951]])
* [[25. 6.]] - [[Hillel Slovak]], gitarista ''Red Hot Chili Peppers'' (* [[1962]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[18. 7.]] - [[Nico]], kantautorka, manekenka, glumica (* [[1938]])
* [[25. 7.]] - [[Judith Barsi]], glumica, žrtva zločina (* [[1978]])
* [[27. 7.]] - [[Frank Zamboni]], pronalazač (* [[1901]])
* [[30. 7.]] - [[Raško Dimitrijević]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1898]])
* [[2. 8.]] - [[Nada Klaić]], hrvatska povjesničarka (* [[1920]].)
* 2. 8. - [[Raymond Carver]], pisac kratkih priča (* [[1938]])
* [[10. 8.]] - [[Arnulfo Arias]], bivši predsednik [[Panama|Paname]]. (* [[1901]])
* [[11. 8.]] - [[Anne Ramsey]], američka glumica (* [[1929]])
* 11. 8. - [[Ahmed Smajlović]], islamski učenjak, prevodilac (* [[1938]])
* [[12. 8.]] - [[Jean-Michel Basquiat]], američki umetnik (* [[1960]])
* [[13. 8.]] - [[Momčilo Novković]], viceadmiral JRM, narodni heroj (* [[1916]])
* [[14. 8.]] - [[Enzo Ferrari]], proizvođač automobila (* [[1898]])
* [[17. 8.]] - [[Muhammad Zia-ul-Haq]], predsednik Pakistana (* [[1924]])
* [[21. 8.]] - [[Ray Eames]], umetnik, dizajner (* [[1912]])
* [[22. 8.]] - [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac (* [[1927]])
* [[25. 8.]] - [[Milan Prelog]], povjesničar umjetnosti (* [[1919]])
* [[27. 8.]] - [[Milivoj Nikolajević]], slikar (* [[1912]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[1. 9.]] - [[Luis Alvarez]], fizičar, nobelovac (* [[1911]])
* [[5. 9.]] - [[Gert Fröbe]], glumac (* [[1913]])
* [[21. 9.]] - [[Rudi Alvađ]], bh. glumac (* [[1929]])
* [[23. 9.]] - [[Tibor Sekelj]], geograf, istraživač i putopisac (* [[1912]])
* [[26. 9.]] - [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1929]].)
* [[28. 9.]] - [[Vicko Krstulović]], učesnik NOB, društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1905]])
* [[1. 10.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac (* [[1926]])
* 1. 10. - [[Aleksa Benigar]], slovensko-hrvatski svećenik (* [[1893]].)
* [[2. 10.]] - [[Alec Issigonis]], dizajner Mini Morrisa (* [[1906]])
* [[3. 10.]] - [[Franz Josef Strauss]], njemački političar iz CSU, premijer Bavarske (* [[1915]])
* [[4. 10.]] - [[Zlatko Grgić]], hrvatski autor crtanih filmova i karikatura
* [[9. 10.]] - [[Felix Wankel]], pronalazač tipa motora sa rotacionim klipom (* [[1902]])
* [[29. 10.]] - [[Dmitar Zaklan]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[31. 10.]] - [[George Uhlenbeck]], fizičar (* [[1900]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[12. 11.]] - [[Janika Balaž]], romski muzičar iz Novog Sada (* [[1925]])
* [[13. 11.]] - [[Milan Timotić]], predratni pevač (* [[1908]])
* [[19. 11.]] - [[Veljko Mandić]], glumac (* [[1924]])
* 19. 11. - [[Christina Onassis]], Aristotelova kćerka (* [[1950]])
* [[20. 11.]] - [[Ante Gabrić]], hrvatski katolički svećenik (* [[1915]].)
* [[27. 11.]] - [[John Carradine]], glumac (* [[1906]])
* [[28. 11.]] - [[Dragutin Dobričanin]] - Guta, srpski glumac (* [[1922]])
* [[30. 11.]] - [[Aleksandar Deroko]], srpski arhitekta (* [[1894]])
* [[6. 12.]] - [[Roy Orbison]], pevač (* [[1936]])
* [[16. 12.]] - [[Sylvester James|Sylvester]], disko muzičar (* [[1947]])
* [[22. 12.]] - [[Rexhai Surroi]], novinar, diplomat (* [[1929]])
* [[27. 12.]] - [[Hal Ashby]], filmski režiser (* [[1929]])

=== Kroz godinu ===
* [[Vlado Dijak]], pjesnik, tekstopisac (* 1925)
* [[Rešad Kadić]], književnik, novinar (* 1912)
* [[Selim Salihović]], sevdalija i sazlija (* 1910)
* [[Meho Meha Sefić]], slikar (* 1919)

== Nobelova nagrada za 1988. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Leon Max Lederman]], [[Melvin Schwartz]] i [[Jack Steinberger]] (za metod [[Neutrino|neutrinskog]] zraka i demonstraciju dubletske strukture [[lepton]]a putem otkrića [[Mionski neutrino|mionskog neutrina]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Johann Deisenhofer]], [[Robert Huber]] i [[Hartmut Michel]] (određenje trodimenzionalne strukture [[fotosintetski reakcioni centar|fotosintetskog reakcionog centra]], → [[:en:Photosynthetic reaction centre|en]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[James W. Black]], [[Gertrude B. Elion]] i [[George H. Hitchings]] (otkriće važnih principa u tretmanu lekovima)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Naguib Mahfouz]] (koji je, putem dela bogatih u nijansi - sad jasno realističan, sad evokativno dvosmislen - formirao arapsku narativnu umetnost koja važi za celo čovečanstvo)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Mirovne snage UN]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Maurice Allais]] (pionirski doprinos teoriji tržišta i efikasnom korišćenju resursa)

== Literatura ==
* [http://www.e-novine.com/feljton/27459-Priprema-odstrel.html Priprema za odstrel (1) (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612124143/http://www.e-novine.com/feljton/27459-Priprema-odstrel.html |date=2010-06-12 }}
* [https://www.znaci.org/00001/23_8.htm Besmislena Yu-ratovanja]

== Povezano ==
* [[Antibirokratska revolucija]]
* [[Kronologija raspada SFRJ]]

== Reference ==
{{reference|2}}

;Literatura
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003

== Vanjske veze ==
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-4-8.shtml Yugoslavia's &quot;Serbian Question&quot;]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Patrick Moore, Radio Free Europe (Open Society Archives)
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-4-22.shtml What Went Wrong in Yugoslavia: the Failure of the Self-Management Model]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Vladimir Sobell and Ljubo Siro, RFE-OSA

{{commonscat|1988}}

[[Kategorija:1988.]]</text>
      <sha1>0fvybdsk4ehwypt1faerdr3d45fqrgh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadmorska visina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13205</id>
    <revision>
      <id>42706144</id>
      <parentid>41261710</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:35:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3059" sha1="b7oir8c9z9y8nnuo7arto53n2zzodex" xml:space="preserve">Termin '''nadmorska visina''' se odnosi na '''visinu''' iznad Zemlje ili [[altituda|altitudu]]&lt;!-- zna netko bolji prijevod od [[:en:altitude]]? --&gt;, u odnosu na [[prosjek (Prnjavor)|prosječnu]] [[razina mora|razinu mora]].
&lt;!-- 
manje bitno, po meni:
 '''AMSL''' is used extensively in [[radio]] (both in [[Broadcasting|broadcast]]ing and other [[telecommunications]] uses) by [[engineer]]s to determine the [[coverage]] [[area]] a station will be able to reach. It is also used in [[aviation]], all heights are recorded and reported with respect to AMSL (though also see [[flight level]]).
--&gt;

kod opisivanja zemljopisnih objekata, kao što su [[planina|planine]], na [[topografska karta|topografskoj karti]], varijacije u visini su označene [[izohipse|izohipsama]], a vrhovi planina s točkom uz koje je oznaka visine u [[metar|metrima]].
&lt;!-- 
Potrebno prevesti, mozda cak i staviti u neki drugi clanak:
The [[height above average terrain]] (HAAT) for a [[radio station|station]] is determined from topographic maps by averaging the elevation AMSL at points along several [[radial]]s or [[radius|radii]].  This is subtracted from the elevation AMSL of the [[antenna (electronics)|antenna]], including both the [[tower]] itself and the ground it is on, to determine the difference.

[[Negative number]]s for HAAT sometimes result from this when the station or [[airport]] is in a [[valley]], which is significantly lower AMSL than the surrounding mountains.  In the rare case that a location is below sea level, AMSL itself is a negative number. For one such case see [[Schiphol Airport]].
--&gt;
&lt;!-- 
manje bitno, po meni:
AMSL is also important to engineers in high-elevation areas because some equipment is not designed with enough [[airflow]] for sufficient cooling in the thin air, which can cause [[overheating]], [[damage]], and [[failure]] of the electronic components within a [[transmitter]].
--&gt;

Koncept '''srednje razine mora''' je sam po sebi umjetan, zbog toga što nije moguće odrediti, zbog činjenice da, zbog stalnih varijacija, nije moguće odrediti srednju razinu mora na cijelom planetu, pa čak ni na manjem području. More je u stalnom kretanju, uslijed [[plima i oseka|plime i oseke]], promjena [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] i drugih slabijih utjecaja.

Zbog toga se često za srednju razinu mora uzima neka obližnja referentna točka, na kojoj je dugotrajnim mjerenjem izmjerena srednja razina mora.
&lt;!-- potrebno prevesti :
An alternative is to base height measurements on a [[ellipsoid]] of the entire earth, which is what systems such as [[GPS]] do. In aviation, the ellipsoid known as [[World Geodetic System]] 84 is increasingly used to define mean sea level.
--&gt;

&lt;!-- mjerodavno samo za [[:en:above mean sea level]], no neka ostane kao natuknica:
For sample elevations, see [[1 E3 m]], [[list of mountains]], [[Alps#Ranges, peaks and passes of the Alps|Ranges, peaks and passes of the Alps]].
--&gt;

== Povezano ==
* [[Apsolutna visina]]
* [[Relativna visina]]

{{U začetku}}

[[Kategorija:Fizička geografija]]</text>
      <sha1>b7oir8c9z9y8nnuo7arto53n2zzodex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Simpsons</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21964</id>
    <revision>
      <id>42706185</id>
      <parentid>42695291</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T02:45:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>137538</id>
      </contributor>
      <origin>42706185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28743" sha1="1gxp7qtopjrt42h00pil19n3ygysqxi" xml:space="preserve">{{translitN|The Simpsons}}
{{TVserija
| bgcolour           = 
| ime serije         = Simpsoni
| originalni naslov  = The Simpsons
| slika              = Simpsons FamilyPicture.png
| opis slike         = U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Lisa, Maggie i Bart.
| format             = [[animirani film|animirani]]/[[komedija]]
| trajanje epizode   = 21 - 23 [[minut]]e
| autor              = [[Met Grejning|Matt Groening]] 
| razvoj             = James L. Brooks &lt;br /&gt; Matt Groening &lt;br /&gt; Sam Simon
| izvršni producent  = Al Jean &lt;br /&gt; James L. Brooks &lt;br /&gt; Matt Groening &lt;br /&gt; Sam Simon
| glumci             = 	Dan Castellaneta &lt;br /&gt; Julie Kavner &lt;br /&gt; Nancy Cartwright &lt;br /&gt; Yeardley Smith &lt;br /&gt; Hank Azaria &lt;br /&gt; Harry Shearer &lt;br /&gt; Marcia Wallace &lt;br /&gt; Pamela Hayden &lt;br /&gt; Tress MacNeille &lt;br /&gt; Maggie Roswell &lt;br /&gt; Russi Taylor &lt;br /&gt; Marcia Mitzman Gaven
| država             = {{ZD|USA}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]&lt;br&gt;{{ZD|NED}} [[Nizozemska]]&lt;br&gt;{{ZD|DAN}} [[Danska]]
| jezik              = [[engleski jezik|engleski]]
| tv kuća            = [[Fox Broadcasting Company|FOX]]
| početak serije     = [[17. 12.|17. decembar]] [[1989]].
| kraj serije        = 
| broj epizoda       = 811 &lt;small&gt;(trenutno)&lt;/small&gt;
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| u BiH              = NTV Hayat&lt;br&gt;BHT 1
| web_stranica       = http://www.thesimpsons.com/
| imdb               = 0096697
}}

'''''Simpsoni''''', '''''Simpsonovi''''' i '''''Obitelj Simpson''''' ({{Jez-en|'''The Simpsons'''}}) su [[animirani film|animirana]] [[Televizijska serija|TV serija]], dobitnik [[Emmy Award|Emmyja]] koju je stvorio [[Met Grejning|Matt Groening]], također i autor animirane TV serije ''[[Futurama]]'', za TV kuću Fox Network. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom showa Tracey Ullman.

Serija je [[satira|satirička]] parodija [[sjedinjene Američke Države|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik &quot;d'oh!&quot; može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy]]''. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike.

Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV serija.&lt;ref name=&quot;dužina&quot;&gt;http://www.nohomers.net/content/info/history/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Od njihovog prvog prikazivanja [[17. 12.|17. decembra]] [[1989]]. emitirano je 662 epizode kroz 30 sezona. U produkciji postoji i cjelovečernji animirani film koji se prikazivao [[27. 7.|27. jula]] [[2007]].&lt;ref name=&quot;film&quot;&gt;http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo&lt;/ref&gt;

== Nastanak ==

Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime &quot;Bart&quot; zato što je to [[anagram]] engleske riječi &quot;''brat''&quot; (derište).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Porodica Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, &quot;Good Night&quot;, emitirana [[19. 4.|19. aprila]] [[1987]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Porodica je bila prilično &quot;grubo&quot; nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |access-date=2007-02-02 |archive-date=2009-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[1989]]. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je &quot;''Simpsons Roasting on an Open Fire''&quot; umjesto planirane prve epizode &quot;Neka začarana večer&quot;. Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak trideset najgledanijih serija u sezoni.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm |access-date=2007-02-02 |archive-date=2015-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150512024139/http://www.classictvhits.com/tvratings/1989.htm }}&lt;/ref&gt; nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledatelja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2007-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV kuće.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: &quot;Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson.&quot;&lt;ref name=&quot;mikescully&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2014-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.&lt;ref name=&quot;mikescully&quot;/&gt;

== O seriji ==
=== Teme ===

Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV kuće Fox postala stalna šala u seriji.

Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi &quot;Two Bad Neighbors&quot;, [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija.

Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života.

Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi &quot;Homerova fobija&quot;, Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se s [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi &quot;Ima nešto u ženidbi&quot; promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal.

=== Radnja ===

Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili skupina likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični.

Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi &quot;Hurricane Neddy&quot;, cijeli se uvodni dio bavi [[orkan|uraganom]] koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom.

Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni.

Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobiva novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson.

Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: &quot;Simpsoni sada idu (gdje već idu)!&quot; Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktik]]e.

Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi &quot;Sunday, Cruddy Sunday&quot;, koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće.

==== Mjesto i vrijeme radnje ====

Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to &quot;traganje&quot; autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući &quot;dokaze&quot;. Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |access-date=2005-03-05 |archivedate=2005-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, a ime &quot;Springfield&quot; izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okolice veoma je &quot;prilagodljiv&quot; pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu.

Vrijeme radnje smješteno je u vječne '90e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi , u ''Simpsonima'' niko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se dogodilo u nekoj epizodi do kraja iste mora biti ''sređeno'' kako bi se održao [[status quo]].

== Likovi ==
Homer Jay Simpson, Bart Simpson, Marge (Bouvier) Simpson, Lisa Simpson, Maggie Simpson, Montgomery Burns, Milhouse Van Houten, Luan Van Houten, Nelson Muntz, Ned Flanders, Nahasapimapetilon Apu, Krusty de Clown, Abraham Simpson, Ralph Wiggum, Barney Gumble, Moe Szyslak, Seymour Skinner, Patty i Selma Bouvier, Waylon Smithers, Edna Krabapel, domar Willie, Troy Maklur, Hans Krticman, Martin Prins, Clancy Wiggum, grappig boek, Joe Quimby, Kent Brockman, Timothy Lovejoy, Julius Hibbert, Carl Carlson, Leny Lenard
=== Glavni likovi ===
{{glavni|Spisak likova u Simpsonima}}&lt;br /&gt;
Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]]. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode.

=== Sporedni likovi ===

{{glavni|Spisak likova u Simpsonima}}&lt;br /&gt;
U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda.

== Produkcija ==
=== Izvršni producenti ===
&lt;div class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 40em; font-size: 85%; padding-left: 5px; width: 360px&quot;&gt;
Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama:
* 1. - 2. sezona: [[Met Grejning|Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]]
* 3. - 4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]]
* 5. - 6. sezona: [[David Mirkin]]
* 7. - 8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]]
* 9. - 12. sezona: [[Mike Scully]]
* 13. sezona do danas: [[Al Jean]]
&lt;/div&gt;
[[Datoteka:Mirkinjean.jpg|left|200px|thumbnail|[[Al Džin]] (levo) je trenutno producent Simpsonovih. [[Dejvid Mirkin]] (desno) je bio producent petog i šestog serijala, a od 1994 radi i kao scenarista.]]
Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]].

=== Glasovi ===

Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njezinim sestrama Patty i Selmi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |access-date=2004-11-15 |archivedate=2004-11-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;, dok [[Harry Shearer]] daje glas gospodinu Burnsu, Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. &quot;Posebni gosti&quot; koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]].

=== Scenarij ===

Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2012-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva.

Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njezinih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobiva zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.&lt;ref&gt;Owen, David. &quot;Taking Humor Seriously&quot;, The New Yorker, 13. februara 2000.&lt;/ref&gt;

Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije Late Night s Conanom O'Brienom koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode, iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist [[Seinfeld]]a.

=== Emitiranje ===

Simpsone u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je Simpsone emitirala TV kuća [[Hayat]].

== Zaštitni znakovi ==
=== Uvodna špica ===

Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Skladbu koja se može čuti tokom uvodne špice skladao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za &quot;retro&quot; skladbu.

Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njezinih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu skladbu na svojem saksofonu i nešto se drugo dogodi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje &quot;preživi&quot; proces skraćivanja u nekim dužim epizodama.

=== Epizode za Noć vještica ===

Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom &quot;Treehouse of Horror&quot; započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastršujućem, znanstveno fantastičnom ili nadnaravnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova.

=== Gegovi i fraze ===

U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i &quot;umirovljeni&quot;. Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik &quot;D'oh!&quot;, &quot;Eeeeeeexcellent...&quot; (&quot;Ooooodlično...&quot;) [[montgomeri Berns|gospodina Burnsa]] i &quot;Ha-ha!&quot; [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen dogodio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi &quot;Ay, caramba!&quot; i &quot;Eat my shorts!&quot; (&quot;Pojedi mi gaće!&quot;) pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali prozivodi vezani za seriju.

Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku.

== Reakcije kritike i postignuća ==
=== Nagrade ===

Simpsoni su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 [[Emmy Award|Emmyja]], 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Časopis Time je [[1998]]. u svojem broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. vijeku proglasio Simpsone najboljom televizijskom serijom stoljeća.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2007-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U istom je broju Bart Simpson stavljen na popis 100 najutjecajnijih ljudi 20. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2000-04-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Bio je jedini imaginarni lik na popisu.

=== Duljina prikazivanja ===

[[9. 2.|9. februara]] [[1997]]. Simpsoni su epizodom &quot;The Itchy &amp; Scratchy &amp; Poochie Show&quot; postali najduže emitirana animirana TV serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu Kremenkove. 2004. postali su i najdulje emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju [[Avanture Ozzieja i Harriet]] (1952. - 1966.)&lt;ref name=&quot;dužina&quot;/&gt; U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko od Simpsona preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm&lt;/ref&gt; U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovno prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a Simpsoni su do kraja prikazivanja sedamnaeste sezone &quot;skupili&quot; 378 epizoda.

2007. Simpsoni će obilježiti 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007. - 2008.) Simpsonima će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV seriju Gunsmoke koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupni broj epizoda Gunsmokea je 635, mnogo manje od broja epizoda Simpsona.

Simpsoni drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki spinoff. Imaju najdulje nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna &quot;špica&quot; svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna glazba nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova.

I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei kao što su Dragon Ball, Doraemon i [[Pokémon]]i imaju više epizoda od Simpsona.

== Film ==

{{glavni|The Simpsons Movie}}

O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu &quot;Kamp Krusty&quot; prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga 20th Century Fox, Gracie Films i Film Roman, a trebao bi početi s prikazivanjem [[27. 7.|27. srpnja]] [[2007]].&lt;ref name=&quot;film&quot;/&gt; Film će biti produciran uz seriju, unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije.i tako ce ostati.

== Izvori ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|The Simpsons}}
* [http://www.thesimpsons.com/ Službene web-stranice ''Simpsona'']
* [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=2007-04-08 }}

{{The Simpsons}}
{{Tinejdžerski izbor za animiranu seriju}}
{{Authority control}}
{{TVSvijek|1989|TRAJE|Simpsons, The}}

[[Kategorija:The Simpsons| ]]
[[Kategorija:Američke TV serije]]
[[Kategorija:Animirane TV-serije]]</text>
      <sha1>1gxp7qtopjrt42h00pil19n3ygysqxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1926.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23789</id>
    <revision>
      <id>42706229</id>
      <parentid>42705078</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:44:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novembar/Studeni */</comment>
      <origin>42706229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64808" sha1="k7e9tklwjd4365otal3llqjcqf6fkqn" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS.
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata).
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca.
* 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO).
* [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]].
* [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica).
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu...
* [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot;&gt;Politika, 15. jul 1926, str. 6-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)&lt;/ref&gt; U Štedimu kod Peći je od grada težine &quot;tri do četiri stotine grama&quot; izginula desetočlana porodica.&lt;ref&gt;&quot;Žrtve pećske katastrofe&quot;, Politika 16. jul 1926, str. 5&lt;/ref&gt; Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot; /&gt;
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
* 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog.
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, &quot;Arnauti&quot;, pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore&lt;ref&gt;&quot;Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori&quot;, Politika, 28. jul 1926, str. 3&lt;/ref&gt; (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori).
* [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj.
* [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bez sudske presude&quot;, Politika, 6. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije.
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.&lt;ref&gt;&quot;Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama&quot;, Politika, 5. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.).
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* &lt;5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.&lt;ref&gt;Politika, 6. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu.
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
[[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]]
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, &quot;dobra polovina svih opština&quot; u KSHS&lt;ref&gt;&quot;Značaj opštinskih izbora&quot;, Politika, 14. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.&lt;ref&gt;&quot;Krajnji rezultati opštinskih izbora&quot;, Politika, 19. avg. 1926, str. 6&lt;/ref&gt; Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.&lt;ref&gt;&quot;Opštinski izbori u Đakovici&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.&lt;ref&gt;&quot;Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici&quot;, Politika, 17. avg. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).&lt;!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --&gt;
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* &lt; 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.&lt;ref&gt;&quot;Hvatanje morskog čudovišta&quot;, Politika, 30. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
* [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83&lt;ref&gt;&quot;Sukob zagrebačkih studenata sa policijom&quot;, Politika, 1. sept. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.&lt;ref&gt;&quot;Uništena kačačka banda&quot;, Politika, 4. sept. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji.
[[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|&quot;Dalmacija&quot;]]
* [[3. 9.]] - Laka krstarica &quot;Dalmacija&quot;, bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva krstarica&quot;, Politika, 11. sept. 1926 (foto)&lt;/ref&gt;
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933).
* 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.&lt;ref&gt;&quot;Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani&quot;, Politika, 11. sept. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu.
* 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu.
* 12. 9. - &quot;Plebiscit&quot; u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.&lt;ref&gt;&quot;Pogibija naših avijatičara u Pragu&quot;, Politika 25. sept. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]].
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]].
* [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca i pijaca Kalenić.&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS.
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS.
* 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km.
* 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora, Čehoslovake zove &quot;Česi i Slovaci&quot;. Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] [[Milovan Žanić]] kaže &quot;Biti će opet Hrvatski Sabor!&quot;.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane.
* 11. 10. - [[Grga Anđelinović]] podnosi interpelaciju skupštini: optužuje HSS za promociju &quot;defetističke&quot; literature, povodom izdanja [[Mihovil Pavlek Miškina|Miškinine]] knjige &quot;Za svojom zvijezdom&quot; - doprinos krizi vlade nakon Radićevog incidenta.
* [[13. 10.]] - Predsednik vlade [[Nikola Uzunović]] podnosi ostavku, ali povučena je 16-tog nakon novog sporazuma sa HSS.
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[25. 10.]] - Jaka oluja u Hercegovini, srušen minaret Nadžerove džamije u Foči.&lt;ref&gt;&quot;Nepogode u Hercegovini&quot;, Politika 28. okt. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[31. 10.]] - Objavljena Deklaracija Lige za zaštitu prava građanina: protiv samovolje vlasti i zlostavljanja opozicionara u KSHS.&lt;ref&gt;Politika, 31. okt. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* 31. 10. - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). U Beogradu je posvećena [[Crkva Krista Kralja u Beogradu|Crkva Krista Kralja]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je skoro do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - U Beogradu su sahranjeni preneti vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]], [[Stojan Novaković]], [[Andra Nikolić]] i još petorica velikana.
* 7. 7. - U Zagrebu otkriven spomenik [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Juraju Strossmayeru]] - svečanost ima &quot;čisto hrvatski karakter&quot; s učešćem Hrvatskog sokola; Radić je zabranio učešće svojim organizacijama.&lt;ref&gt;&quot;Otkivanje [sic] spomenika Štrosmajeru&quot;, Politika 8. nov. 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
* 7. 11. - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* ca. 9. 11. - Generalni konzulat KSHS u Buenos Airesu podignut na stepen poslanstva, pošto je [[Nikola Mihanović]] poklonio palatu za poslanstvo (Ivo Grizogono je otpravnik poslova).&lt;ref&gt;&quot;Novo poslanstvo u Buenos Airesu&quot;, Politika 10. nov. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===
* Privredna kriza u KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]])
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ († [[2026]])
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[12. 10.]] - [[Paul Puhallo von Brlog]], austrougarski general (* [[1856]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>k7e9tklwjd4365otal3llqjcqf6fkqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33356</id>
    <revision>
      <id>42705599</id>
      <parentid>42654700</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:21:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* top */</comment>
      <origin>42705599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47877" sha1="pgk1m0atp5ivhlknss3incilu0rrd95" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| bg                    = ff0000
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
| Personnage blanc      = oui/no
| logo                  = [[Datoteka:Croatia football federation.png|220px]]
| konfederacija         = [[UEFA]]
| simbol                = 
| boje                  = {{color box|red}} {{color box|white}} 
| nadimci               = Vatreni
| stadion               = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]&lt;br /&gt;[[Stadion Kantrida|Kantrida]], [[Rijeka]]&lt;br /&gt;[[Gradski stadion u Poljudu|Poljud]], [[Split]]
| FIFA                  = {{steady}} 14. ([[27. svibnja]] [[2021.]])
| izbornik              = {{flagicon|HRV}} [[Slaven Bilić]]
| nastupi               = [[Luka Modrić]] (205)
| golovi                = [[Davor Šuker]] (45)
| utakmica              = [[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|22px|border]] Hrvatska 2:1 [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zagreb]]; [[17. 10.|17. listopada]] [[1990]].)&lt;/small&gt;
| pobjeda               = {{flagicon|HRV}} Hrvatska 10:0 [[San Marino]] {{flagicon|SMR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Rijeka (grad)|Rijeka]]; [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;/small&gt;
| poraz                 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska 0:7 [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Rijeka (grad)|Rijeka]], Hrvatska; [[3. 10.|3. listopada]] [[2026]].)&lt;/small&gt;
| SP                    = Drugo mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])
| kontinent             = [[UEFA Euro]]
| KP                    = Četvrtfinale ([[UEFA Euro 1996|1996.]], [[UEFA Euro 2008|2008.]])
| kontinent 2           =
| KP 2                  =  
| OI                    = ''bez nastupa''
| domaći                = 
| pattern_la1=_cro22h
| pattern_b1=_cro22h
| pattern_ra1=_cro22h
| pattern_sh1=_cro22h
| pattern_so1=_cro22hl
| leftarm1=F40000
| body1=FFFFFF
| rightarm1=F40000
| shorts1=ffffff
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro22a
| pattern_b2=_cro22a
| pattern_ra2=_cro22a
| pattern_sh2=_cro22a
| pattern_so2=_nikered
| leftarm2=000068
| body2=000068
| rightarm2=000068
| shorts2=000068
| socks2=000068
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim [[Nogomet|nogometnim ili fudbalskim]] natjecanjima. Vodi ju [[Hrvatski nogometni savez]] (HNS) kao vodeće tijelo hrvatskog nogometa. Članstvo u [[FIFA]]-i su dobile kratkovječna reprezentacija [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a kasnije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] od [[1940]]. do [[1944]]., koja je rasformirana [[1945]]. nakon što je Hrvatska postala državotvorna republika unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|druge Jugoslavije]]. Stoga su do [[1991]]. hrvatski nogometaši nastupali za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavensku reprezentaciju]]. Ipak, reprezentacija Hrvatske odigrala je i jednu utakmicu u okviru Jugoslavije, [[12. 9.|12. rujna]] [[1956]]. godine u [[Zagreb]]u protiv reprezentacije [[Indonezija|Indonezije]] na inzistiranje prvog indonezijskog predsjednika [[Sukarno|Sukarna]].

Moderna hrvatska reprezentacija je oformljena [[1990]]. godine uslijed nastajanja demokratske Hrvatske, a iako je iste godine odigrala službenu utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|američkom reprezentacijom]], u FIFA-u je primljena tek [[1992]]., a u [[UEFA]]-u [[1993]]. Prvo veliko natjecanje na koje se plasirala hrvatska reprezentacija je bilo [[UEFA Euro 1996.|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., gdje je došla do četvrtfinala. Dvije godine poslije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., dolazi do svojeg prvog odličja, i to brončane medalje pod vodstvom izbornika [[Miroslav Blažević|Miroslava &quot;Ćire&quot; Blaževića]]. Dvadeset godina kasnije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. godine, nova &quot;zlatna generacija&quot; pod vodstvom [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] dolazi do svog drugog odličja, srebrne medalje, ne izgubivši ni jednu utakmicu turnira prije finala.

Hrvatska reprezentacija većinom igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] u [[Zagreb]]u, a igrali su i na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u, na [[Stadion Kantrida|Kantridi]] u [[Rijeka|Rijeci]], i [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] u [[Osijek]]u. Uz reprezentaciju se veže nadimak ''Vatreni''.

Dobitnici su FIFA-ine nagrade ''[[Mover of the Year]]'' 1994. i 1998., što ih čini jedinom reprezentacijom pored [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] koja je tu nagradu dobila više nego jednom. Po dolasku u FIFA-ino članstvo, na FIFA-inoj ljestvici su bili na 125. mjestu, da bi nakon Svjetskog prvenstva 1998. završili na 3. mjestu, što je bila najveća promjena u povijesti FIFA-e.

== Historija ==
=== Prije nezavisnosti ===
Nogomet su u Hrvatsku doveli [[Englezi|engleski]] državljani koji su radili na industrijskim projektima u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Županja|Županji]] [[1873]]. [[PNIŠK]] je [[1904.]] godine u Zagrebu organizirao utakmicu svojih dviju momčadi, a gledatelji su plaćali ulaznicu. Isti klub je već [[23. listopada]] [[1905.]] godine pozvao [[NK HAŠK|HAŠK]] da odigraju utakmicu, ali do susreta iz nepoznatih razloga nije došlo. Najviše volje za organiziranje nogometnih utakmica imao je PNIŠK, koji je suparnika prije našao u [[Mađarska|Mađarskoj]] (1905. godina, [[Ferencvárosi TC|FTC]] i [[Kaposvári A.C.]]) nego u Zagrebu. Prva javna nogometna utakmica u gradu [[Zagreb]]u odigrana je [[28. listopada]] [[1906.]] godine na Zapadnom perivoju, današnjem Marulićevom trgu na kojem je kasnije izgrađena [[Knjižnica na Marulićevu trgu|knjižnica]]. Utakmicu su odigrala dva [[zagreb]]ačka nogometna kluba [[NK HAŠK|HAŠK]] i [[PNIŠK]],{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: 
* '''HAŠK''': [[Hinko Würth]], [[Josip Besednik]], [[Hugo Kuderna]], [[Josip Novak]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Anđelo Grgić]], [[Marko Kostrenčić]], [[Dragutin Albrecht]], [[Marko Kren]], [[Vladimir Erbežnik]], [[Zvonimir Bogdanović]]
* '''PNIŠK''': [[Dragutin Baki]], [[Jan Todl]], [[Veljko Ugrinić]], Schreiber, Kiseljak, Pilepić, Uhrl}} a rezultat je bio neodlučen 1:1 (1:0). Utakmica je igrana po tada jedino važećim engleskim pravilima. Gledatelji još nisu bili naviknuti na [[nogomet]] niti su poznavali pravila igre, te nisu mogli ocijeniti što je vrijedno u igri. Tako su pljeskom nagradili [[Hugo Kuderna|Kudernu]] kada je u jednom trenutku udario loptu visoko u zrak, a uopće nisu reagirali kada je [[Vladimir Erbežnik|Erbežnik]] postigao pogodak. Ukupna zarada sa utakmice bila je 22 krune. Mnogi gledatelji utakmicu su gledali izvan ograde igrališta ne plativši ulaznicu. Do [[1907]]. su se pojavili prvi hrvatski nogometni klubovi, te su pravila modernog nogometa prevedena i objavljena.

Prvi [[radio|radijski]] prijenos neke nogometne utakmice na području Hrvatske obavio je [[Hrvatska radiotelevizija|Radio Zagreb]] u [[Zagreb]]u [[17. srpnja]] [[1927.]] godine sa [[Igralište Građanskog|Igrališta Građanskog]] na inicijativu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Prenošena je završna utakmica za [[Balokovićev pokal]] između [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]] i [[NK HAŠK|HAŠK-a]] 4:2 (2:1).{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći:
* [[1. HŠK Građanski Zagreb|'''Građanski''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], [[Zvonimir Gmajnički]], [[Franjo Mantler]], [[Dragutin Babić]], Cindrić, Remec, [[Josip Urbanke]], [[Emil Perška]], [[Stjepan Pasinek]], [[Nikola Babić]], Kreč
* [[NK HAŠK|'''HAŠK''']]: Mitrović, Hana, Dasović, Kunst, Kolibaš, Križ, Zinaja, Hitrec, Agić, Wolf II, Wolf I}} Nekoliko uvodnih riječi prijenosa dao je [[Vilim Brkić]], tehnički tajnik [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] i [[nogometni sudac]]. Prijenos utakmice obavio je [[Marijan Polić]], tadašnji [[student]] prve godine [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]. [[Radio|Prijenos]] je obavljen iz otvorene lože, što je dalo [[Akustika|akustičnu]] podlogu i neposrednost. Na tribini je bio instaliran jedan [[mikrofon]] na staklu, osjetljiv na vjetar, a na [[Nogometno igralište|igralištu]] [[telefon]]. Za prijenos su brinula dva tehničara.

U [[Zagreb]]u je [[2. rujna]] [[1931.]] godine, na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralištu Concordie]], odigrana i prva noćna utakmica u Hrvatskoj. Prijateljsku utakmicu pred, do tada najvećom posjetom od 15.000 gledatelja, odigrale su [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka]] i [[Madridska nogometna reprezentacija]].{{efn|Sastavi momčada bili su:
* [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|'''Zagreb''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], Bivec, Rajković, Ralić, [[Danijel Premerl]], Sinković, Stanković, [[Ivan Hitrec]], [[Aleksandar Živković]], Cindrić, [[Mirko Kokotović]]
* [[Madridska nogometna reprezentacija|'''Madrid''']]: [[Ricardo Zamora]], Quesada, [[Jacinto Quincoces]], Bonet, Esparea, Levis, Bestit, Regueiro, Marin, Hilario, Eugenio}} Pogocima [[Ivan Hitrec|Ivana Hitreca]], [[Zagrebačka nogometna reprezentacija]] pobijedila je 2:1 (1:1). Rasvjetu igrališta Concordie financirala je ''Gradska električna centrala''. Postavljeno je osam rešetkastih stupova. Na kutevima igrališta bili su stupovi visine 17 metara, iza golova visine 18 metara, na istočnoj strani visine 17 metara, te na zapadnoj strani noseći stup visine 21 metar. Igralište je rasvjetljeno s dvadeset [[Električna žarulja|žarulja]].

Prije dobivanja nezavisnosti, hrvatski su nogometaši igrali u sklopu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[1919]]. - [[1939]].) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] ([[1945]]. - [[1991]].), iako su u nekoliko navrata ekipe sastavljene od etničkih [[Hrvati|Hrvata]] igrale neslužbene utakmice.

Godine [[1940]]., [[Jozo Jakopić]] je vodio reprezentaciju kratkovječne [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (koja je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije) u četiri prijateljske utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon okupacije [[Sile Osovine|sila Osovine]] [[1941]]., [[Hrvatski nogometni savez]] je nakratko oformljen i primljen u [[FIFA]]-u iste godine. Reprezentaciju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] je vodio [[Rudolf Hitrec]], i to na 15 utakmica, od čega 14 nakon primitka u članstvo FIFA-e. Prva službena utakmica priznata od FIFA-e je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[8. rujna]] 1941. u [[Bratislava|Bratislavi]] s rezultatom 1:1. Nakon što je Nezavisna Država Hrvatska prestala postojati [[1945]]., [[SR Hrvatska]] je bila dio druge Jugoslavije i nije imala svoj nogometni savez.

Od [[1950]]. do [[1956]]., nastupale su kratkotrajne, neslužbene hrvatske reprezentacije - protiv [[Indonezija|Indonezije]] i jugoslavenskog sastava koji je nastupao u ime [[SR Srbija|Srbije]]. Jugoslavenska reprezentacija je na [[Olimpijada 1956|Olimpijadi 1956]]. imala i hrvatske igrače, kao i na svim drugim međunarodnim natjecanjima do [[1991]].

=== Službeni početak ===
Posljednja utakmica u kojoj je u sastavu [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavenske reprezentacije]] nastupio značajan broj hrvatskih igrača je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Farskih otoka|Farskih otoka]], [[16. svibnja]] [[1991]]. nedugo prije [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|hrvatskog referenduma o nezavisnosti]]. Neslužbena hrvatska reprezentacija je prije toga odigrala svoju prvu utakmicu [[17. listopada]] [[1990]]. na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u [[Zagreb]]u, i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]], i koju je Hrvatska pobijedila 2:1. To je bila prva od tri utakmice pod vodstvom izbornika [[Dražan Jerković|Dražana Jerkovića]] - druga je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjske]] u prosincu 1990., a treća protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u lipnju 1991. godine.

[[FIFA]] je ponovno priznala Hrvatski nogometni savez [[3. srpnja]] [[1992]]., te je hrvatska reprezentacija igrala svoje prve službene utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australije]] u [[Melbourne]]u, [[Adelaide]]u i [[Sydney]]ju u sklopu turneje prijateljskih utakmica pod vodstvom izbornika [[Stanko Poklepović|Stanka &quot;Špace&quot; Poklepovića]], koji je u isto vrijeme bio trener [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. U travnju [[1993]]., izborničko mjesto preuzima [[Vlatko Marković]], a u lipnju iste godine UEFA priznaje HNS, što je ipak bilo prekasno za pridruživanje Hrvatske u kvalifikacijski proces za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] [[1994]]., koji je već bio počeo godinu dana ranije. Marković je vodio reprezentaciju samo u jednoj utakmici, i to u domaćoj pobjedi protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] u lipnju 1993., da bi bio otpušten u veljači 1994.. U ožujku iste godine je kao izbornik imenovan [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]] dok je Hrvatska bila na početnom 125. mjestu FIFA-ine ljestvice, jer FIFA nije priznavala rezultate hrvatske reprezentacije prije tog trenutka.

=== Blažević i &quot;zlatna generacija&quot; (1994. - 1999.) ===
[[Slika:Davor Šuker 300x450px.jpg|thumb|left|135px|Davor Šuker, osvajač [[Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] 1998.]]
Blažević je vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 1996|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., pritom i u prvoj službenoj hrvatskoj pobjedi koja je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonije]] [[4. rujna]] 1994. s rezultatom 2:0. Za vrijeme istih kvalifikacija, Hrvatska je zabilježila i prvi službeni poraz protiv Ukrajine [[11. lipnja]] [[1995]]. s rezultatom 1:0, u gostima. Unatoč tome, Hrvatska se kvalificirala za Europsko prvenstvo kao prva u skupini, čime je zaslužila svoju prvu FIFA-inu ''[[Mover of the Year]]'' nagradu, jer su skočili na 62. mjesto FIFA-ine ljestvice.

Hrvatska je igrala svoju prvu utakmicu na međunarodnom natjecanju upravo na Europskom prvenstvu 1996., i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turske]] na stadionu [[City Ground]] u [[Nottinghamu]], pobijedivši golom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] kao prvog strijelca samostalne Hrvatske na većem natjecanju. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila branitelja europskog naslova [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] s 3:0, ali i izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] s istim rezultatom. Ipak, prošla je dalje u četvrtfinale gdje je izgubila od nadolazećeg prvaka [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] s 1:2, sa sumnjama na sudačko namještanje.

Unatoč ispadanju iz četvrtfinala 1996., Blažević je ostao na izborničkoj klupi i vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., a plasirala se nakon utakmica doigravanja s Ukrajinom. Na samom prvenstvu, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jamajke|Jamajku]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Japana|Japan]] ali izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]]. Prošavši dalje, pobijedila je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjsku]] u osmini finala. U utakmici protiv Njemačke, Hrvatska je pobijedila s 3:0 golovima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i [[Davor Šuker|Davora Šukera]], sve nakon isključenja [[Christian Wörns|Christiana Wörnsa]]. U polufinalu su igrali utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], domaćinom prvenstva, ali nakon vodstva u drugom poluvremenu, Hrvatska je izgubila 1:2 zbog golova [[Lilian Thuram|Liliana Thurama]], kojem su to bili jedini golovi za reprezentaciju u karijeri. U utakmici za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]] s 2:1 i tako osvojila brončanu medalju, što im je bilo prvo odličje. Taj je sastav prozvan &quot;zlatnom generacijom&quot;, a Davor Šuker je za svojih 6 golova na turniru osvojio i [[Zlatna kopačka|Zlatnu kopačku]]. Značajan dio sastava (Jarni, [[Igor Štimac|Štimac]], [[Zvonimir Boban|Boban]], [[Robert Prosinečki|Prosinečki]] i Šuker) je prethodno osvojio zlatno odličje s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na [[FIFA Svjetsko juniorsko prvenstvo 1987.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Čile]]u [[1987]].

Unatoč dotadašnjim uspjesima, Hrvatska se nije uspjela kvalificirati na [[UEFA Euro 2000.|Europsko prvenstvo]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] [[2000]]., jer je završila na trećem mjestu u skupini u kojoj su prošle [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Republika Irska]]. Oba okršaja protiv Jugoslavije su završila remijem, što je spriječilo kvalifikaciju Hrvatske.

=== Ere Jozića i Barića (2000. - 2004.) ===
Blažević je ostao na hrvatskoj izborničkoj klupi unatoč neuspjehu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000., ali ju je napustio u listopadu 2000. nakon remija s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Škotske|Škotskom]] u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u [[2002]]. Na tom mjestu ga je naslijedio [[Mirko Jozić]], koji je prethodno osvojio zlatnu medalju s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 1987.. Iako su se mnogi igrači iz &quot;zlatne generacije&quot; oprostili od reprezentativne karijere, Hrvatska je u ostatku kvalifikacija bila neporažena. Samo Svjetsko prvenstvo 2002. Hrvatska je otvorila porazom 0:1 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], da bi nastavila iznenađujućom pobjedom nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] s 2:1, i porazom 1:0 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvadora]], čime su ispali sa Svjetskog prvenstva. Jozić napušta reprezentaciju, a u srpnju 2002. ga mijenja hrvatsko-[[Austrija|austrijski]] trener [[Otto Barić]], koji je time postao prvi hrvatski izbornik rođen izvan [[Balkan]]a.

Za vrijeme Barićevog vodstva, preostali članovi &quot;zlatne generacije&quot; su mahom zamijenjeni mlađim igračima. Hrvatska se kvalificirala na [[UEFA Euro 2004|Europsko prvenstvo]] u [[Portugal]]u [[2004]]. nakon doigravanja sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]], s ukupnim rezultatom 2:1 nakon odlučujućeg gola [[Dado Pršo|Dade Prše]] u uzvratnoj utakmici. Na samom Europskom prvenstvu, Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarska|Švicarskom]], 2:2 s dotadašnjim europskim prvacima [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i izgubila 2:4 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]]. Barićev ugovor je baš istjecao u lipnju 2004., te nije obnovljen nakon neuspjeha na prvenstvu.

=== Kranjčareva era (2004. - 2006.) ===
[[Image:FIFA World Cup 2006 - BRA vs CRO.jpg|thumb|260px|left|Hrvatska protiv protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]].]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] je preuzeo izborničku poziciju nakon Otta Barića, i u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[2006]]., Hrvatska je prošla bez poraza. Međutim, lokalni mediji su ga optuživali za [[nepotizam]] nakon što je u sastav uveo svog sina [[Niko Kranjčar|Niku Kranjčara]]. Za vrijeme njegovog vodstva, Hrvatska je igrala svoju prvu ikad utakmicu protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], i to kao prijateljsku utakmicu na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u [[17. kolovoza]] [[2005]]., koja je završila remijem 1:1 nakon golova Nike Kranjčara i [[Ricardinho|Ricardinha]].

Na Svjetskom prvenstvu 2006., Hrvatska je izgubila od Brazila s 1:0, a zatim odigrala remi (0:0) s Japanom nakon promašenog [[jedanaesterac|jedanaesterca]] [[Darijo Srna|Darija Srne]]. Utakmica protiv Australije su, osim rezultata 2:2 koji je izbacio Hrvatsku s turnira, obilježila tri isključenja, pri čemu je [[Nogometni sudac|sudac]] [[Graham Poll]] greškom dao hrvatskom braniču [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]] tri žuta kartona, što je suprotno pravilima koja nalažu da se nakon drugog žutog kartona mora dati crveni karton za isključenje. Kasnije je Poll priznao da je želio dati žuti karton australskom igraču s brojem 3 ([[Craig Moore|Craigu Mooreu]]), a ne Šimuniću, koji ga je zbunio svojim australskim naglaskom. Poll se nedugo nakon te utakmice povukao iz profesionalnog suđenja.

=== Bilićeva era (2006. - 2012.) ===
U srpnju 2006., HNS na mjesto izbornika hrvatske reprezentacije postavlja [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]], bivšeg reprezentativaca iz &quot;zlatne generacije&quot;, koji je prethodno vodio hrvatsku U-21 selekciju između 2004. i 2006. i uveo mlade igrače u &quot;A&quot; reprezentaciju, što se pokazalo uspješnim. Njegova prva utakmica na toj poziciji je bila pobjeda u gostima u prijateljskoj utakmici protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Italije. Nakon što je izazvao kontroverze suspenzijom Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] zbog kasnonoćnog provoda u [[turbofolk]] noćnom klubu, Bilić je vodio reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 2008|Europsko prvenstvo]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] [[2008]].. Hrvatska je završila kvalifikacije kao prva u skupini, izgubivši jedino od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i dvaput pobijedivši Englesku, zbog čega je Engleska propustila plasman na Europsko prvenstvo prvi put od [[UEFA Euro 1984|1984]].

[[Image:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|thumb|270px|right|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] na [[UEFA Euro 2008|Europskom prvenstvu 2008]].]]
Nedugo prije Europskog prvenstva, glavni napadač reprezentacije [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] dobiva lom noge u utakmici [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Bilić je bio prisiljen izmijeniti postavu za prvenstvo, pa je pozvao [[Nikola Kalinić|Nikolu Kalinića]] i [[Nikola Pokrivač|Nikolu Pokrivača]], reprezentativne debitante. Sastav nailazi na kritike zbog loše igre u napadu na prijateljskim utakmicama protiv Škotske i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]], ali na samom prvenstvu Hrvatska pobjeđuje [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]], Njemačku i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljsku]] te prolazi dalje kao prva u skupini, i prvi put u međunarodnim natjecanjima, s najvećim brojem bodova. To je bilo posljednje prvenstvo na kojem je [[Niko Kovač]] bio kapetan, uz iznimku utakmice s Poljskom kad je kapetansku traku predao [[Dario Šimić|Dariju Šimiću]]. U četvrtfinalu, Hrvatska gubi od Turske na izvođenju jedanaesteraca zbog promašaja [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mladen Petrić|Mladena Petrića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]]. Hrvatska je napustila turnir s najmanjim brojem primljenih pogodaka (2), najmanjim brojem izgubljenih utakmica (0; po pravilima, izvođenje jedanaesteraca se ne računa), i s najranijim pogotkom (u 4. minuti protiv Austrije, što je bio i najraniji jedanaestarac u povijesti Europskih prvenstava).

Bilić je obnovio ugovor nakon prvenstva, postavši prvim izbornikom nakon Blaževića koji je vodio reprezentaciju na više turnira. Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] [[2010]]., Hrvatska je ponovno bila u grupi s Engleskom, što je bio najiščekivaniji okršaj prema mišljenju službene web-stranice FIFA-e. Nakon pobjede kod kuće protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]], Hrvatska je poražena kod kuće od Engleske, prekidajući 14-godišnji niz bez poraza na domaćem terenu. Nanizale su se ozljede igrača, pa je oslabljena hrvatska reprezentacija doživjela svoj dotad najveći poraz, 5:1 protiv Engleske na [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Unatoč ponovnoj pobjedi nad Kazahstanom, Hrvatska se nije uspjela plasirati na Svjetsko prvenstvo, jer je Ukrajina, koja je pobijedila vodeću Englesku, porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Andore|Andoru]] kako bi završila druga u skupini. Iako se očekivalo da će Bilić napustiti mjesto izbornika, obnovio je ugovor.

[[Image:ITA-CRO Euro 2012 (4).JPG|thumb|left|300px|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]] na [[UEFA Euro 2012|Europskom prvenstvu 2012]].]]
Unatoč gubitku forme i padu s prvih 10 mjesta na FIFA-inoj ljestvici, Hrvatska je bila smještena u najjaču jakosnu skupinu na ždrijebu za kvalifikacije na [[UEFA Euro 2012|Europsko prvenstvo]] u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[2012]].. Hrvatska se natjecala za sudomaćinstvo prvenstva zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]], što bi ih automatski kvalificiralo na prvenstvo, ali su na kraju odabrane Poljska i Ukrajina. Hrvatska je reprezentacija završila kvalifikacije kao druga u skupini, iza [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], zbog čega je ušla u doigravanje s Turskom, koju je pobijedila s ukupno 3:0 (sa sva tri pogotka postignuta u gostima u [[Istanbul]]u) i time se kvalificirala.

Potpisavši za mjesto trenera [[Lokomotiv Moskva|Lokomotiva Moskve]] prije početka prvenstva, Bilić je najavio odlazak s izborničke klupe nakon završetka prvenstva. Hrvatska je započela turnir pobjedom nad Republikom Irskom s 3:1, s dva gola [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]]. Mandžukić je zabio i u remiju s Italijom (1:1), koji je ostao u drugom planu zbog izgreda navijača i odluka engleskog suca [[Howard Webb|Howarda Webba]]. U posljednjoj utakmici grupne faze, Hrvatsku je porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] s 0:1 golom [[Jesús Navas|Jesúsa Navasa]]. Kako je Italija pobijedila Republiku Irsku, Hrvatska je ponovno ispala s prvenstva u grupnoj fazi. Bilić je na odlasku iz reprezentacije dobio pohvale za dugogodišnje doprinose nacionalnoj selekciji. ''[[Jutarnji list]]'' ga je oslovio jedinim hrvatskim izbornikom koji je otišao u tako pozitivnom svjetlu i pohvalio za jačanje reprezentacije za vrijeme svog šestogodišnjeg mandata.

=== Ere Štimca, Kovača i Čačića (2012. - 2017.) ===
[[Slika:Brazil and Croatia match at the FIFA World Cup 2014-06-12 (50).jpg|thumb|right|200px|Hrvatska protiv Brazila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]].]]
Nakon odlaska Bilića, na izborničko mjesto je došao bivši reprezentativac i komentator [[Igor Štimac]]. U tom je razdoblju bivši reprezentativac [[Davor Šuker]] preuzeo mjesto predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza nakon 14-godišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]], koji je godinu dana kasnije umro. Štimac je nanizao seriju loših rezultata i s Hrvatskom jedva završio drugi u skupini u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u [[2014]].. Nakon samo godinu dana na klupi, Štimac biva zamijenjen [[2013]]. bivšim kapetanom [[Niko Kovač|Nikom Kovačem]], koji je dotad vodio hrvatsku U-21 reprezentaciju. Kovač je odveo Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo nakon doigravanja s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islandom]] s ukupnim rezultatom 2:0, od čega su oba gola bila postignuta u domaćoj utakmici u Zagrebu.

Na Svjetskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini s domaćinom Brazilom, Meksikom i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerunom]]. Na samom otvaranju prvenstva protiv Brazila, Hrvatska je izgubila 3:1, a utakmica je privukla veliku medijsku pozornost zbog višestrukih kontroverznih odluka [[Japanci|japanskog]] suca [[Yuichi Nishimura|Yuichija Nishimure]]. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila Kamerun s 4:0, ali je izgubila od Meksika s 3:1 i ispala s prvenstva.

U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2016|Europsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[2016]]., Hrvatska je bila u skupini H s Italijom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarskom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Malte|Maltom]]. Nakon remija bez pogodaka s Norveškom i poraza u gostima od Norveške, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza je u rujnu [[2015]]. donio jednoglasnu odluku o raskidu ugovora s izbornikom Kovačem. Na njegovo mjesto je [[21. rujna]] 2015. imenovan [[Ante Čačić]], koji je uspješno kvalificirao Hrvatsku na Europsko prvenstvo. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je [[4. lipnja]] [[2016]]. zabilježila svoju dotad statistički najveću pobjedu - 10:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] u pripremnoj prijateljskoj utakmici.

Na Europskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini D s Turskom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češkom]] i braniteljem dvostrukog uzastopnog naslova Španjolskom. Hrvatska je započela pobjedom 1:0 nad Turskom, pri čemu je Luka Modrić zabio senzacionalan gol volejem, što se smatrao jednim od najljepših golova prvenstva. U idućoj utakmici protiv Češke, Hrvatska je povela golovima [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i Ivana Rakitića, ali nakon toga su zabili [[Milan Škoda]] i, jedanaestercem u posljednjoj minuti, [[Tomáš Necid]]. Utakmicu su obilježili i [[Nogometni huligani|huliganski]] neredi kad su [[Baklja|baklje]] bačene na teren, od kojih je jedna ozlijedila [[redar]]a u [[Sudačka nadoknada|sudačkoj nadoknadi]]. Posljednju utakmicu u skupini, onu protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], Hrvatska je dobila pogotcima Nikole Kalinića i Ivana Perišića, čime su prvi put završili prvi u skupini na Europskom prvenstvu. Zbog toga je Hrvatska smatrana jednim od favorita, a u osmini finala je izvukla [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], koji je u tu fazu ušao tek kao treće-najbolje plasirana treća reprezentacija u skupinama. Ta je utakmica bila ocijenjena kao vrlo loša, pri čemu ju je [[BBC Sport]] proglasio &quot;očajnom&quot;, jer nije bilo ozbiljnih pokušaja. Utakmicu je presudio gol [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u 117. minuti, čime je Hrvatska ispala s natjecanja.

Nedugo nakon prvenstva, kapetan Darijo Srna se povukao iz reprezentacije nakon 134 utakmice, a naslijedio ga je Luka Modrić.

=== Dalić i druga &quot;zlatna generacija&quot; (2017. - danas) ===
[[Slika:Luka Modric (L), João Moutinho (R) - Croatia vs. Portugal, 10th June 2013 (2).jpg|thumb|247x247px|Pod vodstvom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] (na slici lijevo) i stilom igranja [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]], hrvatska selekcija iz 2017./18. je imenovana drugom &quot;zlatnom generacijom&quot;.]]
Hrvatska je započela kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. neporažena u prvih nekoliko utakmica. Međutim, nakon poraza od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i Turske, te nakon što je poraz od nisko rangirane [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]] ugrozio šanse za plasman, izazvan je bijes javnosti na izbornika Čačića. Zamijenjen je na poziciji izbornika [[7. listopada]] [[2017]]. [[Zlatko Dalić|Zlatkom Dalićem]], koji je osigurao važnu pobjedu s 2:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajinom]] i izborio doigravanje s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]], koju je pobijedila s ukupno 4:1, od čega su svi golovi postignuti u prvoj utakmici u Zagrebu, plasirajući se na Svjetsko prvenstvo.

''[[The Guardian]]'' je nazvao hrvatsku generaciju 2017./18. &quot;drugim dolaskom zlatne generacije iz 1998.&quot;. Općenito, mediji su smatrali ključne igrače poput [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] &quot;drugom zlatnom generacijom&quot; ili &quot;novom zlatnom generacijom&quot;. Unatoč lošim rezultatima na pripremnim utakmicama, Hrvatska je započela natjecanje pobjedom od 2:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]], kad je Modrić zabio prvi hrvatski gol na tom turniru. Modrić je zabio i u hvaljenoj pobjedi od 3:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], što je bila i 100. utakmica [[Vedran Ćorluka|Vedrana Ćorluke]] za reprezentaciju. Pobijedivši Island nakon izvođenja jedanaesteraca, Hrvatska je završila grupnu fazu kao prva u skupini i s najvećim brojem bodova, što im je bio dotad najbolji rezultat u grupnim fazama na svjetskim prvenstvima. U osmini finala su izvukli [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]], što se smatralo najboljom prilikom Hrvatske za pobjedu u nokaut fazi velikog natjecanja, što nisu postigli još od 1998.. Unatoč vodstvu Danske već u prvoj minuti susreta, Hrvatska je izjednačila kako bi igrala na produžetke. Luka Modrić je promašio jedanaesterac u produžetcima koji je mogao zaključiti utakmicu, jer ga je obranio [[Kasper Schmeichel]]. Na kraju je Hrvatska pobijedila na izvođenju jedanaesteraca trima obranama [[Danijel Subašić|Danijela Subašića]] i odlučujućim pogotkom Ivana Rakitića, unatoč promašajima [[Milan Badelj|Milana Badelja]] i [[Josip Pivarić|Josipa Pivarića]]. To je hrvatskoj reprezentaciji bila prvo uspješno izvođenje jedanaesteraca, što je naišlo na veliko slavlje u medijima i javnosti. U četvrtfinalu [[7. srpnja]], Hrvatska je igrala protiv domaćina [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]]. Rusija je povela u 31. minuti, ali je Hrvatska izjednačila u 39. minuti, što je uzrokovalo još jedne produžetke, u koje je hrvatski vratar Subašić ušao s grčevima, ali je odbio zamjenu s [[Lovre Kalinić|Lovrom Kalinićem]]. Hrvatska je prešla u vodstvo u 100. minuti, ali je Rusija izjednačila u 115., čime se i ova utakmica morala odlučiti izvođenjem jedanaesteraca. Odlučujući pogodak je ponovno zabio Ivan Rakitić, čime je odveo Hrvatsku na svoje prvo polufinale od 1998.. Polufinale protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] se igralo [[11. srpnja]], gdje je Hrvatska bila neuvjerljiva u prvih 30 minuta, primivši gol [[Kieran Trippier|Kierana Trippiera]] u 5. minuti, ali je ojačala u drugom poluvremenu, izjednačivši golom Perišića u 68. minuti, te je regularni dio utakmice završio s 1:1. U produžetcima, Mandžukić je zabio pobjednički gol u 109. minuti, i prvi put u svojoj povijesti, hrvatska je reprezentacija izborila finale nekog velikog natjecanja. Time je postigla svoj najveći rezultat u povijesti, te je postala druga najmanja zemlja po broju stanovnika koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930]]. i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950]]., kao i druga najmanja zemlja po površini koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] koja je to učinila u tri navrata. Uslijedilo je slavlje u Hrvatskoj i privučena je velika medijska pažnja. U finalnoj utakmici protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] [[15. 7.|15. srpnja]] 2018., Hrvatska je izgubila 4:2, ali je time osvojila svoje dosad najveće odličje, srebrnu medalju. Kapetan Luka Modrić je dobio [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatnu loptu]]. Idućeg dana, cijela je hrvatska reprezentacija sa stožerom i stručnim timom dočekana u Zagrebu pred više od 550.000 ljudi.

Poslije Svjetskog prvenstva 2018., Hrvatska će igrati u skupini s Engleskom i Španjolskom u inauguralnoj sezoni [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]], međunarodnog turnira u koji su uključene sve reprezentacije članice [[UEFA]]-e.

== Izbornici ==
* [[Dražan Jerković]] - [[1990]]. - [[1991]].
* [[Stanko Poklepović]] - [[1992]].
* [[Vlatko Marković]] - [[1993]].
* [[Miroslav Blažević]] - [[1994]]. - [[2000]].
* [[Tomislav Ivić]] - [[16. 11.|16. studenog]] [[1994]].
* [[Mirko Jozić]] - [[2000]]. - [[2002]].
* [[Otto Barić]] - [[2002]]. - [[2004]].
* [[Zlatko Kranjčar]] - [[2004]]. - [[2006]].
* [[Slaven Bilić]] - [[2006]]. - [[2012]].
* [[Igor Štimac]] - [[2012]]. - [[2013]].
* [[Niko Kovač]] - [[2013]]. - [[2015]].
* [[Ante Čačić]] - [[2015]]. - [[2017]].
* [[Zlatko Dalić]] - [[2017.]] - danas

== Dosadašnji nastupi na SP ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;25&quot; |
! colspan=&quot;8&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |
! width=&quot;20&quot; |Plasman u grupi
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]–[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
| colspan=&quot;9&quot;|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||—
|—|—
|-
|{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]]
|colspan=9|''Nisu se mogli kvalificirati''||—||—||—||—||—||—||—
|—|—
|-bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
|{{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
|Treće mjesto
|3.
|'''7'''
|'''5'''
|'''0'''
|'''2'''
|'''11'''
|'''5'''
|
|2.
|10
|5
|4
|1
|20
|13
|-
|{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|rowspan=2|Grupna faza
|23.
|3
|1
|0
|2
|2
|3
|
|1.
|8
|5
|3
|0
|15
|2
|-
|{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
|22.
|3
|0
|2
|1
|2
|3
|
|1.
|10
|7
|3
|0
|21
|5
|-
|{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]]
|colspan=10|''Nisu se kvalificirali''
|3.
|10
|6
|2
|2
|19
|13
|-
|{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|Grupna faza
|19.
|3
|1
|0
|2
|6
|6
|
|2.
|12
|6
|3
|3
|14
|9
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
|{{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|Drugo mjesto]]
|2.
|7
|4
|2
|1
|14
|9
|
|2.
|12
|7
|3
|2
|19
|5
|-
|{{flagicon|KAT}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]
|colspan=9|''TBD''
|colspan=8|TBD
|-
!Total
!''Finale''
!5/6
!22
!11
!4
!7
!33
!22
!–
!–
!62
!36
!18
!8
!108
!47
|}
:&lt;small&gt;''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''&lt;/small&gt;

== Dosadašnji nastupi na EP ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UEFA Euro]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;25&quot; |
! colspan=&quot;8&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |
! width=&quot;20&quot; |Plasman u grupi
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|[[UEFA Euro 1960|1960.]]–[[UEFA Euro 1992|1992.]]
| colspan=&quot;9&quot;|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||—||—
|-
|{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996|1996.]]
|Četvrtfinale
|7.
|4
|2
|0
|2
|5
|5
|
|1.
|10
|7
|2
|1
|22
|5
|-
|{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000|2000.]]
|colspan=10|''Nisu se kvalificirali''
|3.
|8
|4
|3
|1
|13
|9
|-
|{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004|2004.]]
|Grupna faza
|13.
|3
|0
|2
|1
|4
|6
|
|2.
|10
|6
|2
|2
|14
|5
|-
|{{flagicon|Austrija}} {{flagicon|ŠVI}} [[UEFA Euro 2008|2008.]]
|Četvrtfinale
|5.
|4
|3
|1
|0
|5
|2
|
|1.
|12
|9
|2
|1
|28
|8
|-
|{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]]
|Grupna faza
|10.
|3
|1
|1
|1
|4
|3
|
|2.
|12
|8
|2
|2
|21
|7
|-
|{{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016|2016.]]
|Osmina finala
|9.
|4
|2
|1
|1
|5
|4
|
|2.
|10
|6
|3
|1
|20
|5
|-
|[[Datoteka:Flag of Europe.svg|20px]] [[UEFA Euro 2020|2020.]]
|colspan=9|''TBD''
|colspan=8|''TBD''
|-
!Total
!Četvrtfinale
!5/6
!18
!8
!5
!5
!23
!20
!–
!–
!62
!40
!14
!8
!118
!39
|}
:&lt;small&gt;''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;Nakon velike medijske akcije i pritisaka hrvatskih igrača i trenera u inozemstvu i hrvatske nogometne diplomacije; Hrvatska je skoro i s Eura 1996. (nakon SP 1994.) ostala izolirana

&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;Na ključnom gostovanju protiv izravnog takmaca Jugoslavije, Hrvatska je bila prva inozemna momčad uopće koja je došla igrati, nepuni tjedan nakon NATO-vih bombardiranja; na utakmici je bačen suzavac, a sudac nije prekinuo susret, dovevši u opasnost osoblje svih sudionika susreta (uz to, dogodio se &quot;čudni&quot; nestanak struje) - za iste nogometni savez Jugoslavije nije snosio nikakve kazne

== Trenutni sastav ==
{{collapse top|title= Sastav Hrvatske na EP 2020.}}
{|
|- bgcolor=#9799F3
!Broj
!Ime i prezime igrača
!Nogometni klub
!Rođen

|-
!colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vratari
|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''1'''
|[[Dominik Livaković]] 
|{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|09. siječnja 1995.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''12'''
|[[Lovre Kalinić]]
|{{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
|03. travnja 1990.

|- bgcolor=&quot;#FFECCE&quot;
|align=center|'''23'''
|[[Simon Sluga]] 
|{{ZD|ENG}} [[Luton Town F.C.|Luton Town]]
|17. ožujka 1993. 
|-

!colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Obrana
|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''2'''
|[[Šime Vrsaljko]] 
|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|10. siječnja 1992.
|-

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''3'''
|[[Borna Barišić]] 
|{{ZD|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]]
|10. studenog 1992.
|-

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''5'''
|[[Duje Ćaleta-Car]] 
|{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille]]
|17. rujna 1996.
|-

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''6'''
|[[Dejan Lovren]]
|{{ZD|RUS}} [[Zenit Saint Petersburg]]
|05. srpnja 1989.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''16'''
|[[Mile Škorić]] 
|{{ZD|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]]
|19. lipnja 1991.

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''21'''
|[[Domagoj Vida]] 
|{{ZD|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Bešiktaš]]
|29. travnja 1989.
|-

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|'''22'''
|[[Josip Juranović]] 
|{{ZD|POL}} [[Legia Warszawa]]
|16. kolovoza 1995.
|-

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|
|[[Domagoj Bradarić]] 
|{{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|10. prosinca 1999.
|-

|- bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot;
|align=center|
|[[Joško Gvardiol]] 
|{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|23. siječnja 2002.
|-

!colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red
|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''8'''
|[[Mateo Kovačić]] 
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|06. svibnja 1994.

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''10'''
|[[Luka Modrić]] &lt;small&gt;''kapetan''&lt;/small&gt;
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]
|09. rujna 1985.
|-

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''11'''
|[[Marcelo Brozović]] 
|{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]]
|16. studenog 1992.
|-

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''13'''
|[[Nikola Vlašić]] 
|{{ZD|RUS}} [[CSKA Moskva]]
|04. listopada 1997.
|-

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''15'''
|[[Mario Pašalić]]
|{{ZD|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]]
|09. veljače 1995.
|-

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|'''19'''
|[[Milan Badelj]] 
|{{ZD|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
|25. veljače 1989.
|-

|- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
|align=center|
|[[Luka Ivanušec]]
|{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|26. studenog 1998.
|-

!colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači'''
|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''4'''
|[[Ivan Perišić]] 
|{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]]
|21. svibnja 1986.
|-

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''7'''
|[[Josip Brekalo]] 
|{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
|23. lipnja 1998.
|-

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Andrej Kramarić]] 
|{{ZD|NJE}} [[1899 Hoffenheim]]
|19. lipnja 1991.
|-

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''9'''
|[[Ante Budimir]] 
|{{ZD|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]]
|22. srpnja 1991.
|-

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''17'''
|[[Ante Rebić]] 
|{{ZD|ITA}} [[A.C. Milan]]
|21. rujna 1993.
|-

|- bgcolor=&quot;#FFD2D6&quot;
|align=center|'''20'''
|[[Bruno Petković]] 
|{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|16. rujna 1994.
|}
{{collapse bottom}}

== Povezano ==
* [[Hrvatski nogometni savez]]
* [[Popis službenih utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije]]
* [[Popis nastupa za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]]
* [[Popis strijelaca Hrvatske nogometne reprezentacije]]
* [[Zanimljivosti i statistika Hrvatske nogometne reprezentacije]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Zvonimir Magdić]], ''Legende zagrebačkog nogometa'', Zagreb, 1996., {{ISBN|953-96851-0-9}}
* [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.]
* H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Croatia national football team|Hrvatska nogometna reprezentacija}}
* [http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=391&amp;Itemid=84 Međunarodni susreti Hrvatske 1940-56. na NogoNetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927180551/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=391&amp;Itemid=84 |date=2007-09-27 }}
* [http://crofootballsites.topsiteworld.com/ Hrvatske nogometne stranice - Top lista]
*[http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/173794/Default.aspx Slobodna dalmacija, Hrvatski radio kao nekad: nogometna utakmica iz zvučnika] 
* [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 Nogometni leksikon Radionovinarstvo]
* [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 Povijest GNK Dinamo, sezona 1926/27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627183025/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 |date=2013-06-27 }}

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Fudbalska reprezentacija Hrvatske| ]]
[[Kategorija:Fudbal u Hrvatskoj| ]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Hrvatska]]</text>
      <sha1>pgk1m0atp5ivhlknss3incilu0rrd95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henry David Thoreau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33480</id>
    <revision>
      <id>42706179</id>
      <parentid>42600856</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T01:01:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10753" sha1="cjqfkbm7rzo22fbx7cfuo0qker67dft" xml:space="preserve">[[Datoteka:Henry David Thoreau.jpg|thumb|right|Henri Dejvid Toro (1856)]]
'''Henry David Thoreau''' ([[12.7.]], [[1817]] – [[6.5.]], [[1862]]; rođen kao '''David Henry Thoreau'''&lt;ref&gt;[http://www.americanpoems.com/poets/thoreau/ Biography of Henry David Thoreau], American Poems (2000-2007 Gunnar Bengtsson).&lt;/ref&gt;) bio je [[SAD|američki]] pisac, [[prirodoslovlje|prirodoslovac]], [[transcendentalizam|transcedentalist]], [[otpor porezima|borac protiv poreza]], [[kritika razvoja|kritičar razvoja]] i [[filozofija|filozof]] najpoznatiji po knjizi ''[[Walden]]'', meditacijama na temu [[jednostavni život|jednostavnog života]] u prirodnom okružju, te eseju, ''[[Civil Disobedience (Thoreau)|Građanski neposluh]]'', pozivu za [[građanski neposluh|otpor građanskoj vlasti]] kao izraz protivljenju nepravednoj državi.

Thoreauve knjige, članci, eseji, dnevnici i pjesme zajedno tvore 20 tomova. Među njegovim najpoznatijim djelima se navode [[prirodoslovne knjige]] i filozofija u kojoj je predvidio metode i dostignuća [[ekologija|ekologije]] i [[ambijetalna historija|ambijentalne historije]], dva izvora današnjeg [[ambijentalizam|ambijentalizma]].

Thoreau je cijelog života bio [[abolicionizam|abolicionist]], koji je u svojim predavanjima napadao [[Fugitive Slave Law|Zakono o odbjeglim robovima]] istovremeno hvaleći djela [[Wendell Phillips|Wendella Phillipsa]] i braneći abolicionista [[John Brown (abolicionist)|Johna Browna]]. Thoreauova folozofija nenasilnog otpora je utjecala na doktrinu i praksu kasnijih velikih ličnosti kao što su [[Lav Tolstoj]], [[Mohandas K. Gandhi]] i [[Martin Luther King, Jr.]]

== Thoreauova djela ==
[[Datoteka:Thoreau1967stamp.jpg|thumb|right|1967 U.S. postage stamp honoring Thoreau]]
&lt;div style=&quot;-moz-column-count:2; column-count:2;&quot;&gt;
* ''[[The Service]]'' (1840)
* ''[[A Walk to Wachusett]]'' (1842)
* ''[[Paradise (to be) Regained]]'' (1843)
* ''The Landlord'' (1843) [http://en.wikisource.org/wiki/The_Landlord]
* ''[[Sir Walter Raleigh (essay)|Sir Walter Raleigh]]'' (1844)
* ''[[Herald of Freedom (essay)|Herald of Freedom]]'' (1844)
* ''[[Wendell Phillips Before the Concord Lyceum]]'' (1845)
* ''[[Reform and the Reformers]]'' (1846-8)
* ''[[Thomas Carlyle and His Works]]'' (1847)
* ''A Week on the Concord and Merrimack Rivers'' (1849) [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4232]
* ''[[Civil Disobedience (Thoreau)|Resistance to Civil Government]]'', or ''Civil Disobedience'' (1849)
* ''An Excursion to Canada'' (1853) [http://en.wikisource.org/wiki/An_Excursion_to_Canada]
* ''[[Slavery in Massachusetts]]'' (1854)
* ''[[Walden]]'' (1854)
* ''[[A Plea for Captain John Brown]]'' (1859)
* ''[[Remarks After the Hanging of John Brown]]'' (1859)
* ''[[The Last Days of John Brown]]'' (1860)
* ''Walking'' (1861) [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=1022][http://en.wikisource.org/wiki/Walking]
* ''Autumnal Tints'' (1862) [http://en.wikisource.org/wiki/Autumnal_Tints]
* ''Wild Apples: The History of the Apple Tree'' (1862) [http://en.wikisource.org/wiki/Wild_Apples:_The_History_of_the_Apple_Tree][http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4066]
* ''Excursions'' (1863)
* ''[[Life Without Principle]]'' (1863)
* ''Night and Moonlight'' (1863) [http://en.wikisource.org/wiki/Night_and_Moonlight]
* ''The Highland Light'' (1864) [http://en.wikisource.org/wiki/The_Highland_Light]
* ''The Maine Woods'' (1864) [http://eserver.org/thoreau/mewoods.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828101155/http://eserver.org/thoreau/mewoods.html |date=2008-08-28 }}
* ''Cape Cod'' (1865) [http://eserver.org/thoreau/capecd00.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081023173410/http://eserver.org/thoreau/capecd00.html |date=2008-10-23 }}
* ''Letters to Various Persons'' (1865)
* ''A Yankee in Canada, with Anti-Slavery and Reform Papers'' (1866)
* ''Early Spring in Massachusetts'' (1881)
* ''Summer'' (1884)
* ''Winter'' (1888)
* ''Autumn'' (1892)
* ''Misellanies'' (1894)
* ''Familiar Letters of Henry David Thoreau'' (1894)
* ''Poems of Nature'' (1895)
* ''Some Unpublished Letters of Henry D. and Sophia E. Thoreau'' (1898)
* ''The First and Last Journeys of Thoreau'' (1905)
* ''Journal of Henry David Thoreau'' (1906)[http://www.walden.org/institute/thoreau/writings/journal/Journal.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080209194128/http://www.walden.org/Institute/thoreau/writings/journal/Journal.htm |date=2008-02-09 }}&lt;/div&gt;

=== Dodatni online tekstovi ===
* [http://thoreau.eserver.org/ The Thoreau Reader] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060405032000/http://thoreau.eserver.org/ |date=2006-04-05 }}. The annotated works of Henry David Thoreau.
* [http://www.walden.org/institute/thoreau/writings/Writings.htm Thoreau's Life &amp; Writings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411224153/http://www.walden.org/institute/thoreau/writings/Writings.htm |date=2010-04-11 }}, at the Thoreau Institute at Walden Woods.
* {{gutenberg author|id=Henry_David_Thoreau|name=Henry David Thoreau}}. Text and HTML.
* [http://www.archive.org/search.php?query=Henry%20David%20Thoreau%20AND%20mediatype%3Atexts Works by Henry David Thoreau] at [[Internet Archive]]. Scanned books.
* [http://books.google.com/books?q=henry+david+thoreau&amp;btnG=Search+Books&amp;as_brr=1 Works by Henry David Thoreau] at [[Google Books]]. Scanned books.
* [http://schechsplace.tripod.com/ht.htm#drippings Thoreau's Journal Drippings; a Monthly Digest of Excerpts from Thoreau's Journal]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sniggle.net/Experiment/index.php?entry=excerpts Excerpts from Thoreau’s Journals] (relating to political philosophy)
* [http://www.poemhunter.com/henry-david-thoreau/poet-6711 Poems of Thoreau]

== Fusnote ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* Henry David Thoreau: ''A Week, Walden, The Maine Woods, Cape Cod'' (Robert F. Sayre, ed.) ([[Library of America]], 1985) {{ISBN|978-0-940450-27-1}}
* Henry David Thoreau: ''Collected Essays and Poems'' (Elizabeth Hall Witherell, ed.) ([[Library of America]], 2001) {{ISBN|978-1-883011-95-6}}
* Henry David Thoreau: ''The Price of Freedom: Excerpts from Thoreau’s Journals'' {{ISBN|978-1-4348-0552-2}}
* Bode, Carl. ''Best of Thoreau's Journals''. Southern Illinois University Press. 1967.
* Botkin, Daniel. ''No Man's Garden''.
* Dassow Walls, Laura. ''Seeing New Worlds: Henry David Thoreau and 19th Century Science''. University of Wisconsin Press. 1995. {{ISBN|978-0-299-14740-2}}
* Dean, Bradley P. ed., ''Letters to a Spiritual Seeker''. New York: W. W. Norton &amp; Company, 2004.
* Harding, Walter. ''The Days of Henry Thoreau''. Princeton University Press, 1982.
* Hendrix, George. &quot;[http://www.jstor.org/view/00284866/ap020119/02a00040/0?frame=noframe&amp;userID=42fb1938@hampshire.edu/01cce4406800501b8e1a6&amp;dpi=3&amp;config=jstor The Influence of Thoreau's &quot;Civil Disobedience&quot; on Gandhi's Satyagraha]&quot;. The New England Quarterly. 1956.
* Howarth, William. ''The Book of Concord: Thoreau's Life as a Writer''. Viking Press, 1982.
* Meyerson, Joel et al. ''The Cambridge Companion to Henry David Thoreau''. Cambridge University Press. 1995.
* Nash, Roderick. ''Henry David Thoreau, Philosopher''.
* Parrington, Vernon. ''[http://xroads.virginia.edu/~HYPER/parrington/vol2/bk03_03_ch03.html Main Current in American Thought] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901091713/http://xroads.virginia.edu/~Hyper/Parrington/vol2/bk03_03_ch03.html |date=2006-09-01 }}''. V 2 online. 1927.
* Petroski, Henry. ''H. D. Thoreau, Engineer''. American Heritage of Invention and Technology, Vol. 5, No. 2, pp.&amp;nbsp;8–16.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Henry David Thoreau}}
* [http://hdt.typepad.com/henrys_blog/ This Date From Henry David Thoreau's Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927015905/http://hdt.typepad.com/henrys_blog/ |date=2007-09-27 }} 
* [http://thoreau.eserver.org/whowhy.html Who He Was &amp; Why He Matters] – by Randall Conrad 
* [http://hdthoreau.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517133604/http://hdthoreau.com/ |date=2014-05-17 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517133604/http://hdthoreau.com/ |date=2014-05-17 }}
* [http://www.thoreaufarm.org/ The Birthplace of Thoreau]
* [http://www.blogthoreau.blogspot.com/ The Blog of Henry David Thoreau]
* [http://www.walden.org/institute/ The Thoreau Institute at Walden Woods] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624153418/http://www.walden.org/Institute/ |date=2007-06-24 }}
* [http://www.thoreau-online.org/ Henry David Thoreau Online] The Works and Life of Henry D. Thoreau
* [http://www.transcendentalists.com/1thorea.html Henry David Thoreau (“The Transcendentalists”)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050907212110/http://www.transcendentalists.com/1thorea.html |date=2005-09-07 }}
* [http://www.vcu.edu/engweb/transcendentalism/authors/thoreau/ The American Transcendentalist Web]
* [http://www.calliope.org/thoreau/thoreau.html Thoreau Project at Calliope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181218044923/http://www.calliope.org/thoreau/thoreau.html |date=2018-12-18 }}
* [http://www.thoreausociety.org/ The Thoreau Society]
* [http://www.library.ucsb.edu/thoreau/ The Thoreau Edition]
* [http://victorian.lang.nagoya-u.ac.jp/concordance/thoreau/ Concordance to works of Thoreau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630152352/http://victorian.lang.nagoya-u.ac.jp/concordance/thoreau/ |date=2007-06-30 }} at Victorian Literary Studies Archive
* [http://books.guardian.co.uk/review/story/0,12084,1246669,00.html John Updike, “A Sage for All Seasons”] – courtesy of the UK ''Guardian'', an edited extract from the introduction to Updike’s new edition of ''Walden''
* [http://plato.stanford.edu/entries/thoreau/ Stanford Encyclopedia of Philosophy entry]
* [https://web.archive.org/web/20070612042458/http://thoreau.eserver.org/currents.html Henry Thoreau: Transcendental Economist] from Vernon L. Parrington’s ''Main Currents in American Thought'' 
* [https://web.archive.org/web/20040804002400/http://homepage.mac.com/sfe/henry/ Stephen Ells’s Thoreau research page]
* [http://www.sc.ehu.es/sfwpbiog/acdr/thoreau.htm The European Thoreau web page: multilingual resources for Thoreauvians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711163827/http://www.sc.ehu.es/sfwpbiog/acdr/thoreau.htm |date=2007-07-11 }}
* [http://www.thoreauwabanakitrail.org Thoreau's trails]

{{Lifetime|1817|1862|Thoreau, Henry David}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Abolicionisti]]
[[Kategorija:Ekolozi]]</text>
      <sha1>cjqfkbm7rzo22fbx7cfuo0qker67dft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ribolov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34134</id>
    <revision>
      <id>42706159</id>
      <parentid>41676381</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9644" sha1="drajqs8qjoj3uvfq3vmuy7883wlr15x" xml:space="preserve">{{preusmjerava|Ribari}}

[[Datoteka:BD-fishermen.jpg|thumb|220px|Ribari iz Bangladeša]]
[[Datoteka:Bakarac i tunere.jpg|mini|220px|Tunere u [[Bakarac|Bakarcu]].]]
[[Datoteka:CERQUERO.jpg|minijatura|220px|Ribarski brod]]
[[Datoteka:Fisherman and his catch Seychelles.jpg|minijatura|220px|Sejšelski ribar sa ulovom]]
[[Datoteka:Fishing3.jpg|minijatura|220px|Ribari u Bangladešu]]
[[Datoteka:Wuzhen Xizha 2009-01.jpg|minijatura|220px|Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana.]]

'''Ribolov''' je aktivnost [[lov]]a [[ribe|riba]]. Riječ ribolov se također koristi i za lov na druge životinje koje žive u vodi kao što su razne [[školjke]], [[rakovi]], [[lignja|lignje]], [[sipa|sipe]], [[hobotnica|hobotnice]], [[kornjača|kornjače]] i druge [[kralježnjaci|kralježnjake]], jedino se za [[kit]]ove koristi pojam [[kitolov]]. Ribolov je stara i široko rasprostranjena aktivnost sa raznim tehnikama i tradicijama, ali i primjenom modernih tehnoloških pomagala.

Razlikujemo [[Športski ribolov|sport]]ski i komercijalni ribolov te slatkovodni i morski.

== Sportski ribolov na slatkim vodama ==
Športski  ribolov na slatkim vodama regulirano je &quot;Zakonom o slatkovodnom ribarstvu&quot; te &quot;Pravilnikom o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu&quot;. Navedeni tekstovi Zakona dostupni su na web stranicama &quot;Narodnih novina&quot;.

Za obavljanje športskog ili rekreacijskog ribolova na određenom ribolovnom području ribiči kupuju dozvole od ovlaštenika ribolovnog prava koje vrijede samo na ribolovnoj zoni za koju ovlaštenik posjeduje ribolovno pravo. Ako su ovlaštenici zaključili ugovor o recipročnom pravu ribolova na terenima drugog ribolovnog društva, kupnjom dodatne, često jeftinije dozvole moguće je bavljenje športsko-rekreacijskim ribolovom i na
ribolovnom području tog društva.

Na području Republike Hrvatske postoji cca 120 ovlaštenika ribolovnog prava, iako je aktivnih športsko-ribolovnih udruga oko 450. Dozvole za ribolov izdaje &quot;Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja&quot; putem ovlaštenika ribolovnog prava.

Dozvole na obavljanje ribolova moguče je kupiti za sljedeća razdoblja:

&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; jedan dan (dnevna dozvola)

&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; tekuću kalendarsku godinu (godišnja dozvola)

Popis ovlaštenika ribolovnog prava ribiči mogu lako naći na web stranicama &quot;Hrvatskog športskog
ribolovnog saveza&quot;.

Najčešće korištena oprema slatkovodnog ribolova uključuje štap sa rolom ili koturom te se izvodi sa nekoliko standardnih tehnika ribolova: Ribolov na dnu (grunt), ribolov plovkom, spinning (špinanje, varaličarenje) te mušičarenje. Najčešća lovina uključuje sljedeče riblje vrste: [[šaran]], [[štuka]], linjak, [[pastrva]], deverika, [[som]], babuška.

== Športski ribolov na moru ==

Sve vrste dozvola za rekreacijski ribolov (dnevne, višednevne i godišnje) mogu se kupiti kod ovlaštenih distributera, odnosno
u područnim jedinicama &quot;Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva&quot;
te putem njihovih web stranica. Napomenimo samo kako godišnje ribolovne dozvole
mogu kupiti samo državljani Republike Hrvatske.

Na ove se oblike ribolova također na odgovarajući način primjenjuju odredbe drugih propisa kojima se uređuju
ribolovni alati i oprema, obavljanje ribolova te zaštita riba, glavonožaca, rakova i drugih vodenih organizama. Napomenimo da se novim Zakonom o športskom
ribolovu na moru, a kao direktiva Europske unije, 01.03.2014. povlače iz upotrebe dozvole za &quot;mali ribolov&quot;, osim za posebne socijalno
osjetljive kategorije, ali samo do kraja 2014. godine.

=== Dopušteni ribolovni alati i oprema: ===
U obavljanju ovog ribolova dozvoljena je
upotreba štapa i role. Vlasnici godišnjih dozvola smiju u ribolovu koristiti još i osti (do dva komada), napravu za lov velikog crva (do dva komada) te parangal (s ukupno do 100 udica uz posjedovanje posebne dozvole za ribolov parangalom). Sve vrste dozvola za športski ribolov na moru i dozvole za pridneni parangal športskim ribolovcima prodaje Hrvatski savez za športski ribolov na moru putem svojih članica.

Ribolovac kod ribolova na moru smije obavljati ribolov sljedećim vrstama ribolovnih alata:
* odmetom, do dva komada, s najviše po tri udice na svakom odmetu;
* kančenicom, do dva komada, s najviše po tri udice na svakoj kančenici; 
* povlačnim povrazom ili panulom, do dva komada, najviše po tri udice na svakoj panuli,
* povraz s kukom za lov glavonožaca, do dva komada.

=== Tehnike ribolova ===
Od tehnika ribolova na moru najčešće se koriste sljedeče: panula, povraz (kod ribolova sa obale), kanjčenica (kod ribolova sa brodice), parangal, spinning, trolling te posebne kategorije [[podvodni ribolov]] i [[Big game fishing]]. Navedenim tehnikama najčešće se love, od riba: [[luben]], [[komarča]], [[šarag]], [[ovčica]], [[špar]], pic, [[ušata]],
[[zubatac]], [[tuna]], te od glavonožaca: [[lignja]], [[sipa]], [[hobotnica]].

== Ribogojstvo ==
{{main|Ribogojstvo}}
Ribogojstvo je privredna grana koja se bavi uzgojem [[ribe]] u prirodnim ([[rijeka]], [[jezero]], [[more]]) ili veštačkim uslovima ([[ribnjak]]), kao i poboljšanjem ukupnog kvaliteta ribljeg fonda.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Image:Fishermen in Grenada.jpg|Ribari u [[Grenada|Grenadi]]
Image:Fishermen in a canoe.jpg|Ribari u kanuu
Image:Fishhook.jpg|Udica za ribu
Image:Fishing fields by FAO.JPG|Ribolovačka polja po [[Organizacija za hranu i poljoprivredu|FAO]]
Image:FishingBridge1962.jpg|Ribolovački most 1962. 
Image:JellyfishNetAustralia.JPG|Mreža za pecanje
Image:Helsinki-Pitkakoski viehekalastaja.jpg|Pecanje u reci
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
* [[Ribolovište]]
* [[Lov]]

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Mastilo, Natalija (2005): ''Rečnik savremene srpske geografske terminologije'', Geografski fakultet, Beograd
* {{Cite book
| first= Ken
| last= Schultz
| authorlink=
| year= 1999
| title= Fishing Encyclopedia: Worldwide Angling Guide
| url= https://archive.org/details/kenschultzsfishi00schu_0
| publisher= John Wiley &amp; Sons
| pages =
| location=
| isbn= 0-02-862057-7}}
* {{Cite book
| first= Otto
| last= Gabriel
| authorlink=
|author2=Andres von Brandt
| year= 2005
| url= http://books.google.co.nz/books?id=ziAI8AZsmUoC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=%22Fish+catching+methods+of+the+world%22
| publisher= Blackwell
| title =Fish catching methods of the world
| location=
| isbn= 0-85238-280-4}}
* {{Cite book
| first= Dietrich
| last= Sahrhage
| authorlink=
|author2=Johannes Lundbeck
| year= 1992
| title= A History of Fishing
| url= https://archive.org/details/historyoffishing0000sahr
| publisher= Springer-Verlag
| pages =
| location=
| isbn= 0-387-55332-0}}

* W. Jeffrey Bolster: ''The Mortal Sea. Fishing in the Atlantic in the Age of Sail''. The Belknap Press, Cambridge 2012, {{ISBN|978-0-674047655}}
* Ingo Heidbrink: ''Deutschlands einzige Kolonie ist das Meer. Die deutsche Hochseefischerei und die Fischereikonflikte des 20.&amp;nbsp;Jahrhunderts''. Convent-Verlag, Hamburg 2004, {{ISBN|978-3-86927-063-0}}
* Antje Kahlheber: ''Die Erschöpfung der Weltmeere''. Spektrum der Wissenschaft, November 2004, S. 60–68, {{ISSN|0170-2971}}
* Mark Kurlansky: ''Kabeljau – Der Fisch, der die Welt veränderte''. Claassen, München 1999, {{ISBN|3-546-00158-3}}
* Heide Hüster Plogmann (Hrsg.): ''Fisch und Fischer aus zwei Jahrtausenden''. Römermuseum, Augst 2006, {{ISBN|3-715-10039-7}}
* Peter C. Mayer-Tasch: ''Meer ohne Fische? Profit und Welternährung''. Campus, Frankfurt/Main 2007, {{ISBN|3-593-38350-0}}
* Hans-Peter Rodenberg und Gudrun Pawelke: ''See in Not. Die größte Nahrungsquelle des Planeten: eine Bestandsaufnahme''. Marebuchverlag, Hamburg 2004, {{ISBN|3-936384-49-5}}
* Richard Ellis: ''Der lebendige Ozean. Nachrichten aus der Wasserwelt''. Marebuchverlag, Hamburg 2006, {{ISBN|3-936384-94-0}}
* Kai Kaschinski: ''Auf der Jagd nach dem letzten Fisch. Ernährungssicherheit und Überfischung als globale Probleme''. In: Förderkreis Waterkant: ''Waterkant'', Heft&amp;nbsp;3/11, S.&amp;nbsp;29–32, Emsdetten 2011, {{ISSN|1611-1583}}
* Lars Schmitz-Eggen: ''Das Schicksal der Hoheweg. 8. November 2006: Katastrophe in den Nordergründen''. Books on Demand, Norderstedt 2009, {{ISBN|978-3-8391-1996-9}}
* ''Hochseefischerei: Im Orkan vor Grönland auf Rotbarsch''.  Geo (Zeitschrift) 12/1976 Seite 36–52. Verlag Gruner + Jahr, Hamburg
* Herausgegeben unter Mitwirkung namhafter Fischereifachleute: ''Illustriertes Fischerei-Lexikon''. Verlag J. Neumann, Neudamm 1936, [http://d-nb.info/580859126 DNB-Info]

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat | Fishing}}
* [http://www.ribolovni-savez.hr/ Hrvatski športsko ribolovni savez ]
* [http://www.mps.hr/ Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva ]
* [http://www.sportskiribolov.hr/ Ribolov ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410164606/http://sportskiribolov.hr/ |date=2014-04-10 }}
* [http://www.nn.hr/ Narodne novine, Zakon o ribolovu ]
* [http://www.vdff-fischerei.de/ Verband Deutscher Fischereiverwaltungsbeamter und Fischereiwissenschaftler e.V.]
* [http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/statistics_cfp_de.htm Statistiken zur Fischerei in der EU und weltweit]
* [http://www.fangtechnik.de/ Fangtechnik in der Binnenfischerei]
* [http://www.portal-fischerei.de/ Fischerei in Deutschland] – Portal des Bundes und der Länder
* [http://www.vti.bund.de/de/startseite/institute.html Institute für Fischerei] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121028021441/http://www.vti.bund.de/de/startseite/institute.html |date=2012-10-28 }} am Johann Heinrich von Thünen-Institut

{{Poljoprivreda}}

[[Kategorija:Zabava]]
[[Kategorija:Ribolov]]
[[Kategorija:Sport]]</text>
      <sha1>drajqs8qjoj3uvfq3vmuy7883wlr15x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jagodnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36074</id>
    <revision>
      <id>42706199</id>
      <parentid>42705461</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T07:31:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <comment>/* Udruge */ Revizija popisa, dodane nove udruge i izdvojene brisane</comment>
      <origin>42706199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50419" sha1="31nw8m5i9fihghl4faes1kr5w8o3ju0" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu &gt; Jagodnjak (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Jagodnjak / Јагодњак
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 59,16
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.7013
|z. dužina   = 18.590
|brojstan    = 1.469 / 1.299 / '''990'''
|gustoća     = 25 / 22 / '''17'''
|domaćinstva = 557 (2001)
|pošta       = 31324
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG
|slika_opis  = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,&lt;br&gt;Ulica Borisa Kidriča 100 
}}
'''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]].

[[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|&quot;Dobro došli u selo [[kulin]]a&quot; - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]]

== Geografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&amp;nbsp;km².

=== Udaljenosti od okolnih naselja ===
Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&amp;nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&amp;nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&amp;nbsp;km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&amp;nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&amp;nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&amp;nbsp;km.

=== Dijelovi naselja ===
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica'').

;Brod-Pustara
Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&amp;nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga &quot;Naše selo&quot;, nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: &quot;Farma Brod Pustara 1&quot; (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i &quot;Farma Brod Pustara 2&quot; uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

;Zornice
Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) &lt;ref&gt;Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''&quot;Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!&quot;'']. facebook.com - 28. VII. 2024.&lt;/ref&gt;, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&amp;nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića (&quot;ćuprija&quot;) preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama (&quot;Pčelarstvo Kovačić&quot;), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.&lt;ref&gt;(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''&quot;Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice&quot;'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

=== Ceste ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|310px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]]

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

[[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude.
Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;, a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

=== Prometne veze ===
Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|310px|Nasip (&quot;bent&quot;) uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]]
;Drava
Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

; Kanal Barbara
Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog &quot;benta&quot;, protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

; Ostale vode
Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili &quot;šančevi&quot; uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak|SRD-a &quot;Dravica&quot;]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

== Ime naselja ==
[[File:Baranja-(19220522-253-PTV-0016)--Raspis br-223-Izmena sluzbenih naziva nekojih posta u Vojvodini.jpg|mini|desno|310px|Dokument kojim je dotadašnje službeno ime pošte ''Kačfalu'' promijenjeno u novo službeno ime '''Jagodnjak''']]
Današnje službeno ime naselje Jagodnjak dobilo je [[1922]]. godine, kako se tvrdi, po jednoj [[rudina|rudini]] u seoskom [[atar]]u. Pored tog službenog imena, i nakon više od jednog stoljeća od izmjene, još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To narodsko ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', koje je vrijedilo sve do raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Od tada pa do izmjene imena 1922. godine, i u novoj državi [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] naselje se službeno zvalo '''Kačfalu''' (što je samo posrbljeno mađarsko ime), a to znači da je ''Kačvola'' i tada bilo nezvanično, narodsko ime.

Dotadašnje službeno ime pošte '''Kačfalu''' izmijenjeno je u '''Jagodnjak''' 
&quot;Raspisom br. 223&quot; s naslovom &quot;Izmena službenih naziva nekojih pošta u Vojvodini (Bačka, Banat, Baranja)&quot; koji je objavljen u &quot;Poštansko-telegrafskom vesniku&quot; broj 16 (1922), str. 253.
U tom Raspisu stoji:
 &quot;Ministarstvo Unutrašnjih Dela rešenjem broj 6800, od 15. maja i broj isti od 3. juna o. g. izmenilo je nazive opština i gradova na teritoriji Banata, Bačke i Baranje.&quot; (vidjeti faksimil uz ovaj tekst)

Inače, u toku svoje dugogodišnje historije, naselje Jagodnjak više je puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''&quot;Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić pak navodi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.

=== [[Etnik]] i [[ktetik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', stanovnica je '''Jagodnjačanka''', a pridjev (ktetik) glasi '''jagodnjački'''.

Prije promjene starog imena ''Kačvola'' u Jagodnjak (1922. godine), stanovnik se nazivao ''Kačvolac'', stanovnica ''Kačvolkuša'', a pridjev je glasio ''kačvolski''. Te tri riječi zadržale su se još desetljećima u živom govoru u samom Jagodnjaku i susjednom Bolmanu, ali i drugim baranjskim naseljima, naročito među starijim stanovnicima starosjediocima. Vremenom su se etnici i pridjev od novog imena sve češće koristili, a stariji etnici i pridjev sve ređe, ali te starije riječi nisu zaboravljene ni sto godina nakon promjene imena naselja, a nije zaboravljeno ni staro ime ''Kačvola'' (koje danas tretiramo kao narodsko ime).

U &quot;[[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]]&quot; (HER), u opisu pojma Jagodnjak, ne navode se etnici Jagodnjačanin i Jagodnjačanka, navodi se samo pridjev '''jagodnjački'''. Toponim Jagodnjak i etnici i ktetik od njega ne navode se ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#RSANU|Rečniku SANU]], iako je &quot;Knjiga VIII : intonirati - jurve&quot; objavljena 1973. godine, dakle 51 godinu nakon promjene imena. Tih riječi nema ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#ARJ|Rječniku JAZU]], što je i razumljivo jer taj rječnik donosi stariju leksičku građu kad se Jagodnjak tako nije ni zvao.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990
|-
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2167
 |p2      = 2212
 |p3      = 2064
 |p4      = 2282
 |p5      = 2280
 |p6      = 2462
 |p7      = 2381
 |p8      = 2624
 |p9      = 2706
 |p10     = 2678
 |p11     = 2967
 |p12     = 2348
 |p13     = 2259
 |p14     = 1951
 |p15     = 1469
 |p16     = 1299
 |p17     = 990
 |izvor   = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku
 }}

Napomene o popisima stanovništva
----
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

=== Nacionalni sastav ([[1991]]) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]       |#FF0000 |1.439| 73.75}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]     |#4169E1 |  296| 15.17}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 |  103|  5.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]     |#665D1E |   67|  3.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]    |#4B3621 |    6|  0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]    |#BDB76B |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]     |#08E8DE |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]  |#228B22 |    3|  0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]  |#FF7E00 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]       |#F400A1 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]   |#FF55A3 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]  |#C19A6B |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |   19|  0.97}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato      |#A2A2D0 |    4|  0.20}}
|caption='''Ukupno''': 1.951
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su:
* Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]]

=== Feudalci ===
Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61&lt;/ref&gt;

=== Naseljavanje ===
Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;]]
=== Općenito ===
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

=== Poslovni subjekti ===
Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
* '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
* Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
* '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
* Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak
* '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']&lt;/ref&gt;, kao i više [[OPG]]-ova.

U Jagodnjaku još postoje:
* [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
* [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak

=== Svinjogojstvo i ASK &lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''&quot;Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak &quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''&quot;Općina Jagodnjak bez ijedne svinje&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt; ===
Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''&quot;OPG Milorad Stojković u medijima&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;.

Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''.

Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u &quot;[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]&quot; objavljen je članak pod naslovom ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ...&quot;'' &lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati&quot;.] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;, u kom je rečeno da je planirano &quot;eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva&quot;. Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana.

O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u &quot;Glasu Slavonije&quot; i u zagrebačkim &quot;Novostima&quot; &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''&quot;Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje&quot;'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.&lt;/ref&gt;).

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola &quot;Vuk Karadžić&quot;), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

=== Crkva ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}}
* [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). &lt;br&gt; Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).&lt;ref&gt;[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''&quot;Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci&quot;'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.&lt;/ref&gt;
* Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.&lt;ref&gt;Milanović, Maja: ''&quot;[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]&quot;''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''&quot;Srbi i Hrvati zajedno na molitvi&quot;'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
* Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''&quot;Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine&quot;'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.&lt;/ref&gt;

=== Pošta ===
Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|&quot;Tri stoljeća Belja&quot;]] (str. 105), u Jagodnjaku &quot;pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)&quot; i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana.

Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti.

=== Udruge ===
U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 14 aktivnih udruga i dvije izbrisane sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: X/2026):
* Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982, B. Kidriča 190
* Informatička udruga Modul (Modul), osnovana 27. VI. 2011, B. Kidriča 100
* Klaster Baranjski kulin (-), osnovan 27. II. 2013, B. Kidriča 100
* Konjogojska udruga (KU) &quot;Baranjac&quot;, osnovana 9. VI. 2013, B. Kidriča 100
* Lovačko društvo (LD) &quot;Jelen&quot; Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997, Gložđa 1
* [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub &quot;Bratstvo&quot; Jagodnjak]] (NK &quot;Bratstvo&quot;), osnovan 27. III. 1964, Kruševačka 20
* Sportsko ribolovno društvo (SRD) &quot;Dravica&quot; Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002, B. Kidriča 100
* Škola nogometa Bratstvo Jagodnjak (ŠNBJ), osnovana 23. I. 2026, Kruševačka 20
* Trotting klub Jagodnjak (T.K.), osnovan 28. IX. 2020, B. Kidriča 13
* Udruga &quot;Terapija&quot; (&quot;Terapija&quot;), osnovana 16. VII. 2018, Vasilja Gašeće 1b
* [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja &quot;Romsko srce&quot;]] (&quot;Romsko srce&quot;), osnovana 15. I. 2001, B. Kidriča 71
* Udruga žena &quot;Sretne i spretne&quot; (&quot;Sretne i spretne&quot;), osnovana 3. IV. 2017, B. Kidriča 100
* Udruga Život Jagodnjak (Život), osnovana 14. III. 2014, B. Kidriča 100
* Ženska sportska rekreacijska udruga &quot;Frajle&quot; (ŽSRU &quot;Frajle&quot;), osnovana 7. X. 2024, B. Kidriča 100
----
Brisane
* ''Udruga mladih Jagodnjak'' (UM Jagodnjak), osnovana  27. IV. 2006, B. Kidriča 100, brisana 12. II. 2025.
* ''Udruga umirovljenika Jagodnjak'' (-), osnovana 4. IX. 2004, B. Kidriča 190, brisana 10. II. 2026.

=== Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak ===
: ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''.
[[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a &quot;Dravica&quot; (15. VIII. 2017)]]

Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD &quot;Dravica&quot; Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje].

; Osnivanje
SRD &quot;Dravica&quot; formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]].
 
;Aktivnosti
Aktivnosti SRD &quot;Dravica&quot; su:
* unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
* organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
* poribljavanje;
* očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

;Uspjesi
SRD &quot;Dravica&quot; ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a &quot;Dravica&quot; članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|&quot;Novosti&quot;]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a &quot;Dravica&quot;].
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''&quot;Godišnja skupština&quot;'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''&quot;Mi smo...&quot;'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''&quot;'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a&quot;'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca&quot;'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni&quot;'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''&quot;Uspjeh 'Dravice'&quot;'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.&lt;/ref&gt;

;Napomena
Uz Sportsko ribolovno društvo &quot;Štuka&quot; Baranjsko Petrovo Selo, SRD &quot;Dravica&quot; jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev &quot;sportsko&quot;. Sva druga društva u imenu imaju pridjev &quot;športsko&quot;.

=== Ostale organizacije ===
* [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a &quot;Prosvjeta&quot; Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} &lt;br&gt;- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD &quot;Prosvjeta&quot;, popis pododbora] (2024; nova uprava)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)

=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Baranjska už'na
----
* Dan Općine Jagodnjak
----
* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
----
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
----
* Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot;, a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

== Značajne osobe ==
* [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918; čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]])
* [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
* [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 23. XI. 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
* [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
* '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954; magistar tehnologije u penziji, autor knjiga &quot;Jagodnjak na Marsu&quot; i &quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;)
* '''Gondi, Maja''' ([[Sombor]], 17. X. 1994; rukometna golmanica, igrala za beogradski [[:sr:ŽRK Crvena zvezda|ŽRK Crvena zvezda]], u sezonama 2011-2012. i 2014/15. nastupala u evropskim takmičenjima)
* '''Milojević, Nada''' ([[Gornja Vrućica]], 9. X. 1960; autorica zbirke pjesama &quot;Ljubav u amanet&quot;; djetinjstvo proživjela u Jagodnjaku, u kome je [https://www.portalnovosti.com/pjesnicki-amanet/ promovirala] svoju knjigu 15. XI. 2025)
* '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

== Ulice ==
Jagodnjak ima 12 ulica. Glavna ulica nosi ime '''Ulica Borisa Kidriča''' i proteže se smjerom zapad - istok. Njome prolazi županijska cesta [[Ž4041]].

; Južne ulice
Od glavne ulice na jug se protežu ulice Obrada Ribića, Vuka Karadžića i Vladimira Nazora na zapadu sela i dio Ulice Borisa Kidriča na istoku sela. Na jugu su još i ulice Partizanska i Kruševačka, koje su paralelne s glavnom ulicom.

; Sjeverne ulice
Sjeverno od glavne ulice nalaze se ulice (od zapada prema istoku): Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Ive Lole Ribara, Dositeja Obradovića, Vijenac Nikole Tesle i Vasilja Gaćeše.
Zanimljivo je da se na Google maps-u Ulica Ive Lole Ribara proteže od Ulice Branka Radičeviće paralelno s glavnom ulicom te se na kraju njen južni krak spaja s glavnom ulicom, a sjeverni krak se produžava dalje paralelno s glavnom ulicom te se i on istočnije spaja s glavnom ulicom. Međutim, u izvoru Auto-karta-Hrvatske taj sjeverni krak naziva se Ulica Dositeja Obradovića, ali tog naziva nema u priloženom popisu ulica, kao što u tom popisu nema ni Ulice Vladimira Nazora, iako je ima na karti.

;Izgled tabli
Imena ulica u Jagodnjaku ispisana su na plavim tablama bijelim, gore krupnijim slovima i [[latinica|latinicom]] i dolje sitnijim slovima i [[ćirilica|ćirilicom]]. Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena ulica nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

; Tabelarni popis ulica
{| {{prettytable}}
! Ime ulice 
! Opis 
! Tabla 
! slika
|-
| Partizanska ulica
| po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata
|
|
|-
! Ulica Borisa Kidriča (glavna)
| &lt; [[Boris Kidrič]] (političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]]
|-
| Ulica Branka Radičevića
| &lt; [[Branko Radičević]] (pjesnik)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Dositeja Obradovića
| &lt; [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj)
| 
| 
|-
| Ulica Ive Lole Ribara
| &lt; [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar)
| 
| 
|-
| Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
| &lt; [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik)
| 
| 
|-
| Ulica kruševačka 
| Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na &quot;e&quot;); po mikrotoponimu Kruševac; &quot;Pod Kruševcem&quot;, igralište NK Jagodnjak
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]]
|-
| Ulica Obrada Ribića
| &lt; Obrad Ribić (lokalna ličnost)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Vasilja Gaćeše
| &lt; [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a)
| 
| 
|-
| Ulica Vladimira Nazora
| &lt; [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]]
| 
|-
| Ulica Vuka Karadžića
| &lt; [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić 
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]]
|-
| Vijenac Nikole Tesle
| &lt; [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa)
|
|
|}

;Videosnimci ulica
Kako izgledaju neke ulice u Jagodnjaku može se vidjeti kroz opciju Google Street View. Seriju od šest videopriloga pod nazivom &quot;Ljubo Streets View&quot;, snimanih iz vozila u kretanju po jagodnjačkim ulicama, može se vidjeti na Facebooku:

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155194187686988/ LJUBO STREETS VIEW (6)]: Jagodnjak, Novo naselje (Vijenac Nikole Tesle), objavljeno: 15. IX. 2016, 21:31

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155193845636988/ LJUBO STREETS VIEW (5)]: Jagodnjak, Brdašce (Ulica Dositeja Obradovića), objavljeno: 15. IX. 2016, 18:49
 
* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155177848571988/ LJUBO STREETS VIEW (4)]: Jagodnjak, Fuskasa (Ulica Vasilja Gaćeše), snimljeno: 9. IX. 2016, oko 15:00; objavljeno: 10. IX. 2016, 8:46

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155164298911988/ LJUBO STREETS VIEW (3)]: Jagodnjak, Doljan' (ulice Kruševačka, Vladimira Nazora, Vuka Karadžića, Partizanska i Obrada Ribića), objavljeno: 5. IX. 2016, 19:06

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155149351286988/ LJUBO STREETS VIEW (2)]: Jagodnjak, sokaci: Crkveni, Cicilija i Švapski (ulice Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i Ive Lole Ribara), snimljeno: 31. VIII. 2016, oko 18:55 sati; objavljeno iste večeri

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155145820766988/ LJUBO STREETS VIEW (1)]: Jagodnjak, Glavni sokak (Ulica Borisa Kidriča), snimljeno: 30. VIII. 2016., oko 18:45, objavljeno iste večeri

Videe je snimio i objavio na svojoj FB-stranici Ljubomir Damjanović iz Jagodnjaka.

;Snimci iz zraka
* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134640163329161&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. drugi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 9:00

* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134097693383408&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. prvi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 2:50

Priloge je snimio pomoću [[dron]]a Oleg Šimić.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Jagodnjak u emisiji &quot;Znanje imanje&quot; ===
U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija &quot;Znanje imanje&quot; urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima.

Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: &quot;Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje&quot;.

Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.&lt;/ref&gt;, na zvaničnom kanalu &quot;RTS Znanje imanje&quot;, i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena &quot;Sretne i spretne&quot; '''Radmila Stojković''' i bolmanske &quot;Zlatne žene&quot; '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge &quot;Baranjac&quot;, (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''&quot;'Znanje imanje' u Jagodnjaku&quot;'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku ==
=== Bilten MZ Jagodnjak ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja &quot;Biltena MZ Jagodnjak&quot;]]
'''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je &quot;list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak&quot;. Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&amp;nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom &quot;Slovu&quot;.

* Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
* drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
* treći 23. IV. 1977. (3 str.),
* četvrti u XII. 1977. (8 str.),
* peti u VI. 1978. (8 str.) i
* šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''&quot;[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|&quot;Bratstvo]]&quot;'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]].

=== Knjige (hronološkim redom) ===
----
:'''Djelomično''' o Jagodnjaku
----
* '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''&quot;Pravoslavne crkve u Baranji&quot;'']] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
* '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''&quot;Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak&quot;'' &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
* &quot;'''Hrvatski''' enciklopedijski rječnik&quot; (HER)  : Gra-J &gt; ''Jagodnjak''. Zagreb : EPH; Novi Liber, 2004, str. 321
: Citat: '''Jagodnjak''' ''m'' naselje (u blizini Belog Manastira), 1951 stan. // '''jagodnjački''' ''prid.'' koji se odnosi na Jagodnjak i Jagodno &lt;ref&gt;U HER-u se ne navode etnici za stanovnike Jagodnjaka: ''Jagodnjačanin, Jagodnjačanka'', iako su oni živo prisutni u svakodnevnom govoru i medijima, dok se stari etnici: ''Kačvolac i Kačvolkuša'' (od starog imena ''Kačvola'') sve ređe čuju.&lt;/ref&gt; 
* '''Kolundžić''', Dušan : ''&quot;Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' &gt; ''&quot;Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak&quot;''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
* '''Proleksis''' enciklopedija online &gt; [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''&quot;Jagodnjak&quot;'']. Zagreb, 2013.&lt;ref&gt;U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: &quot;18 km ''si'' od Osijeka&quot;, što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.&lt;/ref&gt;
* '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''&quot;Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje&quot;]] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&amp;nbsp;cm ; tiraž 350 //
----
:'''U cijelosti''' o Jagodnjaku
----
{{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;}}
{{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;|&lt;center&gt;&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;}}

* '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&amp;nbsp;cm //
:: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;. Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu &quot;Dana kulina Jagodnjak 2016.&quot; (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama.

* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020.  // 110 str. : ilustr. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //
* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki&quot;''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //

{{commonscat|Jagodnjak}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']

== Šabloni == 
{{Jagodnjak}}
{{Baranjska naselja}}

{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Općina Jagodnjak]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>31nw8m5i9fihghl4faes1kr5w8o3ju0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706205</id>
      <parentid>42706199</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:25:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Udruge */ Dodana fotografija predstavnika udruga pri potpisu ugovora za odobrene projekte</comment>
      <origin>42706205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50679" sha1="4mqd7mfr9uo3gb4vfqu9q45u22nrhvo" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu &gt; Jagodnjak (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Jagodnjak / Јагодњак
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 59,16
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.7013
|z. dužina   = 18.590
|brojstan    = 1.469 / 1.299 / '''990'''
|gustoća     = 25 / 22 / '''17'''
|domaćinstva = 557 (2001)
|pošta       = 31324
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG
|slika_opis  = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,&lt;br&gt;Ulica Borisa Kidriča 100 
}}
'''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]].

[[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|&quot;Dobro došli u selo [[kulin]]a&quot; - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]]

== Geografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&amp;nbsp;km².

=== Udaljenosti od okolnih naselja ===
Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&amp;nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&amp;nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&amp;nbsp;km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&amp;nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&amp;nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&amp;nbsp;km.

=== Dijelovi naselja ===
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica'').

;Brod-Pustara
Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&amp;nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga &quot;Naše selo&quot;, nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: &quot;Farma Brod Pustara 1&quot; (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i &quot;Farma Brod Pustara 2&quot; uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

;Zornice
Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) &lt;ref&gt;Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''&quot;Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!&quot;'']. facebook.com - 28. VII. 2024.&lt;/ref&gt;, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&amp;nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića (&quot;ćuprija&quot;) preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama (&quot;Pčelarstvo Kovačić&quot;), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.&lt;ref&gt;(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''&quot;Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice&quot;'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

=== Ceste ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|310px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]]

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

[[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude.
Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;, a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

=== Prometne veze ===
Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|310px|Nasip (&quot;bent&quot;) uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]]
;Drava
Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

; Kanal Barbara
Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog &quot;benta&quot;, protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

; Ostale vode
Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili &quot;šančevi&quot; uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak|SRD-a &quot;Dravica&quot;]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

== Ime naselja ==
[[File:Baranja-(19220522-253-PTV-0016)--Raspis br-223-Izmena sluzbenih naziva nekojih posta u Vojvodini.jpg|mini|desno|310px|Dokument kojim je dotadašnje službeno ime pošte ''Kačfalu'' promijenjeno u novo službeno ime '''Jagodnjak''']]
Današnje službeno ime naselje Jagodnjak dobilo je [[1922]]. godine, kako se tvrdi, po jednoj [[rudina|rudini]] u seoskom [[atar]]u. Pored tog službenog imena, i nakon više od jednog stoljeća od izmjene, još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To narodsko ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', koje je vrijedilo sve do raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Od tada pa do izmjene imena 1922. godine, i u novoj državi [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] naselje se službeno zvalo '''Kačfalu''' (što je samo posrbljeno mađarsko ime), a to znači da je ''Kačvola'' i tada bilo nezvanično, narodsko ime.

Dotadašnje službeno ime pošte '''Kačfalu''' izmijenjeno je u '''Jagodnjak''' 
&quot;Raspisom br. 223&quot; s naslovom &quot;Izmena službenih naziva nekojih pošta u Vojvodini (Bačka, Banat, Baranja)&quot; koji je objavljen u &quot;Poštansko-telegrafskom vesniku&quot; broj 16 (1922), str. 253.
U tom Raspisu stoji:
 &quot;Ministarstvo Unutrašnjih Dela rešenjem broj 6800, od 15. maja i broj isti od 3. juna o. g. izmenilo je nazive opština i gradova na teritoriji Banata, Bačke i Baranje.&quot; (vidjeti faksimil uz ovaj tekst)

Inače, u toku svoje dugogodišnje historije, naselje Jagodnjak više je puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''&quot;Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić pak navodi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.

=== [[Etnik]] i [[ktetik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', stanovnica je '''Jagodnjačanka''', a pridjev (ktetik) glasi '''jagodnjački'''.

Prije promjene starog imena ''Kačvola'' u Jagodnjak (1922. godine), stanovnik se nazivao ''Kačvolac'', stanovnica ''Kačvolkuša'', a pridjev je glasio ''kačvolski''. Te tri riječi zadržale su se još desetljećima u živom govoru u samom Jagodnjaku i susjednom Bolmanu, ali i drugim baranjskim naseljima, naročito među starijim stanovnicima starosjediocima. Vremenom su se etnici i pridjev od novog imena sve češće koristili, a stariji etnici i pridjev sve ređe, ali te starije riječi nisu zaboravljene ni sto godina nakon promjene imena naselja, a nije zaboravljeno ni staro ime ''Kačvola'' (koje danas tretiramo kao narodsko ime).

U &quot;[[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]]&quot; (HER), u opisu pojma Jagodnjak, ne navode se etnici Jagodnjačanin i Jagodnjačanka, navodi se samo pridjev '''jagodnjački'''. Toponim Jagodnjak i etnici i ktetik od njega ne navode se ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#RSANU|Rečniku SANU]], iako je &quot;Knjiga VIII : intonirati - jurve&quot; objavljena 1973. godine, dakle 51 godinu nakon promjene imena. Tih riječi nema ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#ARJ|Rječniku JAZU]], što je i razumljivo jer taj rječnik donosi stariju leksičku građu kad se Jagodnjak tako nije ni zvao.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990
|-
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2167
 |p2      = 2212
 |p3      = 2064
 |p4      = 2282
 |p5      = 2280
 |p6      = 2462
 |p7      = 2381
 |p8      = 2624
 |p9      = 2706
 |p10     = 2678
 |p11     = 2967
 |p12     = 2348
 |p13     = 2259
 |p14     = 1951
 |p15     = 1469
 |p16     = 1299
 |p17     = 990
 |izvor   = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku
 }}

Napomene o popisima stanovništva
----
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

=== Nacionalni sastav ([[1991]]) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]       |#FF0000 |1.439| 73.75}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]     |#4169E1 |  296| 15.17}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 |  103|  5.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]     |#665D1E |   67|  3.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]    |#4B3621 |    6|  0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]    |#BDB76B |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]     |#08E8DE |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]  |#228B22 |    3|  0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]  |#FF7E00 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]       |#F400A1 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]   |#FF55A3 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]  |#C19A6B |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |   19|  0.97}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato      |#A2A2D0 |    4|  0.20}}
|caption='''Ukupno''': 1.951
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su:
* Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]]

=== Feudalci ===
Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61&lt;/ref&gt;

=== Naseljavanje ===
Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;]]
=== Općenito ===
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

=== Poslovni subjekti ===
Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
* '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
* Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
* '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
* Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak
* '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']&lt;/ref&gt;, kao i više [[OPG]]-ova.

U Jagodnjaku još postoje:
* [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
* [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak

=== Svinjogojstvo i ASK &lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''&quot;Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak &quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''&quot;Općina Jagodnjak bez ijedne svinje&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt; ===
Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''&quot;OPG Milorad Stojković u medijima&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;.

Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''.

Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u &quot;[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]&quot; objavljen je članak pod naslovom ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ...&quot;'' &lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati&quot;.] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;, u kom je rečeno da je planirano &quot;eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva&quot;. Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana.

O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u &quot;Glasu Slavonije&quot; i u zagrebačkim &quot;Novostima&quot; &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''&quot;Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje&quot;'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.&lt;/ref&gt;).

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola &quot;Vuk Karadžić&quot;), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

=== Crkva ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}}
* [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). &lt;br&gt; Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).&lt;ref&gt;[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''&quot;Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci&quot;'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.&lt;/ref&gt;
* Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.&lt;ref&gt;Milanović, Maja: ''&quot;[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]&quot;''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''&quot;Srbi i Hrvati zajedno na molitvi&quot;'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
* Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''&quot;Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine&quot;'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.&lt;/ref&gt;

=== Pošta ===
Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|&quot;Tri stoljeća Belja&quot;]] (str. 105), u Jagodnjaku &quot;pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)&quot; i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana.

Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti.

=== Udruge ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Danijela-Mlinarevic-nacelnica-potpis-ugovora-s-udrugama.jpg|mini|desno|310px|Načelnica općine '''Danijela Mlinarević''' pri potpisivanju ugovora za odobrene projekte udruga iz Jagodnjaka i Bolmana (snimak: 31. III. 2025)]]

U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 14 aktivnih udruga i dvije izbrisane sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: X/2026):
* Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982, B. Kidriča 190
* Informatička udruga Modul (Modul), osnovana 27. VI. 2011, B. Kidriča 100
* Klaster Baranjski kulin (-), osnovan 27. II. 2013, B. Kidriča 100
* Konjogojska udruga (KU) &quot;Baranjac&quot;, osnovana 9. VI. 2013, B. Kidriča 100
* Lovačko društvo (LD) &quot;Jelen&quot; Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997, Gložđa 1
* [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub &quot;Bratstvo&quot; Jagodnjak]] (NK &quot;Bratstvo&quot;), osnovan 27. III. 1964, Kruševačka 20
* Sportsko ribolovno društvo (SRD) &quot;Dravica&quot; Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002, B. Kidriča 100
* Škola nogometa Bratstvo Jagodnjak (ŠNBJ), osnovana 23. I. 2026, Kruševačka 20
* Trotting klub Jagodnjak (T.K.), osnovan 28. IX. 2020, B. Kidriča 13
* Udruga &quot;Terapija&quot; (&quot;Terapija&quot;), osnovana 16. VII. 2018, Vasilja Gašeće 1b
* [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja &quot;Romsko srce&quot;]] (&quot;Romsko srce&quot;), osnovana 15. I. 2001, B. Kidriča 71
* Udruga žena &quot;Sretne i spretne&quot; (&quot;Sretne i spretne&quot;), osnovana 3. IV. 2017, B. Kidriča 100
* Udruga Život Jagodnjak (Život), osnovana 14. III. 2014, B. Kidriča 100
* Ženska sportska rekreacijska udruga &quot;Frajle&quot; (ŽSRU &quot;Frajle&quot;), osnovana 7. X. 2024, B. Kidriča 100
----
Brisane:
* ''Udruga mladih Jagodnjak'' (UM Jagodnjak), osnovana  27. IV. 2006, B. Kidriča 100, brisana 12. II. 2025.
* ''Udruga umirovljenika Jagodnjak'' (-), osnovana 4. IX. 2004, B. Kidriča 190, brisana 10. II. 2026.

=== Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak ===
: ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''.
[[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a &quot;Dravica&quot; (15. VIII. 2017)]]

Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD &quot;Dravica&quot; Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje].

; Osnivanje
SRD &quot;Dravica&quot; formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]].
 
;Aktivnosti
Aktivnosti SRD &quot;Dravica&quot; su:
* unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
* organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
* poribljavanje;
* očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

;Uspjesi
SRD &quot;Dravica&quot; ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a &quot;Dravica&quot; članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|&quot;Novosti&quot;]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a &quot;Dravica&quot;].
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''&quot;Godišnja skupština&quot;'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''&quot;Mi smo...&quot;'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''&quot;'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a&quot;'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca&quot;'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni&quot;'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''&quot;Uspjeh 'Dravice'&quot;'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.&lt;/ref&gt;

;Napomena
Uz Sportsko ribolovno društvo &quot;Štuka&quot; Baranjsko Petrovo Selo, SRD &quot;Dravica&quot; jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev &quot;sportsko&quot;. Sva druga društva u imenu imaju pridjev &quot;športsko&quot;.

=== Ostale organizacije ===
* [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a &quot;Prosvjeta&quot; Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} &lt;br&gt;- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD &quot;Prosvjeta&quot;, popis pododbora] (2024; nova uprava)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)

=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Baranjska už'na
----
* Dan Općine Jagodnjak
----
* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
----
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
----
* Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot;, a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

== Značajne osobe ==
* [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918; čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]])
* [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
* [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 23. XI. 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
* [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
* '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954; magistar tehnologije u penziji, autor knjiga &quot;Jagodnjak na Marsu&quot; i &quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;)
* '''Gondi, Maja''' ([[Sombor]], 17. X. 1994; rukometna golmanica, igrala za beogradski [[:sr:ŽRK Crvena zvezda|ŽRK Crvena zvezda]], u sezonama 2011-2012. i 2014/15. nastupala u evropskim takmičenjima)
* '''Milojević, Nada''' ([[Gornja Vrućica]], 9. X. 1960; autorica zbirke pjesama &quot;Ljubav u amanet&quot;; djetinjstvo proživjela u Jagodnjaku, u kome je [https://www.portalnovosti.com/pjesnicki-amanet/ promovirala] svoju knjigu 15. XI. 2025)
* '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

== Ulice ==
Jagodnjak ima 12 ulica. Glavna ulica nosi ime '''Ulica Borisa Kidriča''' i proteže se smjerom zapad - istok. Njome prolazi županijska cesta [[Ž4041]].

; Južne ulice
Od glavne ulice na jug se protežu ulice Obrada Ribića, Vuka Karadžića i Vladimira Nazora na zapadu sela i dio Ulice Borisa Kidriča na istoku sela. Na jugu su još i ulice Partizanska i Kruševačka, koje su paralelne s glavnom ulicom.

; Sjeverne ulice
Sjeverno od glavne ulice nalaze se ulice (od zapada prema istoku): Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Ive Lole Ribara, Dositeja Obradovića, Vijenac Nikole Tesle i Vasilja Gaćeše.
Zanimljivo je da se na Google maps-u Ulica Ive Lole Ribara proteže od Ulice Branka Radičeviće paralelno s glavnom ulicom te se na kraju njen južni krak spaja s glavnom ulicom, a sjeverni krak se produžava dalje paralelno s glavnom ulicom te se i on istočnije spaja s glavnom ulicom. Međutim, u izvoru Auto-karta-Hrvatske taj sjeverni krak naziva se Ulica Dositeja Obradovića, ali tog naziva nema u priloženom popisu ulica, kao što u tom popisu nema ni Ulice Vladimira Nazora, iako je ima na karti.

;Izgled tabli
Imena ulica u Jagodnjaku ispisana su na plavim tablama bijelim, gore krupnijim slovima i [[latinica|latinicom]] i dolje sitnijim slovima i [[ćirilica|ćirilicom]]. Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena ulica nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

; Tabelarni popis ulica
{| {{prettytable}}
! Ime ulice 
! Opis 
! Tabla 
! slika
|-
| Partizanska ulica
| po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata
|
|
|-
! Ulica Borisa Kidriča (glavna)
| &lt; [[Boris Kidrič]] (političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]]
|-
| Ulica Branka Radičevića
| &lt; [[Branko Radičević]] (pjesnik)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Dositeja Obradovića
| &lt; [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj)
| 
| 
|-
| Ulica Ive Lole Ribara
| &lt; [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar)
| 
| 
|-
| Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
| &lt; [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik)
| 
| 
|-
| Ulica kruševačka 
| Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na &quot;e&quot;); po mikrotoponimu Kruševac; &quot;Pod Kruševcem&quot;, igralište NK Jagodnjak
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]]
|-
| Ulica Obrada Ribića
| &lt; Obrad Ribić (lokalna ličnost)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Vasilja Gaćeše
| &lt; [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a)
| 
| 
|-
| Ulica Vladimira Nazora
| &lt; [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]]
| 
|-
| Ulica Vuka Karadžića
| &lt; [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić 
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]]
|-
| Vijenac Nikole Tesle
| &lt; [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa)
|
|
|}

;Videosnimci ulica
Kako izgledaju neke ulice u Jagodnjaku može se vidjeti kroz opciju Google Street View. Seriju od šest videopriloga pod nazivom &quot;Ljubo Streets View&quot;, snimanih iz vozila u kretanju po jagodnjačkim ulicama, može se vidjeti na Facebooku:

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155194187686988/ LJUBO STREETS VIEW (6)]: Jagodnjak, Novo naselje (Vijenac Nikole Tesle), objavljeno: 15. IX. 2016, 21:31

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155193845636988/ LJUBO STREETS VIEW (5)]: Jagodnjak, Brdašce (Ulica Dositeja Obradovića), objavljeno: 15. IX. 2016, 18:49
 
* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155177848571988/ LJUBO STREETS VIEW (4)]: Jagodnjak, Fuskasa (Ulica Vasilja Gaćeše), snimljeno: 9. IX. 2016, oko 15:00; objavljeno: 10. IX. 2016, 8:46

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155164298911988/ LJUBO STREETS VIEW (3)]: Jagodnjak, Doljan' (ulice Kruševačka, Vladimira Nazora, Vuka Karadžića, Partizanska i Obrada Ribića), objavljeno: 5. IX. 2016, 19:06

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155149351286988/ LJUBO STREETS VIEW (2)]: Jagodnjak, sokaci: Crkveni, Cicilija i Švapski (ulice Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i Ive Lole Ribara), snimljeno: 31. VIII. 2016, oko 18:55 sati; objavljeno iste večeri

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155145820766988/ LJUBO STREETS VIEW (1)]: Jagodnjak, Glavni sokak (Ulica Borisa Kidriča), snimljeno: 30. VIII. 2016., oko 18:45, objavljeno iste večeri

Videe je snimio i objavio na svojoj FB-stranici Ljubomir Damjanović iz Jagodnjaka.

;Snimci iz zraka
* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134640163329161&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. drugi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 9:00

* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134097693383408&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. prvi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 2:50

Priloge je snimio pomoću [[dron]]a Oleg Šimić.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Jagodnjak u emisiji &quot;Znanje imanje&quot; ===
U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija &quot;Znanje imanje&quot; urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima.

Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: &quot;Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje&quot;.

Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.&lt;/ref&gt;, na zvaničnom kanalu &quot;RTS Znanje imanje&quot;, i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena &quot;Sretne i spretne&quot; '''Radmila Stojković''' i bolmanske &quot;Zlatne žene&quot; '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge &quot;Baranjac&quot;, (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''&quot;'Znanje imanje' u Jagodnjaku&quot;'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku ==
=== Bilten MZ Jagodnjak ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja &quot;Biltena MZ Jagodnjak&quot;]]
'''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je &quot;list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak&quot;. Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&amp;nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom &quot;Slovu&quot;.

* Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
* drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
* treći 23. IV. 1977. (3 str.),
* četvrti u XII. 1977. (8 str.),
* peti u VI. 1978. (8 str.) i
* šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''&quot;[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|&quot;Bratstvo]]&quot;'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]].

=== Knjige (hronološkim redom) ===
----
:'''Djelomično''' o Jagodnjaku
----
* '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''&quot;Pravoslavne crkve u Baranji&quot;'']] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
* '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''&quot;Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak&quot;'' &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
* &quot;'''Hrvatski''' enciklopedijski rječnik&quot; (HER)  : Gra-J &gt; ''Jagodnjak''. Zagreb : EPH; Novi Liber, 2004, str. 321
: Citat: '''Jagodnjak''' ''m'' naselje (u blizini Belog Manastira), 1951 stan. // '''jagodnjački''' ''prid.'' koji se odnosi na Jagodnjak i Jagodno &lt;ref&gt;U HER-u se ne navode etnici za stanovnike Jagodnjaka: ''Jagodnjačanin, Jagodnjačanka'', iako su oni živo prisutni u svakodnevnom govoru i medijima, dok se stari etnici: ''Kačvolac i Kačvolkuša'' (od starog imena ''Kačvola'') sve ređe čuju.&lt;/ref&gt; 
* '''Kolundžić''', Dušan : ''&quot;Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' &gt; ''&quot;Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak&quot;''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
* '''Proleksis''' enciklopedija online &gt; [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''&quot;Jagodnjak&quot;'']. Zagreb, 2013.&lt;ref&gt;U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: &quot;18 km ''si'' od Osijeka&quot;, što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.&lt;/ref&gt;
* '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''&quot;Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje&quot;]] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&amp;nbsp;cm ; tiraž 350 //
----
:'''U cijelosti''' o Jagodnjaku
----
{{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;}}
{{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;|&lt;center&gt;&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;}}

* '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&amp;nbsp;cm //
:: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;. Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu &quot;Dana kulina Jagodnjak 2016.&quot; (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama.

* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020.  // 110 str. : ilustr. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //
* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki&quot;''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //

{{commonscat|Jagodnjak}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']

== Šabloni == 
{{Jagodnjak}}
{{Baranjska naselja}}

{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Općina Jagodnjak]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>4mqd7mfr9uo3gb4vfqu9q45u22nrhvo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706206</id>
      <parentid>42706205</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ujednačavanje veličine ilustracija</comment>
      <origin>42706206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50679" sha1="a6423gcvfkpnf7thv7e3eshjbskqndn" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu &gt; Jagodnjak (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Jagodnjak / Јагодњак
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 59,16
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.7013
|z. dužina   = 18.590
|brojstan    = 1.469 / 1.299 / '''990'''
|gustoća     = 25 / 22 / '''17'''
|domaćinstva = 557 (2001)
|pošta       = 31324
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG
|slika_opis  = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,&lt;br&gt;Ulica Borisa Kidriča 100 
}}
'''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]].

[[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|&quot;Dobro došli u selo [[kulin]]a&quot; - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]]

== Geografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&amp;nbsp;km².

=== Udaljenosti od okolnih naselja ===
Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&amp;nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&amp;nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&amp;nbsp;km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&amp;nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&amp;nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&amp;nbsp;km.

=== Dijelovi naselja ===
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica'').

;Brod-Pustara
Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&amp;nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga &quot;Naše selo&quot;, nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: &quot;Farma Brod Pustara 1&quot; (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i &quot;Farma Brod Pustara 2&quot; uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

;Zornice
Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) &lt;ref&gt;Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''&quot;Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!&quot;'']. facebook.com - 28. VII. 2024.&lt;/ref&gt;, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&amp;nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića (&quot;ćuprija&quot;) preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama (&quot;Pčelarstvo Kovačić&quot;), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.&lt;ref&gt;(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''&quot;Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice&quot;'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

=== Ceste ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|250px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]]

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

[[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude.
Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;, a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

=== Prometne veze ===
Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|250px|Nasip (&quot;bent&quot;) uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]]
;Drava
Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

; Kanal Barbara
Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog &quot;benta&quot;, protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

; Ostale vode
Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili &quot;šančevi&quot; uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak|SRD-a &quot;Dravica&quot;]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

== Ime naselja ==
[[File:Baranja-(19220522-253-PTV-0016)--Raspis br-223-Izmena sluzbenih naziva nekojih posta u Vojvodini.jpg|mini|desno|250px|Dokument kojim je dotadašnje službeno ime pošte ''Kačfalu'' promijenjeno u novo službeno ime '''Jagodnjak''']]
Današnje službeno ime naselje Jagodnjak dobilo je [[1922]]. godine, kako se tvrdi, po jednoj [[rudina|rudini]] u seoskom [[atar]]u. Pored tog službenog imena, i nakon više od jednog stoljeća od izmjene, još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To narodsko ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', koje je vrijedilo sve do raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Od tada pa do izmjene imena 1922. godine, i u novoj državi [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] naselje se službeno zvalo '''Kačfalu''' (što je samo posrbljeno mađarsko ime), a to znači da je ''Kačvola'' i tada bilo nezvanično, narodsko ime.

Dotadašnje službeno ime pošte '''Kačfalu''' izmijenjeno je u '''Jagodnjak''' 
&quot;Raspisom br. 223&quot; s naslovom &quot;Izmena službenih naziva nekojih pošta u Vojvodini (Bačka, Banat, Baranja)&quot; koji je objavljen u &quot;Poštansko-telegrafskom vesniku&quot; broj 16 (1922), str. 253.
U tom Raspisu stoji:
 &quot;Ministarstvo Unutrašnjih Dela rešenjem broj 6800, od 15. maja i broj isti od 3. juna o. g. izmenilo je nazive opština i gradova na teritoriji Banata, Bačke i Baranje.&quot; (vidjeti faksimil uz ovaj tekst)

Inače, u toku svoje dugogodišnje historije, naselje Jagodnjak više je puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''&quot;Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić pak navodi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.

=== [[Etnik]] i [[ktetik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', stanovnica je '''Jagodnjačanka''', a pridjev (ktetik) glasi '''jagodnjački'''.

Prije promjene starog imena ''Kačvola'' u Jagodnjak (1922. godine), stanovnik se nazivao ''Kačvolac'', stanovnica ''Kačvolkuša'', a pridjev je glasio ''kačvolski''. Te tri riječi zadržale su se još desetljećima u živom govoru u samom Jagodnjaku i susjednom Bolmanu, ali i drugim baranjskim naseljima, naročito među starijim stanovnicima starosjediocima. Vremenom su se etnici i pridjev od novog imena sve češće koristili, a stariji etnici i pridjev sve ređe, ali te starije riječi nisu zaboravljene ni sto godina nakon promjene imena naselja, a nije zaboravljeno ni staro ime ''Kačvola'' (koje danas tretiramo kao narodsko ime).

U &quot;[[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]]&quot; (HER), u opisu pojma Jagodnjak, ne navode se etnici Jagodnjačanin i Jagodnjačanka, navodi se samo pridjev '''jagodnjački'''. Toponim Jagodnjak i etnici i ktetik od njega ne navode se ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#RSANU|Rečniku SANU]], iako je &quot;Knjiga VIII : intonirati - jurve&quot; objavljena 1973. godine, dakle 51 godinu nakon promjene imena. Tih riječi nema ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#ARJ|Rječniku JAZU]], što je i razumljivo jer taj rječnik donosi stariju leksičku građu kad se Jagodnjak tako nije ni zvao.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990
|-
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2167
 |p2      = 2212
 |p3      = 2064
 |p4      = 2282
 |p5      = 2280
 |p6      = 2462
 |p7      = 2381
 |p8      = 2624
 |p9      = 2706
 |p10     = 2678
 |p11     = 2967
 |p12     = 2348
 |p13     = 2259
 |p14     = 1951
 |p15     = 1469
 |p16     = 1299
 |p17     = 990
 |izvor   = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku
 }}

Napomene o popisima stanovništva
----
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

=== Nacionalni sastav ([[1991]]) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]       |#FF0000 |1.439| 73.75}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]     |#4169E1 |  296| 15.17}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 |  103|  5.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]     |#665D1E |   67|  3.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]    |#4B3621 |    6|  0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]    |#BDB76B |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]     |#08E8DE |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]  |#228B22 |    3|  0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]  |#FF7E00 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]       |#F400A1 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]   |#FF55A3 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]  |#C19A6B |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |   19|  0.97}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato      |#A2A2D0 |    4|  0.20}}
|caption='''Ukupno''': 1.951
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su:
* Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]]

=== Feudalci ===
Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61&lt;/ref&gt;

=== Naseljavanje ===
Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;]]
=== Općenito ===
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

=== Poslovni subjekti ===
Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
* '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
* Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
* '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
* Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak
* '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']&lt;/ref&gt;, kao i više [[OPG]]-ova.

U Jagodnjaku još postoje:
* [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
* [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak

=== Svinjogojstvo i ASK &lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''&quot;Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak &quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''&quot;Općina Jagodnjak bez ijedne svinje&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt; ===
Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''&quot;OPG Milorad Stojković u medijima&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;.

Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''.

Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u &quot;[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]&quot; objavljen je članak pod naslovom ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ...&quot;'' &lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati&quot;.] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;, u kom je rečeno da je planirano &quot;eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva&quot;. Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana.

O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u &quot;Glasu Slavonije&quot; i u zagrebačkim &quot;Novostima&quot; &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''&quot;Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje&quot;'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.&lt;/ref&gt;).

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola &quot;Vuk Karadžić&quot;), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

=== Crkva ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}}
* [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). &lt;br&gt; Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).&lt;ref&gt;[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''&quot;Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci&quot;'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.&lt;/ref&gt;
* Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.&lt;ref&gt;Milanović, Maja: ''&quot;[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]&quot;''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''&quot;Srbi i Hrvati zajedno na molitvi&quot;'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
* Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''&quot;Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine&quot;'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.&lt;/ref&gt;

=== Pošta ===
Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|&quot;Tri stoljeća Belja&quot;]] (str. 105), u Jagodnjaku &quot;pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)&quot; i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana.

Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti.

=== Udruge ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Danijela-Mlinarevic-nacelnica-potpis-ugovora-s-udrugama.jpg|mini|desno|250px|Načelnica općine '''Danijela Mlinarević''' pri potpisivanju ugovora za odobrene projekte udruga iz Jagodnjaka i Bolmana (snimak: 31. III. 2025)]]

U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 14 aktivnih udruga i dvije izbrisane sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: X/2026):
* Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982, B. Kidriča 190
* Informatička udruga Modul (Modul), osnovana 27. VI. 2011, B. Kidriča 100
* Klaster Baranjski kulin (-), osnovan 27. II. 2013, B. Kidriča 100
* Konjogojska udruga (KU) &quot;Baranjac&quot;, osnovana 9. VI. 2013, B. Kidriča 100
* Lovačko društvo (LD) &quot;Jelen&quot; Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997, Gložđa 1
* [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub &quot;Bratstvo&quot; Jagodnjak]] (NK &quot;Bratstvo&quot;), osnovan 27. III. 1964, Kruševačka 20
* Sportsko ribolovno društvo (SRD) &quot;Dravica&quot; Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002, B. Kidriča 100
* Škola nogometa Bratstvo Jagodnjak (ŠNBJ), osnovana 23. I. 2026, Kruševačka 20
* Trotting klub Jagodnjak (T.K.), osnovan 28. IX. 2020, B. Kidriča 13
* Udruga &quot;Terapija&quot; (&quot;Terapija&quot;), osnovana 16. VII. 2018, Vasilja Gašeće 1b
* [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja &quot;Romsko srce&quot;]] (&quot;Romsko srce&quot;), osnovana 15. I. 2001, B. Kidriča 71
* Udruga žena &quot;Sretne i spretne&quot; (&quot;Sretne i spretne&quot;), osnovana 3. IV. 2017, B. Kidriča 100
* Udruga Život Jagodnjak (Život), osnovana 14. III. 2014, B. Kidriča 100
* Ženska sportska rekreacijska udruga &quot;Frajle&quot; (ŽSRU &quot;Frajle&quot;), osnovana 7. X. 2024, B. Kidriča 100
----
Brisane:
* ''Udruga mladih Jagodnjak'' (UM Jagodnjak), osnovana  27. IV. 2006, B. Kidriča 100, brisana 12. II. 2025.
* ''Udruga umirovljenika Jagodnjak'' (-), osnovana 4. IX. 2004, B. Kidriča 190, brisana 10. II. 2026.

=== Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak ===
: ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''.
[[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|250px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|250px|Društveni kup SRD-a &quot;Dravica&quot; (15. VIII. 2017)]]

Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD &quot;Dravica&quot; Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje].

; Osnivanje
SRD &quot;Dravica&quot; formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]].
 
;Aktivnosti
Aktivnosti SRD &quot;Dravica&quot; su:
* unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
* organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
* poribljavanje;
* očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

;Uspjesi
SRD &quot;Dravica&quot; ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a &quot;Dravica&quot; članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|&quot;Novosti&quot;]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a &quot;Dravica&quot;].
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''&quot;Godišnja skupština&quot;'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''&quot;Mi smo...&quot;'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''&quot;'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a&quot;'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca&quot;'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni&quot;'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''&quot;Uspjeh 'Dravice'&quot;'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.&lt;/ref&gt;

;Napomena
Uz Sportsko ribolovno društvo &quot;Štuka&quot; Baranjsko Petrovo Selo, SRD &quot;Dravica&quot; jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev &quot;sportsko&quot;. Sva druga društva u imenu imaju pridjev &quot;športsko&quot;.

=== Ostale organizacije ===
* [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a &quot;Prosvjeta&quot; Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} &lt;br&gt;- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD &quot;Prosvjeta&quot;, popis pododbora] (2024; nova uprava)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)

=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Baranjska už'na
----
* Dan Općine Jagodnjak
----
* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
----
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
----
* Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot;, a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

== Značajne osobe ==
* [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918; čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]])
* [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
* [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 23. XI. 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
* [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
* '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954; magistar tehnologije u penziji, autor knjiga &quot;Jagodnjak na Marsu&quot; i &quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;)
* '''Gondi, Maja''' ([[Sombor]], 17. X. 1994; rukometna golmanica, igrala za beogradski [[:sr:ŽRK Crvena zvezda|ŽRK Crvena zvezda]], u sezonama 2011-2012. i 2014/15. nastupala u evropskim takmičenjima)
* '''Milojević, Nada''' ([[Gornja Vrućica]], 9. X. 1960; autorica zbirke pjesama &quot;Ljubav u amanet&quot;; djetinjstvo proživjela u Jagodnjaku, u kome je [https://www.portalnovosti.com/pjesnicki-amanet/ promovirala] svoju knjigu 15. XI. 2025)
* '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

== Ulice ==
Jagodnjak ima 12 ulica. Glavna ulica nosi ime '''Ulica Borisa Kidriča''' i proteže se smjerom zapad - istok. Njome prolazi županijska cesta [[Ž4041]].

; Južne ulice
Od glavne ulice na jug se protežu ulice Obrada Ribića, Vuka Karadžića i Vladimira Nazora na zapadu sela i dio Ulice Borisa Kidriča na istoku sela. Na jugu su još i ulice Partizanska i Kruševačka, koje su paralelne s glavnom ulicom.

; Sjeverne ulice
Sjeverno od glavne ulice nalaze se ulice (od zapada prema istoku): Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Ive Lole Ribara, Dositeja Obradovića, Vijenac Nikole Tesle i Vasilja Gaćeše.
Zanimljivo je da se na Google maps-u Ulica Ive Lole Ribara proteže od Ulice Branka Radičeviće paralelno s glavnom ulicom te se na kraju njen južni krak spaja s glavnom ulicom, a sjeverni krak se produžava dalje paralelno s glavnom ulicom te se i on istočnije spaja s glavnom ulicom. Međutim, u izvoru Auto-karta-Hrvatske taj sjeverni krak naziva se Ulica Dositeja Obradovića, ali tog naziva nema u priloženom popisu ulica, kao što u tom popisu nema ni Ulice Vladimira Nazora, iako je ima na karti.

;Izgled tabli
Imena ulica u Jagodnjaku ispisana su na plavim tablama bijelim, gore krupnijim slovima i [[latinica|latinicom]] i dolje sitnijim slovima i [[ćirilica|ćirilicom]]. Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena ulica nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

; Tabelarni popis ulica
{| {{prettytable}}
! Ime ulice 
! Opis 
! Tabla 
! slika
|-
| Partizanska ulica
| po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata
|
|
|-
! Ulica Borisa Kidriča (glavna)
| &lt; [[Boris Kidrič]] (političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]]
|-
| Ulica Branka Radičevića
| &lt; [[Branko Radičević]] (pjesnik)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Dositeja Obradovića
| &lt; [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj)
| 
| 
|-
| Ulica Ive Lole Ribara
| &lt; [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar)
| 
| 
|-
| Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
| &lt; [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik)
| 
| 
|-
| Ulica kruševačka 
| Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na &quot;e&quot;); po mikrotoponimu Kruševac; &quot;Pod Kruševcem&quot;, igralište NK Jagodnjak
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]]
|-
| Ulica Obrada Ribića
| &lt; Obrad Ribić (lokalna ličnost)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Vasilja Gaćeše
| &lt; [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a)
| 
| 
|-
| Ulica Vladimira Nazora
| &lt; [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]]
| 
|-
| Ulica Vuka Karadžića
| &lt; [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić 
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]]
|-
| Vijenac Nikole Tesle
| &lt; [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa)
|
|
|}

;Videosnimci ulica
Kako izgledaju neke ulice u Jagodnjaku može se vidjeti kroz opciju Google Street View. Seriju od šest videopriloga pod nazivom &quot;Ljubo Streets View&quot;, snimanih iz vozila u kretanju po jagodnjačkim ulicama, može se vidjeti na Facebooku:

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155194187686988/ LJUBO STREETS VIEW (6)]: Jagodnjak, Novo naselje (Vijenac Nikole Tesle), objavljeno: 15. IX. 2016, 21:31

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155193845636988/ LJUBO STREETS VIEW (5)]: Jagodnjak, Brdašce (Ulica Dositeja Obradovića), objavljeno: 15. IX. 2016, 18:49
 
* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155177848571988/ LJUBO STREETS VIEW (4)]: Jagodnjak, Fuskasa (Ulica Vasilja Gaćeše), snimljeno: 9. IX. 2016, oko 15:00; objavljeno: 10. IX. 2016, 8:46

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155164298911988/ LJUBO STREETS VIEW (3)]: Jagodnjak, Doljan' (ulice Kruševačka, Vladimira Nazora, Vuka Karadžića, Partizanska i Obrada Ribića), objavljeno: 5. IX. 2016, 19:06

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155149351286988/ LJUBO STREETS VIEW (2)]: Jagodnjak, sokaci: Crkveni, Cicilija i Švapski (ulice Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i Ive Lole Ribara), snimljeno: 31. VIII. 2016, oko 18:55 sati; objavljeno iste večeri

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155145820766988/ LJUBO STREETS VIEW (1)]: Jagodnjak, Glavni sokak (Ulica Borisa Kidriča), snimljeno: 30. VIII. 2016., oko 18:45, objavljeno iste večeri

Videe je snimio i objavio na svojoj FB-stranici Ljubomir Damjanović iz Jagodnjaka.

;Snimci iz zraka
* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134640163329161&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. drugi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 9:00

* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134097693383408&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. prvi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 2:50

Priloge je snimio pomoću [[dron]]a Oleg Šimić.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Jagodnjak u emisiji &quot;Znanje imanje&quot; ===
U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija &quot;Znanje imanje&quot; urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima.

Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: &quot;Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje&quot;.

Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.&lt;/ref&gt;, na zvaničnom kanalu &quot;RTS Znanje imanje&quot;, i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena &quot;Sretne i spretne&quot; '''Radmila Stojković''' i bolmanske &quot;Zlatne žene&quot; '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge &quot;Baranjac&quot;, (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''&quot;'Znanje imanje' u Jagodnjaku&quot;'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku ==
=== Bilten MZ Jagodnjak ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja &quot;Biltena MZ Jagodnjak&quot;]]
'''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je &quot;list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak&quot;. Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&amp;nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom &quot;Slovu&quot;.

* Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
* drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
* treći 23. IV. 1977. (3 str.),
* četvrti u XII. 1977. (8 str.),
* peti u VI. 1978. (8 str.) i
* šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''&quot;[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|&quot;Bratstvo]]&quot;'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]].

=== Knjige (hronološkim redom) ===
----
:'''Djelomično''' o Jagodnjaku
----
* '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''&quot;Pravoslavne crkve u Baranji&quot;'']] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
* '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''&quot;Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak&quot;'' &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
* &quot;'''Hrvatski''' enciklopedijski rječnik&quot; (HER)  : Gra-J &gt; ''Jagodnjak''. Zagreb : EPH; Novi Liber, 2004, str. 321
: Citat: '''Jagodnjak''' ''m'' naselje (u blizini Belog Manastira), 1951 stan. // '''jagodnjački''' ''prid.'' koji se odnosi na Jagodnjak i Jagodno &lt;ref&gt;U HER-u se ne navode etnici za stanovnike Jagodnjaka: ''Jagodnjačanin, Jagodnjačanka'', iako su oni živo prisutni u svakodnevnom govoru i medijima, dok se stari etnici: ''Kačvolac i Kačvolkuša'' (od starog imena ''Kačvola'') sve ređe čuju.&lt;/ref&gt; 
* '''Kolundžić''', Dušan : ''&quot;Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' &gt; ''&quot;Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak&quot;''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
* '''Proleksis''' enciklopedija online &gt; [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''&quot;Jagodnjak&quot;'']. Zagreb, 2013.&lt;ref&gt;U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: &quot;18 km ''si'' od Osijeka&quot;, što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.&lt;/ref&gt;
* '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''&quot;Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje&quot;]] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&amp;nbsp;cm ; tiraž 350 //
----
:'''U cijelosti''' o Jagodnjaku
----
{{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;}}
{{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;|&lt;center&gt;&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;}}

* '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&amp;nbsp;cm //
:: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;. Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu &quot;Dana kulina Jagodnjak 2016.&quot; (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama.

* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020.  // 110 str. : ilustr. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //
* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki&quot;''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //

{{commonscat|Jagodnjak}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']

== Šabloni == 
{{Jagodnjak}}
{{Baranjska naselja}}

{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Općina Jagodnjak]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>a6423gcvfkpnf7thv7e3eshjbskqndn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706207</id>
      <parentid>42706206</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:37:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Ime naselja */ Popravak citata</comment>
      <origin>42706207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50685" sha1="nvat07hbrrx1h09o1ul3skq8pjwqfjt" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ &gt; Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Jagodnjak/@45.68663,18.4942131,12z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!8m2!3d45.7001607!4d18.5802168!16zL20vMGZ6cHB6?entry=ttu &gt; Jagodnjak (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Jagodnjak / Јагодњак
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Jagodnjak|Jagodnjak]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 59,16
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.7013
|z. dužina   = 18.590
|brojstan    = 1.469 / 1.299 / '''990'''
|gustoća     = 25 / 22 / '''17'''
|domaćinstva = 557 (2001)
|pošta       = 31324
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Jagodnjak_Municipal_Building.JPG
|slika_opis  = Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,&lt;br&gt;Ulica Borisa Kidriča 100 
}}
'''Jagodnjak''' ([[mađarski|mađ.]] ''Kácsfalu'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkaːt͡ʃfɒlu]]]; [[njemački|njem.]] ''Katschfeld'', čitaj ''Kačfeld''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kačvala'' ili ''Kačvola''; [[ćirilica|ćir.]] ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - '''990''' stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme [[SFRJ]] Jagodnjak je administrativno činio '''[[Mjesna zajednica|Mjesnu zajednicu]] Jagodnjak''', koja je bila u sastavu tadašnje '''Općine Beli Manastir''', a koja je obuhvaćala cijelu [[Baranja|Baranju]].

[[Datoteka:Jagodnjak-(20141027)-Selo-kulina-tabla-dobrodoslice.jpg|mini|desno|310px|&quot;Dobro došli u selo [[kulin]]a&quot; - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice]]

== Geografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčiću'']]: 86 m). Površina naselja je 59,16&amp;nbsp;km².

=== Udaljenosti od okolnih naselja ===
Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]) odn. 29,3&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a te u smjeru sjevera 18,6&amp;nbsp;km (preko Bolmana) odn. 20&amp;nbsp;km (preko [[Čeminac|Čeminca]]) od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]]. Od grada [[Belišće|Belišća]] mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2&amp;nbsp;km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9&amp;nbsp;km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2&amp;nbsp;km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34&amp;nbsp;km.

=== Dijelovi naselja ===
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbauera'']] ''Šakarin''), Trbićeva Ada i Zornice (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] i ''Feldbauera'' ''Zornica'').

;Brod-Pustara
Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5&amp;nbsp;km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste [[Ž4041]] odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga &quot;Naše selo&quot;, nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme [[:hr:Belje plus|Belje]] d.d.: &quot;Farma Brod Pustara 1&quot; (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i &quot;Farma Brod Pustara 2&quot; uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

;Zornice
Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić ([https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']) &lt;ref&gt;Pčelarstvo Kovačić: [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR ''&quot;Upoznajte naše pčelinjake - Zornice!&quot;'']. facebook.com - 28. VII. 2024.&lt;/ref&gt;, danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5&amp;nbsp;km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste [[Ž4041]] na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića (&quot;ćuprija&quot;) preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama (&quot;Pčelarstvo Kovačić&quot;), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.&lt;ref&gt;(Nedić, Jovan): [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2914-izgradjena-cesta-jagodnjak-zornice ''&quot;Izgrađena cesta Jagodnjak – Zornice&quot;'']. oaza-bm.hr - Beli Manastir, 20. XII. 2014.&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu uglavnom s rijekom [[Drava|Dravom]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

=== Ceste ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20050407)-Tabla na ulazu u selo iz pravca Bolmana.jpg|mini|desno|250px|Tabla s imenom Jagodnjaka na cesti Ž4041 iz smjera Novog Čeminca]]

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), koja povezuje državne ceste [[D517]] i [[D7]], odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

[[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjak s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminac odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude.
Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-Pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-Pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;, a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

=== Prometne veze ===
Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|mini|desno|250px|Nasip (&quot;bent&quot;) uz sjevernu obalu Drave na području naselja Jagodnjak (pogled prema zapadu)]]
;Drava
Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

; Kanal Barbara
Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog &quot;benta&quot;, protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

; Ostale vode
Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili &quot;šančevi&quot; uz ceste. Najpoznatiji kanal je [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] koju su članovi [[Jagodnjak#Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak|SRD-a &quot;Dravica&quot;]] pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

== Ime naselja ==
[[File:Baranja-(19220522-253-PTV-0016)--Raspis br-223-Izmena sluzbenih naziva nekojih posta u Vojvodini.jpg|mini|desno|250px|Dokument kojim je dotadašnje službeno ime pošte ''Kačfalu'' promijenjeno u novo službeno ime '''Jagodnjak''']]
Današnje službeno ime naselje Jagodnjak dobilo je [[1922]]. godine, kako se tvrdi, po jednoj [[rudina|rudini]] u seoskom [[atar]]u. Pored tog službenog imena, i nakon više od jednog stoljeća od izmjene, još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime ''Kačvola''. To narodsko ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', koje je vrijedilo sve do raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Od tada pa do izmjene imena 1922. godine, i u novoj državi [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] naselje se službeno zvalo '''Kačfalu''' (što je samo posrbljeno mađarsko ime), a to znači da je ''Kačvola'' i tada bilo nezvanično, narodsko ime.

Dotadašnje službeno ime pošte '''Kačfalu''' izmijenjeno je u '''Jagodnjak''' 
&quot;Raspisom br. 223&quot; s naslovom &quot;Izmena službenih naziva nekojih pošta u Vojvodini (Bačka, Banat, Baranja)&quot; koji je objavljen u &quot;Poštansko-telegrafskom vesniku&quot; broj 16 (1922), str. 253.
U tom Raspisu stoji:
 &quot;Ministarstvo Unutrašnjih Dela rešenjem broj 6800, od 15. maja i broj isti od 3. juna o. g. izmenilo je nazive opština i gradova na teritoriji Banata, Bačke i Baranje.&quot; 
 ''(Vidjeti faksimil uz ovaj tekst)''

Inače, u toku svoje dugogodišnje historije, naselje Jagodnjak više je puta mijenjalo ime. Prema knjizi [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje [[1690]]. godine mjesto dobiva nezvanično ime ''Kačvala''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]]. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik ''Kačfala'', npr. u ''&quot;Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|Krešimir Međeral-Sučević]] tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld''. Prota Stevan Mihaldžić pak navodi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [https://proleksis.lzmk.hr/46218/ složenica]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.

=== [[Etnik]] i [[ktetik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', stanovnica je '''Jagodnjačanka''', a pridjev (ktetik) glasi '''jagodnjački'''.

Prije promjene starog imena ''Kačvola'' u Jagodnjak (1922. godine), stanovnik se nazivao ''Kačvolac'', stanovnica ''Kačvolkuša'', a pridjev je glasio ''kačvolski''. Te tri riječi zadržale su se još desetljećima u živom govoru u samom Jagodnjaku i susjednom Bolmanu, ali i drugim baranjskim naseljima, naročito među starijim stanovnicima starosjediocima. Vremenom su se etnici i pridjev od novog imena sve češće koristili, a stariji etnici i pridjev sve ređe, ali te starije riječi nisu zaboravljene ni sto godina nakon promjene imena naselja, a nije zaboravljeno ni staro ime ''Kačvola'' (koje danas tretiramo kao narodsko ime).

U &quot;[[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]]&quot; (HER), u opisu pojma Jagodnjak, ne navode se etnici Jagodnjačanin i Jagodnjačanka, navodi se samo pridjev '''jagodnjački'''. Toponim Jagodnjak i etnici i ktetik od njega ne navode se ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#RSANU|Rečniku SANU]], iako je &quot;Knjiga VIII : intonirati - jurve&quot; objavljena 1973. godine, dakle 51 godinu nakon promjene imena. Tih riječi nema ni u [[Korisnik:Belirac/Izvori#ARJ|Rječniku JAZU]], što je i razumljivo jer taj rječnik donosi stariju leksičku građu kad se Jagodnjak tako nije ni zvao.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_6092.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Jagodnjak''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2167 || 2212 || 2064 || 2282 || 2280 || 2462 || 2381 || 2624 || 2706 || 2678 || 2967 || 2348 || 2259|| 1951 || 1469 || 1299 || 990
|-
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2167
 |p2      = 2212
 |p3      = 2064
 |p4      = 2282
 |p5      = 2280
 |p6      = 2462
 |p7      = 2381
 |p8      = 2624
 |p9      = 2706
 |p10     = 2678
 |p11     = 2967
 |p12     = 2348
 |p13     = 2259
 |p14     = 1951
 |p15     = 1469
 |p16     = 1299
 |p17     = 990
 |izvor   = Navedeno u tekstu / Državni zavod za statistiku
 }}

Napomene o popisima stanovništva
----
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine [[2011]]. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Korisnik:Belirac/Izvori#HER|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

=== Nacionalni sastav ([[1991]]) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]       |#FF0000 |1.439| 73.75}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]     |#4169E1 |  296| 15.17}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|#C71585 |  103|  5.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]     |#665D1E |   67|  3.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]    |#4B3621 |    6|  0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]    |#BDB76B |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]     |#08E8DE |    5|  0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]  |#228B22 |    3|  0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]  |#FF7E00 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]       |#F400A1 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]   |#FF55A3 |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]  |#C19A6B |    1|  0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |   19|  0.97}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato      |#A2A2D0 |    4|  0.20}}
|caption='''Ukupno''': 1.951
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Jagodnjaku su:
* Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/jagodnjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Jagodnjak''], pristupljeno: 20. X. 2018.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|mini|250px|Krst i arteški bunar u Jagodnjaku]]

=== Feudalci ===
Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[:hr:Haršanjska bitka|Haršanjske bitke]] to imanje u okviru [[:sr:Darda|Darđanskog vlastelinstva]] bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterházy|Esterhazi]]ja (Eszterházy).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61&lt;/ref&gt;

=== Naseljavanje ===
Godine [[1591]]. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Rakocijev ustanak|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Nada Miletić Stanić|Nada Miletić Stanić]], str. 61-62&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|mini|lijevo|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|250px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;]]
=== Općenito ===
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], proizvodnja stočne hrane, [[pčelarstvo]] (npr. u Zornicama - [https://www.facebook.com/KovacicDarda/videos/476786675108896/?locale=hr_HR '''video''']), [[građevinarstvo]] i [[trgovina]]. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

=== Poslovni subjekti ===
Prema [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 Sudskom registru], u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:
* '''Ornatus-Zuber''' d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
* Poljoprivredna zadruga '''Naše selo''' u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
* '''Kale''' d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
* Komunalno trgovačko društvo (KTD) '''Gmajna''' d.o.o. Jagodnjak
* '''Projekti Jagodnjak''' d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31324-jagodnjak/31324-jagodnjak/1/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Jagodnjak'']&lt;/ref&gt;, kao i više [[OPG]]-ova.

U Jagodnjaku još postoje:
* [[ambulanta]] opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
* [[Veterina]]rska ambulanta - Jagodnjak

=== Svinjogojstvo i ASK &lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1930-pojava-ask-a-u-opcini-jagodnjak (Jovan Nedić): ''&quot;Pojava ASK-a u Općini Jagodnjak &quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VII. 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1957-opcina-jagodnjak-bez-ijedne-svinje (Jovan Nedić): ''&quot;Općina Jagodnjak bez ijedne svinje&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt; ===
Prema izjavi načelnice Danijele Mlinarević, sredinom 2025. godine na području Općine Jagodnjak uzgojem [[svinja]] bavilo se najmanje 200 domaćinstava, što je tu općinu svrstavalo u red najjačih baranjskih općina kada je o svinjogojstvu i prodaji gotovih proizvoda riječ. Neki uzgajivači i proizvođači suhomesnatih proizvoda iz Jagodnjaka postali su pravi brendovi, npr. OPG Kolarević i OPG Stojković&lt;ref&gt;[https://lag-baranja.hr/lag/item/1943-opg-milorad-stojkovic-u-medijima (Jovan Nedić): ''&quot;OPG Milorad Stojković u medijima&quot;'']. lag-baranja.hr - Beli Manastir, 7. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;.

Međutim, 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se, eufemistički rečeno, eutanazirati sve svinje kako bi se zaustavila epidemija, a to je za lokalne uzgajivače bila najava prave – katastrofe, koja je ubrzo dobila i naziv – ''svinjomor''.

Mjesec dana kasnije, 6. VIII. 2025, u &quot;[[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]]&quot; objavljen je članak pod naslovom ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku ...&quot;'' &lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/08/06/gotova-eutanazija-svinja-u-jagodnjaku-nitko-ne-zna-koliku-odstetu-ocekivati-711374/ Ivica Getto: ''&quot;Gotova eutanazija svinja u Jagodnjaku, nitko ne zna koliku odštetu očekivati&quot;.] glas-slavonije.hr – Osijek, 6. VIII. 2025.&lt;/ref&gt;, u kom je rečeno da je planirano &quot;eutanazirati 1500 svinja, a usmrćeno ih je 1919, na 144 gospodarstva&quot;. Tim člankom potvrđeni su razmjeri katastrofe jer u tom trenutku u sva četiri naselja Općine Jagodnjak nije bilo ni jedne svinje, a stupila je na snagu i zabrana držanja svinja na godinu dana.

O izbijanju epidemije u Općini Jagodnjak i njezinim posljedicama pisali su valjda svi mediji u Hrvatskoj, pri tome donoseći stvarno uznemirujuće snimke razmjere usmrćivanja zdravih svinja (što se može vidjeti npr. u &quot;Glasu Slavonije&quot; i u zagrebačkim &quot;Novostima&quot; &lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/nasa-gospodarstva-niko-nije-obisao-i-testirao-svinje/ Dušan Velimirović. ''&quot;Naša gospodarstva niko nije obišao i testirao svinje&quot;'']. portalnovosti.hr – Zagreb, 31. VII. 2025.&lt;/ref&gt;).

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola Jagodnjak]]
U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola &quot;Vuk Karadžić&quot;), koja ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

=== Crkva ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Jagodnjak-(20180107)-Crkva svetog Nikole-toranj.jpg|122|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslava|&lt;center&gt;Lijevo katolička crkva, desno pravoslavna}}
* [[Crkva svetog Nikole, Jagodnjak|Pravoslavna crkva Svetog Nikole]] sagrađena je [[1725]]. godine. Pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko#Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj]] ([[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija]]). &lt;br&gt; Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je [[Sveti Nikola]] ([[19. 12.|19. XII.]]).&lt;ref&gt;[https://srbi.hr/hramovi-posveceni-svetom-nikolaju-mirlikijskom-pacetin-jagodnjak-i-miklusevci/ Sekulič, Srđan: ''&quot;Hramovi posvećeni svetom Nikolaju Mirlikijskom – Pačetin, Jagodnjak i Mikluševci&quot;'']. srbi.hr - Vukovar, 4. V. 2018.&lt;/ref&gt;
* Crkva (hram) [[:sr:Свети Нектарије Егински|Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca]], nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je [[22. IV.]] [[2023]]. godine.&lt;ref&gt;Milanović, Maja: ''&quot;[https://srbi.hr/jagodnjak-bogatiji-za-jos-jednu-svetinju/ Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju]&quot;''. srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/387514/Srbi-i-Hrvati-zajedno-na-molitvi Apostolovski, Aleksandar. ''&quot;Srbi i Hrvati zajedno na molitvi&quot;'']. politika.rs - Beograd, 24. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
* Katolička crkva [[:hr:Sveti Vendelin|Svetog Vendelina]] izgrađena je [[1902]]. godine. Jagodnjak je [https://sh.wiktionary.org/wiki/filijala filijala] Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/10/19/galerija-zasvirale-angsterove-orgulje-iz-1902-godine-635539/ Getto, Ivica. ''&quot;Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine&quot;'']. glas-slavonije.hr - Osijek, 19. X. 2024.&lt;/ref&gt;

=== Pošta ===
Prema podacima iz knjige [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|&quot;Tri stoljeća Belja&quot;]] (str. 105), u Jagodnjaku &quot;pošta je otvorena 8. VIII 1881. god. (za telegraf i telefon nema podataka)&quot; i od tada postoji u kontinuitetu sve do današnjih dana.

Službeno, godine 2024. u Jagodnjaku postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=449 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31324''' na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u [[Bolman]]u je zatvoren zbog neisplativosti.

=== Udruge ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(20250331)-Danijela-Mlinarevic-nacelnica-potpis-ugovora-s-udrugama.jpg|mini|desno|250px|Načelnica općine '''Danijela Mlinarević''' pri potpisivanju ugovora za odobrene projekte udruga iz Jagodnjaka i Bolmana (snimak: 31. III. 2025)]]

U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 14 aktivnih udruga i dvije izbrisane sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: X/2026):
* Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982, B. Kidriča 190
* Informatička udruga Modul (Modul), osnovana 27. VI. 2011, B. Kidriča 100
* Klaster Baranjski kulin (-), osnovan 27. II. 2013, B. Kidriča 100
* Konjogojska udruga (KU) &quot;Baranjac&quot;, osnovana 9. VI. 2013, B. Kidriča 100
* Lovačko društvo (LD) &quot;Jelen&quot; Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997, Gložđa 1
* [[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|Nogometni klub &quot;Bratstvo&quot; Jagodnjak]] (NK &quot;Bratstvo&quot;), osnovan 27. III. 1964, Kruševačka 20
* Sportsko ribolovno društvo (SRD) &quot;Dravica&quot; Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002, B. Kidriča 100
* Škola nogometa Bratstvo Jagodnjak (ŠNBJ), osnovana 23. I. 2026, Kruševačka 20
* Trotting klub Jagodnjak (T.K.), osnovan 28. IX. 2020, B. Kidriča 13
* Udruga &quot;Terapija&quot; (&quot;Terapija&quot;), osnovana 16. VII. 2018, Vasilja Gašeće 1b
* [[Romsko srce|Udruga žena Romkinja &quot;Romsko srce&quot;]] (&quot;Romsko srce&quot;), osnovana 15. I. 2001, B. Kidriča 71
* Udruga žena &quot;Sretne i spretne&quot; (&quot;Sretne i spretne&quot;), osnovana 3. IV. 2017, B. Kidriča 100
* Udruga Život Jagodnjak (Život), osnovana 14. III. 2014, B. Kidriča 100
* Ženska sportska rekreacijska udruga &quot;Frajle&quot; (ŽSRU &quot;Frajle&quot;), osnovana 7. X. 2024, B. Kidriča 100
----
Brisane:
* ''Udruga mladih Jagodnjak'' (UM Jagodnjak), osnovana  27. IV. 2006, B. Kidriča 100, brisana 12. II. 2025.
* ''Udruga umirovljenika Jagodnjak'' (-), osnovana 4. IX. 2004, B. Kidriča 190, brisana 10. II. 2026.

=== Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak ===
: ''Ostala značenja imena '''Dravica''' vidjeti na [[Dravica (razvrstavanje)]]''.
[[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|250px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]]
[[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|250px|Društveni kup SRD-a &quot;Dravica&quot; (15. VIII. 2017)]]

Sportsko ribolovno društvo &quot;Dravica&quot; Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD &quot;Dravica&quot; Jagodnjak) [[ribolov]]no je društvo (hrvatski: ''udruga'') iz Jagodnjaka, upisano u službeni [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]] 100. Društvo je član [https://www.zsrubaranje.hr/ Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje].

; Osnivanje
SRD &quot;Dravica&quot; formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-[[senior]]a bilo je oko 75, a članova [[junior]]a - [[kadet]]a oko 50. Članovi su iz [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] (Jagodnjak, [[Bolman]]), susjednih općina i [[Grad Beli Manastir|Belog Manastira]].
 
;Aktivnosti
Aktivnosti SRD &quot;Dravica&quot; su:
* unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
* organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
* poribljavanje;
* očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim [[riba|ribom]], kao i drugom vodenom [[fauna|faunom]] i [[flora|florom]]. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

;Uspjesi
SRD &quot;Dravica&quot; ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a &quot;Dravica&quot; članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih [[Novosti (Hrvatska)|&quot;Novosti&quot;]]. O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu [https://www.facebook.com/people/SRD-Dravica-Jagodnjak/100064154224017/ SRD-a &quot;Dravica&quot;].
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2012/03/16/godinja-skuptina/ (Nedić, Željko). ''&quot;Godišnja skupština&quot;'']. jagodnjak.hr - 16. III. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2013/05/28/mi-smo/ (Nedić, Željko). ''&quot;Mi smo...&quot;'']. jagodnjak.hr - 28. V. 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://jagodnjak.hr/2017/07/24/qdravicaq-druga-u-kupu-hrs-a/ Nedić, Jovan. ''&quot;'Dravica' druga u Kupu HŠRS-a&quot;'']. jagodnjak.hr - 24. V. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-jagodnjackih-ribolovaca Nedić, Jovan. ''Uspjeh jagodnjačkih ribolovaca&quot;'']. portalnovosti.hr - 6. VIII. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Nedić, Jovan. ''Veselo na jagodnjačkoj Gmajni&quot;'']. portalnovosti.hr - 12. IX. 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/uspjeh-dravice Nedić, Jovan. ''&quot;Uspjeh 'Dravice'&quot;'']. portalnovosti.hr - 21. V. 2021.&lt;/ref&gt;

;Napomena
Uz Sportsko ribolovno društvo &quot;Štuka&quot; Baranjsko Petrovo Selo, SRD &quot;Dravica&quot; jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev &quot;sportsko&quot;. Sva druga društva u imenu imaju pridjev &quot;športsko&quot;.

=== Ostale organizacije ===
* [https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ Pododbor SKD-a &quot;Prosvjeta&quot; Jagodnjak] (2019; stara uprava) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808164239/https://skd-prosvjeta.hr/jagodnjak/ |date=2019-08-08 }} &lt;br&gt;- [https://skd-prosvjeta.hr/o-nama/pododbori/ SKD &quot;Prosvjeta&quot;, popis pododbora] (2024; nova uprava)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_madjarske_NM.pdf Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_romske_NM.pdf Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)
* [https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2023/05/odluka_o__konacnim_rezultatima_izbora_vijece_srpske__NM.pdf Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak] (od V/2023)

=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|mini|250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Baranjska už'na
----
* Dan Općine Jagodnjak
----
* Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.
Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).
----
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
----
* Kulinijada u Jagodnjaku
Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga &quot;Naše selo&quot;, a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

== Značajne osobe ==
* [[József Angster|Angster, József (Joseph)]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuj]]/, 9. VI. 1918; čuveni graditelj [[orgulje|orgulja]])
* [[Ljubomir Balaban|Balaban, Ljubomir (Ljubiša)]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
* [[:sr:Boško Beuk|Beuk, Boško]] ([[Gornji Klakar]], 23. XI. 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
* [[Dušan Bobera|Bobera, Dušan]] (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
* '''Damjanović, Ljubomir''' (Jagodnjak, 27. XII. 1954; magistar tehnologije u penziji, autor knjiga &quot;Jagodnjak na Marsu&quot; i &quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;)
* '''Gondi, Maja''' ([[Sombor]], 17. X. 1994; rukometna golmanica, igrala za beogradski [[:sr:ŽRK Crvena zvezda|ŽRK Crvena zvezda]], u sezonama 2011-2012. i 2014/15. nastupala u evropskim takmičenjima)
* '''Milojević, Nada''' ([[Gornja Vrućica]], 9. X. 1960; autorica zbirke pjesama &quot;Ljubav u amanet&quot;; djetinjstvo proživjela u Jagodnjaku, u kome je [https://www.portalnovosti.com/pjesnicki-amanet/ promovirala] svoju knjigu 15. XI. 2025)
* '''Ribić, Obrad''' (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

== Ulice ==
Jagodnjak ima 12 ulica. Glavna ulica nosi ime '''Ulica Borisa Kidriča''' i proteže se smjerom zapad - istok. Njome prolazi županijska cesta [[Ž4041]].

; Južne ulice
Od glavne ulice na jug se protežu ulice Obrada Ribića, Vuka Karadžića i Vladimira Nazora na zapadu sela i dio Ulice Borisa Kidriča na istoku sela. Na jugu su još i ulice Partizanska i Kruševačka, koje su paralelne s glavnom ulicom.

; Sjeverne ulice
Sjeverno od glavne ulice nalaze se ulice (od zapada prema istoku): Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića, Ive Lole Ribara, Dositeja Obradovića, Vijenac Nikole Tesle i Vasilja Gaćeše.
Zanimljivo je da se na Google maps-u Ulica Ive Lole Ribara proteže od Ulice Branka Radičeviće paralelno s glavnom ulicom te se na kraju njen južni krak spaja s glavnom ulicom, a sjeverni krak se produžava dalje paralelno s glavnom ulicom te se i on istočnije spaja s glavnom ulicom. Međutim, u izvoru Auto-karta-Hrvatske taj sjeverni krak naziva se Ulica Dositeja Obradovića, ali tog naziva nema u priloženom popisu ulica, kao što u tom popisu nema ni Ulice Vladimira Nazora, iako je ima na karti.

;Izgled tabli
Imena ulica u Jagodnjaku ispisana su na plavim tablama bijelim, gore krupnijim slovima i [[latinica|latinicom]] i dolje sitnijim slovima i [[ćirilica|ćirilicom]]. Za razliku od ostalih baranjskih općina i Grada Belog Manastira, u Općini Jagodnjak imena ulica nisu mijenjana nakon mirne reintegracije, tj. ostala su ista kakva su bila i u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

; Tabelarni popis ulica
{| {{prettytable}}
! Ime ulice 
! Opis 
! Tabla 
! slika
|-
| Partizanska ulica
| po [[Partizani|partizanima]] iz II. svjetskog rata
|
|
|-
! Ulica Borisa Kidriča (glavna)
| &lt; [[Boris Kidrič]] (političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Borisa-Kidrica-Pogled-od-Bolmana.jpg|50px]]
|-
| Ulica Branka Radičevića
| &lt; [[Branko Radičević]] (pjesnik)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Branka-Radicevica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Dositeja Obradovića
| &lt; [[Dositej Obradović]] (filozof i prosvjetitelj)
| 
| 
|-
| Ulica Ive Lole Ribara
| &lt; [[Ivo Lola Ribar]] (revolucionar)
| 
| 
|-
| Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
| &lt; [[Jovan Jovanović Zmaj]] (pjesnik)
| 
| 
|-
| Ulica kruševačka 
| Na Google mapsu ''Kruševačka ulica'' (akcent na &quot;e&quot;); po mikrotoponimu Kruševac; &quot;Pod Kruševcem&quot;, igralište NK Jagodnjak
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Krusevacka.jpg|50px]]
|-
| Ulica Obrada Ribića
| &lt; Obrad Ribić (lokalna ličnost)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Obrada-Ribica.jpg|50px]]
|-
| Ulica Vasilja Gaćeše
| &lt; [[Vasilj Gaćeša]] (narodni heroj s [[Banija|Banije]]); žitelji te ulice porijeklom su iz istog kraja; lokalni naziv: Fuskas(a)
| 
| 
|-
| Ulica Vladimira Nazora
| &lt; [[Vladimir Nazor]] (pjesnik, pisac i političar)
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vladimira-Nazora-Tabla.jpg|50px]]
| 
|-
| Ulica Vuka Karadžića
| &lt; [[Vuk Stefanović Karadžić]], OŠ Jagodnjak ranije se zvala OŠ Vuk Karadžić 
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica-Tabla.jpg|50px]]
| [[File:Jagodnjak-(20250331)-Ulica-Vuka-Karadzica.jpg|50px]]
|-
| Vijenac Nikole Tesle
| &lt; [[Nikola Tesla]] (naučnik svjetskog glasa)
|
|
|}

;Videosnimci ulica
Kako izgledaju neke ulice u Jagodnjaku može se vidjeti kroz opciju Google Street View. Seriju od šest videopriloga pod nazivom &quot;Ljubo Streets View&quot;, snimanih iz vozila u kretanju po jagodnjačkim ulicama, može se vidjeti na Facebooku:

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155194187686988/ LJUBO STREETS VIEW (6)]: Jagodnjak, Novo naselje (Vijenac Nikole Tesle), objavljeno: 15. IX. 2016, 21:31

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155193845636988/ LJUBO STREETS VIEW (5)]: Jagodnjak, Brdašce (Ulica Dositeja Obradovića), objavljeno: 15. IX. 2016, 18:49
 
* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155177848571988/ LJUBO STREETS VIEW (4)]: Jagodnjak, Fuskasa (Ulica Vasilja Gaćeše), snimljeno: 9. IX. 2016, oko 15:00; objavljeno: 10. IX. 2016, 8:46

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155164298911988/ LJUBO STREETS VIEW (3)]: Jagodnjak, Doljan' (ulice Kruševačka, Vladimira Nazora, Vuka Karadžića, Partizanska i Obrada Ribića), objavljeno: 5. IX. 2016, 19:06

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155149351286988/ LJUBO STREETS VIEW (2)]: Jagodnjak, sokaci: Crkveni, Cicilija i Švapski (ulice Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Radičevića i Ive Lole Ribara), snimljeno: 31. VIII. 2016, oko 18:55 sati; objavljeno iste večeri

* [https://www.facebook.com/ljubomir.damjanovic/videos/10155145820766988/ LJUBO STREETS VIEW (1)]: Jagodnjak, Glavni sokak (Ulica Borisa Kidriča), snimljeno: 30. VIII. 2016., oko 18:45, objavljeno iste večeri

Videe je snimio i objavio na svojoj FB-stranici Ljubomir Damjanović iz Jagodnjaka.

;Snimci iz zraka
* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134640163329161&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. drugi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 9:00

* [https://www.facebook.com/groups/574952579297935?multi_permalinks=2134097693383408&amp;hoisted_section_header_type=recently_seen Jagodnjak 29.12.2018. prvi dio...], objavljeno 30. XII. 2018, 2:50

Priloge je snimio pomoću [[dron]]a Oleg Šimić.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Jagodnjak u emisiji &quot;Znanje imanje&quot; ===
U nedjelju, 14. XII. 2025. godine, na TV-kanalu RTS1 s početkom u 11 sati, prikazana je kolažna 55-minutna emisija &quot;Znanje imanje&quot; urednice i voditeljice Dragane Popov, u kojoj je prvi prilog od dvadeset minuta snimljen u Jagodnjaku, a u kome je bilo govora o kulinu, tradicijskim jelima i kolačima i paradnim konjima.

Prilog počinje vožnjom jagodnjačkom glavnom Ulicom Borisa Kidriča i sljedećim riječima voditeljice: &quot;Dobro došli u Jagodnjak, selo kulena ili kulina kako se ovde kaže. Ovaj suhomesnati delikates je postao brend i njihov zaštitni znak. Poznati su po Kulinijadi koja promoviše kulin kao tradicionalnu gastroponudu Baranje&quot;.

Prilog, kao i cijela emisija, mogu se pogledati na Jutjubu&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=yZNCQ5BjLDU Dragana Popov: ''Jagodnjak'' (0:40 – 20:00)]. Youube (RTS Znanje Imanje - Zvanični Kanal) - Beograd, 14. XII. 2025.&lt;/ref&gt;, na zvaničnom kanalu &quot;RTS Znanje imanje&quot;, i poslušati što su za televiziju o kulinu izjavili sin i otac '''Kolarević''', o Jagodnjaku načelnica općine '''Danijela Mlinarević''', o tradicionalnim jelima i kolačima predsjednice jagodnjačke Udruge žena &quot;Sretne i spretne&quot; '''Radmila Stojković''' i bolmanske &quot;Zlatne žene&quot; '''Katarina Tomašević''' te o konjima i aktivnostima jagodnjačkih konjogojaca predsjednica Konjogojske udruge &quot;Baranjac&quot;, (tada) studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku '''Tamara Povodnjak'''.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/znanje-imanje-u-jagodnjaku/ Jovan Nedić: ''&quot;'Znanje imanje' u Jagodnjaku&quot;'']. [[Novosti (Hrvatska)|portalnovosti.hr]] – Zagreb, 20. XII. 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige (i ostalo) o Jagodnjaku ==
=== Bilten MZ Jagodnjak ===
[[Datoteka:Jagodnjak-(19870400-06-Bilten MZ-0006)-Jovan Nedic--Krizaljka.jpg|mini|desno|310px|Impresum i križaljka Jovana Nedića iz 6. broja &quot;Biltena MZ Jagodnjak&quot;]]
'''Bilten MZ Jagodnjak''' bio je &quot;list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak&quot;. Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25&amp;nbsp;cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom &quot;Slovu&quot;.

* Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
* drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
* treći 23. IV. 1977. (3 str.),
* četvrti u XII. 1977. (8 str.),
* peti u VI. 1978. (8 str.) i
* šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, [[Ljubiša Balaban]], Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ''&quot;[[:hr:NK Bratstvo Jagodnjak|&quot;Bratstvo]]&quot;'' i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i [[križaljka]].

=== Knjige (hronološkim redom) ===
----
:'''Djelomično''' o Jagodnjaku
----
* '''Miletić Stanić''', Nada : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Međeral-Sučević|''&quot;Pravoslavne crkve u Baranji&quot;'']] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+foto na str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
* '''Feldbauer''', Božidar : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''&quot;Leksikon naselja Hrvatske'']] : ''Prvi svezak&quot;'' &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;'' (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
* &quot;'''Hrvatski''' enciklopedijski rječnik&quot; (HER)  : Gra-J &gt; ''Jagodnjak''. Zagreb : EPH; Novi Liber, 2004, str. 321
: Citat: '''Jagodnjak''' ''m'' naselje (u blizini Belog Manastira), 1951 stan. // '''jagodnjački''' ''prid.'' koji se odnosi na Jagodnjak i Jagodno &lt;ref&gt;U HER-u se ne navode etnici za stanovnike Jagodnjaka: ''Jagodnjačanin, Jagodnjačanka'', iako su oni živo prisutni u svakodnevnom govoru i medijima, dok se stari etnici: ''Kačvolac i Kačvolkuša'' (od starog imena ''Kačvola'') sve ređe čuju.&lt;/ref&gt; 
* '''Kolundžić''', Dušan : ''&quot;Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske&quot;'' &gt; ''&quot;Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak&quot;''. Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
* '''Proleksis''' enciklopedija online &gt; [https://proleksis.lzmk.hr/1154/ ''&quot;Jagodnjak&quot;'']. Zagreb, 2013.&lt;ref&gt;U štampanom izdanju ove enciklopedije (IX. knjiga Hr - Je, Zagreb, 2006, str. 257) za Jagodnjak piše: &quot;18 km ''si'' od Osijeka&quot;, što nije tačno jer se Jagodnjak prema ''Google mapsu'' nalazi sjeverozapadno od Osijeka na udaljenosti od 25 km.&lt;/ref&gt;
* '''Nedić''', Jovan (priređivač) : [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Spomenici NOB na području Baranje|''&quot;Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje&quot;]] &gt; ''&quot;Jagodnjak&quot;''. Zagreb ; Beli Manastir, 2022, str. 41-43, 74 // 88 str. : ilustr. ; 24&amp;nbsp;cm ; tiraž 350 //
----
:'''U cijelosti''' o Jagodnjaku
----
{{Dvostruka slika|right|Balaban-Andjelko-(2026-000-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|Balaban-Andjelko-(2026-zzz-knj-Jagodnjak)-Kako do baranjskog kulena.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;|&lt;center&gt;&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;}}
{{Dvostruka slika|right|Damjanovic-Jagodnjak-na-Marsu.jpg|122|Damjanovic-O-cemu-razmisljas-Ljubomire.jpg|122|&lt;center&gt;&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;|&lt;center&gt;&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire?&quot;}}

* '''Balaban''' A(nđelko), Dombi Lj(ilja), Đugum J(elena), Medić H(elga), Ćorić V(ladimir), Komlenić M(iodrag) i Kušec G(oran). ''&quot;Kako do baranjskog kulena??&quot;''. Jagodnjak : Klaster Baranjski kulin, 2016. // 20 str. (+ korice) : ilustr. ; 30&amp;nbsp;cm //
:: Ovaj priručnik za proizvođače [[kulin]]a pripremio je i uvod napisao '''Anđelko Balaban''' iz Jagodnjaka, doktor veterinarske medicine i jedan od organizatora Jagodnjačke kulinijade, u to vrijeme načelnik Općine Jagodnjak i direktor Poljoprivredne zadruge &quot;Naše selo&quot;. Priručnik je nakon vrlo kratke pripreme izdan za 15. Kulinijadu, održanu 9. VI. 2016. godine u sklopu &quot;Dana kulina Jagodnjak 2016.&quot; (9-12. VI. 2016). Izdanje nema impresum i nema ga u referentnih bibliotekama.

* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;Jagodnjak na Marsu&quot;''. Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020.  // 110 str. : ilustr. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //
* '''Damjanović''', Ljubomir, 1954- : ''&quot;O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki&quot;''. Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21&amp;nbsp;cm ; tiraž 100 //

{{commonscat|Jagodnjak}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [[flajer]] &quot;Općina Jagodnjak&quot;
* [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak]
* [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }}
* [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji'']
* [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Jagodnjak'']

== Šabloni == 
{{Jagodnjak}}
{{Baranjska naselja}}

{{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Općina Jagodnjak]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>nvat07hbrrx1h09o1ul3skq8pjwqfjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hashim Thaçi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36620</id>
    <revision>
      <id>42706142</id>
      <parentid>42690082</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:27:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ObsidianCompass</username>
        <id>174206</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Slovne greške i jedan link dodat</comment>
      <origin>42706142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4521" sha1="ldiq3qr0gntwi91apvcw470vyjdyv9r" xml:space="preserve">{{sređivanje|razlog=Kratki pasusi, nedostaju wikiveze i lektura|datum=septembar 2026.}}
{{neutralnost|razlog=Nedostaje pokriće o ratnim zločinima|datum=septembar 2026.}}
{{Infobox Officeholder
|name         = Hashim Thaçi
|image        = Hashim Thaçi, 2012.jpg
|office       = [[premijer Kosova]]
|president    = [[Fatmir Sejdiu]]&lt;br /&gt;[[Jakup Krasniqi]] &lt;small&gt;(v.d.)&lt;/small&gt;
|deputy       = [[Hajredin Kuçi]]&lt;br /&gt;[[Ramë Manaj]]
|term_start   = 9. januar 2008.
|term_end     = 
|predecessor  = [[Agim Çeku]]
|successor    = 
|president2   = [[Ibrahim Rugova]]&lt;br /&gt;[[Nexhat Daci]] &lt;small&gt;(v.d.)&lt;/small&gt;
|term_start2  = 2. april 1999.
|term_end2    = 1. februar 2000.
|predecessor2 = [[Bujar Bukoshi]]
|successor2   = [[Nexhat Daci]] &lt;small&gt;(Acting)&lt;/small&gt;
|birth_date   = {{birth date and age|1968|4|24|df=y}}
|birth_place  = [[Srbica]], [[SAP Kosovo]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
|death_date   = 
|death_place  = 
|party        = [[Demokratska partija Kosova|Demokratska partija]]
|spouse       = Lumnije Thaçi
|alma_mater   = [[Prištinski univerzitet]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet u Zürichu]]
}}

'''Hashim Thaçi''' ([[Broćna]], [[opština Srbica]], [[24.4.]] [[1968]].-) je [[Kosovo|kosovski]] političar [[Albanci|albanske]] nacionalnosti i predsjednik [[Demokratska partija Kosova|Demokratske partije Kosova]], poznat kao bivši politički vođa [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]], premijer Kosova za vrijeme proglašenja nezavisnosti 2008. godine i osumnjičeni za trgovinu organima na Kosovu.

Nakon što je njegova stranka pobijedila na parlamentarnim izborima 17. novembra 2007. za premijera je izabran 9. januara 2008.
17. februara 2008. premijer Hashim Thaçi je u Skupštini Kosova proglasio Kosovo suverenom i demokratskom nezavisnom državom.
 
Tokom pregovaračkog procesa (2005-2007) rukovođenog od strane specijalnog izaslanika OUN-a predsednika Martti Ahtisaarija, Hashim Thaçi je bio član tima jedinstva.
 
Dokumenat Ahtisaarija je rezultirao sveobuhvatnim predlogom za nezavisnost Kosova.
 
Tokom međunarodne konferencije za Kosovo, održanoj u Rambujeu u Francuskoj, (6-22 februara 1999.). Hashim Thaçi je bio predsedavajući delegacije Kosova.
 
Konferencija je završena u Parizu 18. marta 1999. gde je posle potpisivanja albanske strane otvoren put vojnoj intervenciji [[NATO|NATO-a]] na Kosovu.
 
Hashim Thaçi je među glavnim osnivačima Oslobodilačke Vojske Kosova (1992).
 
Tokom ratnih godina bio je politički rukovodioc Oslobodilačke Vojske Kosova.
 
Od marta 1999., pa do januara 2000., Hashim Thaçi je bio premijer Privremene Vlade Kosova (Vlada Jedinstva).
 
U ovom periodu je razvijao gustu političku i diplomatsku aktivnost u glavnim svetskim centrima SAD-a i Zapadne Evrope.
 
Političku karijeru je započeo nedugo nakon [[Nemiri na Kosovu 1981|nemira na Kosovu]] početkom 1980-ih, kada se priključio albanskoj nacionalističkoj organizaciji Narodni pokret za Republiku Kosovo. Od 1990. je bio aktivan na [[Prištinski univerzitet|Prištinskom univerzitetu]], a 1991. je izabran za studenta prorektora. Tamo je 1993. završio studije u oblasti istorije.

Iste godine ga je srpska policija prvi put bez uspeha pokušala uhapsiti. Napustio je tadašnju SR Jugoslaviju i 1996. na Univerzitetu u Cirihu započeo postdiplomske studije koje je završio 1998. U međuvremenu ga je sud u Prištini osudio na višegodišnju zatvorsku kaznu.

Posle rata je kao premijer privremene vlade Kosova, Hashim Thaçi rukovodio pregovorima sa međunarodnim faktorom i potpisnik je Sporazuma o transformisanju OVK-a u Zaštitni Korpus Kosova (TMK). Na početku rada Privremenog administrativnog odbora (KPA), kao zajednička upravna struktura sa misijom OUN-a na Kosovu (UNMIK) bio je član ovog odbora od januara 2000. do prvih parlamentarnih izbora 2001.
 
Oktobra meseca 1999. je osnovao Partiju za demokratski progres Kosova (PPDK) a na prvoj izbornoj skupštini (2000) je izabran za predsednika Demokratske partije Kosova (PDK). Ponovo je izabran za predsednika PDK-a i na drugoj i trečoj skupštini (2002) i (2005).

2. novembra 2010. mu je Skupština Kosova izglasala nepoverenje. Dužnost premijera će vršiti dok se ne formira nova vlada posle parlamentarnih izbora koji su zakazani za 12. decembar.
 
Živi u Prištini, sa suprugom Lumnijom i sinom Endritom. Uz albanski, govori engleski i nemački jezik.

{{Lifetime|1968||Thaci, Hashim}}
{{Commonscat|Hashim Thaci}}

[[Kategorija:Kosovski političari]]
[[Kategorija:Oslobodilačka vojska Kosova]]</text>
      <sha1>ldiq3qr0gntwi91apvcw470vyjdyv9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Vučić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41731</id>
    <revision>
      <id>42706212</id>
      <parentid>42695548</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T10:10:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ObsidianCompass</username>
        <id>174206</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Slovne greške</comment>
      <origin>42706212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12722" sha1="rhuqpjb9mi6kiv3rg6ezhj2fue7py06" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
{{NPOV}}
{{Infokutija05 političar
|honorific-prefix =
|name           = Aleksandar Vučić
|image          = Aleksandar Vučić 2022 (cropped).jpg
|office         = [[Predsednik Republike Srbije]]
|term_start     = 31. maj 2017
|term_end       = 27. septembar 2026.
|predecessor    = [[Tomislav Nikolić]]
|successor      = [[Ana Brnabić]] (v.d.)
|office1        = [[Predsednik Vlade Republike Srbije]]
|term_start1    = 27. april 2014.
|term_end1      = 31. maj 2017
|office2        = Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije
|primeminister2 = [[Ivica Dačić]]
|term_start2    = 27. jul 2012.
|term_end2      = 27. april 2014.
|predecessor2   = [[Ivica Dačić]]
|successor2     = 
|office3        = [[Ministar odbrane (Srbija)|Ministar odbrane]]
|primeminister3 = [[Ivica Dačić]]
|term_start3    = 27. jul 2012.
|term_end3      = 27. april 2014.
|predecessor3   = [[Dragan Šutanovac]]
|successor3     = 
|office4        = ministar informacija
|term_start4    = 24. mart 1998.
|term_end4      = 24. oktobar  2000.
|birth_date     = {{Birth date and age|df=yes|1970|3|5}}
|birth_place    = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
|nationality    = [[Srbi]]n
|relations      =
|children       = 3
|residence      = Beograd
|alma_mater     = [[Univerzitet u Beogradu]]
|party          = [[Srpska radikalna stranka]] (1993–2008)&lt;br /&gt;[[Srpska napredna stranka]] (2008–)
|spouse         = Ksenija Janković {{small|(1997–2011)}}&lt;br&gt;Tamara Đukanović {{small|(2013–)}}
|occupation     =
|profession     =
|religion       = [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko pravoslavlje]]
|signature      = Signature Aleksandar Vucic.png
|website        = [http://www.predsednik.rs/ Službeni website]
}}
'''Aleksandar Vučić''' ([[Beograd]], [[5. mart]] [[1970]]) je srpski političar, poznat kao dugogodišnji generalni sekretar [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], zamenik predsednika [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]], predsednik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]], predsednik Vlade Republike Srbije od 2014. do 2017. kada je preuzeo dužnost predsednika Republike.

== Biografija ==
Rodio se u Beogradu kao sin ekonomiste Anđelka Vučiča i novinarke Angeline Milanov. U Beogradu je završio osnovnu školu, [[Zemunska gimnazija|Zemunsku gimnaziju]] i [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravni fakultet]], posle čega je neko vreme učio [[engleski jezik]] u [[Brighton|Brajtonu]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Godine 1992. se za vreme [[Rat u BiH|rata u BiH]] zaposlio kao novinar Kanala S, TV-stanice sa sedištem u [[Pale (BiH)|Palama]], koju je bila osnovala samoproglašena [[Republika Srpska]].

1993. godine se vratio u Srbiju i priključio [[Srpska radikalna stranka|Srpskoj radikalnoj stranci]] [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], u kojoj je munjevito napredovao. Iste je godine na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1993|izabran]] kao njen poslanik u [[Narodna skupština Srbije|Narodnoj Skupštini]], a već sledeće godine postao njen generalni sekretar. Tada se isticao militantnim [[Velika Srbija|iredentističkim]] stavovima te je, između ostalog, nedugo pred [[operacija Oluja|operaciju Oluja]] posetio [[Glina (grad)|Glinu]] pod vlašću [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], kada je žestoko napao [[plan Z-4]] i kojom prilikom je tadašnju hrvatsku vlast nazvao ustaškom i zločinačkim režimom Franje Tuđmana.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html Što je Vučić govorio u okupiranoj Glini 1995.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/iako-postoje-snimke-vucic-nijece-upletenost-u-zlocine-u-glini.html Iako postoje snimke, Vučić niječe upletenost u zločine]&lt;/ref&gt;. Kasnije se često citirala i njegova izjava u srpskoj Skupštini od 20. jula 1995. godine, nedugo posle [[masakr u Srebrenici|masakra u Srebrenici]] da se &quot;mora ubiti 100 Muslimana za svakog ubijenog Srbina&quot;. Godine 1996. je, nakon što je SRS osvojila vlast na lokalnim izborima u [[Zemun]]u imenovan za direktora Sportske hale Pinki.

Kada je u proleće 1998. SRS pristupila [[koalicijska vlada|koalicijskoj vladi]] Srbije sa [[Slobodan Milošević|Miloševićevim]] [[Socijalistička partija Srbije|SPS]]-om i [[Jugoslovenska levica|JUL]]-om, Vučić je imenovan za ministra informisanja. Mandat, tokom koga je eskalirao [[kosovski rat]], a Srbija bila [[Operacija Saveznička sila|bombardovana]] od NATO-a, je obeležio izuzetno oštar odnos prema opoziciji, odnosno represivni zakoni kojima se nastojao onemogućiti ili otežati rad opozicionih medija. Vučić je nakon potpisivanja [[Kumanovski sporazum|Kumanovskog sporazuma]] kojim je rat okončan, a na Kosovu de facto prestala srpska vlast, 14. juna 1999. u znak protesta zajedno sa drugim kadrovima SRS formalno podneo ostavku, ali je &quot;zbog nacionalnih interesa&quot; nastavio vršiti ministarsku dužnost sve do [[Buldožer revolucija|Miloševićevog rušenja]] 2000. godine.

Od jeseni 2000. se Vučić zajedno sa SRS našao u opoziciji. Na lokalnim izborima 2004. je kao kandidat SRS tesno izgubio neposredne izbore za [[gradonačelnik Beograda|gradonačelnika Beograda]]. Četiri godine kasnije, kada se gradonačelnik birao posredno, SRS je osvojio najviše glaosva, ali koalicijski sporazum sa SPS-om, temeljem koga je trebao postati gradonačelnik, povučen nakon što je SPS pod [[Ivica Dačić|Ivicom Dačićem]] pristao ući u koaliciju sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] (DS) na nacionalnom nivou.

Kada je u septembru 2008. u SRS nastao raskol između pristalica Vojislava Šešelja i [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], Vućić se ispočetka odbio opredeliti te je najavio povlačenje iz politike. Međutim, već u oktobru se priključio Nikoliću te postao zamenik predsednika novoosnovane [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] (SNS).

Kada je Nikolić u proleće 2012. na [[Predsednički izbori u Srbiji 2012|presedničkim izborima]] pobedio DS-ovog kandidata [[Boris Tadić|Borisa Tadića]], SPS je raskinuo dotadašnju koaliciju sa DS i umesto toga je stvorio novu koaliciju sa SNS. Formirana je vlada u kojoj je Dačić postao premijer, a Vučić postao potpredsednik i ministar odbrane. Nova vlada je u spoljnoj politici predstavljala kontinuitet sa starom, pre svega u orijentaciji na [[pridruživanje Srbije Evropskoj uniji]], ali i pokazala daleko više spremnosti na kompromis po pitanju Kosova, pa je tako sa vlastima [[Republika Kosovo|Republike Kosovo]] sklopila [[Briselski sporazum]]. Iako je zbog toga bila žestoko kritikovana od radikalnih srpskih nacionalista, sam Vučić je stekao izuzetnu popularnost, pre svega zahvaljujući agresivnom promovisanju &quot;borbe protiv korupcije&quot; u Srbiji.

Ona je iskorištena nakon što su 2014. održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2014|vanredni izbori]] na kojima je blok oko SNS osvojio apsolutnu većinu u Skupštini, a što je bio prvi takav slučaj od vremena Miloševića. Vučić, koji je zadržao SPS kao koalicionog partnera, je nastavio sa [[evropejstvo|proevropskom]] politikom, ali i uz sve veće ograđivanje od svojih ranijih stavova te sve veće približavanje Srbije [[Zapadni blok|Zapadu]]. Delom i zbog toga je Vučić stekao značajnu podršku među nekim od najistaknutijih ličnosti [[Druga Srbija|Druge Srbije]]. Godine 2015. je u [[Srebrenica|Srebrenici]], na komemoraciji potom 20. godišnjice masakra, napadnut kamenjem od strane okupljenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i lakše ozleđen.

2017. godine je u prvom krugu izabran za [[predsednik Republike Srbije|predsednika]] Srbije.

== Kontroverze ==
Mnogi politički protivnici Aleksandra Vučića i drugi nezavisni politički analitičari kritikuju njegovu raniju [[Velika Srbija|veliko srpsku]] [[Srpski nacionalizam|nacionalističku]] retoriku koju je sprovodio devedestih godina prošlog veka za vreme ratova na prostoru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] kao član rukovodstva [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i [[ministar]] informacija. Oni smatraju Aleksandra Vučića pored [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] jednim od odgovornih [[političar]]a i režimskih [[ministar]]a za širenje nacionalne i verske mržnje u vreme procesa unutrašnjeg i spoljašnjeg faktora [[Raspad Jugoslavije|razbijanja Jugoslavije]]; kao i za pojavu u to vreme povećanog [[kriminal]]a i pada [[životni standard|životnog standarda]] [[Građanin|građana]].

Takode, mnogi ga nazivaju [[Autokratija|autokratom]]/[[diktator]]om i osporavaju i kritikuju njegovu sadašnju politiku prema pitanju [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]]. Kao i prema socijalnim pitanjima/ljudskim pravima [[penzioner]]a, [[radnik]]a, malih i srednjih preduzetnika, [[poljoprivreda|poljoprivrednika]] i [[student|studenata]]; te neki smatraju da su milioni građana Srbije osiromašeni i obespravljeni njegovom pogrešnom [[socijalna pravda|socijalnom politikom]], niskom [[Zdravstvena zaštita|zdravstvenom zaštitom]], nebesplatnim i nerazvijenim obrazovnim sistemom, malim ulaganjima u sport i trajnim padom životnog sandarda građana. Koji je po njihovom mišljenju uzrok novi zakonom o radu, zakon o poljoprivredi, ekonomsko-političke i vojne [[reforma|reforme]], itd. Mnogi smatraju odgovornim Aleksandra Vučića, za kako kažu nelagalno i [[Ustav Srbije iz 2006. godine|protiv-ustavno]] smanjenje penzija i kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u periodu mandata njegove [[Vlada Srbije|Vlade]]. Te ga optužuju za saradnju sa [[mafija]]škim klanovima/kartelima, kao i za potpunu kontrolu i manipulaciju sa medijima u [[Srbija|R. Srbiji]], te uvođenja svojevrsnog oblika [[kult ličnosti|kulta ličnosti]].

Nakon redovnih [[Izbori za predsednika Srbije 2017.|izbora za predsednika Srbije 2017.]] godine pojavili su se izvesni [[Protesti u Srbiji (2017)|protesti protiv]] Aleksandra Vučića i [[jednopartijska država|jednopartijske države]].

Veliki građanski protest koji je otpočeo [[7. jul]]a [[2020]]. godine protiv [[autokratija|autokratske]] [[politika|politike]], povećanog [[siromaštvo|siromaštva]], [[COVID-19|korona]] [[pandemija|pandemijskih]] mera režima i kršenja [[Ustav Srbije iz 2006. godine|ustava Srbije]] tokom i nakon organizovanja [[Izbori za poslanike Narodne skupštine Republike Srbije 2020.|parlamentarnih republičkih]], [[Vojvodina|pokrajinskih]] i lokalnih izbora u vreme pandemije, ugušen je primenom izrazito represivnih mera od strane snaga reda. Poslednji put takve represivne mere viđene su tokom [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|demonstracija 5. oktobra 2000.]] godine.

== Privatni život ==
Aleksandar Vučić je od 1997. do 2011. godine bio u braku sa novinarkom Ksenijom Janković, sa kojom ima dvoje dece; sina Danila i ćerku  Milicu.&lt;ref name=&quot;poreklo&quot;&gt;{{Cite web| url = http://www.poreklo.rs/2012/04/08/poreklo-aleksandra-vu%C4%8Di%C4%87a/ | title = Порекло Александра Вучића | date = 8. 2. 2012 | publisher = poreklo.rs  | accessdate = 29. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Od 2013. je u braku sa Tamarom Đukanović. Sa njom je 2017. godine dobio sina Vukana.&lt;ref&gt;[http://www.depo.ba/clanak/159357/nova-prva-dama-srbije-atraktivna-supruga-aleksandra-vucica-o-kojoj-se-ne-smije-pricati &quot;Nova prva dama Srbije: Atraktivna supruga Aleksandra Vučića o kojoj se ne smije pričati&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170512020015/http://depo.ba/clanak/159357/nova-prva-dama-srbije-atraktivna-supruga-aleksandra-vucica-o-kojoj-se-ne-smije-pricati |date=2017-05-12 }}. Depo.ba, 4. 4. 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.pressonline.rs/info/politika/132172/ispao-majci-dok-ga-je-dojila.html &quot;Ispao majci dok ga je dojila&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304102500/http://www.pressonline.rs/info/politika/132172/ispao-majci-dok-ga-je-dojila.html |date=2016-03-04 }}. PressOnline,  06.09.2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/vesti/politika/vucic-sinu-dao-ime-vukan-po-najstarijem-sinu-stefana-nemanje/352xz4j &quot;Vučić dao sinu ime Vukan po najstarijem sinu Stefana Nemanje&quot;]. Blic.rs, 10. 6. 2017.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Aleksandar Vučić}}
* [http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/ALMemberDetails.asp?MemberID=5741 Profil na sajtu Saveta Evrope]

{{Druga Vučićeva vlada}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1970| |Vučić, Aleksandar}}

[[Kategorija:Srpski političari]]
[[Kategorija:Srpski ministri]]
[[Kategorija:Predsednici Srbije]]
[[Kategorija:Predsednici Vlade Republike Srbije]]
[[Kategorija:Srpska radikalna stranka]]
[[Kategorija:Srpska napredna stranka]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>rhuqpjb9mi6kiv3rg6ezhj2fue7py06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhajski period u Grčkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45845</id>
    <revision>
      <id>42705667</id>
      <parentid>42444687</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:58:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53455-69</username>
        <id>398448</id>
      </contributor>
      <origin>42705667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="459" sha1="qrhmbq678b5frktwlpq8iesfqtmqno7" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>42705668</id>
      <parentid>42705667</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:01:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53455-69</username>
        <id>398448</id>
      </contributor>
      <origin>42705668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="438" sha1="qpnvsr92punyiil7uflckgf94l3h0mw" xml:space="preserve">{{Historija Grčke}}

'''Arhajski period''' ili '''arhaika''' je naziv koji se koristi za period [[Historija Grčke|grčke historije]] od cca. [[750. pne.]] do [[480. pne.]]. Naziv su počeli koristiti historičari u [[18. vijek]]u kako bi opisali prijelaz od [[Mračno doba Grčke|mračnog doba Grčke]] do [[Klasična antika|klasičnog antičkog perioda]].

[[Kategorija:Grčka umjetnost]]
[[Kategorija:Antička Grčka]]


{{hist-stub}}</text>
      <sha1>qpnvsr92punyiil7uflckgf94l3h0mw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčka komedija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58931</id>
    <revision>
      <id>42706160</id>
      <parentid>42670117</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:31:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="142732" sha1="abh6zf7bf6adfvglfua9czwp3rwjwwk" xml:space="preserve">{{TOCright}}
'''Grčka komedija''' bila je, uz [[Grčka tragedija|tragediju]] i [[Satirska igra|satirsku igru]], jedan od tri glavna [[Književni žanr|žanra]] [[Teatar u drevnoj Grčkoj|starogrčkog teatra]] i obuhvatala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku [[Improvizacija|improvizaciju]], [[mim]] i [[Flijačka farsa|flijačku farsu]]. No po umetničkoj vrednosti i uticaju na kasniju evropsku književnost daleko iznad svih drugih formi izdvaja se atička komedija, koja se danas konvencionalno deli na staru, srednju i novu. [[Stara atička komedija]] sačuvala se u vidu jedanaest celovitih [[Aristofan]]ovih komada, [[Srednja atička komedija|srednja]] je sačuvana samo u fragmentima, koje je većinom zabeležio [[Atenej iz Naukratisa]], a [[Nova atička komedija|novu]] poznajemo pre svega iz opsežnih [[papirus]]nih fragmenata [[Menandar|Menandrovog]] dela. Veliki [[Grčka filozofija|grčki filozof]] [[Aristotel]] napisao je u svojoj ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'' (oko 355. pne.) da je [[komedija]] &quot;podražavanje nižih karaktera, ali ne u punom obimu onoga što je rđavo, nego onoga što je ružno, a smešno je samo deo toga; jer smešna je neka greška i rugoba koja ne donosi bola i nije pogubna; na primer: smešna [[Teatarske maske|maska]], to je nešto ružno i nakazno, ali ne boli&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449a)] (Aristotel, ''O pesničkoj umetnosti'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988, prev. [[Miloš N. Đurić]]).&lt;/ref&gt; Spoj [[Drama|dramske]] radnje sa bogatstvom [[Muzika|muzike]] i [[ples]]a, kao i [[Lirika|lirskih]] glumačkih delova, čini grčku komediju, naročito staru atičku, umnogome nalik kasnijim [[opereta]]ma ili čak [[mjuzikl]]ima.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=122}}
[[Datoteka:DionysiusTheater.jpg|thumb|400px|left|Rekonstrukcija Dionisovog pozorišta u Atini u rimsko doba]]
== Poreklo i počeci komedije ==
[[Datoteka:Thalia sarcophagus Louvre Ma475.jpg|thumb|200px|[[Talija]], [[muza]] komedije, gleda u komičku masku (detalj sa &quot;Sarkofaga Muzâ&quot;)]]
Početke komedije i najstarije faze njenog razvoja karakterišu velike nepoznanice i nedorečenosti, s obzirom na to da ta tema nije bila predmet značajnog interesovanja ni onda kada je o njoj bilo mnogo više dostupnih informacija nego danas. [[Stara Grčka|Grci]] su se retko zanimali za antikvarska ispitivanja, te su dugo smatrali da komedija ne zavređuje posebnu pažnju, &quot;jer se prvobitno&quot;, kaže Aristotel, &quot;komedija nije ozbiljno uzimala. Komičkim pesnicima [[Arhonti Atene|arhont]] je tek kasno odobrio [[Hor (pozorište)|hor]], a njega su ranije činili dobrovoljci (ἐθελονταί). Tek onda kad je komedija dobila određene umetničke oblike, spominju se poznati njeni pesnici. A ko je uveo [[Teatarske maske|maske]] ili [[prolog]]e ili povećao broj [[Glumci|glumaca]] i drugo, nije poznato&quot;.&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 5 1449b&quot;&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449b Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449b).]&lt;/ref&gt; Formalnu definiciju komedije Aristotel ne daje, ali je možda određuje kao &quot;oponašanje onoga što je smešno&quot; (μίμησις τοῦ γελοίου), odnosno kao &quot;podražavanje nižih karaktera (μίμησις φαυλοτέρων), ali ne u punom obimu onoga što je rđavo, nego smešnog dela onog što je ružno&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449a).]&lt;/ref&gt; S druge strane, postavljala se teza i da je Aristotelova formalna definicija komedije danas izgubljena, ali da je morala nalikovati njegovoj definiciji [[Tragedija|tragedije]], odnosno da je komediju opisivala kao neku vrstu pročišćenja, tj. katarze (κάθαρσις) određenih osećanja putem smeha i poruge.{{sfn|Mahaffy|1880|p=466}}

Ono što je pouzdano jeste da je uspon komedije počeo njenim uključenjem u program [[Dionizijski festival|Dionisijskog festivala]]. I komedija i tragedija, kaže Aristotel, postale su od prvobitne [[Improvizacija|improvizacije]] (ἀπ᾽ ἀρχῆς αὐτοσχεδιαστικῆς), i to komedija &quot;od onih koji su započinjali [[Falus|faličke]] pesme&quot; (ἀπὸ τῶν ἐξαρχόντων τὰ φαλλικά)&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 4 1449a&quot;&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 4 (1449a).]&lt;/ref&gt; u veselim povorkama ([[Komos|κῶμος]]), koje su na [[Dionis]]ovim svetkovinama, organizovanim povodom berbe grožđa, iskazivale osećanja radosti i sreće, i to tako što su išle okolo, što peške što vozeći se na kolima, noseći [[falus]] kao simbol produktivne moći prirode i pevajući razvratne i šaljive pesme u čast Dionisa i njegovih mitskih [[Thiasos|pratilaca]]. Uz te su pesme često išle grube improvizovane (αὐτοσχεδιαστική)&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 4 1449a&quot;/&gt; dosetke, koje su članovi povorke upućivali okolnim posmatračima, upravo kao što hor u [[Aristofan]]ovim ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]'' nakon pesme upućene [[Jakho|Jakhu]] počne da ismeva demagoga [[Arhedem iz Atine|Arhedema]].&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:420 Aristofan, ''Žabe'', 417 sqq.]&lt;/ref&gt; Na takvo poreklo komedije ukazuje i sam naziv κωμῳδία, koji se može protumačiti kao &quot;pesma [[komos]]a&quot;. Taj se zaključak izvodio iz Aristotelove tvrdnje da se komedija razvila iz faličkih pesama, kao i iz [[Demosten]]ovog spominjanja &quot;komosa i pesama komosa&quot; (ὁ κῶμος καὶ οἱ κωμῳδοί).&lt;ref name=&quot;Demosten, Protiv Midije, 10&quot;&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:420 Demosten, ''Protiv Midije'', 10.]&lt;/ref&gt; No već u antici postojala su i drugačija tumačenja ovog naziva. [[Megara]]ni su smatrali da je termin &quot;komedija&quot; povezan s imenicom κώμη (&quot;seoska pesma&quot;), pa su to gledište navodili u prilog svojoj tvrdnji da je komedija stvorena kod njih, a ne kod Atinjana. &quot;Zato i uzimaju [[Dorani]]&quot;, kaže Aristotel, &quot;i tragediju i komediju kao svoje tvorevine, a komediju Megarani, i to i ovi ovde, jer kažu da je postala kod njih u doba [[demokratija|demokratije]], i [[Megara Hiblejska|oni sa Sicilije]], jer otuda beše pesnik [[Epiharm]], koji je mnogo ranije živeo nego [[Hionid]] i [[Magnet (komediograf)|Magnet]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 3 1448a&quot;&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1448a Aristotel, ''Poetika'', 3 (1448a).]&lt;/ref&gt; Ovo tumčenje prihvatili su i neki stari gramatičari, npr. [[Jovan Ceces]] i nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]'' ‒ koji daje dosta neobičan opis porekla komedije, ali je ipak značajan zato što ističe lični napad kao suštinu komedije: &quot;komedija je u suštini neka vrsta javne kritike ljudi&quot; (κωμῳδία ἐστὶν ἡ ἐν μέσῳ λάου κατηγορία ἤγουν δημοσίευσις) ‒ a i u moderno doba ta je teorija imala svojih pristalica.{{sfn|Mahaffy|1880|p=397–398}}

Aristotel je začetke komedije video u [[homer]]skom epu ''[[Margit]]'', &quot;jer kako ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]'' stoje prema tragediji, tako on stoji prema komediji&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1448b Aristotel, ''Poetika'', 4 (1448b).]&lt;/ref&gt; I premda taj ep svakako prikazuje jedan lik sa smešne tačke gledišta, ipak nalazimo da je komedija neki određeniji oblik prvi put poprimila kod Dorana. Kako je navedeno, i Megara u kopnenoj Grčkoj i [[Megara Hiblejska]] na [[Sicilija|Siciliji]] tvrdile su da je komedija nastala kod njih, a što se tiče [[Atika|atičkog]] tipa komedije, tvrdnja [[Korintska prevlaka|istamske]] Megare čini se bar donekle osnovanom. Ovi su Megarani bili poznati po svom grubom humoru,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:54 Aristofan, ''Ose'', 57] (γέλωτα Μεγαρόθεν κεκλεμμένον = &quot;smejuriju ukradenu iz Megare&quot;).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=gamma%2C115+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Γέλως Μεγαρικός, tj. &quot;magarski smeh&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124937/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=gamma%2C115+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }} (&quot;jer je megarska komedija procvetala grdno i Atinjani su joj se rugali i smejali&quot;).&lt;/ref&gt; a i njihovo demokratsko uređenje, koje je bilo uvedeno dosta rano, naime nakon svrgavanja [[Grčka tiranija|tiranije]] početkom [[6. vek pne.|6. veka pne.]],{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=362}} pogodovalo je razvitku komedije u pravom smislu te reči. U [[polis]]ima s [[Aristokratija|aristokratskim]] uređenjem impuls za podražavanjem smešnoga i apsurdnoga morao je naći neki manje neobuzdan način izražavanja. Tvrdnja Megarana da je komedija od njih potekla ‒ što se možda odnosi samo na [[Jamb (metrika)|jampsku]] komičku tradiciju{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=366}} ‒ javlja se uporedo s tradicijom da je utemeljitelj atičke komedije [[Susarion]],{{sfn|Edmonds|1957|p=Vol. I}} za koga ''[[Parska hronika]]'' kaže da je negde između [[581. pne.|581.]] i [[560. pne.]] prvi put prikazao komediju u atičkoj [[Dema|demi]] Ikariji, središtu Dionisovog kulta, i za koga kasnija predaja kažu da je rođen u jednom selu na području Megare, odakle se preselio u Ikariju.&lt;ref name=&quot;perseus.tufts.edu&quot;&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Susarion-bio-1&amp;fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Susarion.]&lt;/ref&gt;

[[Antička Sparta|Lakedemonjani]], koji su voleli mimetičku i muzičku zabavu, imali su svoje &quot;prikazivače&quot; (δεικηλικταί),&lt;ref&gt;Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 621d‒f, 622a‒d.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg044.perseus-grc1:21.4 Plutarh, ''Uporedni životopisi'', &quot;Agesilaj&quot;, 21.4] (ἀλλὰ οὐ σύγε ἐσσὶ Καλλιππίδας ὁ δεικηλίκτας;’ οὕτω δὲ Λακεδαιμόνιοι τοὺς μίμους καλοῦσι = nisi li ti prikazivač Kalipid? jer tako Lakedemonjani zovu glumce).&lt;/ref&gt; čiji su se scenski prikazi izgleda sastojali u [[Travestija|travestiji]] likova iz svakodnevnog života, a najomiljeniji su bili kradljivac voća i strani lekar, za čije su prikazivanje imali na repertoaru poseban mimetički ples.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=sophron-bio-1&amp;fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Sophron.]&lt;/ref&gt; Među pretečama komedije nalaze se i &quot;falofori&quot; (φαλλόφοροι = &quot;nosači falusa&quot;) i &quot;itifali&quot; (ἰθύφαλλοι = &quot;podizači falusa&quot;) u [[Sikion]]u, koji su, prema [[Atenej]]evim rečima, bili isto što i [[sparta]]nski &quot;prikazivači&quot; (δεικηλικταί).&lt;ref&gt;Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 621e.&lt;/ref&gt; Ovde je u davnini i [[ditiramb]] dramatizovan, komos (κῶμος) je prvi put poprimio više dramski oblik, a govorilo se i da je bog Dionis izmislio komediju u Sikionu.&lt;ref&gt;''Anthologia Palatina'', XI, 32.&lt;/ref&gt; &quot;Falofori&quot; nisu nosili maske, ali su svoja lica prekrivali malim vencima od divljeg tamjana, bodljikare, bršljena i ljubičice. Nakon što bi otpevali pesmu u Dionisovu čast, podsmevali su se i rugali nasumično izabranim gledaocima. &quot;Itifali&quot; su, pak, nosili maske koje su predstavljale pijance i inače su bili opremljeni kostimom u skladu sa svojom ulogom. Moguće je da su vođe tih &quot;horova&quot; počele da izgovaraju improvizovane jampske stihove, na koje je hor onda odgovarao, što je naposletku predstavljalo začetak komičke dramske radnje. [[Anteja iz Linda]] (početak 6. veka pne.) sastavljao je takve faličke pesme i sam ih pevao na čelu hora sastavljenog od &quot;falofora&quot;, pa on tako stoji prema komediji kao [[Arion]] i njegov [[Ditiramb|ditirampski]] hor prema tragediji.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D25%3Aentry%3Dantheas-lindius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Antheus Lindius].&lt;/ref&gt; Takve komade, koje izvode horovi bez glumaca odvojenih od hora i koji imaju više dramski oblik nego čiste [[Lirska poezija|lirske]] pesme, neki su ispitivači nazvali lirskim komedijama,{{sfn|Müller|1858|p=6}} dok su drugi odbacili mogućnost da je ikada postojala nekakva lirska tragedija ili komedija koja bi se razlikovala od dramske tragedije i komedije, pa zastupaju tradicionalno stanovište da se pre uspona uobičajene drame može govoriti samo o ditirambima i faličkim pesmama.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=363}} Bez obzira na to kako bi se mogli nazvati ovi komadi, koje su izvodili horovi bez glumaca odvojenih od hora i koji su imali više dramski oblik nego čiste lirske pesme, to je izgleda bio stupanj koji je u svom razvitku dostigla komedija među Megaranima pre nego što ju je Susarion preneo u Atiku. Ona se, dakle, razvila iz kombinacije jampskih rugalica i faličkih pesama komosa, upravo kao što se tragedija rodila iz spoja rapsodskih recitacija i ditiramba.

=== Megara i Atika ===
{{main|Megarska farsa}}
Prema vestima iz antike, prve korake ka razvoju komedije u Atici načinio je [[Susarion]] (Σουσαρίων, 6. vek pne.),{{sfn|Edmonds|1957|p=Vol. I}} za koga se u ''[[Parska hronika|Parskoj hronici]]'' kaže da je u nekoj godini između [[581. pne.|581.]] i [[560. pne.]] (taj je deo natpisa oštećen) prvi put prikazao komediju u atičkoj [[Dema|demi]] Ikariji. Prema istom izvoru, tom prilikom organizovano je nadmetanje, u kome su za prvu nagradu bile predviđene korpa [[Smokva|smokava]] i [[amfora]] [[Vino|vina]]. Prema jednoj kasnijoj predaji, Susarion je rođen u selu Tripodisku na području Megare, odakle se preselio u atičku Ikariju.&lt;ref name=&quot;perseus.tufts.edu&quot;/&gt; Ikarija ‒ gde je, prema mitu, [[Ikarije]] ugostio [[Dionis]]a i naučio ga kako se pravi vino ‒ bila je najstarije središte Dionisovog kulta u Atici&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:id=attica-geo William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Geography'', 1854, s.v. Attica.]&lt;/ref&gt; i sasvim je moguće da su procesije komosa tamo bile uobičajene mnogo pre Susarionovog vremena. Jampske rugalice su već upražnjavane na [[Eleusinske misterije|Eleusinskim misterijama]], bilo u svrhu zabave bilo kao apotropajsko sredstvo, kada je procesija prelazila reku [[Kefis (Atina)|Kefis]] i tu morala da istrpi uvrede.&lt;ref&gt;[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=gamma%2C212&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Γεφυρίζων] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124948/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=gamma%2C212&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }} (tj. &quot;onaj koji se ruga&quot;, doslovno: &quot;koji je na mostu&quot;, pa preneseno: &quot;koji dovikuje s mosta&quot;.)&lt;/ref&gt;{{sfn|Mylonas|1961|p=256}} Zbog takvih šala i dosetki, koje su dionisijski komosi dovikivali gledaocima i prolaznicima, nastala je poslovica τὰ ἐξ ἁμάξης (&quot;ono s kola [dobačeno]&quot;).&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg018.perseus-grc1:122 Demosten, ''O vencu'', 122] (καὶ βοᾷς ῥητὰ καὶ ἄρρητ᾽ ὀνομάζων, ὥσπερ ἐξ ἁμάξης = &quot;i vičeš nazivajući me raznim imenima, kao s kola&quot;).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=tau%2C19+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Τὰ ἐκ τῶν ἁμαξῶν σκώμματα] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125128/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=tau%2C19+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }} (ὅτι ἐπὶ τῆς ἁμάξης ὀχούμεναι αἱ γυναῖκες αἱ τῶν Ἀθηναίων, ἐπὰν εἰς Ἐλευσίνια ἐβάδιζον εἰς τὰ μεγάλα μυστήρια, ἐλοιδόρουν ἀλλήλας ἐν τῇ ὁδῷ: τοῦτο γὰρ ἦν ἔθος αὐταῖς = &quot;žene atinske vozile su se na kolima kad su putovale na velike misterije u [[Eleusina|Eleusinu]], vređajući po putu jedna drugu: jer takav im bejaše običaj&quot;).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Slično tome, reč πομπεία (lat. ''pompa'') znači i &quot;procesija&quot; i &quot;uvreda&quot;, cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg018.perseus-grc1:11 Demosten, ''O vencu'', 18: τῆς δὲ πομπείας ταύτης τῆς ἀνέδην γεγενημένης] = &quot;tu bezočnu uvredu&quot;.&lt;/ref&gt; Takva vrsta zadirkivanja smatrana je sastavnim delom festivala i praktikovala se ne samo na [[Dionizijski festival|Seoskim Dionisijama]], nego i drugog dana [[Antesterije|Antesterija]]. Treće godine 50. Olimpijade, tj. [[578. pne.]], Susarion je u Ikariji prikazao jednu komediju, koja se ‒ pretpostavljamo ‒ nalazila na onom stupnju razvitka koji je dostignut među Megaranima. Ako se i prihvati ta tradicija, nemoguće je utvrditi u čemu se se mogao sastojati Susarionov doprinos daljem razvoju komedije. U toj komediji svakako nije moglo biti glumaca odvojenih od komosa ili hora. Hor je sam morao izneti ono dramske radnje što je u komadu postojalo, jer dotad još nije bio uveden glumac odvojen od hora. Prema jednom gramatičaru, Susarion je prvi jampskim izvedbama komosa dao pravilan metrički oblik. On je bez sumnje umesto drevnih improvizacija hora i njegovog vođe uveo plansku kompoziciju, ali je ona i dalje bila opšteg karaktera, s obzirom na to da je ‒ kako kaže Aristotel ‒ [[Krates (komediograf)|Krates]] bio taj koji je prvi &quot;počeo obrađivati opšte gradivo i [[Grčka mitologija|mitove]], napustivši jampski pravac&quot; (ἦρξεν ἀφέμενος τῆς ἰαμβικῆς ἰδέας καθόλου ποιεῖν λόγους καὶ μύθους).&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 5 1449b&quot;/&gt; Schömann je pretpostavio da se pravilnost koja je uspostavljena za ikarijske horove odnosi na to da je definisan sasvim određeni broj osoba koje čine hor i da je za njega uveden neki opšti plan izvedbe, ali da su detalji ostavljeni improvizaciji.{{sfn|Schömann|1863|p=468}} U nekom se trenutku kod izvedbe horova razvio i takmičarski element, te su za nagradu, kako se čini, davane smokve i vino. Isto tako, članovi hora su svoja lica premazivali vinskim talogom, bilo zato da ih ostali ne bi prepoznali, bilo zato da bi dobili groteskni izgled. Tako je komedija dobila naziv τρυγῳδία ili talog-pesma. Drugi su taj naziv povezivali s tim da je kao nagrada davan krčag mladog vina (τρύξ) ili da su se komičke predstave izvodile u sezoni berbe grožđa (τρύγη).&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dtrugw%7Cdi%2Fa Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', s.v. τρυγῳδία.]&lt;/ref&gt; S druge strane, Wilamowitz je sugerisao da megarska komedija u Atici uopšte nije poticala iz Megare, nego da se radilo o vrsti komedije koju su izumeli Atinjani i u njoj se podsmevali vulgarnosti i gluposti Megarana, smeštajući radnju u Megaru isto onako kao što su [[Stari Rim|Rimljani]] radnju [[Atelanska igra|atelanske igre]] smeštali u grad Atelu.{{sfn| Wilamowitz|1875|p=319sqq}} U svakom slučaju, nema sumnje da je ono što zovemo Susarionovom komedijom bilo namenjeno trenutnoj i kratkotrajnoj zabavi i da verovatno nije ni zapisivano: jedini cilj takve komedije bio je izazvati smeh kod gledalaca, i ona se najverovatnije oslanjala na grubi humor i neobuzdane lične napade karakteristične za megarsku komediju. No bez obzira na Susarionov eksperiment, čini se da je za takvu komediju još bilo prerano u [[Atina (polis)|Atini]], možda zato što joj je za nju u to doba (polovina 6. veka pne.) nedostajao element slobode koju donosi demokratija. Prema tome, komedija se u Atini nije negovala, možda je čak bila i obeshrabrivana, i o njoj ne čujemo ništa narednih 80 godina, sve dok je nisu obnovili [[Euet]], [[Euksenid]] i [[Milo (pesnik)|Milo]] upravo u vreme kad je [[Epiharm]] začeo dorsku komediju na [[Sicilija|Siciliji]].&lt;ref name=&quot;perseus.tufts.edu&quot;/&gt;

=== Sicilijska komedija ===
[[Datoteka: Phlyax scene Louvre CA7249.jpg|thumb|200px|Gospodar i rob, flijačka scena s vaze crvenofiguralnog stila, oko 350–340. pne.]]
{{main|Sicilijska komedija}}
[[Epiharm]] (Ἐπίχαρμος, 6–5. vek pne.), najveći dorski komediograf, rodio se oko 530. pne. i doživeo duboku starost od nekih 90 godina.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=367}} Još u antici navodili su se različiti gradovi kao moguća mesta njegova rođenja, no prema [[Diogen Laertije|Diogenu Laertiju]], sam Epiharm zabeležio je da je u Megaru Hiblejsku na Siciliji došao s ostrva [[Kos (ostrvo)|Kosa]] kad mu je bilo samo tri meseca, te da se odatle preselio u [[Sirakuza|Sirakuzu]].&lt;ref&gt;Diogen Laertije, ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', [http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl08.html#epiharmos VIII, 78.]&lt;/ref&gt; Do preseljenja u Sirakuzu možda je došlo kad je Megaru Hiblejsku razorio sirakuški [[Grčka tiranija|tiranin]] [[Gelon]], dakle oko [[486. pne.]].{{sfn|Đurić|1991|p=338}} Na dvoru sirakuškog tiranina [[Hijeron I od Sirakuze|Hijerona I]] bio je u kontaktu s drugim velikanima [[Grčka književnost|grčke književnosti]] tog doba, među ostalima sa [[Simonid sa Keja|Simonidom]], [[Bakhilid]]om i [[Pindar]]om,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=367}} kao i s tragičarem [[Eshil]]om, koji je donekle možda uticao i na Epiharmov [[Dramatičar|dramaturški]] rad.

Premda su od Epiharmovog dela danas ostali samo naslovi njegovih komedija i istrgnuti citati, za razumevanje Epiharmovog doprinosa razvoju komedije važna je činjenica da je Megara Hiblejska na Siciliji bila dorska [[Grčka kolonizacija|kolonija]], koju je osnovala [[Megara]] na Istmu u kopnenoj Grčkoj, dakle polis koji je sebi prisvajao zasluge za izum komedije. Tu komediju ― čiji oblik nije definitivno utvrđen ― možda je zatekao Epiharm kad je stigao u Megaru Hiblejsku i dao joj novi oblik, zajedno s [[Formid]]om. Kako kaže [[Aristotel]], Epiharm i Formid &quot;stvorili su umetnost obrađivanja priča&quot; (τὸ μύθους ποιεῖν),&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449b Aristotel, ''Poetika'', 1449b.]&lt;/ref&gt; a te reči, prema jednima, znače da su njih dvojica stvorili komički zaplet, a prema drugima, da su prvi stvarali komedije s [[mit]]ološkom tematikom. Ovo drugo tumačenje čini se verovatnijim, no u svakom slučaju obe teorije povlače jasnu razliku između Epiharmove komedije, s jedne strane, i [[Megarska komedija|megarske komedije]], s druge, koja je, kako se čini, u osnovi bila [[Flijaci|flijačka]], anonimna i gruba.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Epicharmus-bio-1&amp;fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Epicharmus.]&lt;/ref&gt; Ova je komedija tako u Epiharmovim delima dobila svoju umetničku obradu u dorskom ambijentu, u [[Magna Graecia|grčkim kolonijama]] [[Južna Italija|južne Italije]] i [[Sicilija|Sicilije]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=119}}

Epiharm je &quot;bio prvi koji je povezao rasparane delove komedije i uveo mnoga poboljšanja&quot;, kaže nepoznati autor spisa ''O komediji'' (οὗτος πρῶτος τὴν κωμῳδίαν διερριμμένην ἀνεκτήσατο πολλὰ προσφιλοτεχνήσας).&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 23, Dübner.]&lt;/ref&gt; On je komički element razvio delom u [[Mitološka travestija|travestiju mitova]], a delom u crtanje naravi i karaktera, a oba pravca nastavljena su u komedijama Formida i [[Dinoloh]]a i u mimovima [[Sofron]]a i [[Ksenarh iz Sirakuze|Ksenarha]]. Možda je arhitekta [[Demokop Mirila]] već u doba Hijerona I u Sirakuzi sagradio pozorište od klesanog kamena, u kojem su, između ostalih, svoje drame mogli prikazivati i Eshil i Epiharm.&lt;ref&gt;[[Evstatije Solunski|Evstatije]] u komentaru uz ''Odiseja'', III, 68. kaže da je to bilo &quot;pre Sofrona&quot;.&lt;/ref&gt; Zapleti u Epiharmovim komadima teško da su bili značajno razvijeni, ali su zato verovatno bili razrađeni domišljati [[Dijalog|dijalozi]] i pojedinačni skečevi, u kojima su davane travestije mitova i [[Parodija|parodije]] filozofskih misli. Od 36 sačuvanih naslova većina ukazuje na mitološku travestiju: ''[[Odisej]] brodolomac'', ''Odisej dezerter'', ''[[Sirena|Sirene]]'', ''[[Heba|Hebina]] svadba'', ''[[Busiris]]'' itd. U drugoj grupi nalaze se komadi koji obrađuju prizore iz svakodnevnog života: ''Seljak'', ''Grabeži'', ''Megaranka'', ''Kobasica'', ''Nada ili Bogatstvo'', ''Veselja ili Ostrva'' itd. Za Epiharma se ponekad govorilo da je prvi na pozornicu izveo lik pijanice (premda se isti izum u Atini pripisivao Kratesu), kao i da je u ''Nadi ili Bogatstvu'' prvi izveo na scenu lik [[Parazit (književnost)|parazita]] ili možda samo da je prvi upotrebio to ime (παρασῖτος) za lik koji će postati uobičajen u kasnijoj komediji.{{sfn|Müller|1858|p=57}}&lt;ref&gt;Atenej, ''[[Deipnosophistae]]'', VI, 235: &quot;Ali značenje koje danas ima reč 'parazit' jeste ono za koje [[Karistije iz Pergama]] u svom spisu ''Didaskalije'' kaže da ga je prvi izumeo [[Aleksid]], zaboravljajući da je Epiharm u svojoj ''Nadi ili Bogatstvu'' uveo jednog na gozbi&quot;.&lt;/ref&gt;

Za osnovnu razliku između sicilijske i atičke komedije uzima se ponekad to što Epiharmovi komadi najverovatnije nisu imali [[Hor (pozorište)|hor]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=120}} S druge strane, činjenica da se neki naslovi njegovih komada sastoje od imenica u množini (''Plesači'', ''Trojanci'', ''Tridesetice'' itd.) snažno govori u prilog tezi da neki hor jeste postojao, premda su i veličina i uloga tog hora mogle biti znatno drugačije od onih koje će kasnije biti karakteristične za hor u atičkoj komediji.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=369}}{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Epicharmus}} [[Glumci]] (možda njih trojica po komadu) imali su [[Falos|faličke]] kostime. Ceo tekst jedne drame nije bio duži od 300–400 stihova, a čini se da se u fragmentima mogu nazreti neki tragovi [[prolog]]a. Pisao je [[dorski dijalekt|dorskim dijalektom]], u [[trohej]]skim tetrametrima i [[anapesti]]ma. Osnovni element komike jeste [[parodija]], pri čemu parodiranje [[Grčka mitologija|mitoloških]] tema ukazuje na blisku vezu sa [[Satirska igra|satirskom igrom]] i s onim tragedijama u kojima su likovi pomalo vulgarizovani, kao što je npr. [[Euripid]]ova ''[[Helena (Euripid)|Helena]]''. Premda se za neke Epiharmove drame mogu nazreti književni uzori, ipak je kao najvažnija inspiracija za njegov komediografski rad poslužio svakodnevni život, koji je već nadahnuo [[Farsa|farsične]] fijačke karikature. Čini se da su naročito bili omiljeni prikazi Odiseja kao lukavog lopova i [[Heraklo|Herakla]] kao proždrljivca ― motivi koje će obrađivati i atička komedija.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=120}} Naslovi Formidovih komada (npr. ''[[Admet]]'', ''[[Alkinoj]]'', ''[[Persej (mitologija)|Persej]]''), kao i Dinolohovih (npr. ''[[Alteja]]'', ''[[Medeja]]'', ''[[Telef]]''), ukazuju na nastavak tradicije travestije mitova i mitoloških junaka.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DP%3Aentry+group%3D28%3Aentry%3Dphormis-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Phormis] i [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DD%3Aentry+group%3D4%3Aentry%3Ddeinolochus-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Deinolochus.]&lt;/ref&gt; Misli se da se razlika između ovih komičkih [[Farsa|farsi]] i satirskih drama sastojala u tome što su u komediji ismevani sami bogovi i heroji, dok su u satirskoj igri plemenitiji likovi zadržavali svoje dostojanstvo, kao npr. Odisej u ''[[Kiklop (Euripid)|Kiklopu]]''.{{sfn|Mahaffy|1880|p=401}} Međutim, &quot;satirska pesma uz uzvišene likove heroja ne postavlja ljudsku izopačenost, nego nedostatak prave humanosti, dok komedija govori o kvarenju civilizovane humanosti&quot;.{{sfn|Müller|1858|p=3}}

Stvaralaštvo [[Sofron]]a (Σώφρων) cvetalo je oko 450. pne., dakle nekih pola veka nakon Epiharma. Sofronovi mimi bili su pisani nekom vrstom ritmičke proze, u dorskom dijalektu obogaćanom nekim osobitostima pučkog govora na Siciliji. I pored odsustva [[Versifikacija|versifikacije]], [[Aristotel]] u ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'' Sofronove mime ipak svrstava u pesništvo zbog njihove tematike i stila.&lt;ref&gt;Aristotel, ''Poetika'', [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0055%3Asection%3D1447b 1447b.]&lt;/ref&gt; Komika je u Sofronovim mimima bila gruba, ali puna sentencioznosti i humora. Naslovi pokazuju njihov karakter: ''Glasnik'', ''Tunolovac'', ''Starci'', ''Učesnice na [[Istamske igre|Istamskim igrama]]'', ''Žene koje koće da isteraju boginju [[Hekata|Hekatu]]''. Ova dva poslednja mima možda su poslužila kao uzor [[Teokrit]]u za njegove ''Sirakužanke ili Adonisovu svetkovinu'' i ''Čarobnice''. Sofron je zapravo dao književnu formu jednoj vrsti pučke [[Lakrdija|lakrdije]] koju su Grci na Siciliji, i inače u antici poznati po vedrom duhu i smislu za humor,&lt;ref&gt;&quot;Nikad [[Sicilija|Sicilijcima]] nije baš tako loše da ne bi rekli i nešto šaljivo i zgodno&quot; ''(Numquam tam male est Siculis, quin aliquid facete et commode dicant)'', [[Ciceron]], ''Protiv Vera IV'', 95.&lt;/ref&gt; od davnina praktikovali na javnim svetkovinama, a koja je po svojoj prirodi dosta nalikovala izvedbama [[sparta]]nskih prikazivača-glumaca (δεικηλίκται).

== Atička komedija ==
[[Datoteka:Athen Dionysos-Theater.JPG|thumb|400px|[[Dionisovo pozorište u Atini]]]]
&quot;Kad god se u čast Dionisa&quot; ― piše Demosten u [[4. vek pne.|4. veku pne.]] ― &quot;u [[Pirej]]u odvijaju povorka i komički i tragički nastupi, na Lenejama povorka i tragički i komički nastupi, na Gradskim Dionisijama povorka, dečaci,&lt;ref&gt;Tj. hor dečakâ.&lt;/ref&gt; ''komos'' i tragički i komički nastupi te povorka i nadmetanje na Targelijama, u te dane nije dopušteno dužnicima zapleniti ili oduzeti bilo kakvu imovinu, makar su prekoračili rok otplate&quot;.&lt;ref name=&quot;Demosten, Protiv Midije, 10&quot;/&gt; U 4. veku pne. podignut je i natpis s popisom svih dotadašnjih pobednika na Gradskim (ili Velikim) Dionisijama, koji počinje rečima: ἀφ’ οὗ πρῶ]τον κῶμοι ἦσαν τῶ[ι Διονύσωι (&quot;od kada prvi put ''komosi'' bijahu [priređeni] Dionisu&quot;).&lt;ref&gt;''[[Inscriptiones Graecae]]'', 2&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 2318.&lt;/ref&gt; Za svaku su godinu upisani pobednici ovim redom nadmetanja: dečački hor, muški hor, komedija, tragedija. Iz ovih se podataka može zaključiti da je, bar što se tiče Atine u 4. veku pne., veseli hor odraslih muškaraca bio jedna arhaična odlika Velikih Dionisija, i sasvim je verovatno da se komedija razvila iz nastupa takvih horova. No umesto pitanja: &quot;kada je [[komos]] prvi put razvio dramski karakter?&quot; ― na koje se ne može odgovoriti ― danas naučnici traže odgovor na pitanje: &quot;u kojim se trenucima u prošlosti i u kojim se sve mestima u grčkom svetu mogu pronaći sastojci koji čine atičku komediju?&quot; Sačuvani komadi stare atičke komedije sadrže dva različita elementa, koja su možda potekla iz sasvim različitih izvora: prvi je kostimirani hor koji se obraća direktno publici, a drugi su dramske scene za koje je kostim hora nevažan.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy, Greek, origins of}}

Atička komedija tradicionalno se deli na staru, srednju i novu komediju. Bilo je i mišljenja da srednja atička komedija ne predstavlja posebnu vrstu i da je treba pripojiti novoj komediji. Theodor Kock u svom izdanju fragmenata atičkih komediografa podelio je celokupnu atičku komediju na staru i novu ponudivši nekoliko razloga za odbacivanje srednje kao posebne vrste. Pre svega, srednja komedija izdvaja se kao posebna celina tek u [[Hadrijan]]ovo doba, dok Aristotel,&lt;ref name=&quot;data.perseus.org&quot;&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg010.perseus-grc1:1128a.20 Aristotel, ''Nikomahova etika'', 1128a23.]&lt;/ref&gt; aleksandrijski filolozi, [[Kvintilijan]],&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1002.phi00110.perseus-lat1:1.65 Kvintilijan, ''Obrazovanje govornika'', X, 1, 65‒72.]&lt;/ref&gt; [[Velej Paterkul]]&lt;ref&gt;[http://www.thelatinlibrary.com/vell1.html#16 Velej Paterkul, ''Rimska istorija'', I, 16, 3.]&lt;/ref&gt; i [[Plutarh]]&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg112.perseus-grc1:712a Plutarh, ''Quaestiones convivales'', 712a.]&lt;/ref&gt; govore samo o staroj i novoj komediji. Dalje, kaže Kock, razvitak stare komedije nekada se delio na dva vremenska perioda, pre i posle [[Kratin]]a,&lt;ref&gt;[http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/text.jsp?topic=de%20arte%20metrica%20%28cum%20poemate,%20compositione,%20structura,%20musica%29&amp;ref=1,473,15-529,28 Diomed Gramatik, ''Ars grammatica'', 488‒489, ed. Keil.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Jovan Ceces]], ''De divers. poet. 76sqq.&lt;/ref&gt; ali gramatičari koji su delovali u doba Hadrijana smatrali su da radije treba podeliti novu komediju, jer je njen korpus po obimu bio neuporedivo veći i razvijao se u mnogo dužem vremenskom periodu nego korpus dela stare komedije. Osim toga, smatrao je Kock, ne može se povući istinska razlika između srednje i nove komedije na način na koji se ta razlika može povući između stare komedije, s jedne strane, i sve kasnije komedije, s druge strane, u kojoj nema ni [[Parabaza|parabaze]] ni lirskih pesama hora. Napokon, može se dokazati i da se takva razlika ne može povući ni kad se radi o tematici: sve teme koje se smatraju karakterističnim za srednju i novu komediju pojavljuju se i u staroj komediji, a politička satira ― koja se smatra specifičnom odlikom stare komedije ― ponekad se, makar u aluzijama, nalazi i u delima nove komedije.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/comicorumatticor02kockuoft Theodor Kock, ''Comicorum Atticorum fragmenta'', vol. II, pars I, Teubner, Leipzig, 1880, str. 11.]&lt;/ref&gt;

=== Stara komedija ===
{{main|Stara atička komedija}}
==== Istorijski pregled ====

Najraniji datum koji imamo za književnu istoriju komedije jeste [[486. pne.]], kad je na atinskim Velikim Dionisijama zvanično uvedeno komičko dramsko nadmetanje. Pobedu je tom prilikom odneo pesnik [[Hionid]] (Χιωνίδης ili Χιονίδης), &quot;prvak stare komedije&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Suda'', s.v. Χιωνίδης. |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=Chionides&amp;field=hw_eng&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |access-date=2014-01-23 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924124741/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=Chionides&amp;field=hw_eng&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; kojega su se kasnije generacije sećale zbog malo čega drugoga.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=355}} Ako Hionid i [[Magnet]] (Μάγνης, oko 484–oko 424. pne.) predstavljaju prvu generaciju pesnika stare atičke komedije, na šta ukazuje Aristotel,&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 3 1448a&quot;/&gt; onda [[Kratin]] i [[Krates]] predstavljaju drugu, a [[Eupolid]] i [[Aristofan]] treću i poslednju generaciju.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=355}}

Hionid i Magnet, a s njima i [[Euet]] (Εὐέτης), [[Euksenid]] (Εὐξενίδης), [[Milo (pesnik)|Milo]] (Μύλλος) i [[Ekfantid]] (Ἐκφαντίδης), pisali su komade koji su, kako se čini, u osnovi bili reprodukcija stare megarske farse [[Susarion]]ove, oblikom svakako različiti zbog dodavanja jednog ili više glumaca odvojenih od hora, verovatno po ugledu na napredak načinjen u tragediji.{{sfn|Bode|1840|p=29–36}} No onaj tip atičke drame koji je nazvan starom komedijom u užem smislu reči počinje s [[Kratin]]om (Κρατῖνος, oko 519. pne.–oko 421. pne.), koji je za komediju bio ono što je za tragediju bio [[Eshil]]. Kratin je komediju učinio sredstvom za lični napad na pojedince i za prekorevanje javnih i privatnih poroka savremenika. Nepoznati autor spisa ''O komediji'' piše kako je Kratin onom zabavnom dodao korisno jer je napadao zloće i kažnjavao ih komedijom kao javnim bičem.&lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, &quot;O komediji&quot; ''(Prolegomena de comoedia)'', V, p. 27, Dübner.]&lt;/ref&gt; Svoju kritiku nije čak ni ublažavao dozom razdraganosti i satiričnosti, kao Aristofan, već je &quot;svoje prekore jasno i razgovetno izručivao na gole glave prestupnika&quot;.&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Platonije, &quot;O karakteristici stilova&quot; ''(Prolegomena de comoedia)'', II, p. 22, Dübner.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/greekanthology01newyuoft#page/86/mode/2up Hristodor iz Tebe, ''Opis'', v. 357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0969.phi001.perseus-lat1:1 Persije, ''Satire'', I, 123.]&lt;/ref&gt; Pod [[Periklo]]vom demokratskom vladom komedija je lako pronašla svoje mesto u društvu i brzo se razvijala. Kratin je navodno i broj glumaca u komediji normirao na tri.&lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;/&gt; No [[Krates]] (Κράτης, polovina 5. veka pne.) bio je onaj koji je prvi &quot;počeo obrađivati opšte gradivo i [[Grčka mitologija|mitove]]&quot; (καθόλου ποιεῖν λόγους καὶ μύθους)&quot;,&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 5 1449b&quot;/&gt; tj. koji je komediju od žanra koji se ruga pojedincima uzdigao na žanr opšteg karaktera i značaja, u kome su zapleti dobili pesničku obradu, bilo da su uzeti iz stvarnog života ili iz mašte, dok su likovi, čak i oni zasnovani na savremenicima, pre bili generalizacije nego što su odslikavali konkretne pojedince. &quot;Pesništvo&quot; ― kaže Aristotel ― &quot;više prikazuje ono što je opšte (τὰ καθόλου), a istorija ono što je pojedinačno (τὰ καθ᾽ ἕκαστον).&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1451b Aristotel, ''Poetika'', 9 (1451b).]&lt;/ref&gt; Kako u sačuvanim Kratesovim fragmentima nema ni traga ličnih ili političkih napada, može se zaključiti da je on stvarao &quot;pitomiju, mirniju i savršeniju komediju&quot;, odnosno da je za predmet svojih komedija birao teme koje su mu omogućavale uopštavanje ljudskih karaktera.&lt;ref&gt;[[Miloš N. Đurić]] u: Aristotel, ''O pesničkoj umetnosti'', 1988, str. 148.&lt;/ref&gt; Premda je Krates bio mlađi savremenik Kratinov i isprva glumio u njegovim komadima, ipak su Kratinove komedije predstavljale napredak, jer su Kratesovoj univeralnosti dodale moćnu ličnu satiru i ozbiljnu političku i društvenu angažovanost, a i jedno i drugo postaće glavne tematske odlike stare atičke komedije kakva je nama poznata.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dcrates-bio-2 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Crates (2).]&lt;/ref&gt; Izgleda da su Krates i [[Ferekrat]], koji se ugledao na njega, po karakteru svojih komada bili bliži srednjoj nego staroj komediji.

Stara atička komedija nazvana je komedijom karikature, a to je svakako i bila, ali je bila i više od toga. Na svom vrhuncu, u delima Kratina, [[Hermip (komediograf)|Hermipa]] (Ἕρμιππος), [[Eupolid]]a (Εὔπολις, oko 446. pne.–oko 411. pne.) i naročito Aristofana (Ἀριστοφάνης, oko 445. pne–oko 385. pne.), ona je pre svega i gotovo u potpunosti [[Politika|politička]]. Građu joj je moglo dati sve što je pripadalo političkoj i društvenoj sferi Atine, a napadala je sve što je pretilo slobodi, verskim običajima i tradicionalnim etičkim i estetskim običajima. Ta je komedija bila neka vrsta oštre kritike javnih i privatnih poroka, u kojoj je komediografima bila data potpuna sloboda govora (παρρησία).&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0010.tlg017.perseus-grc1:14 Isokrat, ''O miru'', 14] (&quot;A ja znam da je opasno suprotstaviti se vašem mišljenju i da, premda je ovo demokratija, nema slobode govora, osim ovde u u skupštini za najnerazumnije govornike, koji za vas ništa ne mare, te u pozorištu za komičke pesnike&quot;).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0893.phi004.perseus-lat1:1.4 Horacije, ''Satire'', I, 4, 1–5] (&quot;Pesnici Eupolid, Kratin i Aristofan, još i drugi svi što staroj komediji pripadaju, ako nekoga bejaše ko zaslužuje da se opiše kao zloća ili lopov, kao preljubnik ili ubica, uopšte kao neko na zlu glasu ― njega s velikom slobodom šibahu&quot;).&lt;/ref&gt; Premda nisu bili isključeni ni lični napadi bez ikakvih viših pretenzija osim trenutne zabave, ipak su najčešće likovi savremenika izvođeni na pozornicu i ismevani u vezi s nekim političkim ili društvenim događajem. Zaplet je uvek postavljen u kontekstu neke savremene situacije, ali nosi snažno istaknutu dozu fantastike. Najraznovrsniji likovi, oživljene alegorije i mitološka bića pojavljivala su se na pozornici zajedno sa likovima savremenika (i prepoznatljivih kao takvih) iz stvarnog života. Uz toliku količinu potencijalne građe za tematiku i oblik komedija, komplikovani su zapleti bili nepotrebni i nisu primenjivani. Premda je ova vrsta stare komedije bila moguća samo u uslovima demokratskog uređenja, ipak su njeni pesnici uglavnom bili neprijateljski raspoloženi prema toj istoj demokratiji i prema njenim vođama. Neki od najogorčenijih napada na Perikla mogu se naći upravo u delima komičkih pesnika, npr. [[Teleklid]]a (Τηλεκλείδης) i Hermipa. Drugo je pitanje koliki je zapravo bio domet tih napada koji su dolazili s komičke pozornice. Sudeći po onome što znamo o sudbini nekih od glavnih Aristofanovih meta, uticaj komediografa na društveno-politički razvoj [[Atina (polis)|Atine]] nije bio veliki, ako ga je uopšte i bilo: [[Kleon]] je izabran za jednog od deset [[Strategos|atinskih stratega]] nedugo nakon što su prvu nagradu na Lenejama osvojili Aristofanovi ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', puni žestokih napada uperenih upravo prema Kleonu.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Aristophanes}}
[[Datoteka:Aristophanes_-_Project_Gutenberg_eText_12788.png|thumb|200px|Aristofan]]
Naše znanje o staroj komediji i dalje se umnogome oslanja na sačuvanih jedanaest [[Aristofan]]ovih komada (od 44, koliko je napisao). Svi Aristofanovi komadi imaju u osnovi isti obrazac: neka revolucionarna ideja, koja treba da promeni postojeće stanje koje protagonist više ne može podnositi, sprovodi se uprkos svem protivljenju i dovodi se do svojih krajnjih posledica, koje su za neke dobre, a za neke loše. Kako se satira izlaže u obliku [[Utopija|utopije]], neverovatnost radnje stvara izrazito jak komički efekat.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=124}} Tako u ''[[Aharnjani]]ma'' (Ἀχαρνῆς, [[425. pne.]]) čovek kome je dozlogrdio [[Peloponeski rat|rat]] sklapa separatni mirovni ugovor sa [[Antička Sparta|Spartom]] i pridržava ga se uprkos svim optužbama za izdaju te uživa blagodati mira, kao što su gozbe, neometana trgovina, slavlja i povratak svom imanju. U ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovima]]'' (Ἱππῆς, [[424. pne.]]) oštro se napada vođa radikalne demokratije [[Kleon]] koji je tada bio na vrhuncu moći. ''[[Oblaci (Aristofan)|Oblaci]]'' (Νεφέλαι, [[423. pne.]]) kritikuju [[sofisti]]čko obrazovanje, predstavljajući [[Sokrat]]a kao karikaturu sofistike i prikazujući nadmetanje Pravednog i Krivičnog govora, gde prvi hvali staro i strogo vaspitanje, a drugi dokazuje da nema pravde i da se zakoni mogu kršiti. ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' (Σφῆκες, [[422. pne.]]) ismejavaju strast Atinjana za parničenjem prikazujući sudski proces protiv psa koji je ukrao sir. Komedija ''[[Mir (Aristofan)|Mir]]'' (Εἰρήνη, [[421. pne.]]) prikazana je nekoliko dana pre [[Nikijin mir|Nikijinog mira]]: jedan seljak odlazi na nebo da oslobodi boginju mira koju zarobljenu drži bog rata, oslobađa je i donosi za zemlju uprkos protivljenju proizvođača oružja. Najduhovitija je komedija ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'' (Ὄρνιθες, [[414. pne.]]) koja parodira političke, socijalne i verske planove o poboljšanju sveta: dva Atinjanina lete prema pticama i između neba i zemlje osnivaju ptičji grad, Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία), odakle će ptice vladati ljudima i bogovima. ''[[Tesmoforijazuse|Ženska skupština u Tesmoforiju]]'' (Θεσμοφοριάζουσαι, [[411. pne.]]) parodira moderne tragičke pesnike, posebno Euripida, kojeg žene osuđuju na smrt zbog njegove [[Mizoginija|mizoginije]]. ''[[Lizistrata]]'' (Λυσιστράτη = ona koja raspušta vojsku, 411. pne.) prikazana je posle [[sicilijanska ekspedicija|atinskog poraza kod Sirakuze]] i ima antiratnu tendenciju: žene zaraćenih strana uskraćuju spolne odnose svojim muževima i time ih prisiljavaju na sklapanje mira. ''[[Žabe (Aristofan)|Žabe]]'' (Βάτραχοι, [[405. pne.]]) napisane su nakon Euripidove smrti: Dionis, zabrinut zbog sudbine tragedije, odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]] da dovede na svet Euripida, a u drugom delu komada nadmeću se Eshil i Euripid citatima iz svojih tragedija, gde pobedu odnosi Eshil. Komedija ''[[Žene u narodnoj skupštini]]'' (Ἐκκλησιάζουσαι, [[392. pne.]]) ismeva žene, koje umesto narodnih [[demagogija|demagoga]] preuzimaju državnu upravu i uspostavljaju zajedništvo imovine, žena i muževa: to je jedini eksperiment ― kaže pesnik ― koji Atina još nije probala. U komediji ''[[Plut (Aristofan)|Pluto]]'' (Πλοῦτος = Bogatstvo, [[388. pne.]]) žali se pesnik na nepravedno raspodeljeno bogatstvo, a naročito je uspela scena nadmetanja Bogatstva i Siromaštva.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=124–126}}

Za ovu vrstu komedije karakteristična je, dakle, obrada tema od opšte važnosti, npr. rat i mir, moderno i tradicionalno obrazovanje, pravična i nepravična raspodela bogatstva, te njihovo transponiranje u svet običnih ljudi i njihovih porodica.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=356}} No ''politička'' stara komedija bila je zapravo samo jedna vrsta komedije, koja je došla do izražaja upravo zahvaljujući činjenici što njoj pripadaju glavni Aristofanovi komadi koji su došli do nas. No Aristofan i njegovi savremenici nisu obrađivali samo političku tematiku, već i razne druge teme kojima se komedija bavila i pre i nakon njih. Tako se, osim za Kratesa, i za Ferekrata, koji se na njega ugledao, može reći da po preovlađujućoj tematici pripada pre srednjoj ili čak novoj komediji: on, na primer, u ''[[Hiron]]u'' (Χείρων) kritikuje inovacije u muzici, u ''Divljacima'' (Ἄγριοι) opisuje život van civilizacije, a u ''Dobrim ljudima'' (Ἀγαθοί) napada ekstravagantan život viših društvenih slojeva.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Pherecrates}}&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=pherecrates-bio-1&amp;fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Pherecrates.]&lt;/ref&gt; Mitološke teme obrađivao je Kratin u ''Nemezi'' (Νέμεσις) i ''Odisejima'' (Ὀδυσσεῖς), a književne u ''Ljudima sa [[Serifos]]a'' (Σερίφιοι), kao i u komadu ''[[Arhiloh|Arhilosi]]'' (Ἀρχίλοχοι), u kojem se pojavljuju likovi [[Homer]]a i [[Hesiod]]a. Književnost je i tema ''Tragičkih pevača'' (Τραγῳδοὶ) i ''Muza'' (Μοῦσαι) komediografa [[Frinih (komediograf)|Friniha]] (Φρύνιχος), kao i u Aristofanovim ''Žabama'' i danas izgubljenom ''Amfijaraju'' (Ἀμφιάραος). Rešavanje [[Zagonetka|zagonetki]] (γρῖφοι), jednu od odlika nove komedije, nalazimo već u Kratinovim ''Kleobulinama'' (Κλεοβουλῖναι). Motiv [[Zlatno doba|zlatnog doba]] obrađuju Teleklid u ''[[Amfiktion]]cima'' (Ἀμφικτύονες) i Eupolid u ''Zlatnom rodu'' (Χρύσουν γένος). Hermip je napisao ''Rođenje [[Atena (mitologija)|Atene]]'' (Ἀθηνᾶς γοναί), a zna se da su &quot;rođenja&quot; (γοναὶ) bila među omiljenim motivima srednje komedije. Čak ni u Aristofanovom ''Plutu'' ne radi se više o politici ili o književnosti, nego o nejednakoj i nepravednoj raspodeli bogatstva; svi likovi u tom komadu su generalizacije, a jednu od glavnih uloga igra rob, kao što će biti slučaj u kasnijoj komediji. A spominje se i Aristofanova komedija ''Kokal'' (Κώκαλος),&lt;ref&gt;Hipoteza 4 uz Aristofanov ''Pluto''.&lt;/ref&gt; koja sa svojom temom ljubavne intrige i scenom [[Anagnorizam|prepoznavanja]] jasno anticipira neke od glavnih odlika nove atičke komedije.

Mahaffy{{sfn|Mahaffy|1880|p=435}} primećuje da pesnici stare komedije nisu mogli biti tako produktivni kao tragičari, jer su svoje zaplete morali izmišljati; s druge strane, budući da su ti zapleti zavisili od efemernih (&quot;dnevnopolitičkih&quot;) događaja, komediografi su morali pisati brže od tragičara. On čak primećuje i neke sličnosti između razdoblja stare komedije i [[Shakespeare]]ovog doba, npr. to da su pisci često počinjali kao glumci&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:507 Aristofan, ''Vitezovi'', 542]: &quot;da prvo treba biti biti veslač pre no što se postane kormilar&quot; (ἐρέτην χρῆναι πρῶτα γενέσθαι πρὶν πηδαλίοις ἐπιχειρεῖν).&lt;/ref&gt; ― pa tako iz nekih antičkih vesti saznajemo da su Krates i Ferekrat takođe bili glumci, i to rivalski nastrojeni jedan prema drugom;&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, &quot;O komediji&quot; ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 24, Dübner.]&lt;/ref&gt; zatim da su morali stvarati vrlo brzo te su umesto novih komada prikazivali i izmenjene verzije starih ― pa tako čujemo o dva izdanja Aristofanovih ''Oblaka'';{{sfn|Đurić|1991|p=338}} dalje, autori su se često oslanjali na delo drugih komediografa, što je moglo ići sve do optužbi za plagijat ― Eupolid, na primer, optužuje Aristofana da je pozajmio od njega za ''Vitezove'', dok Aristofan u kasnijem izdanju ''Oblaka'' optužuje Eupolida da je za ''Mariku'' pozajmio iz njegovih ''Vitezova'',&lt;ref name=&quot;A1999 1870&quot;&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DE%3Aentry+group%3D12%3Aentry%3Deupolis-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Eupolis.]&lt;/ref&gt; i konačno, da su svoje drame prikazivali pod tuđim imenom ― tako je, na primer, Aristofan često prikazivao svoje komade pod imenima pozorišnih delatinika [[Filonid]]a i [[Kalistrat]]a.{{sfn|Đurić|1991|p=344}}

==== Komedija i sloboda ====

Sloboda izražavanja koju su pesnici stare komedije imali u Atini rasla je i padala s političkom slobodom u tom polisu.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D37%3Aentry%3Dcratinus-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Cratinus (1).]&lt;/ref&gt; Štaviše, ako je verovati [[Ciceron]]u, postojao je i poseban zakon koji je atinskim komediografima garantovao nekažnjivost: &quot;Kod Grka je&quot; ― kaže Ciceron ― &quot;i zakonom bilo dozvoljeno da se u komediji o svakome po imenu kaže ono što se želi reći&quot;.&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=FmhkynDLN8UC&amp;pg=PA61&amp;lpg=PA61&amp;dq=%22nominatim+diceret%22&amp;source=bl&amp;ots=kxJmI0t-5A&amp;sig=PpyNK4wBIWQS4ALJn5L_4ARxdMk&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=shvLUpKCBcGJyQOFx4CYBQ&amp;ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=%22nominatim%20diceret%22&amp;f=false Henry Nettleship, &quot;The Earliest Latin Literature&quot; (public lecture, 1882), ''Lectures and Essays on Subjects Connected with Latin Literature and Scholarship by Henry Nettleship'', Cambridge University Press, 1885, str. 61, beleška 1.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=R2z8sjmVLZYC&amp;pg=PA122&amp;lpg=PA122&amp;dq=%22nominatim+diceret%22&amp;source=bl&amp;ots=II5OHBa8nF&amp;sig=12fefD6DrEcrfAon-FnJIxBNdcg&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=XRzLUpyyLcuFyQOF54CQCQ&amp;ved=0CDYQ6AEwAg#v=onepage&amp;q=%22nominatim%20diceret%22&amp;f=false Ineke Sluiter, Ralph Mark Rosen (eds), ''Kakos: Badness and Anti-value in Classical Antiquity'', str. 121–122, beleška 9.]&lt;/ref&gt; No koliki je bio uticaj komedije na društvenu i političku stvarnost savremene Atine i dalje je predmet rasprave. S jedne strane, [[Platon]] izgleda nije potcenjivao uticaj koji komedija ima na formiranje predstava i zaključaka kod &quot;običnog naroda&quot;, pa u ''[[Odbrana Sokratova (Platon)|Odbrani Sokratovoj]]'' ukazuje na Aristofanove ''Oblake'' kao jedan od glavnih izvora informacija o [[Sokrat]]u za običnog čoveka: &quot;To ste i sami gledali u komediji Aristofanovoj&quot; ― kaže tu Sokrat ― &quot;nekakav Sokrat lebdi onde i govori da vazduhom putuje, i mnoge druge budalaštine blebeće; a od svega toga ja ništa, ni mnogo ni malo, ne razumem&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg002.perseus-grc1:19cPlaton, ''Odbrana Sokratova'', 19c (preveo Miloš N. Đurić).]&lt;/ref&gt; S druge strane, atinske su sudije 424. pne. dodelile prvu nagradu Aristofanovim ''Vitezovima'', u kojima je Kleon, tadašnji neprikosnoveni vođa demokratije, predstavljen kao opaki [[Paflagonija|paflagonski]] rob, a onda je nekoliko nedelja potom tog istog Kleona narod izabrao za [[Strategos|stratega]].{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=375}}

Period prosperiteta &quot;političke komedije&quot; počeo je učvršćivanjem atinske moći nakon [[Persijski ratovi|persijskih ratova]] i završio se krajem [[Peloponeski rat|peloponeskog rata]] ili možda nešto kasnije, odnosno obuhvata otprilike period od [[460. pne.]] do [[393. pne.]] No pesnička se sloboda i u tom periodu susretala s otporima. U vreme arhonta Morihida (440–439. pne., Perikle je bio jedan od desetorice stratega) donet je zakon koji je zabranio komediografima da ismevaju žive savremenike tako što bi ih prikazivali na pozornici pod pravim imenom (&quot;zakon protiv spominjanja ljudi po imenu u komediji&quot;).&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz: Aristofan, ''Aharnjani'', 67: ψήφισμα τοῦ μὴ κωμῳδεῖν ὀνομαστί.&lt;/ref&gt;{{sfn|Meineke|1839|p=40}} Taj je zakon ostao na snazi dve godine, da bi bio ukinut u doba arhonta Eutimena (437–436. pne., Perikle je i dalje na položaju stratega). Drugo ograničenje, koje je verovatno uvedeno otprilike u isto vreme, ticalo se zabrane članovima [[Areopag]]a ― vrhovne sudske instance u Atini ― da se bave pisanjem komedija.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg088.perseus-grc2:348c Plutarh, ''De gloria Atheniensum'', 348c] (&quot;Što se tiče dramatičara, [Atinjani] smatrahu da je pisanje komedija tako sramotno i nedostojno da su doneli zakon kojim se članovima Areopaga zabranjivalo da pišu komedije&quot;).&lt;/ref&gt; Od [[436. pne.]] politička komedija nastavila je da cveta, sve dok nije došla pod udar nekog Sirakosija, za koga se sumnjalo da je delovao na [[Alkibijad]]ov nagovor. Na predlog tog Sirakosija donet je jedan zakon, verovatno [[416. pne.|416]]–[[415. pne.]], &quot;da se niko ne sme po imenu spominjati u komediji&quot; (μὴ κωμῳδεῖσθαι ὀνομαστί τινα),&lt;ref&gt;Sholija uz: Aristofan, ''Ptice'', 1297.&lt;/ref&gt; no taj zakon nije dugo ostao na snazi.{{sfn|Meineke|1839|p=41}} Što se tiče navoda da je sličan zakon donet i na predlog nekog Antimaha,&lt;ref&gt;Sholija uz: Aristofan, ''Aharnjani'', 1149.&lt;/ref&gt;{{sfn|Meineke|1839|p=41}} pokazano je dosta uverljivo da je taj zakon najverovatnije plod fikcije i da nikada nije postojao.&lt;ref&gt;[http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=3632900 Stephen Halliwell, &quot;Ancient Interpretations of ὀνομαστί κωμῳδεῖν in Aristophanes&quot;, ''The Classical Quarterly'', New Series, Vol. 34, 1984, str. 87.]&lt;/ref&gt; No zato se sa sigurnošću može pretpostaviti ― premda neposrednih vesti nemamo ― da je [[oligarhijski prevrat 411. pne.]] uticao na slobodu izražavanja u komediji.&lt;ref&gt;[http://www.jstor.org/discover/10.2307/639144?uid=2129&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=4&amp;sid=21103235651037 J. E. Atkinson, &quot;Curbing the Comedians: Cleon versus Aristophanes and Syracosius' Decree&quot;, ''The Classical Quarterly'', New Series, Vol. 42, No. 1, 1992, str. 56-64] daje noviji pogled na pokušaje ograničavanja slobode govora u staroj atičkoj komediji.&lt;/ref&gt;

Ako je tada i došlo do opadanja komediografske delatnosti, Aristofanove ''Žabe'' (406. pne.) i Platonov ''Kleofont'' (405. pne.) jasni su pokazatelji njenog oživljavanja nakon obnove demokratije. Jednako je sigurno i da je nakon pada Atine i tokom vladavine [[Tridesetorica tirana|tridesetorice tirana]] komediografska sloboda bila ponovo ograničena, ne samo zbog gubitka političke slobode, nego i zbog opšte iscrpljenosti prouzrokovane ratom, koja nije dozvoljavala da se horovi opremaju i održavaju s onom starom raskoši.&lt;ref name=&quot;A1999 1870&quot;/&gt; Otvoreno su se postavljala pitanja i o opravdanosti velikih troškova [[Horegija|horegije]] u poređenju sa sve većim troškovima za vojne potrebe.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0034.tlg001.perseus-grc1:139 Likurg, ''Protiv Leokrata'', 139] (gde se kaže da trošenje novca na hor ne zaslužuje pohvalu od građana, jer ne donosi nikakve koristi zajednici, kao što je slučaj, na primer, s opremanjem trireme).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg020.perseus-grc1:26 Demosten, ''Protiv Leptina'', 26] (gde se kaže da novac utrošen na horove donosi jednodnevno zadovoljstvo gledaocima u teatru, a s druge strane novac utrošen u ratne svrhe donosi za sve vreme sigurnost celom gradu).&lt;/ref&gt; Prepreke su komediografima umeli da stvore i oni koji su u njihovim komadima bili napadnuti. Konačno, na predlog ditirampskog pesnika [[Kinesija|Kinesije]], koji je kao loš umetnik bio pod stalnim udarom čitavog niza komediografa, donet je zakon (možda oko [[390. pne.]]) koji je toliko ograničio javne troškove za prikazivanje komedija da se hor morao u potpunosti ukinuti.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D22%3Aentry%3Dcinesias-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Cinesias.]&lt;/ref&gt; Na to je komediograf [[Stratis]] odgovorio komedijom ''Kinesija'', u kojoj je ovoga nazvao &quot;ubicom horova&quot; (χοροκτόνος).&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=_59fAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Aristophanes+comoediae+scholia+graeca&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ei=-R3MUrTaLc71yAPa3IHwCQ&amp;ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&amp;q=Aristophanes%20comoediae%20scholia%20graeca&amp;f=false Sholija uz: Aristofan, ''Žabe'', 406.]&lt;/ref&gt; Uskoro potom na predlog [[Agirije|Agirija]] donet je zakon kojim se smanjila i naknada komičkim pesnicima za prikazivanje predstava.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D11%3Aentry%3Dagyrrhius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Agyrrhius.]&lt;/ref&gt;

Stara komedija trajala je otprilike od 80. do 94. Olimpijade, tj. od [[458. pne.|458.]] do [[404. pne.]] Od Kratina do [[Teopomp]]a ređa se niz od 41 pesnika, od kojih je njih 14 živelo pre Aristofana. Svima njima pripisuje se više od 360 komedija.{{sfn|Bode|1840|p=108}} Kasniji Aristofanovi komadi pripadaju pre srednjoj nego starog komediji. A drevna megarska komedija, koju je navodno unapredio neki glumac [[Meson]] (Μαίσων) uvođenjem stalnih likova,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:14.77 Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 659a] (&quot;Meson je bio komički glumac, rodom Megaranin, koji je izumio [[Teatarske maske|masku]] koja se po njemu zvala mesonka (μαίσων); kao što nam u traktatu ''O maskama'' kaže [[Aristofan Bizantinac]], gde navodi da je on izumio jednu masku za roba i jednu za kuvara. Tako da je zaslužio da se šale koje priliče tim likovima zovu mesonskim (μαισωνικά)&quot;.&lt;/ref&gt; neko je vreme postojala naporedo s umetnički razvijenijom atičkom komedijom, kao što je to bio slučaj i s jampskim zabavama u Sirakuzi i u starim dorskim polisima kopnene Grčke.{{sfn|Bode|1840|p=28}}

==== Struktura stare komedije ====

Struktura stare atičke komedije poznata nam je samo iz tekstova devet sačuvanih komedija Aristofanovih, koje su sve nastale u periodu od [[425. pne.|425.]] do [[405. pne.]] (''Eklesijazuse'' i ''Pluto'' računaju se, naime, među dela srednje komedije.) Od dela ostalih pisaca stare komedije sačuvani su samo oskudni fragmenti. Kompozicija stare atičke komedije bila je određena spojem horskih (pretežno lirskih) elemenata, s jedne, i čisto dramskih elemenata, s druge strane. [[Hor (pozorište)|Hor]] je, kako se čini, imao 24 člana i mogao se podeliti na dva poluhora.{{sfn|Đurić|1991|p=257}} Kad su ovi nastupali samostalno, izgleda da je horovođa predvodio prvi poluhor, dok je drugi poluhor imao svoga, drugog horovođu. Glumci su nosili kostim, koji je uključivao i veliki kožni [[falus]] okačen za pojas. Broj glumaca bio je u komediji ograničen na tri, kao i u razvijenoj tragediji, što znači da je jedan glumac često morao glumiti više uloga u istoj predstavi.{{sfn|Đurić|1991|p=251}}

Osnovni elementi koji su činili staru komediju jesu: prolog, paroda, agon, parabaza, epizodne scene, egzoda.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=122}} [[Prolog]] je scena u kojoj se publika obaveštava o temi komada. Sledi [[paroda]], tj. bučni ulazak hora na pozornicu, pri čemu pesmu hora povremeno prekida govor glumaca. Paroda prerasta u [[Agon (drama)|agon]], tj. u raspravu dvojice glumaca, koji zastupaju oprečne stavove i mišljenja, uz učešće hora. Agon ima složenu strukturu. Nakon uvodne pesme horovođa podstiče jednog od glumaca da govori (to je obično onaj koji će u raspraviti biti pobeđen). Prvi glumac iznosi svoje argumente, pri čemu ga upadicama mogu prekidati njegov protivnik, drugi govornik, ili neki od komičnih tipova. Vrhunac izlaganja prvog glumca čini zadihani &quot;pnigos&quot;, završni deo besede iznet ubrzanim tempom, izgovoren gotovo u jednom dahu. Zatim drugi glumac ponavlja celu shemu. Na kraju hor izlaže svoj zaključak o diskusiji u sfragidi (σφραγίς = pečat). Agon je kulminacija zapleta u komadu i uglavnom je posvećen nekom aktuelnom problemu. Od sačuvanih komedija, agona nema u ''Aharnjanima'' i ''Tesmoforijazusama'', a u ''Vitezovima'' i ''Oblacima'' javljaju se po dva agona. Nakon agona obično dolazi [[parabaza]], najvažnija horska partija, gde glumci napuštaju pozornicu, a hor stupa napred (παραβαίνειν) i obraća se direktno [[Publika|publici]], čime razbija scensku iluziju. Parabaza tematski često izlazi iz okvira dramske radnje i bavi se samim pesnikom ili političkom situacijom u Atini. To je najčešće tema središnje besede horovođe (tzv. prave parabaze). U pet starijih Aristofanovih komedija horovođa tu čak i govori u ime samog pesnika. S formalne strane, parabaza ima dva glavna dela. Prvi deo čine kratki uvod, komation (κομμάτιον) upućen publici te &quot;prava&quot; parabaza, tj. duža beseda horovođe (epirema), koja na kraju prelazi u pnigos. Drugi glavni deo četiri pesme poluhorova (oda i antoda, epirema i antepirema), pri čemu nakon svake od ove četiri pesme slede govorni delovi u kojima se vođe poluhorova obraćaju publici. Pored glavne, mogla se javiti i sporedna parabaza. Parabaza, kao deo komedije koji je isključivo horski i koji ne utiče na razvoj radnje, opada kako raste zanimanje za organizovanu dramsku radnju i kako slabi uloga hora. Zatim sledi niz [[Episodija|epizodnih scena]], u kojima hor ne učestvuje, a gde se junak komedije susreće sa različitim komičnim likovima, koje jednog po jednog ispraća s pozornice ili tera u beg. Predstava se najčešće završava nagoveštajem raspusnog veselja ‒ svetkovine, svadbe, gozbe. U svečanoj povorci hor izlazi sa scene (to je [[egzoda]]), a s njim obično i glavni junak komedije.{{sfn|Đurić|1991|p=340–344}}

Važnost [[Muzika|muzičkog]] elementa u staroj atičkoj komediji dobro se vidi u Aristofanovim ''Pticama'', komediji koja &quot;predstavlja spektakularni vrhunac muzičke strane antičke komedije&quot;{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=380–381}} i u čijem se samom tekstu mogu perepoznati neke od vizuelnih i muzičkih mogućnosti stvorenih izborom hora sastavljenog od ptica. Prvih dvestotinak stihova posvećeno je uglavnom postepenoj pripemi za razrađeni sled horskih pesama. Na početku komada dvojica Atinjana kreću na put među oblake u potrazi za mirom i za sreću svaki sa sobom nosi po jednu pticu (ὄρνις = &quot;znamenje&quot;, ali i &quot;ptica&quot;). U oblacima sreću mitskog [[Terej]]a, koji se pretvorio u [[Pupavac|pupavca]], i nakon razgovora s njim odlučuju da osnuju ptičji grad ni na nebu ni na zemlji koji će se zvati Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία, od νεφέλη = [[oblak]] i κόκκυξ = [[Kukavica (ptica)|ptica kukavica]]). Pozivaju se ptice da se pridruže ovom poduhvatu. Prvo pupavac Terej u lirskim stihovima poziva svoju suprugu Proknu, [[slavuj]]a po obliku, koja odgovara slavujevom pesmom, a zatim se pozivaju ptice s polja, iz vrta, s planine, iz močvare, s mora. Reči variraju između ljudskog jezika i [[Onomatopeja|onomatopejskih]] poziva različitim vrstama ptica, a metrička struktura jasno ukazuje na pesmu virtuoza i na ples s plesnim koracima i koreografijom koji se menjaju u zavisnosti od toga koja grupa ptica se poziva. Konačno, kad se ptice pojave na pozornici, svaka je obučena u drugačiji raskošni kostim u skladu s vrstom kojom pripada.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=381}}

=== Srednja komedija ===
[[Datoteka:Actor slave Massimo.jpg|thumb|Bronzani kip glumca u grčkoj komediji, 3. vek pne.]]
{{main|Srednja atička komedija}}
Kako je stara atička komedija velikim delom bila plod žive političke i društvene aktivnosti atinskog demosa i slobode koju je polis garantovao, ona je opadala i na kraju prestala da postoji kad je nestalo slobodne političke delatnosti neophodne za njen razvoj. Nasledila ju je komedija nešto drugačijeg stila, poznata kao srednja atička komedija, za koju se obično uzima da je trajala od [[385. pne.|385.]] do [[330. pne.]]{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=127}} No kako su njeni začeci primetni već krajem [[5. vek pne.|5. veka pne.]], neki ispitivači njen početak stavljaju u [[404. pne.]], dok joj je kraj u svakom slučaju čvrsto vezan za gubitak grčke samostalnosti pod [[Filip II Makedonski|Filipom II]] i [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].&lt;ref&gt;M. C. Howatson (ed.), ''The Oxford Companion to Classical Literature'', 1989, str. 149.&lt;/ref&gt; Tokom ovih 60–70 godina atinski je polis formalno zadržao demokratski poredak, ali je od njegovog ranijeg duha malo toga ostalo, a nestalo je i nekadašnje energije i interesa javnosti da se angažuje u radu za društveno dobro. Stoga komedija ovog perioda napušta satiru na račun pojedinca i prelazi na satiru na račun grupa ljudi, pa se u takvoj komediji pojedinac nalazi na udaru komediografa uglavnom samo kao predstavnik određene grupe.{{sfn|Đurić|1991|p=358}}

Atinski teatar [[4. vek pne.|4. veka pne.]] privlačio je pesnike s raznih krajeva grčkog sveta i, s druge strane, jednako obilato u druge polise izvozio predstave.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=399}} A predstava je svakako bilo mnogo: prema nepoznatom autoru spisa ''O komediji'', &quot;srednja komedija broji 57 pesnika i njihovih 617 drama&quot;,&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner] (τῆς μὲν οὖν μέσης κωμῳδίας εἰσὶ ποιηταὶ νζ΄, καὶ τούτων δράματα χιζ΄).&lt;/ref&gt; dok Atenej, možda koristeći drugačiji sistem klasifikacije, kaže da je &quot;pročitao više od 800 drama koje pripadaju takozvanoj srednjoj komediji&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:336d Atenej, ''Deipnosophistae'', VIII, 15 (336d)] (πλείονα τῆς μέσης καλουμένης κωμῳδίας ἀναγνοὺς δράματα τῶν ὀκτακοσίων).&lt;/ref&gt; Od svih tih dela ostali su samo kratki fragmenti i mnogo naslova,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=127}} a od onih 57 pesnika Meineke je uspeo nabrojati imena njih 39,{{sfn|Meineke|1839|p=303}} dok se drugde spominje da je poznato 46 imena.{{sfn|Đurić|1991|p=359}} Najpoznatiji su bili [[Antifan (komediograf)|Antifan]] i [[Aleksid]],{{sfn|Bode|1840|p=393}} od kojih je prvi napisao 260 ili čak 365 komedija i naročito se istakao u prikazivanju karakternih tipova (''Parazit'', ''Preljubnici'', ''Kockari'' itd.), neatičkih likova (''[[Epidaur]]anin'', ''[[Beotija|Beoćanka]]'', ''[[Delos|Deljanka]]'' itd.) i [[Mitološka travestija|mitoloških travestija]] (''[[Asklepije]]'', ''[[Busiris]]'', ''[[Ganimed (mitologija)|Ganimed]]'' itd.),{{sfn|Đurić|1991|p=359}} a drugi je napisao 245 komada i, sudeći po naslovima, crtao je ženske karaktere, zanimanja, doživljaje, naklonosti. Treći velikan srednje komedije bio je [[Anaksandrid]], koji je navodno izumeo onu vrstu zapleta koja će kasnije postati taklo popularna (kao u [[Terencije]]voj ''[[Adelphoe|Braći]]''), gde junak prvo obljubi devojku, a kasnije se oženi njome,&lt;ref&gt;[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=Anaxandrides&amp;field=hw_eng&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Ἀναξανδρίδης] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124717/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=Anaxandrides&amp;field=hw_eng&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }} (&quot;on je prvi uveo ljubavne priče i obljubu devica&quot;).&lt;/ref&gt; premda smo taj motiv susreli u Aristofanovom ''Kolaku''. Aleksid je prvi na pozornici u Atici prikazao lik [[Parazit (književnost)|parazita]] pod tim nazivom i njegovim doživljajima i dosetkama dao nove crte,{{sfn|Đurić|1991|p=360}} premda sam lik predstavlja [[Epiharm]]ov izum.{{sfn|Müller|1858|p=57}}

==== Mit i svakodnevica ====

Pored prikrivenih aluzija na savremene prilike, među uobičajenim temama jesu kritika vrednosnih stavova [[Antička filozofija|filozofa]] i književnika, posebno [[Platonizam|platoničara]] i [[Pitagorejci|pitagorejaca]], zatim parodiranje dela pesnika, kako savremenih tako i onih iz prošlosti, te napokon različite mitološke travestije.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=127}} Politička tematika u komediji postepeno se gubi i ustupa mesto drugim, dominantnijim interesovanjima Grka 4. veka pne. Izuzetak je, kako se čini, [[Timokle]], u čijim fragmentima nalazimo značajan broj aluzija na savremenike i političke teme, što ga čini zanimljivim poznim izdankom takve vrste komedije: bio je pristalica [[Antička Makedonija|promakedonske]] politike i u svojim je komadima, između ostalih, napadao [[Demosten]]a i [[Hiperid]]a, a nalazimo ga kako piše i nakon što su oni umrli i nakon što je [[Menandar]] već započeo svoju dramaturšku karijeru.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=405}} Aristofanove pozne komedije ''[[Eklesijazuse]]'' i ''[[Pluto (Aristofan)|Pluto]]'' političkog su karaktera u smislu da nude rešenje, dakako komično, za životne probleme koji muče Atinu, no u obe su komedije ta rešenja pre socijalno-ekonomskog neko čisto političkog karaktera, bilo da se radi o kvazi-komunističkoj državi koju osnivaju žene, bilo da se radi o redistribuciji bogatstva.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=406}} U odnosu, na primer, na ''[[Oblaci (Aristofan)|Oblake]]'', gde karikirani lik Sokrata lebdi &quot;da bi mu se duh približio vazduhu&quot;, ''Eklesijazuse'' i ''Pluto'' su &quot;moderne&quot; komedije, u tom smislu da stavljaju naglasak na socijalno-ekonomske probleme, udaljavaju se od ličnih napada i kritikuju određene ideje sa principijelnog stanovišta sadržaja i posledica tih ideja.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=407}} U ''Eklesijazusama'' nalazimo i najstariju komičku scenu s dva starca suprotstavljenih karaktera: dok jedan, pun entuzijazma, žuri da preda svoju imovinu u ruke zajednice, dotle je drugi skeptičan i stalno odlaže taj potez, ali zato trči na besplatnu gozbu koju je država priredila ― oni su preteče takvih parova u novoj komediji kao što su Demeja i Nikerat u Menadrovoj ''[[Samljanka (Menandar)|Samljanki]]'' ili Demeja i Micion u [[Terencije]]voj ''[[Braća (Terencije)|Braći]]''.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=409}}

Od satire na račun filozofa poznat je jedan fragment [[Epikrat iz Ambrakije|Epikrata iz Ambrakije]], u kome se ismevaju [[Platon]] i njegovi učenici, koji su prikazani kako raspravljaju o tome je li [[tikva]] zelje, trava ili drvo, dok ih ne ismeje neki lekar, a kad se oni na to naljute, spokojno se pojavljuje Platon i naređuje im da se vrate na prva počela i o svemu tome još jednom razmisle.{{sfn|Đurić|1991|p=358}} Ta scena nalikuje poznatoj sceni sa Sokratovom &quot;mislionicom&quot; u Aristofanovim ''Oblacima'', u kojoj karikaturalno predstavljeni Sokrat &quot;lebdi&quot; na nekoj uzdignutoj katedri kako bi mu se duh približio vazduhu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=408}} Kod [[Antifan (komediograf)|Antifana]] i [[Aleksid]]a, koji su među najvažnijim pesnicima srednje komedije, česta je satira na račun bednog života pitagorejaca, koji ne jedu živa bića, ali jedu psa koji je ubijen ranije, jer tad više nije živo biće.{{sfn|Đurić|1991|p=358}}

Od sačuvanih naslova koji se mogu datirati, tek nešto manje od polovine onih koji pripadaju komedijama napisanim tokom poslednjih dvadeset godina [[5. vek pne.|5. veka pne.]] obrađuje mitološku tematiku ― u smislu da uzimaju zaplet i likove iz [[mit]]a te ono smešno zasnivaju na sukobu i kontrastu između događaja i sistema vrednosti prisutnih u &quot;izvornom&quot; mitu, s jedne strane, i njihovih odraza u svetu običnih ljudi ili čak onih još gorih; za period od 400. do 350. pne. broj takvih komedija kreće se između trećine i polovine, dok ih u periodu od 350. do 320. pne. ima tek jedna desetina.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=402}} Posebno je zanimljiva obrada mita o [[Auga|Augi]], jer sadrži motive [[Silovanje|silovanja]] i [[Anagnorisis|prepoznavanja]], koje su antički filolozi smatrali glavnim karakteristikama nove komedije i čiji se tragovi mogu pronaći već u dve poslednje Aristofanove komedije. Ovaj je mit [[Euripid]] obradio u ''Augi'' (Αὐγή), jednoj od poslednjih tragedija koje je napisao, što je možda i poslužilo kao neposredna inspiracija [[Fililije|Fililiju]] i [[Eupolid]]u da napišu komedije pod naslovom ''Auga''. Fililijeva je komedija možda i napisana krajem 5. veka pne., dok je sećanje na Euripidovu istoimenu tragediju još bilo sveže, a čini se da iz tog perioda potiče i čitav niz statueta od [[Terakota|terakote]] koji prikazuju likove u vezi s komičkom obradom tog mita (Herakle, žena koja u sramoti pokriva svoje lice, stara dadilja s bebom u naručju itd.). Fragmenti koji se odnose na jela i pića, a koje iz mnogobrojnih dela srednje komedije citira [[Atenej]] donekle nam pokazuju kako su komediografi mogli &quot;prizemljiti&quot; mit i podsećaju nas na tradicionalni lik Herakla u komediji kao proždrljivca.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=403}} Ali i izolovani stihovi mogli su se preuzeti od tragičara i preokrenuti u komičke svrhe, kao kad Anaksandrid uzima čuveni stih iz Euripidove ''Auge'' i pomoću [[Parodija|parodije]] ga pretvara u politički humor: Euripidovo &quot;Priroda je tako htela, a ona ne mari za zakone&quot; kod Anaksandrida postaje: &quot;Država je tako htela, a ona ne mari za zakone&quot;.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=404}}

==== Oblikovanje zapleta i likova ====

S današnje tačke gledišta, srednja komedija predstavlja prelaz sa stare na novu atičku komediju, a ovoj drugoj približava se naročito po većoj pažnji koja se pridaje izgradnji zapleta,{{sfn|Đurić|1991|p=358}} koji su, kako se čini, često bili temeljeni na ljubavnim intrigama,{{sfn|Bode|1840|p=396}} kao i po odsustvu neobuzdane grotesknosti, raskalašnosti i fantaziranja karakterističnih za staru komediju. Aristotel primećuje da je jedna od razlika između stare i nove komedije u tome što su stari komediografi izmamljivali smeh &quot;razvratnim govorom&quot; (αἰσχρολογία), a novi to čine pomoću &quot;aluzije&quot; (ὑπόνοια).&lt;ref name=&quot;data.perseus.org&quot;/&gt; Preovlađuje sve istančanije opažanje, približavanje stvarnom životu i negovanje izraza, dok se u crtanju likova ne primećuje velika kreativnost: &quot;Pesnici srednje komedije nisu pretendovali na pesnički stil, već zbog korišćenja svakodnevnog govora njihova dela imaju odlike proze, tako da je poetska žica u njima prava retkost. A svi obraćaju veliku pažnju na zaplet&quot; ― kaže nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]''.&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner.]&lt;/ref&gt; Postepeno napuštanje ličnih napada svakako je jedan od faktora koji je doprineo usavršavanju komičkih zapleta. Za izgradnju zapleta poslužio je, s jedne strane, mit, sa svojim već postojećim likovima i pričama. S druge strane, za sagledavanje razvoja komedije s tipičnim fiktivnim likovima zavisimo od rekonstrukcije pojedinačnih komada na osnovu [[Rimska književnost|rimskih]] adaptacija i Menandrovog dela. [[Plaut]]ovi ''[[Menehmi (Plaut)|Menehmi]]'', kao komedija zamene identiteta, zajedno s ''[[Amfitrion (Plaut)|Amfitrionom]]'' i možda Menandrovim ''[[Štit (Menandar)|Štitom]]'' daju neku predstavu o načinima na koje su pesnici srednje komedije mogli razvijati zaplet u svojim komadima. Pri tom sačuvani naslovi kao što su ''Dva slična'' (kod Antifana i drugih) te ''Blizanci'' i ''Bliznakinje'' (kod Anaksandrida, Antifana, Aleksida i drugih) ukazuju pre na sistemsku pojavu nego na izolovane slučajeve.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=413}} Jedan fragment Antifanove komedije ''Poezija'' (Ποίησις) sadrži deo nekog govora o tome kako je lako pisati tragediju i kako je, s druge strane, teško pisati komediju. Moguće je da je to deo prologa koji Poezija govori u ime pesnika, kao što je u staroj komediji to činio hor u parabazi. Dok tragičari ― kaže se u tom fragmentu ― jednostavno odaberu jedan mit, čije su okolnosti publici već poznate, obrade ga i na kraju reše zaplet [[Deus ex machina|pomoću stroja]] (μηχανή / ''machina''), dotle se komediografi muče da izmišljaju zaplete, likove i celu radnju, kako ono što se dogodilo pre početka komedije, tako i ono što će se dogoditi na kraju. Tako je Antifan na ovom mestu skicirao koncept komedije kao umetnički izgrađene fikcije, tj. kao izmišljene priče u čijem se središtu nalazi zaplet, sa svojim početkom, sredinom (sadašnjom situacijom) i krajem.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=412}} Koncept o organski strukturiranoj komediji o fiktivnim ljudima bliska je nekim Aristotelovim principima o kompoziciji drame: &quot;Pesništvo&quot;, kaže Aristotel, &quot;prikazuje više ono što jeste, a istoriografija ono što je pojedinačno&quot;, npr. &quot;šta je [[Alkibijad]] uradio ili doživeo&quot;, pri čemu je &quot;u oblasti komedije to već jasno došlo do izraza: kad pesnici sastave priču prema verovatnosti, oni svojim licima nadevaju kakva god imena, a ne pevaju, kao jampski pesnici, određenim pojedinim licima&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1451b Aristotel, ''Poetika'', 1451b] (prevod Miloš N. Đurić).&lt;/ref&gt;

Naše znanje o srednjoj komediji u ogromnoj se meri zasniva na citatima i fragmentima iz tih dela koje je [[Atenej]] stavio u usta gostima na gozbi koja čini centralni motiv njegovog dela ''[[Deipnosophistae]]''. No teme razgovora na jednoj gozbi, makar njoj prisustvovali učeni ljudi, relativno su ograničene ― kuvari, razne vrste hrane, vino, vinske čaše, hetere ― i to su upravo motivi koji preovlađuju i u Atenejevim citatima iz srednje komedije. Izbor bi verovatno bio sasvim drugačiji kad bismo raspolagali slučajnim uzorkom motiva, likova i dijaloga s [[papirus]]nih fragmenata, pa i to treba uzeti kao faktor koji je uticao na to da komedija 4. veka pne. ponekad smatra repetitivnom ili monotonom, premda je za to, makar jednim delom, odgovoran i jedan unutrašnji pesnički razlog ― naime, činjenica da poznata tema, obogaćena samo malim daškom nečeg novog, može biti važan sastojak uspeha.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=409}} Lik kuvara (μάγειρος), čest u sačuvanim fragmentima, može poslužiti da se uoče neki obrasci razvoja [[tipski lik|tipskih likova]] uopšte, uključujući i one koji su slabo zastupljeni u raspoloživim citatima iz srednje komedije i koji se pojavljuju već definisani kod Menandra i u [[Rimska komedija|rimskoj komediji]]. Već u ranijim fazama razvoja grčke komedije sreću se mladi i stari ljubavnici, mlade i stare hetere; kasnije se u ulozi poverljivih savetnika i pomagača pojavljuju kućni [[robovi]] ili, pak, laskavi [[Parazit (književnost)|paraziti]]; kao prepreke tu su obično strogi i škrti očevi ili zapovednički nastrojene majke, a svoj red čekaju i svodnik, [[Lihvarstvo|lihvar]] i kuvar, koji se angažuje da bi pripremio svadbu ili neku drugu svetkovinu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=410}} Arhetipi za neke od ovih tipskih likova mogu se pronaći u ranijoj komediji, koja ih je pak crtala kroz prizmu živih savremenika: tragajući za likom koji će se u ''[[Aharnjani]]ma'' suprotstaviti Dikeopolovom separatnom miru sa Spartom, Aristofan izvodi na pozornicu lik [[Lamah]]a, njemu savremenog vojnog zapovednika, koji se pojavljuje u punoj [[hoplit]]skoj opremi, viče i besni, ali ne postiže ništa i na kraju završi ranjen dok junak komedije uživa u vinu i ženama. Na toj osnovi mogao se dalje graditi lik plautovskog hvalisavog vojnika ''(miles gloriosus)'', premda dakako Aristofanov Lamah nije prvi lik vojnika u književnosti.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=410}} O tipologiji likova, osim na temelju fragmenata, zaključujemo i po predstavama [[Teatarske maske|komičkih maski]], glumaca i scena na delima likovne umetnosti.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=411}}

==== Formalna obeležja ====

Što se tiče njihovih formalnih obeležja, dela srednje komedije, uopšteno govoreći, nisu imala ni [[Parabaza|parabaze]] ni horske lirike, a to je bar delom bio slučaj i s [[Kratin]]ovim ''Odisejima'', [[Aristofan]]ovim ''Plutom'' i ''Eolosikonom'' i nekim drugim dramama koje vremenski pripadaju staroj komediji.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=400}} Štaviše, nepoznati pisac ''Aristofanovog životopisa'' kaže da u ''Kokalu'' Aristofan &quot;uvodi silovanje i [[Anagnorizam|prepoznavanje]] i sve drugo u čemu ga je Menandar sledio&quot;,&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, ''Aristofanov životopis'' ''(Prolegomena de comoedia)'', XI, p. 36, Dübner.]&lt;/ref&gt; čime anticipira neke od glavnih elemenata nove komedije. U ''[[Plut (Aristofan)|Plutu]]'' ― na mestima gde bi se inače očekivale horske partije ― u rukopisima se nalazi samo reč ΧΟΡΟΥ = &quot;(pesma) hora&quot;, koja možda označava da je u tom trenutku hor plesao i pevao, ali ta pesma nije imala veze s radnjom u konkretnoj komediji,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=399–400}} već se pre radilo o nekoj vrsti muzičkog interludija.&lt;ref name=&quot;QhPVAAAAMAAJ p. 21&quot;&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Platonije, &quot;O karakteristici komedija&quot; ''(Prolegomena de comoedia)'', I, p. 21, Dübner.]&lt;/ref&gt; Već u Aristofanovom ''Plutu'' jedino značajno pojavljivanje hora jeste u [[Paroda|parodi]] (st. 253 sqq), u kojoj hor starih seljaka s Karionom zapodeva razgovor u trohejskim tetrametrima (dakle, ne u lirskim metrima), zatim u jampskim stihovima peva parodiju na [[Filoksen sa Kitere|Filoksenov]] ditiramb ''Kiklop'' (st. 290 sqq) i na kraju se vraća svojoj uobičajenoj ulozi sa pesmom koja je u rukopisu označena rečju ΧΟΡΟΥ; no čak ni parodija na Filoksena, premda čini deo teksta komedije, zapravo nema nikakve organske veze sa zapletom i mogla bi se sasvim dobro uklopiti u bilo koji drugi komad sa sličnom radnjom.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=400–401}}

Smanjena uloga hora bila je uslovljena, s jedne strane, promenom duha same komedije, a s druge strane, sve većim teškoćama da se pronađe osoba koja bi mogla vršiti dužnost [[horeg]]a, odnosno koja bi na sebe preuzela opremanje, obuku i izdržavanje [[Hor (pozorište)|hora]]. Naime, tokom čitavog 4. veka pne. društveno-ekonomska kriza ugrožavala je sistem horegije, pa su se postavljala i pitanja o opravdanosti ogromnih troškova horegije u poređenju sa sve većim troškovima za vojne potrebe.&lt;ref&gt;[[Likurg iz Atene|Likurg]], ''Protiv Leokrata'', 139; Demosten, ''O ateliji Leptinu'', 26.&lt;/ref&gt; Već [[405. pne.]] horegiju na Velikim Dionisijama vršila su dva čoveka, nazvana ''sunchorēgoí'' (συνχορηγοί). No do promena u komediji dolazilo je postepeno, pa je najverovatnije to slučaj bio i s promenama u njenim formalnim obeležjima. Nakon što je jedno vreme hor nastavio da postoji i bez sredstava za punu obuku u muzici i [[ples]]u, hor je na kraju u potpunosti uklonjen iz predstave. Neki fragmenti iz dela srednje komedije koji su stigli do nas pisani su lirskim metrima, što ukazuje na postojanje hora. Posebno se istrajnom pokazala sama ideja da hor može imati svoj zaseban identitet ili izvesti vlastitu predstavu, makar samo prilikom ulaska na pozornicu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=401}}

Sudeći po ogromnom broju komada napisanih u okviru srednje komedije, s jedne strane, i po malom broju pobeda koje su zabeležene za njihove autore, s druge strane ― Antifan, najbolji od njih, pobedio je samo trinaest puta{{sfn|Đurić|1991|p=359}}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Suda'', s.v. Ἀντιφάνης. |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=alpha%2C2735+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |access-date=2014-01-23 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924124841/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=alpha,2735+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; ― te uzimajući u obzir relativno mali uticaj tih dela, Mahaffy sugeriše da su ta dela možda bila namenjena pre čitanju nego izvođenju na pozornici.{{sfn|Mahaffy|1880|p=466}} S druge strane, u ovom je periodu atička komedija postala istinski međunarodna (u skladu s tadašnjim poimanjem ekumene kao sveta koji govori grčkim), a o njenoj popularnosti govore i motivi komičkih scena na flijačkim vazama, odnosno slikanim vazama pronađenim u južnoj Italiji, koje se datiraju počev od prve četvrtine 4. veka pne., kao i atičke statuete od terakote, koje su pronađene na širokom prostranstvu od Ampurije kod Barselone, preko [[Olint]]a i Linda, do južne Rusije.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=398}}

=== Nova komedija ===
[[Datoteka:3304 - Athens - Stoà of Attalus Museum - Theatre mask - Photo by Giovanni Dall'Orto, Nov 9 2009.jpg|thumb|200px|Atička komička maska od terakote, 4. ili 3. vek pne.]]
{{main|Nova atička komedija}}
==== Pesnici i njihov tekst ====

Razvoj započet u periodu srednje komedije nastavljen je u novoj atičkoj komediji, za koju se uzima da je cvetala od poslednje četvrtine [[4. vek pne.|4. veka pne.]] do polovine [[3. vek pne.|3. veka pne]].{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Za početak joj se obično uzima smrt [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pne.]], a za kraj smrt njenog poslednjeg istaknutog predstavnika [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] [[263. pne.]]{{sfn|The Oxford Companion to Classical Literature|s.v. comedy, 1. Greek (New comedy)}} Nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]'' zna za 64 pesnika nove komedije, od kojih su najistaknutiji bili [[Filemon]], [[Menandar]], [[Difil]], [[Filipid (pesnik)|Filipid]], [[Posidip iz Kasandreje|Posidip]] i [[Apolodor iz Karista|Apolodor]].&lt;ref&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sr#v=onepage&amp;q&amp;f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner.] (τῆς δὲ νέας κωμῳδίας γεγόνασι μὲν ποιηταὶ ξδ΄).&lt;/ref&gt; Prva trojica smatraju se najvećim komediografima ovog perioda, a iznad svih Menandar, čija je prva komedija, ''Gnev'' (Ὀργή), izvedena [[321. pne.]] i koji je umro oko [[292. pne.|292]]/[[291. pne.]]{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=415}} Premda za života nije bio najuspešniji, Menandar je brzo bio prepoznat kao izvanredan predstavnik ove vrste komedije.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} U ediciji ''[[Poetae comici Graeci]]''&lt;ref&gt;Rudolf Kassel, Colin Austin, ''Poetae Comici Graeci'', vols. VI &amp; VIII.&lt;/ref&gt; navodi se gotovo osamdeset dramatičara koji se, s manjom ili većom verovatnošću, mogu datirati u period između [[325. pne.|325.]] i [[200. pne.]], te još njih pedeset iz kasnijeg perioda, no za mnoge od njih imamo tek njihova imena ili čak samo fragmente njihovih imena nađene na natpisima.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Komedije Menandra, a možda i drugih pesnika nove komedije, bile su vrlo čitane sve do [[7. vek]]a, kada su bile u celosti izgubljene, a znanje o njima zasnivalo se gotovo isključivo na [[Stari Rim|rimskim]] adaptacijama [[Plaut]]a i [[Terencije|Terencija]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}}

Tek u 20. veku, kad su otkriveni papirusi s dužim i kraćim fragmentima Menandrovih komedija, stvorila se mogućnost neposrednog uvida u umetničko stvaralaštvo ovog komediografa. Veći fragmenti Menandrovih komedija prvi put su otkriveni u kodeksu iz Kaira, koji je objavljen 1907. i koji je sadržavao velike delove ''[[Parničari (Menandar)|Parničara]]'' (Ἐπιτρέποντες), ''[[Devojka s podrezanom kosom (Menandar)|Devojke s podrezanom kosom]]'' (Περικειρομένη) i ''[[Samljanka (Menandar)|Samljanke]]'' (Σαμία), kao i početak ''Junaka'' (Ἥρως). Ti su fragmenti obuhvatali ukupno oko 1.600 stihova i omogućili su neposredan uvid u Menandrovo dramsko umeće u izgradnji dijaloga, obradi zapleta i oblikovanju karaktera, ali i poređenje dela nove komedije s rimskim adaptacijama Plauta, Terencija i drugih pisaca [[Palijata|palijate]]. Zatim je 1959. iz Bodmerovog kodeksa objavljen ''[[Namćor (Menandar)|Namćor]]'' (Δύσκολος), prikazan na Lenejama [[316. pne.]] i sačuvan gotovo u celosti. Osim ovih, posedujemo značajne delove ''[[Štit (Menandar)|Štita]]'' (Ἀσπίϛ), ''[[Omraženi čovek (Menandar)|Omraženog čoveka]]'' (Μισούμενος), ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjanina]]'' (Σικυώνιος) i ''[[Dvostruki prevarant (Menandar)|Dvostrukog prevaranta]]'' (Δὶς ἐξαπατῶν). Od ove poslednje komedije sačuvano je tek stotinjak stihova, a među njima i odlomak koji je očito Plautu bio uzor za stihove 494‒562 u ''[[Bakhide (Plaut)|Bakhidama]]'', i to je zasad jedini sačuvani deo grčkog teksta neke komedije za koji se u postojećim [[Palijata|rimskim palijatama]] pouzdano može naći neposredni ekvivalent.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=415‒416}}

No tekst kojim raspolažemo čini manje od 8% od ukupne Menandrove produkcije. To je otprilike količina teksta koju imamo i za [[Sofokle|Sofokla]], dok za Aristofana, na primer, posedujemo između 25% i 30% teksta koji je bio poznat [[Aleksandrijska biblioteka|aleksandrijskim bibliotekarima]].{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=417}} Ono što znamo o Menandru dopunjeno je našim poznavanjem rimskih adaptacija. Za Plauta se pretpostavlja da je ''[[Ćup (Plaut)|Ćup]]'' bazirao na komadu ''Krčag'' ili ''Blago'',{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=148}} ''Bakhide'' na ''Dvostrukom prevarantu'',{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=149}} ''[[Kovčežić (Plaut)|Kovčežić]]'' na ''Ženama što zajedno obeduju'', a ''[[Stiho (Plaut)|Stiha]]'' na prvom izdanju ''Braće''.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=149}} Terencije je svoju ''[[Devojka s Androsa|Devojku s Androsa]]'' bazirao na Menandrovoj istoimenoj komediji, s dodacima iz ''Devojke iz Perinta'', ''[[Samomučitelj (Terencije)|Samomučitelja]]'' na istoimenoj komediji Menandrovoj, ''[[Evnuh (Terencije)|Evnuha]]'' na Menandrovom ''Evnuhu'' s dodacima iz ''Laskavca'', a ''[[Braća (Terencije)|Braću]]'' na drugom izdanju ''Braće'' s jednom scenom iz [[Difil]]ovih ''Ljudi što umiru zajedno''.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=417}} Naše vrlo oskudne fragmente iz dela drugih pesnika nove komedije upotpunjuju rimske prerade; zna se, naime, da je Plaut koristio [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] (za ''[[Trgovac (Plaut)|Trgovca]]'', ''[[Avet (Plaut)|Avet]]'' i ''[[Tri groša (Plaut)|Tri groša]]''){{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=149}} i Difila (za ''[[Kasina (Plaut)|Kasinu]]'', ''[[Konopac (Plaut)|Konopac]]'' i verovatno za fragmentarno sačuvanu komediju ''[[Vidularia (Plaut)|Kovčeg]]'', napisanu možda po uzoru na Difilov ''Splav''),{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=150}} a da se Terencije ugledao na [[Apolodor iz Karista|Apolodora iz Karista]] (za ''[[Svekrva (Terencije)|Svekrvu]]'' i ''[[Formion (Terencije)|Formiona]]'') i na Difila (za jednu scenu u ''Braći'').{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=418}}{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=424}}

==== Teme i likovi ====

&quot;Završio sam komediju&quot; ― rekao je, prema [[Plutarh]]u, Menandar jednom prilikom ― &quot;naime, razradio sam temu, treba samo da je ukomponujem u stihove&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg088.perseus-grc1:347f Plutarh, &quot;De gloria Atheniensium&quot;, ''Moralia'', 347f] (ᾠκονόμηται γὰρ ἡ διάθεσις: δεῖ δ᾽ αὐτῇ τὰ στιχίδια ἐπᾷσαι).&lt;/ref&gt; Premda je Menandar poklanjao veliku pažnju i oblikovanju dijaloga, na prvom mestu nalazi se opšti plan zapleta i njegova razrada. Na jednom poznatom [[Reljef (skulptura)|reljefnom]] portretu predstavljen je Menandar kako sedi i gleda u [[Teatarske maske|masku]] mladića, koju drži ispred sebe, a na stolu pored njega nalaze se još dve maske ― umetnik je možda upravo zamišljao Menandra u trenutku dok &quot;komponuje stihove&quot;.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=418}}
[[Datoteka:Портрет Менандра А 850.jpg|thumb|200px|Menandar]]
Kod Menandra ne nalazimo pokazatelje da su njegove komedije sadržavale horske pesme, premda ima indicija o postojanju lirskih stihova koje su izgovarali glumci u posebnim situacijama, kao i recitativa, odnosno stihova izgovorenih uz muzičku pratnju, što je nesumnjivo bio slučaj u živahnoj završnoj scenu ''[[Namćor (Menandar)|Namćora]]'', kad starca Knemona na silu odvlače na svečanost.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=401}} No osnovni ton Menandove komedije jeste govor karakterističan za svakodnevnu komunikaciju među ljudima, pa mu je samim tim osnovna metrička shema jampski trimetar,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=131}} koji je Aristotel smatrao najbližim običnom govoru.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=401}}&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 4 (1449a24).]&lt;/ref&gt;

Za novu komediju tipično je da radnja bude smeštena u svakodnevno [[Porodica|porodično]] okruženje i da se bavi odnosima međusobno bliskih ljudi, kao i da jedan od elemenata zapleta bude neka ljubavna intriga,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}} bilo da se radi o mladiću koji mora osvojiti devojku u koju se zaljubio, bilo da se radi o svađi, rastanku i pomirenju između dvoje ljudi koji su već bili zajedno; kod takve drame publika se zaprvo smeje sebi, odnosno emocijama koje prepoznaje kod sebe ili kod prijatelja i rođaka.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=415}} Kao ilustracija ovog postupka navodi se rečenica [[Aristofan Bizantinac|Aristofana Bizantinca]]: &quot;O Menandre i živote, ko je koga od vas oponašao?&quot; (ὦ Μένανδρε καὶ βίε, πότερος ἄρ᾽ ὑμῶν πότερον ἀπεμιμήσατο).{{sfn|Meineke|1823|p=33}} [[Ciceron]] je novu komediju opisao kao &quot;oponašanje života, ogledalo svakodnevice, sliku istine&quot; ''(imitationem vitae, speculum consuetudinis, imaginem veritatis)''.&lt;ref&gt;Ciceron, ''Država'', IV, 11. Međutim, taj deo ''Države'' nije nam sačuvan, pa o ovoj rečenici saznajemo od [[Elije Donat|Elija Donata]], koji je citira u svom spisu ''O tragediji i komediji'', koji je 1546. objavljen kao deo predgovora jednom izdanju Terencijevih komedija.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/aelidonatiquodf00donagoog#page/n78/mode/2up Elije Donat, ''Excerpta de comoedia'', str. 22.]&lt;/ref&gt;

Umesto bujnih Aristofanovih fantazija punih političke kritike i lične poruge, na atičku pozornicu i na pozornice [[Helenizam|helenističkog]] sveta stupaju komedije koje prikazuju neki komični zaplet iz svakodnevnog života običnog građanina ili su jednostavno [[Parodija|parodije]] tragedija s mitološkom temom. Nova atička komedija ima [[Kosmopolitizam|kosmopolitski]] karakter, iako je mesto radnje uglavnom Atina. Mnogi njeni pisci i nisu Atinjani: Menandar je bio iz Atine, ali Difil je rođen u [[Sinopa|Sinopi]] na južnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], a Filemon u Sirakuzi na Siciliji ili u gradu Soloj u [[Kilikija|Kilikiji]].{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} Same komedije, premda su stvarane u Atini, brzo su se širile i izvođene su po čitavom helenističkom svetu, o čemu svedoči i arheološki materijal, naročito slike s antičkih vaza i sačuvane [[pozorišne maske]] od terakote.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Lica koja se u tim komadima pojavljuju na pozornici zajednička su svim helenističkim gradovima istočnog Mediterana: lakoumni i zaljubljeni mladići (sinovi), namćorasti i škrti starci (očevi), snalažljivi i lažljivi [[robovi]], proždrljivi i laskavi [[Parazit (književnost)|paraziti]], brbljavi i kradljivi kuvari, lakomi [[Prostitucija|svodnici]], hvalisavi vojnici, dominantne i goropadne supruge, elegantne i lukave [[Hetera|hetere]], obljubljene devojke koje su na prevaru dopale ropstva.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}} Odnosno, [[Apulej]]evim rečima, tu su: &quot;lažljivi svodnik, mladić što gori od ljubavi, prevejani rob, prevarna družbenica, dominantna supruga, popustljiva majka, stric što prekoreva, drug što pomaže i vojnik što boj bije, ali i proždrljivi paraziti i neži roditelji i bestidne hetere&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1212.phi003.perseus-lat1:16 Apulej, ''Florida'', 16] ''(leno periurus et amator fervidus et servulus callidus et amica illudens et uxor inhibens et mater indulgens et patruus obiurgator et sodalis opitulator et miles proeliator, sed et parasiti edaces et parentes tenaces et meretrices procaces)''.&lt;/ref&gt; Kao precizno izvajani tipovi ta lica imaju trajnu vrednosti, pa se i u [[Renesansna književnost|renesansnoj]] i kasnijoj evropskoj komediji sreću namćorasti ili škrti starac, rasipni i lakomisleni sin, snalažljivi sluga, lakomi svodnik, lukava hetera i nesrećna, zaljubljena devojka. O šarenom mada ponešto jednoličnom svetu tih likova nove atičke komedije svedoči i arheološki materijal, naročito slike s antičkih vaza i sačuvane pozorišne maske: znamo tako za nekih devet tipova staraca, jedanaest tipova mladića, sedam tipova robova itd.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}}

Opšti, kosmopolitski karakter novoj atičkoj komediji daje i tematika. Uglavnom je reč u sentimentalnoj [[ljubav]]i, čijem ostvarenju stoji na putu nesrećna sudbina slobodne devojke prevarom ili greškom prodate u ropstvo, lakomost svodnika i štedljivost opreznog oca. Sve te prepreke najčešće savladava umesto mladog i lakomislenog mladića njegov snalažljivi i lažljivi rob. Ovi se motivi ponavljaju u raznim spojevima i obradama. Tipične scene i standardne teme nove atičke komedije relativno su malobrojne, pa su stoga i same komedije verovatno bile ponešto jednolične, čak i travestije mitskih povesti, koje su pisci sastavljali bilo neposredno prema mitu, bilo obrađujući tragedije s mitološkom tematikom, naročito one [[Euripid]]ove.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} No nova je komedija važne elemente preuzela iz tragedije, posebno Euripidove. Od Euripida su komediografi naučili da kreiraju dobar zaplet, od njega potiče i prolog, kojim se u novoj komediji publika obaveštava o prethodnim zbivanjima i koji uglavnom izgoavara neka alegorijska ličnost, npr. Έλεγχος (&quot;Sramota&quot;), Φόβος (&quot;Strah&quot;), Ἀήρ (&quot;Vazduh&quot;), od njega, napokon, potiču i gorka, ironična i tužna razmišljanja o životu i umeće prikazivanja snažnih emocija na pozornici; zbog svega toga Euripid se može nazvati, ako ne baš ocem, onda svakako pretečom nove komedije.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}}

U ovakvoj komediji izgradnja zapleta i oblikovanje likova nerazdvojno su povezani. Pesnikova originalnost sastojala se upravo u pronalaženju neočekivanih rešenja i u manevrisanju unutar strogih okvira nove komedije, kao i u individualizaciji [[Tipski lik|tipskih likova]] (starca, mladića, roba, hetere, parazita itd.),{{sfn|Đurić|1991|p=338}} naročito u pogledu iskazivanja raspoloženja i emocija.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Dok se radnja odvija u nizu verovatnih scena (odnosno, publika prihvata da bi se u istim okolnostima ljudi koje vidimo na sceni verovatno ili sigurno i u stvarnom životu ponašali upravo onako kako se ponašaju na sceni), različiti su likovi predstavljeni na takav način da na osnovu onoga što kažu o drugim likovima mi možemo doneti vrednosni sud i o njima samima i o tim drugim likovima.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=419}} Ponekad se iznosi tvrdnja da u delima nove komedije nema razvoja lika, ali zato se razvija portret koji je predstavljen publici, kao i sistem kontrasta koji izgrađuju i ojačavaju taj lik.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=420}}

Jedan od glavnih elemenata Menandrove umetničke snage jeste njegova sposobnost da preinači jednu tipičnu situaciju tako što uvodi neki neobičan kontekst, novu varijantu, neočekivanu dodatnu dimenziju, drugačiju strukturu. To se vidi i po njegovoj obradi tipičnih likova, obično prepoznatljivih od samog početka po maskama, kostimima i čak standardnim imenima: kako se razvija radnja, Menandar ocrtava portret koji pokazuje da ono tipično ipak nije ono što se čini na površini, kako se vidi na primeru Polemona, Stratofana i Trasonida ― tri lika &quot;hvalisavog vojnika&quot; koja se pojavljuju u ''[[Devojka s podrezanom kosom (Menandar)|Devojci s podrezanom kosom]]'', ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjaninu]]'' i ''[[Omraženi čovek (Menandar)|Omraženom čoveku]]'' ― čiji je tipski lik &quot;hvalisavog vojnika&quot; ''(miles gloriosus)'' fiksiran, ali je svaki od njih ocrtan kao pojedinac s karakteristikama koje pre podstiču osećaj simpatije i zanimanja nego superiornosti i poruge.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=423}} O drugim pesnicima nove komedije znamo neuporedivo manje nego o Menandru, no moguće je da su i [[Filemon]] i [[Difil]] imali &quot;opušteniji tradicionalniji i na neki način duhovitiji pristup pisanju&quot;,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=424}} uključujući, na primer, i duge [[monolog]]e koje izgovaraju likovi kuvara i parazita. Sudeći po rimskih preradama, Filemon je bio naročito vešt u komponovanju komedija situacije, dok je Difil, sudeći po ''[[Konopac (Plaut)|Konopcu]]'', voleo romantičnu komediju smeštenu u udaljene predele.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=424}} O tome koliko je važno imati puni kontekst i koliko smo oštećeni činjenicom da raspolažemo samo fragmentima vidi se na primeru čuvene izreke &quot;Koga bogovi vole, umire mlad&quot; (Menandrov fragment 111), koja se citira kao jedna od važnih moralnih sentencija iz antike; no iz konteksta u Plautovoj adaptaciji ''(Quem di diligunt, adulescens moritur)''&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi004.perseus-lat1:4.7 Plaut, ''Bakhide'', 816–817 (čin IV, scena 7, st. 18–19).]&lt;/ref&gt; vidimo da te reči zapravo izgovara rob na račun svog gospodara, starog i još živog.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=423}}

Kako je krajem antike Menandrov opus izgubljen, moderni su vekovi upoznali svet nove komedije putem Plautovih i Terencijevih prerada. Ideja o zabavnim događajima, izmišljenim ali temeljenim na stvarnom svakodnevnom životu običnih ljudi, pokazala se vrlo plodnom, te je od antike do danas proizvela mnogobrojne izdanke, koji danas, pored drame, uključuju i [[roman]], [[radio]], [[Televizija|televiziju]] i [[film]]. Dela ovakve vrste imaju dve osnovne odlike: s jedne strane, njihovi likovi i zapleti pružaju gledaocima mogućnost bekstva u svet u kome se njihove želje ostvaruju, a s druge, ta dela u većoj ili manjoj meri poseduju i određeni vaspitni ili obrazovni uticaj.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=425}}

== Komički teatar ==
[[Datoteka:Theatre at Thorikos.jpg|thumb|300px|Pozorište u atičkoj demi Toriku]]
{{main|Teatar u drevnoj Grčkoj}}
=== Dramska nadmetanja ===

Drame su se prvobitno prikazivale na [[Dionizijski festival|Malim ili Seoskim Dionisijama]] (Διονύσια τὰ κατ᾽ ἄγρους), koje su se slavile od 8. do 12. [[Atički kalendar|posejdona]] (novembar/decembar), i to uglavnom u [[Pirej]]u, ali i u okolnim atičkim [[dema]]ma, npr. u [[Kolit]]u (Κολλυτός),&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:157 Eshin, ''Protiv Timarha'', 157.]&lt;/ref&gt; [[Eksona|Eksoni]] (Αἰξωνή), [[Eleusina|Eleusini]] i [[Torik]]u.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. theatre staging, Greek}} Kad su ustanovljene Leneje i Velike Dionisije, na Seoskim Dionisijama najverovatnije su prikazivani samo reprizni komadi, i to možda bez hora. Na [[Lenejski festival|Lenejskom festivalu]], koji se održavao od 8. do 12. [[Atički kalendar|gameliona]] (decembar/januar) i koji je ustanovio [[Pizistrat]], isprva su se prikazivale tragedije, ali nakon ustanovljenja Velikih Dionisija na Lenejama su se pre svega prikazivale komedije. Tu su, na primer, premijerno prikazani ''[[Aharnjani]]'', ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' i ''[[Žabe (Aristofan)|Žabe]]''. Tragedije su se na Lenejama ponovo prikazivale od [[464. pne.|464. pne]].&lt;ref&gt;[http://www.ub.uni-koeln.de/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/rhm&amp;CISOPTR=6207&amp;CISOBOX=1&amp;REC=5 Theodor Bergk, &quot;Verzeichniss der Siege dramatischer Dichter in Athen&quot;, ''Rheinisches Museum für Philologie'', 34, 1879, str. 302.]&lt;/ref&gt; ili, prema drugima, tek od [[443. pne.|443. pne]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=90}} Pretpostavlja se da je nadmetanje na Lenejama trajalo dva dana, što bi bilo dovoljno za dve tragičke trilogije od dva različita tragičara te za jedno komičko nadmetanje, koje je verovatno bilo organizovano kao i ono na Velikim Dionisijama.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Lenaea}} U početku su na Lenejama prikazivani samo novi, premijerni komadi. Strancima, kako se čini, prisustvo nije bilo dozvoljeno.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg001.perseus-grc1:496 Aristofan, ''Aharnjani'', 504.]&lt;/ref&gt; O organizaciji dramskih nadmetanja na Lenejama starao se [[arhont basileus]].&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/pollucisonomasti02polluoft#page/128/mode/2up Julije Poluk, ''Onomastikon'', VIII, 90.]&lt;/ref&gt; Na [[Dionizijski festival|Velikim ili Gradskim Dionisijama]] (Διονύσια τὰ ἐν ἄστει), koje su se održavale od 8. do 14. [[Atički kalendar|elafeboliona]] (februar/mart) i koje su ustanovljene nakon [[Persijski ratovi|persijskih ratova]], prikazivale su se i tragedije i komedije, pri čemu je glavni događaj svakako bilo prikazivanje tragedija.&lt;ref name=&quot;Demosten, Protiv Midije, 10&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz: Aristofan, ''Žabe'', 406.&lt;/ref&gt; U komičkom nadmetanju takmičila su se prvo tri pesnika a od 4. veka pne. petorica pesnika s po jednom komedijom,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=90}} pri čemu je do povećanja broja pesnika možda došlo zbog toga što je nestalo [[Hor (pozorište)|hora]] kao organskog dela komada. Organizacija dramskih nadmetanja na Velikim Dionisijama bila je u rukama [[Arhont eponim|arhonta eponima]].&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/pollucisonomasti02polluoft#page/128/mode/2up Julije Poluks, ''Onomastikon'', VIII, 89.]&lt;/ref&gt; Na [[Antesterije|Antesterijama]], koje su se održavale od 11. do 13. [[Atički kalendar|antesterija]] (januar/februar), komedije se nisu prikazivale, jer se zakon govornika [[Likurg iz Atene|Likurga]] (τὸν περὶ τῶν κωμῳδῶν ἀγῶνα τοῖς Χύτροις ἐπιτελεῖν ἐφάμιλλον ἐν τῷ θεάτρῳ = &quot;da o svetkovini lonaca treba da se održi nadmetanje komičara&quot;) odnosio na takmičenje komičkih glumaca, a ne na izvođenje komičkih predstava.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg121.perseus-grc1:841e Plutarh, ''Vitae decem oratorum'', 841e]&lt;/ref&gt; Na svim svetkovinama na kojima su održavana dramska takmičenja komedije su prikazivane pre tragedija.&lt;ref name=&quot;Demosten, Protiv Midije, 10&quot;/&gt; Pretpostavlja se da su se na Velikim Dionisijama sve komedije izvodile u jednom danu, nakon čega je tri dana bilo predviđeno za tri tragičke tetralogije ― po jedan dan za svaku.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=90}}{{sfn| Müller|1886|p=327}}

O uspehu predstava odlučivale su sudije koje je [[Arhonti Atene|arhont]] postavljao žrebom, i to njih petoricu za komediju i najverovatnije desetoricu za tragediju.{{sfn|Đurić|1991|p=261}} Kao pobednika sudije bi proglasile autora najbolje predstave, ali i njegovog [[horeg]]a i protagonista, a arhont bi najverovatnije svu trojicu ovenčao bršljanovim vencem, dok bi pesniku dodelio i neku novčanu nagradu.{{sfn|Đurić|1991|p=261}} O celom nadmetanju arhont bi sastatvio zapisnik, u kojem bi naveo svoje ime, praznik, imena pesnika i horega, naslove drama, imena protagonista i sudsku ocenu ― takav zapisnik zvao se [[didaskalija]] i čuvao se u državnom arhivu.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. didaskalia}} Prikazivani su samo novi komadi, a ponavljanje starijih bio je redak izuzetak.{{sfn|Đurić|1991|p=260}} Ali kad se završilo doba velikih grčkih tragičara, postalo je uobičajeno da se jedna njihova drama prikaže na svakom tragičkom nadmetanju. Takva tragedija u didaskalijama je označena kao &quot;stara&quot; (παλαιά), nasuprot &quot;novoj&quot; (καινή). Na komičkom nadmetanju [[345. pne.]] spominju se četiri nove komedije; [[352. pne.]] prikazana je jedna Euripidova tragedija; no što se tiče komedije, tek u [[2. vek pne.|2. veku pne.]] nalazimo da je prikazana komedija nekog od starijih komediografa ― Menandra, Posidipa ili Filemona, ali dakako ne Aristofana, čija bi dela imala malo smisla ako bi se izvodila u vreme kad više nisu bile među živima osobe koje se u njima kritikuju. Na osnovu toga se možda može izvesti zaključak da je običaj da se prikazuju drame starijih pesnika za komediju uveden kasnije u poređenju s tragedijom.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=A6EDA96B64FE4EF63121D3FEE5BD499F?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0063%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D7%3Aentry%3Dcomoedia-cn William Smith, William Wayte, G. E. Marindin, ''A Dictionary of Greek and Roman Antiquities'', 1890, s.v. ''comoedia''.]&lt;/ref&gt;

=== Glumci ===
[[Datoteka:Figurine actor BM TerrD226.jpg|thumb|200px|Figura glumca koji na glavi nosi masku ćelavog roba i u ruci drži nešto (torbu?), terakota, 2. vek pne.]]
Broj [[Glumci|glumaca]] bio je ograničen i svi su bili muškarci. U početku je sve uloge tumačio jedan glumac, da bi [[Eshil]] uveo drugoga, a [[Sofokle]] trećega glumca. Taj se broj više nije menjao ni u komediji ni u tragediji, pa je jedan glumac tokom predstave prikazivao više uloga, a to je bilo moguće samim tim što su glumci prikazivali i muška i ženska lica i što su nosili maske.{{sfn|Đurić|1991|p=251}} Prvi glumac (protagonist) prikazivao je najteže i najzahtevnije uloge, drugi glumac (deuteragonist) one uloge koje najviše dolaze u kontakt s protagonistom, a treći (tritagonist) neznatnije uloge, uključujući lica koja izgovaraju [[prolog]] i ona koja se u tragediji pojavljuju kao ''[[deus ex machina]]'' (θεὸς ἀπὸ μηχανῆς).{{sfn|Đurić|1991|p=251}} Glumac je morao biti vešt u deklamaciji i [[Pevanje|pevanju]] i melodramskom prikazivanju, tj. deklamaciji uz pratnju [[Frula|frule]], a morao je znati i bar malo plesati.{{sfn|Đurić|1991|p=254}} Jampski trimetri su kazivani, a ono što je bilo u drugim metrima, kao i replike koje su izmenjivali hor i glumci, to se ili pevalo ili se recitovalo uz frulu.{{sfn|Đurić|1991|p=254}}

==== Maske ====
{{main|Teatarske maske}}
Glumci su na pozornici nosili naročitu odeću i obuću te [[Teatarske maske|maske]] ili obrazine ili ličine (πρώσοπα), a svi su se ti elementi razlikovali u različitim vrstama [[Drama|drame]] ― u tragediji, komediji i satirskoj igri. Maske su u nastarije vreme pravljene od kore drveta, a kasnije obično od platna. Na slikama se vidi da su na prednjoj strani imale veliki otvor za usta i dva manja za oči. Razlikovale su se tipične ili karakterne i netipične ili individualne maske. Maske u [[Stara atička komedija|staroj komediji]], ako su i imale periku ili venac, uglavnom su ličile na osobe koje su se u predstavili kritikovale, odnosno bile su potreti savremenika ili su bile načinjene tako da budu što smešnije, odnosno kao karikature.{{sfn|Đurić|1991|p=252}} U [[Nova atička komedija|novoj komediji]] bilo je 43 tipične maske: 8 za starce, 11 za mladiće, 7 za robove, 3 za stare robinje, 14 za mlade robinje.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n329/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 143‒154.]&lt;/ref&gt; Za maske u [[Srednja atička komedija|srednjoj]] i novoj komediji [[Platonije]] kaže: &quot;Ni maske nisu jednako pravili kao u staroj komediji. U staroj pravili su maske slične onim licima koja su izvrgnuta ruglu, i to zato da bi se lice po sličnosti odmah prepoznalo, pre no što glumac išta kaže. U srednjoj i novoj napravili bi maske namerno za smeh (...) trudeći se da ni slučajno ne liče na nekog [[Antička Makedonija|makedonskog]] službenika i da ne bi pesnik pao u sumnju da se namerno ruga i tako nastradao. Ta na maskama u [[Menandar|Menandrovoj]] komediji vidimo kakve obrve imaju i kako su im usta iskrivljena: i uopšte nisu kao kod ljudi&quot;.&lt;ref name=&quot;QhPVAAAAMAAJ p. 21&quot;/&gt; Maske je pravio &quot;maskar&quot; ili &quot;obrazinar&quot; (σκευοποιός), za koga [[Aristotel]] kaže: &quot;Za oblikovanje prizora još je važnija veština obrazinarska nego pesnička&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1450b Aristotel, ''Poetika'', 6 (1450b)].&lt;/ref&gt; No jasno je da su, naročito u staro vreme, i sami pesnici bili uključeni u definisanje izgleda maski, a to se vidi i po tome što su se [[Frinih (pisac tragedija)|Frinihu]] i [[Eshil]]u pripisivale naročite zasluge za razvitak maski.&lt;ref&gt;[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=phi%2C762+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Φρύνιχος ''(Adler number: phi,762)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125044/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=phi%2C762+&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }} (&quot;Frinih je prvi uveo žensku masku&quot;).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=alphaiota%2C357&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Αἰσχύλος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124852/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=alphaiota%2C357&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }} (&quot;Eshil je uveo praksu da glumci nose čudesno obojene maske&quot;).&lt;/ref&gt;

==== Odeća i obuća ====

[[Odeća|Odeću]] koju su glumci nosili u staroj atičkoj komediji poznajemo kako iz navoda u samim dramama tako i iz slika na vazama, posebno onih iz južne Italije, na kojima su predstavljene [[Flijačka farsa|flijačke]] scene, koje su u značajnoj meri nalikovale komediji u Atini.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=398}} No postoje i atičke vaze, sa scenama iz vremena koje prethodi Aristofanu i svim sačuvanim komičkim fragmenatima. I koncept komičkog hora sastavljenog od životinja (ptica, insekata, riba) stariji je od Aristofana, koji ga je povezivao s [[Magnet (komediograf)|Magnetovom]] starom komedijom.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=357}} Na jednoj [[Amfora|amfori]] iz sredine 6. veka pne., koja se čuva u Berlinu, naslikani su frulaš i trojica mladića u oklopu, koja su uzjahala trojicu starijih bradatih muškaraca: atinski vitezovi, nekih 125 godina pre no što će ih Aristofan upotrebiti kao komički hor. Mlađi su prikazi frulaša i po dvojice plesača obučenih u kostim petla (500‒480. pne.), koji su naslikani na jednoj drugoj amfori u Berlinu i na jednom vinskom krčagu ''([[oinochoe]])'' koji se čuva u Londonu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=364}}

Komički glumci bili su obučeni u tradicionalni komički kostim, napred s napuhanim jastukom privezanim za stomak, a iza s ogromnim jastukom pričvršćenim za stražnjicu, a za muške uloge i s kožnim [[falus]]om koji je visio na bedru ispod kratkog ogrtača i koji se, po Aristofanovim rečima, mogao iskoristiti za to da izmami smeh od dečaka u publici.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 Aristofan, ''Oblaci'', 538‒539] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |date=2021-02-18 }} (οὐδὲν ... σκυτίον καθειμένον ἐρυθρὸν ἐξ ἄκρου παχύ, τοῖς παιδίοις ἵν᾽ ᾖ γέλως = &quot;ništa ... kožno da visi, crveno na vrhu, da baci dečake u smeh&quot;).&lt;/ref&gt; Falusni rekvizit bio je od kože, vrha obojenog crveno,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 Aristofan, ''Oblaci'', 538] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |date=2021-02-18 }} i sholija uz taj stih.&lt;/ref&gt; a ponekad se kačio i oko vrata.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Suda'', s.v. Φαλλοί ''(Adler number: phi,60)''. |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=phi%2C60&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |access-date=2014-01-23 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924125022/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=phi%2C60&amp;field=adlerhw_gr&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Neka vrsta trikoa ili hula-hopki (σωμάτιον),{{sfn| Müller|1886|p=230}} od kože ili od tkanine, navlačila se preko stomaka i grudi, a bila je toliko uzana da na slikama likovi koji je nose često izgledaju nagi. Čini se da je taj triko redovno nošen, i nalazimo ga s rupama probušenim u obliku očiju, kao i ukrašenog vezom ili horizontalnim prugama. Ponekad ne prijanja uz telo, nego pada u naborima. Od druge odeće koja se nosila uz telo, likovi slobodnih ljudi nosili su neku vrstu [[Tunika|tunike]] (ἀμφιμάσχαλος), dok su likovi robova i radnika nosili [[eksomis]] (ἐξωμίς), koji je desnu ruku i rame ostavljao nepokrivene, a nekad i [[kožuh]] (διφθέρα&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:430 Aristofan, ''Ose'', 444.]&lt;/ref&gt; ili σπολάς&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:903 Aristofan, ''Ptice'', 933.]&lt;/ref&gt;). [[Hiton]] se retko spominje kod Aristofana, ali povremeno se nailazi na neke njegove podvrste (ἡμιδιπλοίσιον,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 318.]&lt;/ref&gt; κροκωτίδιον&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 332.]&lt;/ref&gt; i κροκωτός,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:877 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 879.]&lt;/ref&gt; koji su nosile žene). Od ogrtača glavni je za muškarce bio [[himatij]] (ἱμάτιον),&lt;ref&gt;Npr. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 333.]&lt;/ref&gt; dok su skromnije i jeftinije verzije bile λῃδάριον&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:903 Aristofan, ''Ptice'', 915] i sholija uz to mesto.&lt;/ref&gt; i τριβώνιον.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg011.perseus-grc1:850 Aristofan, ''Pluto'', 882.]&lt;/ref&gt; Udobna [[kabanica]] koju su nosili likovi starih ljudi zvala se χλαῖνα,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:729 Aristofan ''Ose'', 738.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1122 Aristofan, ''Ose'', 1132.]&lt;/ref&gt; dok je σισύρα bio ogrtač od ovčje kože i takođe se nosio kao kabanica.&lt;ref&gt;Sholija uz: Aristofan, ''Ose'', 738.&lt;/ref&gt; Žene su takođe nosile himatij,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 250.]&lt;/ref&gt; čija je podvrsta bio &quot;okružnik&quot; (ἔγκυκλον),&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 261.]&lt;/ref&gt; možda kružnog oblika. U jednoj sceni ''Tesmoforijazusa'' vidimo da žena oblači odeću ovim redom: triko (σωμάτιον), božurni hiton (κροκωτός), pojas (στρόφιον) i &quot;okružnik&quot; (ἔγκυκλον).&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 253sqq.]&lt;/ref&gt;

Od pokrivala za glavu u tekstovima se spominje κυνῆ&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:262 Aristofan, ''Oblaci'', 268.]&lt;/ref&gt; (&quot;kožna kaciga&quot;),&lt;ref&gt;Stjepan Senc, ''Grčko-hrvatski rječnik'', Naprijed, Zagreb, 1991.&lt;/ref&gt; dok su na slikama predstavljene najraznovrsnije [[Kapa|kape]], npr. šešir širokog oboda (πέτασος) na [[Hermes]]u. U određenim prilikama na glavu su se stavljali venci.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:1039 Aristofan, ''Mir'', 1044.]&lt;/ref&gt; Za žene se spominje da na glavi imaju mrežice (κεκρύφαλοι), povezače (μίτραι) i perike (κεφαλαὶ περίθετοι).&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 257–258.]&lt;/ref&gt;

Što se tiče [[Obuća|obuće]], na slikama su glumci uglavnom predstavljeni bosi, ali to je svakako samo zbog nepažnje umetnikâ. U tekstovima se spominju papuče od crvene kože (ἐμβάδες),&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:843 Aristofan, ''Vitezovi'', 872.]&lt;/ref&gt; zatim &quot;lakonske&quot; (Λακωνικαὶ)&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1122 Aristofan, ''Ose'', 1157.]&lt;/ref&gt; za muškarce i &quot;persijske&quot; (Περσικαὶ)&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:728 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 734.]&lt;/ref&gt; za žene. U specijalnim prilikama glumac je u komediji nosio obuću s veoma visokim drvenim đonom, zvanu [[koturn]] (κόθορνος),&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 346.]&lt;/ref&gt; koja je inače bila uobičajena obuća tragičkih glumaca.{{sfn|Đurić|1991|p=254}}

Neka lica u komediji imala su i svoja specijalna obeležja; na primer, kad [[Dionis]] oponaša [[Heraklo|Herakla]] u ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]'', u ruci drži toljagu i ogrnut je lavljom kožom,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:38 Aristofan, ''Žabe'', 46–47.]&lt;/ref&gt; dok je na slikama [[Zevs]] predstavljen s munjom u grci. Dakako, groteskni likovi bili su obučeni u jednako groteskni kostim, kao npr. Pseudartabas u ''[[Aharnjani]]ma''.

Što se tiče kostima članova hora, čini se da se u staroj atičkoj komediji odeća sastojala od trikoa (σωμάτιον), hitona (χιτών) i himatija (ἱμάτιον), od kojih se ovaj poslednji skidao pre plesne tačke.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:655 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 656.]&lt;/ref&gt; Naravno, kad je to zahtevala tematika komada, horeuti su nosili najčudnovatije fantastične ukrase, npr. u obliku [[osa]], [[ptica]], [[oblak]]a, [[žaba]]: Aristofanove ose same kažu da imaju žalac,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1071 Aristofan, ''Ose'', 1073.]&lt;/ref&gt; a za oblake se doznaje iz [[sholija]]&lt;ref&gt;Shola uz: Aristofan, ''Oblaci'', 289.&lt;/ref&gt; da su imali šarene himatije.{{sfn|Đurić|1991|p=254}} Deo kostima članova hora bio je, dakako, i [[falus]], ali glumci u novoj komediji više ga nisu nosili.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=128}} Na nogama su horeuti nosili sandale (σανδαλίσκοι).&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:405 Aristofan, ''Žabe'', 406.]&lt;/ref&gt;

U novoj komediji menja se groteskni kostim stare komedije i još više se približava odeći u običnom životu.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=128}} I dalje se često naizlazi na triko (σωμάτιον), ali bez napuhanih jastuka ispod njega, koji su bili karakteristični za staru komediju. Dugi hiton obično nose slobodni muškarci svih uzrasta, parazit te neki robovi, a kratki hiton vojnici i većina robova. Himatij su nosili muškarci iz svih slojeva, pri čemu se njegov donji deo prebacivao preko levog ramena. [[Hlamida|Hlamidu]] (χλαμὺς), vrstu putne kabanice, nosili su vojnici.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi016.perseus-lat1:4.7 Plaut, ''Laža'', IV, 7, 38.]&lt;/ref&gt; Pastirski ogrtač nazvan κοσύμβη verovatno je bio neka vrsta marame koja bi se obavila oko tela ili bi se prebacila preko ramena; ἐγκόμβωμα ili ἐπίρρημα&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;&gt;[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n323/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 119.]&lt;/ref&gt; bio je beli plašt koji su nosili robovi i zavezivao se tako da je obe ruke ostavljao slobodne. Na nogama su uglavnom nosili neku vrstu uzanih hula-hopki, a samo retko svojevrsne široke pantalone. Kuvari su nosili kecelju (διπλῆ).&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;/&gt; Na slikama su glumci u novoj komediji uglavnom nepokrivenih glava, no vojnik se nalazi s okruglim ravnim šeširom. Na nogama glumci su nosili obuću sa zatvorenim prstima (ἐμβάς) ili pak obuću koja je ostavljala otvorene prste, a nailazi se i na čarape.{{sfn| Müller|1886|p=264}} Likovi žena nosili su hiton koji je dopirao do poda i često se zvao συμμετρία,&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n471/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', VII, 54.]&lt;/ref&gt; a preko njega navlačile su himatij. Što se tiče dodatnih rekvizita za pojedine likove, čujemo da su starci imali zakrivljeni štap za šetnju (καμπύλη);&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;/&gt; seljaci su imali ravnu motku (λαγωβόλον), torbicu (πήρα) i kožnu tuniku;&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;/&gt; svodnici su imali ravnu palicu koja se zvala ἄρεσκος&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n323/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 120.]&lt;/ref&gt; parazit je imao posudicu s uljem (λήκυθος) i strigil (στλεγγίς), tj. strugalicu za telo;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi018.perseus-lat1:1.3, Plaut, ''Stiho'', I, 3, 75.] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; vojnik je imao mač.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi012.perseus-lat1:1.1 Plaut, ''Hvalisavi vojnik'', I, 1, 5.]&lt;/ref&gt;

Kostimi koje su nosili različiti [[tipski lik]]ovi razlikovali su se i po boji. Tako su, prema [[Julije Poluk|Juliju Poluku]], starci nosili belu odeću, mlađi ljudi (νεώτεροι) crvenu ili tamno ljubičastu (φοινικὶς ἤ μελαμπόρφυρον ἱμάτιον),&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;/&gt; dok je odeća omladine (νεανίσκοι) bila ljubičasta,&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;/&gt; premda [[Elije Donat]] kaže da je bila šarena ''(discolor)''.&lt;ref name=&quot;Excerpta de comoedia, str. 29&quot;&gt;[https://archive.org/stream/aelidonatiquodf00donagoog#page/n84/mode/2up, ''Excerpta de comoedia'', str. 29.]&lt;/ref&gt; Paraziti su imali crne ili sive ogrtače, vojnik purpurnu hlamidu,&lt;ref name=&quot;Excerpta de comoedia, str. 29&quot;/&gt; a robovi i zanatlije beli himatij.&lt;ref&gt;[[Artemidor]], ''[[Oneirocritica]]'', II, 3.&lt;/ref&gt; Starije žene nosile su odeću tamno plave boje (ἀερίνη) ili boje zelene jabuke (μηλίνη), osim sveštenica, koje su se oblačile u belo. Svodnice su oko glave omotavale ljubičastu traku.&lt;ref name=&quot;archive.org&quot;/&gt; U Atini je postojao zakon da hetere treba da nose odeću jarkih boja,&lt;ref&gt;Cf. [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=Chionides&amp;field=hw_eng&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL ''Suda'', s.v. Ἀνθίνη.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124741/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&amp;login=guest&amp;enlogin=guest&amp;page_num=1&amp;user_list=LIST&amp;searchstr=Chionides&amp;field=hw_eng&amp;num_per_page=25&amp;db=REAL |date=2015-09-24 }}&lt;/ref&gt; a na slikama su predstavljene u crvenom ili žutom hitonu i u belom ili žutom himatiju. Koketna devojka (ἅβρα περίκουρος) nosila je beli hiton, a heterina služavka (παράψηστον θεραπαινίδιον) hiton boje [[šafran]]a.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n331/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 151.]&lt;/ref&gt;

=== Hor ===
{{main|Hor (pozorište)}}
Prema glumcima stajao je hor, koji je bio i jedan od temeljnih elemenata atičke komedije, a sastojao se od 24 člana ― horeuta (χορευταί), koje je predvodio horovođa ili korifej (κορυφαῖος). Za hor se starao [[horeg]], čija se dužnost nazivala horegijom i pripadala je u [[Liturgija u staroj Grčkoj|liturgije]], tj. službe koje je za narod obavljao bogati građanin. Horegija za tragičke predstave uvedena je nakon [[Klisten]]a, a ranije su se o tragičkim horovima brinuli [[Pizistratidi]].{{sfn|Đurić|1991|p=257}} A &quot;komičkim pesnicima&quot; ― kaže [[Aristotel]] ― &quot;[[Arhonti Atene|arhont]] je tek kasno odobrio hor, a njega su ranije činili dobrovoljci&quot;;&lt;ref name=&quot;Aristotel, Poetika, 5 1449b&quot;/&gt; to se dogodilo između [[465. pne.|465.]] i [[450. pne.]], kad je uvedena scenografija. Arhont je odlučivao kojem pesniku će se dodeliti koji horeg da spremi hor. Horeg je morao hor sastaviti, opremiti i pronaći mu frulaše i učitelja koji će ga uvežbati. [[Demetrije Faleranin]] ukinuo je sistem horegije [[310. pne.]] i postavio jednog [[agonotet]]a na mandat od godinu dana, koji je za Velike Dionisije kod svih nadmetanja vršio funkcije i arhonta i horega.{{sfn|Đurić|1991|p=257}}

=== Publika ===
[[Datoteka:Aristophanes Menander.jpg|thumb||200px|Aristofan (levo) i Menandar (desno) ― dva lica atičke komedije]]
Pravo da posećuju pozorišne predstave imali su u Atini građani, [[meteci]] i stranci, a [[robovi]] najverovatnije samo kao pratioci svojih gospodara.{{sfn|Đurić|1991|p=259}} Postavljalo se pitanje o tome da li je ženama bilo dopušteno da prisustvuju komičkim predstavama, kao što su svakako mogle prisustvovati tragičkim.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg023.perseus-grc1:502d Platon, ''Gorgija'', 502d] (govoreći o tragediji: νῦν ἄρα ἡμεῖς ηὑρήκαμεν ῥητορικήν τινα πρὸς δῆμον τοιοῦτον οἷον παίδων τε ὁμοῦ καὶ γυναικῶν καὶ ἀνδρῶν, καὶ δούλων καὶ ἐλευθέρων = &quot;sada smo, dakle, pronašli vrstu govorništva koja se obraća narodu sastavljenom od dece i žena i muškaraca, i robova i slobodnih&quot;).&lt;/ref&gt; Čini se da je zakon dozvoljavao ženama prisustvo komičkim predstavama, a da su one tu mogućnost i koristile vidimo, na primer, za staru komediju po jednom stihu u Aristofanovom ''[[Mir (Aristofan)|Miru]]'',&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:956 Aristofan, ''Mir'', 964.]&lt;/ref&gt; za novu komediju po jednom fiktivnom Menandrovom pismu iz pera [[Alkifron]]ova,&lt;ref&gt;[http://www.elfinspell.com/Alciphron2.html Alkifron,''Pisma'', II, 3, 10.]&lt;/ref&gt; a za [[Rimska Grčka|rimsko doba]] po tome što su određena mesta u [[Dionisovo pozorište|Dionisovom pozorištu]] bila namenjena sveštenicama. Osim toga, tragedija i komedija činile su jedinstveni, povezani događaj, pa je dozvola za prisustvo tragičkim nadmetanjima prirodno podrazumevala dozvolu i za komičke predstave. Ali to ne znači da su sve žene i prisustvovale, a može se pretpostaviti da su npr. mnoge devojke iz uglednih porodica izbegavale takve predstave. Da ''sve'' žene nisu prisustvovale može se možda pretpostaviti na osnovu jednog odlomka iz ''[[Ptice (Aristofan)|Ptica]]''.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:785 Aristofan, ''Ptice'', 793‒796.]&lt;/ref&gt; Dečaci su svakako prisustvovali.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |title=Aristofan, ''Oblaci'', 537. |access-date=2014-01-23 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:50 |title=Aristofan, ''Mir'', 50. |access-date=2014-01-23 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218154639/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:50 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1336b Aristotel, ''Politika'', 1336b] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154645/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1336b |date=2021-02-18 }} (&quot;a mlađima se ne sme dopustiti da prisustvuju ni jampskim nadmetanjima ni komedijama pre no što dosegnu dob u kojoj sad smeju u društvu sedeti za stolom i piti&quot; ― kaže Aristotel, svakako kritikujući već postojeći običaj.)&lt;/ref&gt;

== Baština grčke komedije ==

Aristofanova politička komedija nije našla neposredne nastavljače u kasnijoj grčkoj komediji, ali se odjeci i uticaji njegovog dela osećaju od 16. veka.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=119}} [[Andreas Divus]] preveo je 1528. u Veneciji njegove komedije na [[latinski]], i ti su se prevodi u doba [[Renesansa|renesanse]] čitali širom Evrope. U Francuskoj je [[Jean Racine]] napisao svoju komediju ''[[Les Plaideurs]]'' (1668) inspirisan ''[[Ose (Aristofan)|Osama]]'', a na Aristofana će se ugledati i [[Émile Augier]], [[Victorien Sardou]], [[Edmond Rostand]] i drugi; u Engleskoj [[Ben Jonson]], [[Francis Beaumont]] i [[John Fletcher]], te [[Thomas Middleton]], [[Henry Fielding]], [[George Otto Trevelyan|sir George Otto Trevelyan]] i drugi, a u Nemačkoj [[August von Platen-Hallermünde]], [[Goethe]], [[Ludwig Tieck]], [[Heinrich Hoffmann]] i [[Robert Prutz]].{{sfn|Đurić|1991|p=357}} Goethe ― koji je kod Aristofana našao topliju i živahniju vrstu komedije od one koju je video kod Terencija i Plauta ― priredio je kratku dramu ''Die Vögel'' ugledajući se na ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'' i prikazao je u [[Weimar]]u. Tokom 19. i 20. veka Aristofanu su se okretali i konzervativci i revolucionari: [[Anatolij Lunačarski]], prvi [[SSSR|sovjetski]] komesar za kulturu i obrazovanje, izjavio je da će Aristofan uvek imati svoje mesto u [[Proletarijat|proleterskom]] teatru, dok su, s druge strane, konzervativni [[Pruska|pruski]] intelektualci Aristofana smatrali duhovitim protivnikom društvene promene.&lt;ref&gt;Edith Hall and Amanda Wrigley, &quot;Aristophanes in Performance 421 BCE–AD 2007: Peace, Birds and Frogs&quot;, ''Legenda'', Oxford, 2007, str. 9–12.&lt;/ref&gt;

Nova komedija, doduše preko [[Plaut]]a i [[Terencije|Terencija]], izvršila je snažan uticaj na evropsku književnost, koji je posebno izražen u komedijama [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], [[Ben Jonson|Bena Jonsona]], [[William Congreve|Williama Congrevea]] i [[William Wycherley|Williama Wycherleya]],&lt;ref&gt;Alfred Bates (ed.), ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 1, Historical Publishing Company, London, 1906. str. 30–31.&lt;/ref&gt; kao i [[Molière]]a, [[Carlo Goldoni|Goldonija]] i drugih dramskih pisaca.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=132}} U krajnjoj liniji, svaka savremena romantična komedija i komedija intrige duguje mnogo toga senzibilitetu nove atičke komedije.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=425}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book|last= Bode |first=Georg Heinrich |year=1840 |title= Geschichte der Hellenischen Dichtkunst, Vol. III, Pt 3|location= Leipzig |url=https://archive.org/stream/p2geschichtederh03bode#page/n7/mode/2up |ref = harv}}
* {{cite book|last1=Budimir |first1=Milan |last2=Flašar |first2=Miron |year=1991 |title= Pregled rimske književnosti |location= Beograd |ref = harv}}
* {{cite book|last=Đurić |first=Miloš N. |year=1991 |title= Istorija helenske književnosti |location= Beograd |ref = harv}}
* {{cite book|last1=Easterling |first1=P.E. |last2=Kenney |first2=E.J. |year=2003 |title= The Cambridge History of Classical Literature. Vol. I: Greek Literature|location= Cambridge |ref = harv}}
* {{cite book|last=Edmonds |first=John Maxwell |year=1957-1961 |title= The Fragments of Attic Comedy, Vols. I-III|url=https://archive.org/details/fragmentsofattic0003edmo |location= Leiden |ref = harv}}
* {{cite book|last=Howatson |first=M.C. |year=1997 |title= The Oxford Companion to Classical Literature. Second edition |location= Oxford &amp; New York |ref = harv}}
* {{cite book|last=Mahaffy |first=John Pentland |year=1880 |title= A History of Clasical Greek Literature. Vol. I: The Poets|location= New York |url= https://archive.org/stream/historyofclassic01mahaiala|ref = harv}}
* {{cite book|last=Meineke |first=Augustus |year=1823 |title= Menandri et Philemonis reliquiae. |location= Berlin|url= https://archive.org/details/menandrietphile00menagoog |ref = harv}}
* {{cite book|last=Meineke |first=Augustus |year=1839 |title= Historia critica comicorum Graecorum. Fragmenta comicorum Graecorum |location= Berlin|url= https://archive.org/details/fragmentacomicor01meinuoft|ref = harv}}
* {{cite book|last=Müller |first= Albert |year=1886 |title= Lehrbuch der Griechischen Bühnenalterthümer |location= Freiburg|url= https://archive.org/stream/lehrbuchdergrie00mlgoog |ref = harv}}
* {{cite book|last=Müller |first= Karl Otfried |year=1858 |title= History of the Literature of Ancient Greece. Vol. II|location= London|url= https://archive.org/stream/historyofliterat02mluoft|ref = harv}}
* {{cite book|last=Mylonas |first=G. E. |year=1961 |title= Eleusis and the Eleusinian Mysteries |url=https://archive.org/details/eleusiseleusinia0000mylo |location= Princeton |ref = harv}}
* {{cite book|last=Schömann |first=Georg Friedich |year=1861 |title= Griechische Alterthümer|location= Berlin|url= https://archive.org/stream/griechischealte08schgoog|ref = harv}}
* {{cite book|last1=Sironić |first1=Milivoj|last2=Salopek|first2=Damir |year=1977 |title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. &quot;Grčka književnost&quot;|location= Zagreb |ref = harv}}
* {{cite book|last=Wilamowitz |first=Ulrich von Moellendorff|year=1875 |title= Die megarische Komödie. &quot;Hermes&quot; 9|location=Berlin|url=https://de.wikisource.org/wiki/Die_megarische_Kom%C3%B6die|ref = harv}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Grčka književnost]]</text>
      <sha1>abh6zf7bf6adfvglfua9czwp3rwjwwk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radmila Savićević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62836</id>
    <revision>
      <id>42705824</id>
      <parentid>42284563</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53355-96</username>
        <id>398505</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42705824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4984" sha1="60eaovfd4rvpzbsrrqiag9s7vqxfk9b" xml:space="preserve">[[File:Radmila Savićević 2013 Serbian stamp.jpg|260px|right]]
Zarka '''Savićević''' ([[8. 2.|8. februar]] [[1926]], [[Kruševac]]—[[8. 11.|8. novembar]] [[2001]], [[Beograd]]) je bila srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica.

Bila je prvakinja [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskog dramskog pozorišta]], ali je takođe nastupala i u pozorištima u Kruševcu i [[Niš]]u. Zapamćene su njene uloge u predstavama „Zona Zamfirova“, „Ivkova slava“, „Gospođa ministarka“, „Inspektorove spletke“, „Sabirni centar“ i „Poltron“. Televiziskoj publici ostaće upamćena po ulogama u [[televizijska serija|tv serijama]]: [[Kamiondžije]], [[Pozorište u kući]], [[Babino unuče]], [[Vruć vetar]], [[Bolji život]] i [[Srećni ljudi]].

Bila je udata za glumca [[Božidar Savićević|Božidara Savićevića]]. Sahranjena je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u [[Beograd]]u.

== Uloge ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Radmile Savićević}}
|-
| 1961. || [[Mica i Mikica]] || 
|-
| 1962. || [[Tri priče o Džefu Pitersu]] || 
|-
| 1962. || [[Saša (film)|Saša]] || 
|-
| 1962. || [[Prozvan je i V-3]] || botaničarka
|-
| 1962. || [[Dr (film)|Dr]] || Sojka
|-
| 1968. || [[Višnja na Tašmajdanu]] || 
|-
| 1968. || [[Sačulatac]] || 
|-
| 1969. || [[Samci]] || 
|-
| 1971. || [[Operacija 30 slova]] || 
|-
| 1971. || [[S vanglom u svet]] || 
|-
| 1970-1971. || [[Levaci]] || Vuka Radović
|-
| 1971. || [[Moja luda glava]] || 
|-
| 1971. || [[Bubašinter]] || Rajka Gašić
|-
| 1971. || [[Diplomci]] || gazdarica Savka
|-
| 1972. || [[Vreme konja]] || 
|-
| 1973. || [[Milojeva smrt]] || Tereza
|-
| 1973. || [[Ljubavni slučaj sestre jednog ministra]] || 
|-
| 1973. || [[Kamiondžije]] || Violeta
|-
| 1973. || [[Naše priredbe]] || 
|-
| 1973. || [[Kamiondžije|Paja i Jare]] || Violeta
|-
| 1974. || [[Draga tetka]] || 
|-
| 1973-1974. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1975. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1975. || [[Đavolje merdevine]] || Kaja
|-
| 1975. || [[Dragi, budi mi nepoznat]] || 
|-
| 1976. || [[Džangrizalo]] || 
|-
| 1976. || [[Babino unuče]] || baba Tomanija
|-
| 1976. || [[Sve što je bilo lepo]] || 
|-
| 1977. || [[Specijalno vaspitanje]] || komšinica
|-
| 1978. || [[Dvoboj za južnu prugu]] || Mišina majka
|-
| 1978. || [[Tigar (film)|Tigar]] || 
|-
| 1979. || [[Zlatan lančić]] || 
|-
| 1980. || [[Avanture Borivoja Šurdilovića]] || baba Savka
|-
| 1980. || [[Vruć vetar]] || baba Savka
|-
| 1980. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1980. || [[Samo za dvoje]] || Miloradova bivša zena
|-
| 1981. || [[Svinjski otac]] || Dara Vasiljević
|-
| 1981. || [[Vojnici (serija)|Vojnici]] || građanka
|-
| 1982. || [[Doktorka na selu]] || baba Simka
|-
| 1983. || [[Priče iz Nepričave]] || 
|-
| 1984. || [[Sedefna ruža]] || 
|-
| 1984. || [[Dr (film)|Dr]] || Mara Cvijović
|-
| 1984. || [[Davitelj protiv davitelja]] || Mica Mojsilović
|-
| 1984. || [[Pazi šta radiš]] || 
|-
| 1984. || [[Kamiondžije ponovo voze]] || Violeta
|-
| 1984. || [[Vojnici (film)|Vojnici]] || građanka
|-
| 1984. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1986. || [[Neozbiljni Branislav Nušić]] || [[Žanka Stokić]]
|-
| 1988. || [[Bolji život (film)|Bolji život]] || Živadinka Žarka Žikić
|-
| 1989. || [[Vreme čuda]] || starica
|-
| 1989. || [[Bolji život]] || Živadinka Žarka Žikić
|-
| 1989. || [[Poltron (film)|Poltron]] || Kurirka
|-
| 1989. || [[Čudo u Šarganu]] || 
|-
| 1989. || [[Drugarica ministarka]] || tetka Savka
|-
| 1991. || [[Video jela, zelen bor]] || Milica
|-
| 1990-1991. || [[Bolji život]] || Živadinka Žarka Žikić
|-
| 1992. || [[Žikina ženidba]] || Dama s kučetom
|-
| 1993. || [[Raj (film)|Raj]] || 
|-
| 1993. || [[Obračun u kazino kabareu]] || Hortenzija
|-
| 1993. || [[Lakši slučaj smrti]] || 
|-
| 1993. || [[Snježna kraljica|Snežna kraljica]] || kuvarica
|-
| 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] || Ristana Riska Golubović
|-
| 1995. || [[Simpatija i antipatija]] || Stanija
|-
| 1995. || [[Znakovi]] || Dragojla
|-
| 1995. || [[Teatar u Srba]] || glumica
|-
| 1996. || [[Dobro veče, deco]] || baka Rada
|-
| 1995-1996. || [[Srećni ljudi]] || Ristana Riska Golubović
|-
| 1998-2001. || [[Porodično blago]] || Dostana
|-
| 2000. || [[Senke uspomena]] || komšinica
|-
| 2000. || [[A sad adio]] || Dostana
|}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=767637|name=Radmila Savićević}}

{{Lifetime|1926|2001|Savicćevicć, Radmila}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Kruševac]]
[[Kategorija:Srpske filmske glumice]]
[[Kategorija:Srpske pozorišne glumice]]
[[Kategorija:Srpske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske filmske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske teatarske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Glumci i glumice Beogradskog dramskog pozorišta]]</text>
      <sha1>60eaovfd4rvpzbsrrqiag9s7vqxfk9b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706174</id>
      <parentid>42705824</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-53355-96|~2026-53355-96]] ([[User talk:~2026-53355-96|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42284563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4986" sha1="hfdfmy8brdf3ciuvy9zcdbdnw0a5sv4" xml:space="preserve">[[File:Radmila Savićević 2013 Serbian stamp.jpg|260px|right]]
'''Radmila Savićević''' ([[8. 2.|8. februar]] [[1926]], [[Kruševac]]—[[8. 11.|8. novembar]] [[2001]], [[Beograd]]) je bila srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica.

Bila je prvakinja [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskog dramskog pozorišta]], ali je takođe nastupala i u pozorištima u Kruševcu i [[Niš]]u. Zapamćene su njene uloge u predstavama „Zona Zamfirova“, „Ivkova slava“, „Gospođa ministarka“, „Inspektorove spletke“, „Sabirni centar“ i „Poltron“. Televiziskoj publici ostaće upamćena po ulogama u [[televizijska serija|tv serijama]]: [[Kamiondžije]], [[Pozorište u kući]], [[Babino unuče]], [[Vruć vetar]], [[Bolji život]] i [[Srećni ljudi]].

Bila je udata za glumca [[Božidar Savićević|Božidara Savićevića]]. Sahranjena je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u [[Beograd]]u.

== Uloge ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Radmile Savićević}}
|-
| 1961. || [[Mica i Mikica]] || 
|-
| 1962. || [[Tri priče o Džefu Pitersu]] || 
|-
| 1962. || [[Saša (film)|Saša]] || 
|-
| 1962. || [[Prozvan je i V-3]] || botaničarka
|-
| 1962. || [[Dr (film)|Dr]] || Sojka
|-
| 1968. || [[Višnja na Tašmajdanu]] || 
|-
| 1968. || [[Sačulatac]] || 
|-
| 1969. || [[Samci]] || 
|-
| 1971. || [[Operacija 30 slova]] || 
|-
| 1971. || [[S vanglom u svet]] || 
|-
| 1970-1971. || [[Levaci]] || Vuka Radović
|-
| 1971. || [[Moja luda glava]] || 
|-
| 1971. || [[Bubašinter]] || Rajka Gašić
|-
| 1971. || [[Diplomci]] || gazdarica Savka
|-
| 1972. || [[Vreme konja]] || 
|-
| 1973. || [[Milojeva smrt]] || Tereza
|-
| 1973. || [[Ljubavni slučaj sestre jednog ministra]] || 
|-
| 1973. || [[Kamiondžije]] || Violeta
|-
| 1973. || [[Naše priredbe]] || 
|-
| 1973. || [[Kamiondžije|Paja i Jare]] || Violeta
|-
| 1974. || [[Draga tetka]] || 
|-
| 1973-1974. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1975. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1975. || [[Đavolje merdevine]] || Kaja
|-
| 1975. || [[Dragi, budi mi nepoznat]] || 
|-
| 1976. || [[Džangrizalo]] || 
|-
| 1976. || [[Babino unuče]] || baba Tomanija
|-
| 1976. || [[Sve što je bilo lepo]] || 
|-
| 1977. || [[Specijalno vaspitanje]] || komšinica
|-
| 1978. || [[Dvoboj za južnu prugu]] || Mišina majka
|-
| 1978. || [[Tigar (film)|Tigar]] || 
|-
| 1979. || [[Zlatan lančić]] || 
|-
| 1980. || [[Avanture Borivoja Šurdilovića]] || baba Savka
|-
| 1980. || [[Vruć vetar]] || baba Savka
|-
| 1980. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1980. || [[Samo za dvoje]] || Miloradova bivša zena
|-
| 1981. || [[Svinjski otac]] || Dara Vasiljević
|-
| 1981. || [[Vojnici (serija)|Vojnici]] || građanka
|-
| 1982. || [[Doktorka na selu]] || baba Simka
|-
| 1983. || [[Priče iz Nepričave]] || 
|-
| 1984. || [[Sedefna ruža]] || 
|-
| 1984. || [[Dr (film)|Dr]] || Mara Cvijović
|-
| 1984. || [[Davitelj protiv davitelja]] || Mica Mojsilović
|-
| 1984. || [[Pazi šta radiš]] || 
|-
| 1984. || [[Kamiondžije ponovo voze]] || Violeta
|-
| 1984. || [[Vojnici (film)|Vojnici]] || građanka
|-
| 1984. || [[Pozorište u kući]] || Vuka Petrović
|-
| 1986. || [[Neozbiljni Branislav Nušić]] || [[Žanka Stokić]]
|-
| 1988. || [[Bolji život (film)|Bolji život]] || Živadinka Žarka Žikić
|-
| 1989. || [[Vreme čuda]] || starica
|-
| 1989. || [[Bolji život]] || Živadinka Žarka Žikić
|-
| 1989. || [[Poltron (film)|Poltron]] || Kurirka
|-
| 1989. || [[Čudo u Šarganu]] || 
|-
| 1989. || [[Drugarica ministarka]] || tetka Savka
|-
| 1991. || [[Video jela, zelen bor]] || Milica
|-
| 1990-1991. || [[Bolji život]] || Živadinka Žarka Žikić
|-
| 1992. || [[Žikina ženidba]] || Dama s kučetom
|-
| 1993. || [[Raj (film)|Raj]] || 
|-
| 1993. || [[Obračun u kazino kabareu]] || Hortenzija
|-
| 1993. || [[Lakši slučaj smrti]] || 
|-
| 1993. || [[Snježna kraljica|Snežna kraljica]] || kuvarica
|-
| 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] || Ristana Riska Golubović
|-
| 1995. || [[Simpatija i antipatija]] || Stanija
|-
| 1995. || [[Znakovi]] || Dragojla
|-
| 1995. || [[Teatar u Srba]] || glumica
|-
| 1996. || [[Dobro veče, deco]] || baka Rada
|-
| 1995-1996. || [[Srećni ljudi]] || Ristana Riska Golubović
|-
| 1998-2001. || [[Porodično blago]] || Dostana
|-
| 2000. || [[Senke uspomena]] || komšinica
|-
| 2000. || [[A sad adio]] || Dostana
|}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=767637|name=Radmila Savićević}}

{{Lifetime|1926|2001|Savicćevicć, Radmila}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Kruševac]]
[[Kategorija:Srpske filmske glumice]]
[[Kategorija:Srpske pozorišne glumice]]
[[Kategorija:Srpske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske filmske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske teatarske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Glumci i glumice Beogradskog dramskog pozorišta]]</text>
      <sha1>hfdfmy8brdf3ciuvy9zcdbdnw0a5sv4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63701</id>
    <revision>
      <id>42706162</id>
      <parentid>42242909</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:37:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42706162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1877" sha1="fyodn873im9qowa5ftradmf3kwff5tb" xml:space="preserve">'''Lov''' je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova [[Meso divljači|divljači]]. Obuhvaća tražaranje, pramatranje, prbribrojavanje, uzgoj, prihranjivanje, slijeđenje, odstrijel, hvatanje žive divljači, puštanje umjetno (u uzgajalištu) uzgojene divljači u lovišta.

== Povijest lova ==
===== [[Kameno doba]] =====
* Starije kameno doba ili protolitik: [[lovac]] je [[nomad]], lovi sjekirom, kopljem, klopkama i jamama
* Srednje kameno doba ili miolitik: lovi se hvatanjem
* [[Mlađe kameno doba]] ili [[neolitik]]: lov postaje sekundarni izvor [[hrana|hrane]] i privilegija

===== [[Brončano doba]] =====
* lov i [[stočarstvo]] preuzimaju dominaciju

===== [[Željezno doba]] =====
* lov na [[konj]]u kopljem
* lov lukom i strijelom
* lov prigonom na mreže u [[Ilirik]]u
* lov lovnim [[ptica]]ma u [[Azija|Aziji]]

===== [[Antika]] =====
* lov služi za stjecanje [[rat]]nih vještina
* u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], jedino [[rob]]ovi ne smiju loviti

===== [[Srednji vijek]] =====
* glavno oružje luk i strijela
* veliki skupni lovovi kao predigra za ratne pohode
* pojava prvih propisa
* prva [[puška]] se pojavljuje u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]
* potiskuju se [[klasika|klasični]] načini lova

===== [[Novi vijek]] =====
* nestašica lovnih životinja
* prekretnica godine [[1848]]., uvode se zakonski propisi i zabrane
* godine [[1893]]. prvi Zakon o lovu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
* uvode se pravila ponašanja drobe

== Načini lova ==
* pojedinačni lov 
* skupni lov - lov [[prigon]]om, [[pogon]]om i ostali oblici skupnog lova

== Povezano ==
* [[Lovište]], područje predviđeno za lov
* [[Lovosezona]], razdoblje kada je lov na pojedinu divljač dozvoljen
* [[Ribolov]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Hunting}}

{{Poljoprivreda}}

[[Kategorija:Lov| ]]
[[Kategorija:Poljoprivreda]]
[[Kategorija:Sportovi]]
[[Kategorija:Hobi]]</text>
      <sha1>fyodn873im9qowa5ftradmf3kwff5tb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpsko-albanski sukob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66995</id>
    <revision>
      <id>42705677</id>
      <parentid>42694952</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:27:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ukidanje autonomije Kosova */</comment>
      <origin>42705677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85926" sha1="d9a254w0r6x7mukwuinep527x1md97d" xml:space="preserve">{{Spajanje|Odnosi Albanije i Srbije}}
'''Srpsko-albanskim sukobom''' se naziva politički odnos [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]] koji je, otvoreno ili latentno, trajao vekovima, više puta prerastajući i u oružani sukob. Ovaj sukob ima svoju dugu i složenu istoriju, koja se ne odnosi samo na teritoriju [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], mada se na ovom podrčju često ispoljavao, već se u velikoj meri odvijao i na teritorijama [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]].

Srpski političar [[Nebojša Čović]] opisuje ovaj sukob kao sukob &quot;istorijskog prava Srba i etničkog prava Albanaca na Kosovu&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=212563 Pomirenje prava Srba i Albanaca]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2003&amp;mm=08&amp;dd=27&amp;nav_category=11&amp;nav_id=117869 Čović: Srbija za istorijsko pomirenje Srba i Albanaca]&lt;/ref&gt; Milorad Timotić, analitičar iz Centra za civilno-vojne odnose, smatra da su sledeći istorijski događaji predstavljali uvod u srpsko-albanski sukob: [[islamizacija]] većine albanskih plemena u 17. i [[18. vek]]u; [[Prvi srpski ustanak]] [[1804]]. godine i [[Prvi balkanski rat|Balkanski rat]] [[1912]]. godine.&lt;ref name=&quot;Timotić&quot;&gt;Milorad Timotić, Srbi i Albanci. Objavljeno u [http://www.ccmr-bg.org/upload/document/0904171504_publikacije_centra.pdf Bezbednost Zapadnog Balkana, br. 5 / 2007]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Srpska istoričarka [[Latinka Perović]] kao bitne momente srpsko-albanskog sukoba identifikuje: krvavo gušenje albanskih pobuna, neuspelu kolonizaciju u prvoj Jugoslaviji, svrstavanje Albanaca na stranu Italije u Drugom svetskom ratu, vojnu upravu posle Drugog svetskog rata, status nacionalne manjine Albanaca koji su bili brojniji od tri jugoslovenska naroda (Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca), status pokrajine i pokušaj integracije u jugoslovensku državu, ukidanje pokrajine i politika Slobodana Miloševića.&lt;ref name=&quot;Perović&quot;&gt;{{Cite web |title=Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2010-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Srpsko-albanski sukob je danas gotovo u potpunosti potisnuo odnos [[Srpsko-albansko prijateljstvo|srpsko-albanskog prijateljstva]].

== Srednji vek ==

Neki autori smeštaju početak srpsko-albanskog sukoba u [[srednji vek]], kada su srpski vladari zaposeli teritorije naseljene Albancima. U [[14. vek]]u [[car Dušan]] je osvojio većinu albanskih oblasti, proglasivši se &quot;cara Srba, Grka, Bugara i Arbanasa&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |access-date=2009-12-27 |archivedate=2012-03-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317110607/http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bebler&quot; /&gt; Antisrpski orijentisana&lt;ref name=&quot;CushmanMestrovic1996&quot;&gt;{{cite book|author1=Thomas Cushman|author2=Stjepan Mestrovic|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=http://books.google.com/books?id=qf_kdcPZIJMC&amp;pg=PA248|accessdate=30 August 2013|date=1 October 1996|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-7224-9|page=248|quote=...Durham turned increasingly anti-Serbian...}}&lt;/ref&gt; [[Edith Durham]] je smatrala da su anti-latinske odredbe [[Dušanov zakonik|Dušanovog zakonika]] bile poglavito uperene protiv Albanaca, jer su oni u dotičnim oblastima predstavljali [[katolik|katolički]] živalj. Durham je zaključivala da progoni nisu bili verski već rasno motivisani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Edith Durham: High Albania |url=http://www.scribd.com/doc/10928654/High-Albania-Edith-Durham-1909 |access-date=2009-12-27 |archivedate=2009-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090802200511/http://www.scribd.com/doc/10928654/High-Albania-Edith-Durham-1909 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi zabeleženi ratni sukobi Srba i Albanaca desili su se u Epiru između srpskog velikaša Tome Preljubovića i albanskih vođa Petra Ljoše i Đin Bua Spate [[1367.]] godine sve do [[1384.]] kada je Toma uspeo da ih pobedi.

== Osmanski period ==
{{Glavni članak|Istorija Kosova}}

Tokom viševekovne Osmanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom &quot;[[Gegijski jezik|Gega]]f&quot;.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Primajući [[islam]], Albanci su sticali status punopravnih građana Osmanske imperije. Srbi, koji nisu prihvatili islam ostali su obespravljena raja i od tog vremena počinje stvaranje kulturnog i društvenog jaza između ova dva naroda.&lt;ref name=&quot;Timotić&quot;/&gt; Srpski autori naglašavaju da su Turci upotrebljavali Albance muslimane kao sredstvo za širenje [[islam]]a i za gušenje pokreta za slobodu.&lt;ref name=&quot;Tomić&quot;/&gt; Oni takođe navode da su Albanci pod Turskom vlašću bili &quot;stalni predstavnici nereda i bezvlašća&quot;, a da je reč ''Arnautin'' bila &quot;sinonim za nasilnika i pljačkaša&quot;.&lt;ref name=&quot;Tomić&quot;/&gt;

=== Velike migracije stanovništva ===
{{Glavni članak|Veliki turski rat|Velike seobe Srba}}
[[Datoteka:Seoba Srba.jpg|thumb|desno|290px|[[Paja Jovanović]], ''[[Seoba Srba]]'', 1896, Narodni muzej Pančevo.]]
Između [[1683]]. i [[1699]]. godine je vođen [[Veliki turski rat]] između Osmanlijskog carstva i više evropskih sila ujedinjenih u &quot;[[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]]&quot;. Nakon prodiranja austrijske vojske na Kosovo, mnogi Srbi su se pobunili protiv Turske i pridružili autrijskoj vojsci, zbog čega ih je turska država proglasila državnim neprijateljima. Nakon povlačenja Austrijanaca, došlo je do [[Velike seobe Srba]] sa Kosova u austro-ugarske krajeve. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je sam patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”,&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; što je ostalo upamćeno kao &quot;[[Velika seoba Srba]]&quot;.

Tokom idućeg [[Rusko-turski rat (1735–1739)|rata Austrije s Turskom]] ([[1737]]/[[1739|39.]]) svetorimski car [[Karl VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]] ponovo poziva hrišćane na ponovni ustanak. Austrijanci zauzimaju [[Niš]], a srpski patrijarh [[Arsenije IV Jovanović]] upućuje ljude na Kosovo i severnu Albaniju da dižu narod na ustanak. Ustanici i Austrijanci nanose Turcima poraz kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]] u avgustu.{{kada?}} Međutim, nakon što ove teritorije ponovo dolaze pod tursku vlast, još Srba se seli preko [[Dunav]]a u Austriju. U idućem periodu Albanci naseljavaju oblasti doline [[Lab]]a, [[Južna Morava|Južne Morave]] do [[Surdulica|Surdulice]] i [[Leskovac|Leskovca]], Skoplja, [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i Niša. Svim ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu.&lt;ref name=&quot;VE4-655&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 655.&lt;/ref&gt; Usled svega navedenog, neki autori smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. vek]]a postalo brojčano manjinsko.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

[[Dimitrije Tucović]] se u knjizi ''[[Srbija i Albanija (knjiga)|Srbija i Arbanija]]'' bavi srpsko-albanskim odnosima. U svom delu on žestoko kritikuje politiku srpskih vlasti i ovo delo se često citira, ali retko u onom delu gde se on kritički osvrće na albansku stranu.

Opisujući &quot;Arbanase&quot; u prvom poglavlju Tucović navodi i sledeće:

{{quote|Arbanasi su se dakle naseljavali na mestima koje su drugi silom ili milom napuštali. To napuštanje je, nema sumnje, vrlo velikim delom posledica nenosnoga susedstva primitivnih, pljačkaških, neobuzdanih arbanaških plemena, ili čak njihova gruba pritiska. Nesigurni imovinom, neobezbeđeni sa životom, sprečeni u slobodi rada, starinci su se sa svojih ognjišta morali uklanjati.|[[Dimitrije Tucović]], ''[[Srbija i Albanija (knjiga)|Srbija i Arbanija]]''&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija; Kultura; Beograd - Zagreb, 1946. str. 18-19&lt;/ref&gt;}}

=== Borba za nezavisnost Srbije ===
{{main|Prvi srpski ustanak|Iseljenje muhadžira iz Srbije}}
Tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], vođene su borbe sa Albancima koji su pružali žestok otpor srpskoj vojsci kada je ona došla do Novog Pazara, Sjenice i Peštera.&lt;ref name=&quot;Tomić&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/o_arnautima.html Jovan N. Tomić, O Arnautima u staroj Srbiji i Sandžaku]&lt;/ref&gt; Srbija je u prvom ustanku započela isterivanje najsevernijih albanskih naselja &quot;još od [[Jagodina|Jagodine]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Beljo&quot;&gt;{{Cite web |title=Ante Beljo, Ideologija Velike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |access-date=2009-11-11 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305095231/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Miloš Obrenović]] je tokom 1830-ih godina preduzeo razne mere za iseljavanje albanskog stanovništva iz srpskih gradova.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Ilija Garašanin]] je [[1844]]. napisao tajni program spoljne politike Srbije, ''[[Načertanije]]'', kojim je predviđeno teritorijalno širenje srpske države na jug, na oblasti naseljene Albancima.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca V&quot;&gt;{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova V (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/conclus.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305223852/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/conclus.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

{{Quote box
 | citat = „Pitanje iseljenja Albanaca nije osvetljeno do danas, a srpski režim je prisilio na iseljenje i one Albance koji nisu otišli tokom ratova 1877-1878, pa čak i one koji su se vratili na svoju zemlju nakon što je rat završen.”&lt;ref&gt;Jovan Hadživasiljević, Arbanaska liga, Beograd, 1909, str. 11.&lt;/ref&gt; 
 | izvor = [[Jovan Hadživasiljević]]
 | width = 40%
 | align = right}}
Albanci su sve do [[1878]]. godine živeli na području Leskovca, Vranja, u [[Pešter]]u blizu Sjenice i u dolini južne Morave.&lt;ref name=&quot;Cvijić&quot;&gt;[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]&lt;/ref&gt; [[Vasa Čubrilović]] piše da su oblasti [[Prokuplje|Prokuplja]], [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i [[Leskovac|Leskovca]], sve do [[Niš]]a, nazivane &quot;Toplički Arnavutluk&quot;.&lt;ref&gt;Vasa Čubrilović, Politički uzroci na Balkanu od 1860-1880, GGD, So.C VI, Tom XVI, Belgrade, 1930, str. 43.&lt;/ref&gt; Novi [[Srpsko-turski rat 1876-1878|srpsko-turski rat]] (1876-1878) je vođen u oblasti Niškog sandžaka, uključujući njegove jugozapadnom delove naseljene Albancima. U borbama za Prokuplje i Kuršumliju najžešći otpor pružali su Albanci (kod Kuršumlije se uz 400 turskih nizama borilo oko 2000 Albanaca).&lt;ref&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Knjiga o Kosovu]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Po zauzimanju ovih oblasti, srpska vojska je činila zločine nad albanskim civilima, prisiljavajući ih da napuste svoje domove i odu.&lt;ref&gt;Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878), ASHAK, Priština).&lt;/ref&gt; Poverenik na srpskoj granici, Englez Džon Ros zabeležio je sledeće: “Gotovo svo stanovnišvo zapadnog dela Niškog sandžaka, koji je predat Srbiji, bili su Albanci muslimanske veroispovesti ... Svi oni su izbegli u Kosovski vilajet, napuštajući čitavu zemlju.&lt;ref&gt;Nikola P. Ilić, Vojne operacije srpske vojske za oslobođenje Leskovca od Turaka 1877 godine.&lt;/ref&gt;

Nakon srpsko-turskih ratova Srbija je pripojila oblasti Niša, Prokuplja, Kuršumlije, Vranja, Leskovca, Jablanice i Toplice, sa oko 640 albanskih sela.&lt;ref name=&quot; Isterivanje Albanaca V&quot;/&gt; Nakon završetka rata i priznavanja nezavisnosti Kneževine Srbije [[1878]]. godine, članovima 35 i 39 [[Berlinski kongres|Berlinskog ugovora]]{{efn|[https://de.wikisource.org/wiki/Vertrag_zwischen_Deutschland,_%C3%96sterreich-Ungarn,_Frankreich,_Gro%C3%9Fbritannien,_Italien,_Ru%C3%9Fland_und_der_T%C3%BCrkei._(Berliner_Vertrag) Berlinski ugovor, član 35.]: ''U Srbiji se na razlike u verskom uverenju ili veroispovesti ne može nikome pozivati kao na osnov za isključenje ili uskraćivanje prava u pogledu uživanja građanskih i političkih prava, prijema u javnu službu, na javne funkcije i počasti, ili obavljanja različitih zanimanja i zanata, bez obzira na mesto. Sloboda ispovedanja vere i javnog upražnjavanja svih religija garantovana je svim stanovnicima Srbije, kao i strancima, a ne smeju se postavljati nikakve prepreke hijerarhijskom organizovanju različitih verskih zajednica niti njihovim odnosima sa duhovnim poglavarima.''}}{{efn|[https://de.wikisource.org/wiki/Vertrag_zwischen_Deutschland,_%C3%96sterreich-Ungarn,_Frankreich,_Gro%C3%9Fbritannien,_Italien,_Ru%C3%9Fland_und_der_T%C3%BCrkei._(Berliner_Vertrag) Berlinski ugovor, član 39.]: ''Muslimani koji poseduju nepokretnosti na teritorijama pripojenim Srbiji, a žele da borave van Kneževine, mogu zadržati svoju nepokretnu imovinu na tim prostorima tako što će je izdavati u zakup ili poveriti njeno upravljanje trećim licima. Tursko-srpska komisija treba da u roku od tri godine reši sva pitanja koja se odnose na način otuđenja i korišćenja državnog zemljišta i verskih zadužbina (vakufa) u ime Visoke porte, kao i sva pitanja koja se tiču interesa privatnih lica na koja bi to moglo uticati.''}} je jasno istaknuto da u novopripojenim krajevima muslimani i hrišćani treba da uživaju jednaka građanska i politička prava i slobodno raspolažu svojom imovinom.&lt;ref&gt;Jovan Ristić, Diplomatska istorija Srbije (1875-1878), knjiga II, deo II, Beograd, 1898, str. 256-264.&lt;/ref&gt; Međutim, u Srbiji dolazi do masovnih prisilnih iseljenja Albanaca iz novopripojenih krajeva (prvenstveno iz [[Toplički okrug|Topličkog okruga]], nekada naseljenog Albancima) i spaljivanja albanskih sela i gradskih četvrti.&lt;ref name=&quot;Čubrilović&quot;/&gt; Srpski autori procenjuju da oko 30.000 do 40.000 izbeglih i prognanih Albanaca iz Kneževine Srbije prelazi u Osmansko carstvo, gde se naseljavaju uglavnom na području [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]].&lt;ref name=&quot;Čedomir Popov&quot;&gt;{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-10-17 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Albanski autori procenjuju broj Albanaca izbeglih u Kosovskih vilajet 1878. godine na oko 60.000.&lt;ref&gt;Dr Skender Rizaj, Gështja e muhaxhirëve 1875-1881 (Pitanje muhadžira 1875-1881)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shpërngulja e shqiptarëve gjatë shekujve (Emigracije Albanaca tokom vekova), Priština, 1992, str. 156-157.&lt;/ref&gt; Ukupan broj proteranih Albanaca iz Kneževine Srbije nakon pripajanja tih oblasti kosovski naučnici procenjuju na oko 350.000.&lt;ref name=&quot; Isterivanje Albanaca V&quot;/&gt; Engleski konzul Geuld je razgovarao sa gradonačelnikom Prištine, koji se žalio na nevolje sa izbeglicama iz Niša, Leskovca i drugih gradova, navodeći da ih je oko 90.000-100.000 izbeglo u Prištinu.&lt;ref&gt;Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878)), pp. 110-111.&lt;/ref&gt; Zbog nepoštovanja Berlinskog ugovora Albanci su uputuli diplomatskim predstavnicima velikih sila peticiju u kojoj se kaže:

{{izdvojeni citat|...Situacija je teška u svim aspektima života. Izgubili smo sve što smo imali... Srpska vlada se ne pridržava Berlinskog ugovora; konfiskovala je našu imovinu, oduzela nam je svu živinu, letinu i ostalo, stoga pitamo velike sile da se umešaju u zaštitu naše imovine.&lt;ref&gt;Dr Sabit Uka, Vendosja dhe pozita e shqiptarëve në Kosovë, 2, Priština, 1994, str. 25.&lt;/ref&gt;}}

Po proterivanju Albanaca iz Topličkog okruga, na njihovu zemlju su doseljeni kolonisti iz Crne Gore, Sjenice, Vranja, Kosova, Peći, itd.&lt;ref name=&quot;Čubrilović&quot;&gt;{{Cite web |title=Vaso Cubrilovic, Expulsion of the Albanians (1937) |url=http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |access-date=2009-10-17 |archive-date=2019-09-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904215037/http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Situacija u Kosovskom vilajetu ===
{{main|Kosovski vilajet}} {{izdvojeni citat|Zaista je užasno svaki dan slušati toliko jadikovanje užasno potlačenoga stanovništva, koga ubijaju, globe, turče, raseljavaju i otimaju im imanja, kuće, novac, stoku i sve. Juče sam na pr. primio preko 30 seljaka iz raznih sela, pa čak i iz najudaljenijeg kraja pećske nahije, koji se sa suzama u očima žale na užasne zulume, koje Arnauti vrše, usled čega su već tri parohije u pećskoj nahiji ostale bez paroha, jer su ovi pobegli, pošto su im Arnauti pretili da će ih ubiti.&lt;ref name=&quot;Užasne vesti&quot;/&gt;|Vice-konzul u Prištini [[Branislav Nušić]]}}

[[Datoteka:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|thumb|desno|Etnička distribucija Albanaca na Balkanu [[1913]].]] 
Albanske izbeglice iz Srbije, poznate kao [[muhadžiri]], nakon prelaska u Kosovski vilajet postaju neprijateljski nastrojene prema kosovskim Srbima i vrše veliki pritisak na njih.&lt;ref name=&quot;Peruničić&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11541 Бранко Перуничић, Оснивање српског конзулата у Приштини 1890.]&lt;/ref&gt; Zbog teškog položaja, mnogi kosovski Srbi između [[1876]]. i [[1912]]. godine prelaze u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Čedomir Popov&quot;/&gt; Procenjuje se da se za poslednjih dvadeset godina XIX veka iz kosovskog vilajeta u Srbiju iselilo najmanje 60.000 ljudi.&lt;ref&gt;B. Stojančević, Prilike u zapadnoj polovini Kosovskog vilajeta prema izveštajima austrougarskog konzula u Skoplju 1900. i 1901. godine (str. 297), IČ 12-13, (1961-1962 obj. 1963)&lt;/ref&gt;

[[1890]]. godine je osnovan srpski Konzulat u Prištini i nakon toga konzuli šalju mnoge izveštaje o albanskim nasiljima na Kosovu.&lt;ref name=&quot;Peruničić&quot;/&gt; Srpski konzul Sima J. Avramović u izveštaju [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] govori o &quot;ubistvima, pljačkama, teškom zulumu i bezakonju&quot;, zaključujući da se &quot;Arnauti nigda neće umiriti, ni popraviti, dok se protiv njih sila ne upotrebi&quot; i dok im se ne zavede vanredno stanje &quot;sa prekim, vojničkim sudom&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11543 Vesti iz Kraljev. Srbije Konzulata u Prištini 1892. godine]&lt;/ref&gt; Od 1878. srpska vlada ubacuje oružje u Kosovski vilajet, naoružavajući tamošnje Srbe.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |access-date=2010-01-25 |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131025058/http://kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[20. maj]]a [[1894]]. godine Vice-konzul [[Branislav Nušić]] piše da su Albanci naročito kivni na Srbe zbog upada oružanih četa Pećanaca, koji su iselili u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Užasne vesti&quot;/&gt; Nušić piše da se dešavaju vrlo često slučajevi, da Pećanci iz Srbije pređu granicu, ubiju nekog Albanca i vrate se u Srbiju, a to posle plate kosovski Srbi životom i imanjem.&lt;ref name=&quot;Užasne vesti&quot;/&gt; [[1894]]. godine dolazi do povećanog nasilja muslimana nad hrišćanima, i do &quot;neobično nagle emigracije stanovništva, koju nikakva sredstva nisu kadra da spreče&quot;.&lt;ref name=&quot;Užasne vesti&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11546 Užasne vesti sa Kosova 1894. godine]&lt;/ref&gt; Nušić 25. jula 1894. godine piše: &quot;Zaista je užasno svaki dan slušati toliko jadikovanje užasno potlačenoga stanovništva, koga ubijaju, globe, turče, raseljavaju i otimaju im imanja, kuće, novac, stoku i sve&quot;. Tokom grčko-turskog rata [[1897]]. godine položaj hrišćana u čitavom Osmanskom carstvu biva pogoršan. Srpski konzul u Prištini je prikupljao podatke o zločinima, na osnovu čega je srpska vlada vodila diplomatske akcije kod Porte.&lt;ref&gt;''Prepiska o arbanaškim nasiljima u Staroj Srbiji 1898-1899'', Beograd, 1899.&lt;/ref&gt;

Od [[1904]]. godine srpska vlada organizovano šalje četnike na Kosovo.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Srpska četnička akcija u kosovskom vilajetu naišla je na žestoko protivljenje Austro-Ugarske, koja je ovu politiku smatrala [[Velika Srbija|veliko-srpskom]]. Ubacivanju oružanih četa su se protivili i predstavnici Srba sa Kosova, tražeći od srpske vlade da taj pokret zaustavi, jer navlači na narod još veće nasilje.&lt;ref&gt;Istorija srpskog naroda VI/1 (tekst H. Rakočević), Beograd 1983.&lt;/ref&gt;

=== Borba za nezavisnost Albanije ===
{{main|Borba za nezavisnost Albanije|Prizrenska liga}}
[[Datoteka:Albanian vilayet.jpg|thumb|desno|Granice [[Albanski vilajet|Albanskog vilajeta]] koji su tražili albanski predstavnici.]] 
[[Borba za nezavisnost Albanije]] je vođena od sredine 19. veka, a centar albanskog nacionalnog pokreta je bio na Kosovu. Albansko stanovništvo je uglavnom živelo podeljeno u četiri osmanska vilajeta: [[kosovski vilajet|kosovskom]], [[skadarski vilajet|skadarskom]], [[janjinski vilajet|janjinskom]] i [[bitoljski vilajet|manastirskom]] (bitoljskom), zajedno sa drugim narodima, pre svega [[Makedonci]]ma, [[Srbi]]ma, [[Grci]]ma, [[Bošnjaci]]ma, [[Turci]]ma i ostalima. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u [[Prizren]]u Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]], čiji je cilj borba za albansku autonomiju i ova četiri vilajeta u jedan albanski vilajet. Prizrenska liga se suprotstavila odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] da preda [[Gusinje]] i [[Plav]] Kneževini Crnoj Gori, nakon čega dolazi do oružanih sukoba sa [[Crnogorci]]ma. Crnogorci su vodili dve bitke sa dobrovoljcima Lige, kod Novšića i Murina, ali nisu uspeli da savladaju otpor Albanaca.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Zbog nesprovođenja odredaba Kongresa, Crnoj Gori su ponuđene teritorije Hota i Gruda u zamenu za Plav i Gusinje. Međutim, opet su se suprotstavili dobrovoljci Lige i onemogućili predavanje teritorija.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Na kraju su velike sile Crnoj Gori kao kompenzaciju ponudile teritoriju [[Ulcinj]]a, priključujući ga silom Crnoj Gori.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt;

Početkom [[1912]]. dolazi do velikog albanskog ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Ustanici su zauzeli čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i [[Skoplje]].&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Turci u početku odbijaju albanske zahteve ali nakon što su albanski ustanici stigli do [[Solun]]a, [[Porta]] je bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Portino obećanje autonomne Albanije, koja bi obuhvatila četiri vilajeta, je direktno ugrožavalo interese susednih hrišćanskih država.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Izveštaj Međunarodne komisije (str. 47)&lt;/ref&gt; Osmanska vlast je 18. avgusta 1912. godine priznala autonomiju Albaniji, što je za uzvrat izazvalo vojnu akciju balkanskog saveza protiv Turske.&lt;ref name=&quot;Danas&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt; Srbi su požurili da se suprotstave planu &quot;[[Velika Albanija|Velike Albanije]]&quot; sopstvenim planom podele Evropske Turske između balkanskih država.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Nakon što su četiri balkanske zemlje sklopile savez i započele pripreme za rat sa Turskom, Srbija je kontaktirala albanske glavešine sa namerom da ih privuče na svoju stranu ili bar ubedi da u predstojećim sukobima ostanu netralni.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim Albanci su to odbili, smatrajući da će u toku ratnih operacija biti ugrožene teritorije koje su oni smatrali svojim.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Pred sam rat, 10. oktobra 1912. godine, došlo je do okupljanja albanskih glavara u Skoplju, tadašnjoj prestonici Kosovskog vilajeta. Skup je doneo odluku o ujedinjenju Albanaca četiri vilajeta: skadarskog, kosovskog, bitoljskog i janjinskog. Tom prilikom je odlučeno da se u predstojećem ratu Albanci bore na strani Turske.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]&lt;/ref&gt; Nakon toga, Albanci su pristupili organizovanju dobrovoljačkih odreda koji će se suprotstaviti srpskim trupama u slučaju napada na [[Kosovski vilajet]].&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt;

== Balkanski ratovi ==
{{main|Srpska okupacija Albanije|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}}
[[Datoteka:Pozdrav sa srpskog primorja.jpg|thumb|desno|''Pozdrav sa srpskog primorja'' ([[Drač]]), srpski propagandni poster.]] 
[[Datoteka:Srpska osvajanja 1912.png|thumb|desno|[[Srpska okupacija Albanije|Srpsko osvajanje Albanije]] 1912-1913.]] 
[[Datoteka:Srpska vojska u Albaniji 1912.jpg|thumb|desno|300px|Srpski oficiri na položaju iznad [[Lješ]]a u Albaniji 1912. godine.]] 
[[Prvi balkanski rat]] zatekao je [[Albanci|Albance]] kao jedinu balkansku naciju bez sopstvene nacionalne [[država|države]]. Krajem [[1912.]] godine, nakon što je Porta priznala autonomiju Albanije, savezničke balkanske države su zajednički napale [[Otomansko carstvo|Osmansko carstvo]] i u toku narednih nekoliko meseci osvojile i međusobno podelile gotovo sve osmanske teritorije naseljene Albancima.

Srpska i crnogorska vojska su napale osmansku državu oktobra [[1912.]] prodirući na Kosovo i Metohiju. Albanci su se protivili zauzimanju njihovih naselja i organizovali su dobrovoljačke jedinice koje su pružale jak otpor napredovanju srpskih trupa.&lt;ref name=&quot;Danas&quot;/&gt; Srpski štab je izdao naredbu da svako albansko naselje iz kojeg se pripuca bude uništeno.&lt;ref&gt;[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/188/188_16.HTM Jasminka Udovicki, Spone i sukobi]&lt;/ref&gt; Gerilski otpor je pružan prilikom posedanja i prolaska srpske vojske kroz Prištinu, Ferizović i selo Crnoljeva na Zborce Hanu, gde je došlo do jačeg sukoba.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Kod [[Podujevo|Podujeva]] se petnaest hiljada dobrovoljaca pod komandom [[Isa Boljetinac|Ise Boljetinca]] suprotstavilo Trećoj srpskoj armiji koja je nastupala prema [[Prizren]]u.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Posle pobede nad Albancima, Srbi su ušli u Prizren i nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Prilikom nastupanja ka Jadranskom moru, oktobra i novembra 1912, desna (severna) kolona srpske vojske, koja se kretala kroz oblast [[Dukađin]], naišla je na žestok otpor, te su joj pozadinske trupe gotovo uništene.&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;&gt;Ž. Pavlović, Opsada Skadra 1912-1913 (Prilog istoriji prvog balkanskog rata), str. 96-97, 99-100, Beograd 1926.&lt;/ref&gt; Srbija je u toku oktobra i novembra 1912. zaposela gotovo čitav [[Kosovski vilajet]] i najveći deo današnje Albanije, zajedno sa albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška tačka bila luka [[Drač]]. Na osvojenom području su odmah uspostavljene građanske vlasti i albanska teritorija je de facto anektirana Srbiji: 29. novembra je osnovan [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)|drački okrug]] sa četiri sreza: [[Drač]], [[Lješ]], [[Elbasan]] i [[Tirana]].&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Crnogorska vojska je zaposela delove Sandžaka, Metohije i oblast oko [[Skadar|Skadra]] u severnoj Albaniji. Prilikom [[opsada Skadra|opsade Skadra]], Srbi i Crnogorci su imali velike gubitke.

Prilikom zaposedanja albanskih naselja [[1912]] i [[1913]]. godine vojske savezničkih balkanskih država (u prvom redu [[Srpska vojska|srpska]] i [[Vojska Crne Gore|crnogorska vojska]]) su počinile [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|brojne zločine nad Albancima]] uključuju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, [[etničko čišćenje]], nasilno pokrštavanje i progone.&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stojanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dubravka Stojanović, U spirali zločina: balkanski ratovi |url=http://www.pescanik.info/content/view/3092/143/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2013-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130708221337/http://www.pescanik.info/content/view/3092/143 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Radi ispitivanja zločina [[Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir]] je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslata na Balkan u čijem izveštaju se navodi:

{{izdvojeni citat|Kuće i čitava sela su pretvorena u pepeo, nenaoružano i nedužno stanovništvo je masovno masakrirano, neverovatni akti nasilja, pljačke i surovosti svake vrste — to su sredstva koja je primenjivala i još uvek primenjuje srpsko-crnogorska vojska, u cilju potpunog preinačenja etničkog karaktera oblasti naseljenih isključivo Albancima.&lt;ref&gt;Izveštaj Međunarodne komisije (str. 151)&lt;/ref&gt;|[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]]}}

Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Nadbiskup&quot;&gt;{{Cite web |title=Nadbiskup Lazar Mjeda, Izveštaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |access-date=2009-10-21 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303195950/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt; Ukupnan broj žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom, [[Kosta Novaković]] procenjuje na oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;&gt;{{Cite web |title=Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |access-date=2009-10-17 |archivedate=2013-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225040933/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Srpska vlada je većinu izveštaja o ratnim zločinima dočekala službenim poricanjem.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;&gt;{{Cite web |title=Leo Frojndlih, Albanska golgota |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504110038/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Pod jakim međunaronim pritiskom, balkanski susedi su sredinom [[1913]]. godine bili prinuđeni da se povuku sa teritorije međunarodno priznate države [[Albanija|Albanije]], koja je obuhvatila tek oko polovinu albanske etničke teritorije, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Grčka|Grčke]].&lt;ref name=&quot;Elsi&quot;&gt;{{Cite web |title=Robert Elsie, The Conference of London 1913 |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html |access-date=2009-10-21 |archivedate=2011-02-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.albanianhistory.net%2Ftexts20_1%2FAH1913_2.html&amp;date=2011-02-11 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon balkanskih ratova, [[Kosovo]] je pripalo Kraljevini Srbiji, što srpska istoriografija naziva oslobođenjem&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;&gt;{{Cite web |title=Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |access-date=2009-11-13 |archive-date=2017-08-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170802141713/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, a Albanci smatraju brutalnom okupacijom.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt;

Srpski i jugoslovenski [[komunisti]] su smatrali da je &quot;[[aneksija]] albanskih krajeva u zaposednutoj Makedoniji i na Kosovu&quot; uz nastojanje srpske buržoazije da potčini &quot;još i celu ili barem severnu Albaniju, stvorilo suprotnost sa Albanijom.&quot;&lt;ref&gt;Istorijski arhiv KPJ II,183.&lt;/ref&gt; Slovenački politikolog [[Anton Bebler]] ocenjuje da je problem Kosova njegovim “oslobođenjem” 1912. kratkovido sebi natovarila na vrat srpska politička elita, čime je stvoren kolonijalni problem Kraljevine Srbije.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;
{{izdvojeni citat|Mi smo Arnautima ono što su nama bili Turci. Pitanje je vremena kada će se zaboraviti na naša dela: pitanje je naše državne politike da li će se moći ubrzati taj zaborav. Nama sada Turci nisu tako mrski kao prede, ali je prošlo 500 godina. Treba težiti da ne bude potrebno toliko vremena Arnautima da nas zaborave kao neprijatelje.&lt;ref name=&quot;Srbija i Albanci&quot;&gt;[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5, Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;|[[Kosta Novaković]]}}

== Prvi svetski rat ==

Jedan od zvaničnih ratnih ciljeva [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] u [[Prvi svetski rat|prvom svetskom ratu]] je bio izlazak Srbije na [[Jadransko more]] preko severne Albanije.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/541/132/ Aleksandar Bošković, Albanci kao metafora]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U leto [[1914]]. vlada Srbije je pomogla [[Esad-paša Toptani|Esad-paši Toptaniju]] da preuzme vlast u Albaniji.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt; U [[januar]]u [[1915]]. godine, posle [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]] koja je trajala skoro mesec dana i kojom je Srbija oslobođena od prve okupacije, srpske vlasti procenjuju da su stekli prestiž kod saveznika i šalju ponovo trupe radi izlaska na more preko Albanije.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/1675/57/ Dubravka Stojanović]&lt;/ref&gt; U leto [[1915]]. srpska vojska je intervenisala u Albaniji radi zaštite Essad-pašinog režima, slomivši ustanak njegovih protivnika.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt;

== Period Kraljevine ==
=== Srbizacija i kolonizacija Kosova ===
{{Glavni članak|Srbizacija|Kolonizacija Kosova}}
Nakon prisajedinjenja Kosova Kraljevini Srbiji, [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;/&gt; U novoj državi, albanska naselja su bila preimenovana srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]), a Albancima je bilo zabranjeno da se školuju na svom jeziku.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo. London: [[Pluto Press]], 2000. ISBN 0-7453-1569-0]&lt;/ref&gt; Takođe je sprovođeno i nasilno [[pokrštavanje]] Albanaca [[katolici|katolika]] u [[Srpska pravoslavna crkva|srpsku pravoslavnu veru]].&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Institut II&quot;&gt;[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |date=2006-10-31 }} (Istorijski institut u Prištini)&lt;/ref&gt;

Prema zvaničnom popisu stanovništva Kraljevine SHS iz [[1921]]. godine Kosovo je imalo 439.010 stanovnika, od toga 280.440 Albanaca (64,1%). [[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom [[Agrarna reforma|agrarne reforme]] i merama [[kolonizacija|kolonizacije]] utiče na izmenu etničke slike Kosova i Metohije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;/&gt; Beogradska vlada je započela opsežan program kolonizacije Kosova, dajući prednost Srbima, a posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]&lt;/ref&gt; Na Kosovo i Metohiju je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;&gt;[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]&lt;/ref&gt; Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna čitavih sela, i intervencije vojske. U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;&gt;{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2009-10-17 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Dr [[Vaso Čubrilović]], srpski akademik i političar, [[1937]]. godine je napisao memorandum „[[Isterivanje Arnauta]]“, kojim predviđa [[etničko čišćenje]] Kosova i Metohije od Albanaca.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=Fnbw1wsacSAC&amp;pg=PA43&amp;dq=Vaso+%C8ubrilovi%E6 Historical dictionary of Kosova]&lt;/ref&gt;

=== Albanski otpor ===
{{Glavni članak|Kačaci|Kosovski komitet}}
[[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|left|200px|[[Azem Galica|Azem]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]]
Po završetku Prvog svetskog rata [[1918]]. godine, srpske trupe su se po povratku na Kosovo susresle sa oružanim otporom kačaka. Iste godine, osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;&gt;{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-10-17 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Komitet je uspostavio saradnju sa [[Zelenaši|crnogorskom emigracijom]] okupljenom oko [[Nikola I Petrović|kralja Nikole]] i makedonskom [[VMRO]], primao je i pomoć u novcu i oružju od Italijana.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;/&gt; U januaru 1920. godine su dva članak Komiteta postali ministri u Albaniji, a sredinom leta iste godine jedan od njihovih vođa, [[Bajram Curi]], postaje ministar Vojske Albanije, što dovodi do velike zategnutosti srpsko-albanskih odnosa.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;/&gt; Srpske trupe su okupirale albanske pogranične oblasti i pokušale su da dovedi na vlast Esad-Pašu Toptanija.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt;

U [[1921]]. godini su učestali kačački napadi na saradnike jugoslovenske vlasti kao što su: kmetovi, panduri, predsednici opština i drugi. Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje odrede.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;&gt;{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-10-17 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}&lt;/ref&gt; Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;/&gt; Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, veliki broj njih se iseljava sa Kosova i Metohije.&lt;ref name=&quot;VE4-654&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 654.&lt;/ref&gt;

== Drugi svetski rat ==
{{glavni članak|Velika Albanija|Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu}}
Neposredno po izbijanju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, teror nad Albancima se pojačao.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Tokom kratkotrajnog [[aprilski rat|aprilskog rata]] mnogi albanski vojnici u jugoslovenskoj vojsci su ubijeni od srpskih vojnika i oficira.&lt;ref&gt;Dr Ali Hadri, Politika Narodnog fronta i Aprilski odbrambeni rat 1941. godine na Kosovu i Metohiji, Bilten Filozofskog fakulteta u Prištini, V, str. 440.&lt;/ref&gt; Jugoslovenska vojska je takođe ubijala istaknute Albance, posebno političke predstavnike kao što je Sherif Voca, ubijen [[13. april]]a [[1941]]. Mnogi Albanci su ubijeni u barakama Mitrovice, pošti u Vučitrnu i u Đakovičkom okrugu, gde je vojska zapalila sela Bec, Gërgoc, Radoniq, Janosh, itd.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;&gt;{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova III (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |access-date=2009-11-18 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308202026/http://kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Situacija se obrnula kada su nakon jugoslovenske kapitulacije, kada su italijanske i nemačke jedinice ušle na Kosovo. Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme [[Fašizam|fašističke]] okupacije, Italija je stavila najveći deo Kosova, zapadne delove [[Republika Makedonija|Makedonije]] i istočne delove [[Crna Gora|Crne Gore]] pod upravu kvislinške vlade Kraljevine Albanije, koja je bila italijanski protektorat (vidi [[Velika Albanija]]). Progon Srba i ostalih nealbanaca je bio surov.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/savic_skenderbeyss.html Rastko project: Albanian Skenderbeg SS Division]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kosovo.net/roots.html Roots of Kosovo's Fascism]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Srbi su ubijani i mučeni, njihova imovina je pokradena, a kuće spaljene.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Nacistički genocid nad Srbima |url=http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/912/tekst/nacisticki-gen-ocid-nad-srbima/print/lat |access-date=2009-10-21 |archivedate=2012-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222103836/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/912/tekst/nacisticki-gen-ocid-nad-srbima/print/lat |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Mustafa Kruja]], premijer Albanije je bio na Kosovu u junu 1942., i na sastanku sa vođama [[kosovski Albanci|kosovskih Albanaca]] je izjavio:
&quot;Srpsko stanovništvo treba što pre skloniti sa Kosova. Srpski kolonisti trebaju biti ubijeni.&lt;ref&gt;[http://www.kosovo.net/roots.html The roots of Kosovo fascism]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Tokom rata, brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su proterani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=TSxud2zjVEgC&amp;pg=PA15&amp;dq=%22who+had+arrived+in+the+1920s+and+1930s%22&amp;sig=ACfU3U04OfpXJr58lXmCAit4aLsSOLOXOg#v=onepage&amp;q=%22who%20had%20arrived%20in%20the%201920s%20and%201930s%22&amp;f=false Williamson Murray, The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century]&lt;/ref&gt;

Tokom rata, na Kosovu su delovale razne četničke jedinice, koje su počinile [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|brojne zločine]] nad stanovnicima albanskih sela na granici Kosova i Sandžaka, usled čega je preživelo stanovništvo bilo prisiljeno da masovno emigrira.&lt;ref&gt;Arhiv Kosova, Arhiv Pokrajinskog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju u Prištini, card no. 5, reg. no. 220&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u i revoluciji, I&amp;19, dok. br. 3&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pavle Jovićević, Kosovo i Metohija i odluke II zasedanja AVNOJ-a, Sloboda, novembar, 1944.&lt;/ref&gt; [[Četnici]] su nastojali da uključe Kosovo u etnički čistu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]&lt;ref&gt;Gojko Medenica, Četnicki pokret na Kosovu i Metohiji u vreme II svetskog rata, Godišnjak, br. X-XI, Arhiv Kosova, Priština, 1979, str. 374-375.&lt;/ref&gt;, a radi ostvarenja svojih namera otvorili su koncentracione logore u koje su odvođeni Albanci.&lt;ref&gt;Arhiv CK SKJ u Beogradu, Fond Komunističke Internacionale, 1942, str. 122.&lt;/ref&gt; U izveštaju Komande II četničkog korpusa Draži Mihajloviću četnici izjavljuju da će se boriti protiv Turaka i Albanaca do istrebljenja i da mržnja na Albance i Turke privlači čak i pristalice komunizma.&lt;ref&gt;Arhiv Istorijskog instituta Kosova, microfilms e AMIB, fund of Archives of Chetniks, C-V-17099.&lt;/ref&gt; Mnogi četnici su nakon amnestije u avgustu 1944. godine prišli partizanskim jedinicama, noseći sa sobom neprijateljski stav prema Albancima.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt;

Krajem [[1943]]. i početkom [[1944]]. godine na [[Bujanska konferencija|Bujanskoj skupštini]], [[Narodnooslobodilački odbor Kosova]] je doneo odluku o ujedinjenju Kosova sa Albanijom.&lt;ref name=&quot; Isterivanje Albanaca V&quot;/&gt; Iako su u više navrata o tome tajno pregovarali rukovodioci komunističkih partija Jugoslavije i Albanije, jugoslovenski komunistički vrh se na taj potez nikada nije odlučio zbog velikog uticaja Srba i Crnogoraca u njemu.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Iako su [[KPJ]] i [[NOVJ]] proklamovali politiku ravnopravnosti i [[bratstvo-jedinstvo|bratstva-jedinstva]], ipak se njihovi odredi na Kosovu i Metohiji, sačinjeni uglavnom od Srba i Crnogoraca, nisu u praksi uvek tako ponašali.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Desetak dana nakon što je [[NOVJ]] prodrla na Kosovo 1944. godine, izbila je velika oružana pobuna među Albancima koji su to doživeli kao ponovnu &quot;okupaciju&quot; Kosova.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Na Kosovu je nakon toga zavedena vojna uprava.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt; Između oktobra 1944. i jula 1945. jugoslovenska vojska  se žestoko obračunavala sa otporom Albanaca, pravdajući to borbom protiv &quot;kontrarevolucionarnih&quot; elemenata. U tim operacijama je učestvovalo nekoliko divizija sa oko 40.000 vojnika.&lt;ref&gt;Dr Ali Hadri, Këshillat Nacionalçlirimtare në Kosovë (Narodno-oslobodilačko veće Kosova), Priština, 1974, str. 168.&lt;/ref&gt; Prema procenama albanskih naučnika, preko 47.300 Albanaca je ubijeno na prostorima bivše Jugoslavije između 1941-1945.&lt;ref&gt;Tahir Zajmi, Lidhja e Dytë e Prizrenit (Druga prizrenska liga), Brisel, 1964, str. 93.&lt;/ref&gt; Albancima Jugoslavije nije dopušteno da se ujedine sa Albanijom, kao što su odlučili na Bujanskoj konferenciji, već su formiranjem avnojevskih granica podeljeni u četiri administrativne jedinice SFRJ: [[AP Kosovo]], [[Uža Srbija]], [[Makedonija]] i [[Crna Gora]].&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Mnogi albanski partizani su ponovno pripajanje Kosova Srbiji doživeli kao poništavanje njihove borbe i izdaju od vođstva narodnooslobodilačkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt;

Po završetku rata 1945. nove vlasti su svim proteranim predratnim jugoslovenskim [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|kolonistima zabranile povratak]] na Kosovo jer su ih smatrali eksponentima [[Velika Srbija|srpskog iredentizma]].&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt; Ovu odluku žestoko su kritikovali mnogi srpski autori i uzimali je kao dokaz nepravde [[komunisti]]čkih vlasti prema Srbima.

== Period SFRJ ==
{{glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo}}
=== Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji ===
Uprkos znatno poboljšanom položaju Albanaca u poređenju sa periodom Kraljevine (npr. uvođenje prvog opširnijeg nastavnog programa na albanskom jeziku te [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|vraćanje oduzete zemlje i zabrana povratka]] [[kolonizacija Kosova|kolonista u Kosovo]]), ni u posleratnoj federalnoj Jugoslaviji nije bila postignuta puna ravnopravnost.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Niži kolektivni status neslovena (uključujući i Albance) se ogledao već u imenu države &quot;Jugoslavija&quot;, himni “Hej Sloveni” i u ustavnom razlikovanju “naroda” i “nacionalnih manjina”, odnosno “[[narodnost]]i” (od 1968). Svi slovenski narodi su u Titovoj državi dobili svoje republike, dok su jugoslovenski Albanci, iako brojniji od [[Slovenac]]a, [[Makedonac]]a i [[Crnogorac]]a, dobili samo autonomnu pokajinu.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji je znatno pogoršan nakon [[Informbiro|rezolucije informbiroa]] [[1948]]. godine, kada su mnogi albanski intelektualci zatvarani i likvidirani pod optužbom da su špijuni [[staljinizam|staljinističke]] [[Enver Hodža|Enver Hodžine]] Albanije.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Od tada se u jugoslovensko-albanskom međunacionalnom sukobu javlja i ideološki elemenat. [[1951]]. godine se ponovo aktuelizuje pitanje iseljenja Albanaca i dolazi do obnavljanja pregovora sa Turskom, zainteresovanom da naseli albansko stanovništvo na granici prema Kurdima, sa kojima je tada bila u sukobu.&lt;ref&gt;Dr Fehmi Pushkolli, Shpërnguljet e shqiptarëve në Turqi dhe Marrëveshjet jugosllave-turke (Iseljenje Albanaca u Tursku i Jugoslovensko-Turska konvencija), Fjala, 1994.&lt;/ref&gt; Državna bezbednost je vršila veliki pritisak na Albance da se izjasne kao [[Turci]] na popisu stanovništva FNRJ 1953. godine.&lt;ref&gt;Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 234.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ferit Shehu, Sevdije Shehu, Pastrimet etnike të trojeve shqiptare 1953-1957 (Etničko čišćenje albanskih oblasti 1953-1957), Priština, 1994, str. 24.&lt;/ref&gt; Između dva popisa na Kosovu, broj osoba koje se izjašnjavaju kao Turci je naglo skočio sa 1,315 u 1948. na 34.583 u 1953. godini. Albanci koji su se protivili ovakvoj politici su bili zatvarani ili su napuštali zemlju.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Tokom 1953, usled pritiska, oko 37.000 Albanaca je napustilo zemlju. Prema službenoj evidenciji, 19.300 Albanaca je iseljeno 1953, i 17.500 1954. godine.&lt;ref&gt;Jusuf Kelmendi, Plenumi i KK të LKJ të Kosovës më 1971 (Plenum CK SKJ Kosova 1971).&lt;/ref&gt; Najveći pritisak na Albance je vršen prilikom akcije sakupljanja oružja tokom [[1955]]–[[1956]], koju su sprovodile državne službe na čelu sa [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]]. Tokom ove akcije je otvoreno 22.048 dosijea, uključujući i državne funkcionere. Pod izgovorom traženja oružja, organi državne bezbednosti su mučili oko 30.000 Albanaca, od čega je oko 100 osoba umrlo usled torture.&lt;ref&gt;Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 235.&lt;/ref&gt; [[1956]]. je održan Prizrenski proces albanskim vođama i intelektualcima, koji Albanci smatraju isfabrikovanim.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt; Državna bezbednost Kosova je neprestano tretirala Albance kao nepoverljiv element. U &quot;Priručniku UDB&quot; iz [[1957]]. albansko stanovništvo je smatrano neprijateljskim. Narednih godina vlada je zatvorila srednje škole na albanskom jeziku, smanji broj osnovnih škola i zatvorila Institut za albanologiju u Prištini.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;/&gt;

{{Quote box
 | citat = „U svojoj mladosti vjerovao sam da Jugoslavija može opstati kao federativna multietnička država ravnopravnih naroda. Bio sam iskreno privržen projektu Jugoslavije po Ustavu od 1974. Nekako smo se ponosili što se Jugoslavija razlikuje od svih drugih zemalja rigidnih komunističkih režima, bez ikakve slobode i sa siromašnim građanima. Mi građani Jugoslavije u svakom pogledu živeli smo bolje. Mislio sam da u okviru takvog projekta može biti dobro i za moj albanski narod.”&lt;ref name=&quot;e-novine.com&quot;&gt;{{Cite web |title=Azem Vlasi, Srbija zagorčava život Kosovu |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |access-date=2009-11-06 |archivedate=2016-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303231458/http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
 | izvor = [[Azem Vlasi]]
 | width = 40%
 | align = right}}

Nakon smene šefa jugoslovenske policije [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] [[1966]]. godine, otkriven je niz represivnih mera koje su organi bezbednosti sprovodili na Kosovu.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/970/99/ Bora Ćosić, Albanci i ja]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Iako su Albanci činili većinsko stanovništvo pokrajine, Srbi su držali nesrazmerno velik broj državnih i partijskih funkcija, uključujući i kontrolu nad lokalnom policijom i snagama bezbednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The policy of ethnic cleansing |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Mirno iskazivane zahteve kosovskih Albanaca za ravnopravnim položajem sa Slovenima, jugoslovenske vlasti su više decenija potirale policijom, vojskom, zastrašivanjem i višegodišnjim zatvorskim kaznama za demonstrante.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Najpoznatiji zagovornik prava kosovskih Albanaca, pisac [[Adem Demaći]], je zbog svojih verbalnih delikata proveo ukupno 28 godina u [[zatvor]]u.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

27. novembra 1968. je došlo do masovnih demonstracija na Kosovu, čiju su osnovu činili studenti Prištinskog univerziteta, pre svega sa Filozofskog fakulteta. U zoru 28. novembra došlo do intervencije jedinica JNA, pred kojim se okupljena masa rasturila. Tek nakon velikih demonstracija [[1968]]. godine, Albanci na Kosovu su dobili veću autonomiju, uključujući i pravo na školovanje na sopstvenom jeziku.

=== Položaj Srba na Kosovu ===

S druge strane, ni kosovski Srbi nisu bili zadovoljni svojim položajem. Tokom 1960-ih godina se nastavlja iseljavanje Srba sa Kosova i Metohije.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11591 Novi izveštaji o patnjama i iseljavanju 1966-1968.]&lt;/ref&gt; Mnogi srpski manastiri i crkve ([[Manastir Gorioč|Gorioč]], [[Manastir Zočište|Zočište]], Sv. Marko Koriški, [[Manastir Buzovik|Buzovik]], [[Dečani]], [[Pećka patrijaršija]] i dr.) se žale na nanošenje štete od strane nepoznatih lica i bespravnu seču šume.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11595 Zavod za zaštitu spomenika kulture SAP Kosovo povodom ugrožavanja manastirske imovine]&lt;/ref&gt;

Nakon proširenja albanske autonomije, dolazi do smene mnogih Srba i Crnogoraca u političkim telima, upravi i radnim organizacijama.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Srpski autori kao posebnu nepravdu naglašavaju primenu principa etničke reprezentacije, prema kojem je [[procenat]] zaposlenih pripadnika neke nacije morao biti u skladu sa brojnošću te nacije u ukupnoj populaciji. Tako na primer, na svakih pet radnih mesta mogao je doći tek jedan Srbin. Isto je važilo i na Univerzitetu u odnosu na broj studenata.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt; Usled gubitka posla, i pritiska sredine, iseljavanje Srba i Crnogoraca počinje da poprima masovne razmere. Tokom 1970-ih godina, oko 57.000 Srba je iselilo sa Kosova.&lt;ref&gt;Njujork Tajms, [[12. jul]], [[1982]]. godine&lt;/ref&gt;

=== Demonstracije na Kosovu 1981 ===
{{glavni članak|Demonstracije na Kosovu 1981.}}
[[Kosovski Albanci]], koji su činili apsolutnu većinu stanovnišva (77.4%)&lt;ref&gt;Prema zvaničnom popisu SFRJ iz 1981.&lt;/ref&gt;, su u proleće [[1981]]. godina započeli mirne [[student]]ske [[protest]]e tražeći da Kosovo postane sedma [[Republike i pokrajine SFRJ|republika]] u okviru jugoslovenske federacije. Kosovski demonstranti su nosili Titove slike i uzvikivali slogan “Kosovo – republika”, tražeći ravnopravni položaj unutar Jugoslavije sa svim ostalim slovenskim narodima koji su imali svoje republike.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Neki albanski predstavnici su takođe tražili da u novoj republici budu ujedinjeni svi Albanci Jugoslavije, tako što će Kosovu biti vraćene oblasti nekadašnjeg [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]] naseljene Albancima, a podeljene između Srbije, Makedonije i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;

[[Datoteka:Kosovo 1981.jpg|thumb|right|300px|[[Tenk]]ovi [[JNA]] na Kosovu [[1981]].]]

Jugoslovenska vlast je na zahteve albanskih studenata odgovorila slanjem [[JNA]], što je predstavljalo prvu masovnu upotrebu vojske protiv demonstranata u istoriji SFRJ.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; U neredima koji su usledili, ubijeno je, prema nekim podacima, više desetina lica, uglavnom albanskih đaka i studenata, što je tadašnji režim prikrio od javnosti.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Prema zvaninoj verziji, poginulo je 11 osoba, dok ih je uhapšeno 4200. Na Osmom kongresu [[Partija rada Albanije|Partije rada Albanije]], koji je održan od 1. do 8. novembra 1981. godine, [[Albanija|Albansko]] rukovodstvo je pružilo jaku podršku borbi Albanaca na SAP Kosovu i zauzelo veoma oštar stav u osudi jugoslovenske politike prema albanskoj manjini u SFR Jugoslaviji.

Nakon krvavog gušenja albanskih protesta, nastali su mnogi problemi, pogoršani su politički odnosi na Kosovu i došlo je do mržnje prema JNA.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Branko Mamula: “Slučaj Jugoslavija” |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |access-date=2009-11-06 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121047/http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Zavedena je neka vrsta vojne uprave nad Kosovom, a armija od tada ima ključnu političku ulogu.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Na Kosovu je nastala čistka, počevši od [[Univerzitet]]a.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Narednih godina kosovski Albanci su bili izloženi represiji i masovnim hapšenjima.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; [[Narodna milicija|Milicija]] je upadala u njihove kuće tražeći oružje, hapsila ih bez naloga i često mimoilazila legalnu proceduru. Od 1981. do 1988. godine kroz policijsku i sudsku obradu prošlo oko 600.000 ljudi, što je više od trećine stanovništva Kosova.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Od toga je 22 hiljade osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne, a većina njih zbog verbalnog delikta, odnosno uzvikivanja parola kao što je “Kosovo Republika”.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Veliki broj mladih ljudi, uglavnom studentske populacije, tih godina su napustili Kosovo i otišli u zapadnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt;

Ove demonstracije, koje je pratilo izvesno nasilje nad Srbima, su vodile optužbama da Albanci čine zlodela prema manjinskom srpskom stanovništvu i da se nad Srbima na Kosovu sprovodi [[genocid]].

=== Porast albanofobije u Srbiji ===
{{glavni članak|Albanofobija u Srbiji}}
{{Quote box
 | citat = „Bilo bi nemoguće ovde pobrojati sve nebrojene slučajeve brutalnog i životinjskog silovanja srpskih žena, devojčica, starica i monahinja od obesnih Arbanasa.”&lt;ref&gt;[http://www.pravoslavlje.rs/broj/935/tekst/decenijsko-siptarko-nasilje-i-zulum/print/lat Decenijsko šiptarko nasilje i zulum]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
 | izvor = Episkop [[Atanasije Jevtić]]
 | width = 40%
 | align = right}}

Nakon kosovskih nemira, u Srbiji započinje organizovana propaganda o [[genocid]]u nad Srbima na Kosovu (fabrikuju se izveštaji o silovanju Srpkinja, iseljavanju Srba i sl).&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;&gt;{{Cite web |title=Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji |url=http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |access-date=2009-11-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021718/http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Srpski nacionalisti iseljavanje Srba sa Kosova prikazuju kao rezultat pritiska i uzimaju kao potvrdu da Albanci, ne samo da imaju autonomiju, već da Srbima čine ogromnu nepravdu u sopstvenoj državi.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; U širenju [[anti-albanska osećanja|anti-albanskih osećanja]] veliku ulogu je igrala i [[srpska pravoslavna crkva]].&lt;ref&gt;[http://www.google.com/search?hl=en&amp;lr=&amp;safe=off&amp;num=50&amp;q=%22%C5%A1iptari%22+site%3Ahttp%3A%2F%2Fwww.pravoslavlje.rs&amp;aq=f&amp;oq=&amp;aqi= Upotreba termina Šiptari na sajtu SPC]&lt;/ref&gt;

Sredinom [[1980e|1980ih]], [[govor mržnje]] u srpski medijima se koncentriše na Albance.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mr Nidžara Ahmetašević, Rat rečima i slikama |url=http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |access-date=2009-11-06 |archivedate=2014-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140302010136/http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Uz albansko ime su od sredine [[1980e|1980-ih]] korišćene reči “genocid”, “zulum”, “razbojništvo”, “silovanje”, čime je pominjanje Albanaca i u privatnom govoru steklo negativnu konotaciju.&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/125/105/ Olivera Milosavljević: Stereotipi srpskih intelektualaca 20. veka o „nama“ i „drugima“]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[1985]]. godine je objavljena [[Knjiga o Kosovu]] srpskog istoričara [[Dimitrije Bogdanović|Dimitrija Bogdanovića]] čija je osnovna teza da Albanci sprovode “planski genocid” nad Srbima, a odlikuje je negativni naboj prema Albancima.&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;/&gt; [[1986]]. godine je objavljen uticajni [[Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti]], koji [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine]] naziva &quot;neofašističkom agresijom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/images/stories/pdf/memo/memorandum_sanu.pdf Memorandum SANU]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i navodi da se na Kosovu i Metohiji sprovodi „fizički, politički, pravni i kulturni [[genocid]] nad srpskim stanovništvom“.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Memorandum_SANU Memorandum SANU]&lt;/ref&gt; Ovaj Memorandum je ekspertska komisija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] nekoliko godina kasnije ocenila kao „sredstvo širenja anti-albanskih osećanja“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Politika stvaranja Velike Srbije (Izveštaj Ujedinjenih nacija) |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Miloševićev period ==
=== Ukidanje autonomije Kosova ===
{{glavni članak|Antibirokratska revolucija}}

Nakon što je tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;&gt;{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2009-11-06 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|štrajk rudara u rudniku Trepča]]. Milošević je otišao na Kosovo, ali njegov govor nije ubedio Albance da prekinu štrajk. [[27. februar]]a, [[SR Slovenija|Slovenački]] državni vrh, na čelu sa [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], dao je podršku kosovskim rudarima u njihovom štrajku. Sledećeg dana, [[28. februar]]a, u [[Beograd]]u je pred saveznom skupštinom demonstriralo više stotina hiljada ljudi, tražeći hitno rešavanje situacije na Kosovu.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;/&gt; Istog dana, 28. februara, [[Predsedništvo SFRJ]] odobrava upotrebu [[JNA|vojske]] i zavodi vanredno stanje na Kosovu. Nakon toga, specijalne snage srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a pokrajinsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu.
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|200px|left|[[Slobodan Milošević]] [[Govor na Gazimestanu|govori na Gazimestanu]].]]
[[28. jun]]a 1989. godine, prilikom obeležavanja 600. godišnjice Kosovske bitke, Milošević je održao svoj veliki govor na Gazimestanu, koji mnogi analitičari karakterišu kao zvanični početak srpske nacionalističke kampanje.&lt;ref&gt;[http://www.borba.rs/content/view/3992/94/ Naši mitovi i nacionalni elitizam]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Milošević je poručio da su se tek sada, posle punih šest stotina godina, „srpskom narodu otvorile oči“ i da „Srbi nisu osvajali i da nisu ekploatisali druge“. Milošević je završio pokličem:

{{izdvojeni citat|Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.|[[Slobodan Milošević]] na [[Gazimestan]]u}}

Albanci su nakon oduzimanja autonomije upražnjavali pasivni otpor, odbijajući da učestvuju u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost Republike Kosova, što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli da organizuju paralelne državne institucije, kao što su škole, poreski sistem, sudstvo i policija. Srpska policija je neprestano vršila intervenciju u obrazovni proces i maltretirala albanske učitelje pred njihovim učenicima, a takođe i same roditelje i učenike.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca IV&quot;&gt;{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova II (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2011-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110421074054/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Period nakon 1990. godine [[Albanci]] smatraju periodom &quot;divljeg, totalitarnog, vojno-policijskog režima&quot;, pod kojim je albanska populacija teško patila.&lt;ref&gt;Dr Rifat Blaku, Shkaqet e eksodit shqiptar, shpërngulja e shiptarëve gjatë shekujve (Razlozi albanskog egzodusa, emigracija Albanaca kroz vekove), Priština, 1992, str. 203.&lt;/ref&gt;

=== Oslobodilačka vojska Kosova ===
[[Datoteka:Kla members.jpg|thumb|desno|250px|Pripadnici OVK predaju oružje američkim mariincima]]
{{glavni članak|Oslobodilačka vojska Kosova}}
[[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) je bila albanska paravojna formacija, koja se sredstvima oružane borbe borila za nezavisnost Kosova od Srbije. OVK je osnovana 1994. a prvi put u javnost je izašla 1996. godine.

[[1996]]. godine [[Oslobodilačka vojska Kosova]] je započela sa oružanim napadima na srpsku vojsku i policiju, a zabeleženo je i više napada na civile, kako srpske tako i ostalih narodnosti. Usljedili su oružani sukobi JNA i OVK na dolini [[Drenica]], u kojima su se našli i mnogi nedužni civili. U području [[Likošani]] je nakon toga nastradalo 60 albanskih civila i 4 srpska policajca&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;.

Mnogi se zločini pripisuju OVK, a među najteže svakako spada [[trgovina ljudskim organima na Kosovu]]. Prva je tvrdnje o trgovini ljudskim organima iznela u javnost bivša tužiteljka [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] [[Carla Del Ponte|Karla del Ponte]], u svojoj knjizi ''[[The Hunt: Me and the War Criminals|Lov: Ja i ratni zločinci]]'', koju je objavila po odlasku sa dužnosti. Ponte je iznela podatke da je 1999. godine saznala od novinara da je oko 300 [[Srbi|Srba]] i drugih nealbanaca bilo oteto i transportovano u Albaniju, gde su im vađeni organi, koji su zatim slani u [[Italija|Italiju]], odakle su distribuisani u klinike širom [[Evropa|Evrope]]. U knjizi ona spominje nasenje [[Burel]] u Albaniji, gde su žrtvama vađeni organi u kući koju ona u knjizi naziva ''žuta kuća''.

Prema izveštaju Dicka Martija, izvestioca Parlamentarne skupštine [[Savet Evrope|Saveta Evrope]], od 12. decembra 2010. godine, organizator otimanja ljudi i trgovine ljudskim organima bio je [[Hašim Tači]] i Drenička grupa.

Medju vodjama OVK za koje se vezuju ratni zločini istaknuto mesto ima i bivši kosovski premijer [[Ramush Haradinaj|Ramuš Haradinaj]].

=== Kosovski rat ===
{{glavni članak|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}}
[[5. ožujka]] [[1998]]. Srpska policija je počela goniti [[Adem Jašari|Adema Jašarija]], osnivača i vođu OVK, u selu [[Donje Prekaz]]. Usljedila je [[napad na Prekaz|masovna oružana borba]] oko Jasharijevog skloništa koja je rezultirala njegovom smrću i masakrom 60 Albanaca, od kojih su 18 bili žene a 10 su bili mlađi od 16 godina&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kosovo War Crimes Chronology|url=http://hrw.org/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13. 11. 2003|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://archive.today/20120710204136/http://www.hrw.org/legacy/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|archivedate=2012-07-10|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;. Zapadni mediji i političari kritikovali su Beograd zbog takvih postupaka. [[Ibrahim Rugova]] se sastao sa Miloševićem [[15. svibnja]], ali nije bilo nikakvog napretka u zategnutim srpsko-albanskim odnosima.

[[Srpska policija]] je, uz podršku Vojske Jugoslavije, tokom 1998. i 1999. godine sprovodila masovne progone albanskog i drugog muslimanskog življa sa Kosova.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Albanskim stanovnicima je nakon usmene naredbe o iseljavanju ostavljano kratko vreme za napuštanje domova, tako da su mogli sa sobom da ponesu samo ono najneophodnije.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Muškarce koji su se tome opirali, srpski policajci su ubijali u prisustvu njihovih žena i dece.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; U napadima na sela, ubistvima, silovanjima, pljačkanju i spaljivanju kuća i stanova, učestvovale su takođe i srpske komšije, kao i bande kriminalaca iz “uže” Srbije.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice ([[UNHCR]]) već 1998. godine (pre NATO bombardovanja) sa Kosova je bilo proterano oko 350.000, a do 13. juna 1999. približno 1,5 miliona stanovnika Kosova, uglavnom kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Srpske snage su počinile niz masakra nad Albanskim civilima.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;/&gt; Prema iskazima svedoka, JNA je sistematski prevozila leševe Albanaca u rudarski kompleks [[Trepča]] kraj [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gde ih je palila. Procenjuje se da je između 1,200 i 1,500 leševa tako uništeno u Trepči.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;&gt;{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm  |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}&lt;/ref&gt; Leševi Albanaca su takođe organizovano prevoženi u Srbiju, gde su bacani u Dunav ili zakopavani u masovne grobnice.&lt;ref name=&quot;e-novine.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;/&gt;

=== NATO bombardovanje ===
{{glavni članak|NATO bombardovanje SRJ}}
[[15. januar]]a [[1999]]. dogodio se [[Masakr u Račku]] u kojem su srpske trupe ubile 45 Albanaca&lt;ref name=&quot;asseen&quot;&gt;''[http://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 Kosovo/Kosova: As Seen, As Told] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181115195323/https://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 |date=2018-11-15 }}'', &quot;Part V: The Municipalities - Stimlje/Shtime&quot;, OSCE, 1999&lt;/ref&gt;. [[Savet bezbednosti UN]] osudilo je masakr,&lt;ref&gt;[http://www.un.org/News/Press/docs/1999/19990119.sc6628.html SECURITY COUNCIL STRONGLY CONDEMNS MASSACRE OF KOSOVO ALBANIANS IN SOUTHERN KOSOVO]&lt;/ref&gt; koji je kasnije postao temelj optužbi za ratne zločine protiv Miloševića na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu]]. Masakr u Račku je označio prekretnicu u kosovskom ratu jer je Međunarodna zajednica izgubila strpljenje sa Miloševićevom politikom i odlučila vojno intervenisati kako bi se sprečila dalja eskalacija na Balkanu.

[[NATO]] zvaničnici su zapretili da će započeti vojnu intervenciju ukoliko se srpska vojska ne povuče sa Kosova i dopusti da se mirovne snage rasporede tamo. Milošević je odbio, što je dovelo do [[NATO]]-ovog [[Bombardiranje SRJ 1999.|bombardiranja SRJ]], koje je trajalo od [[24. ožujka]] do [[11. lipnja]] 1999. Nakon tri meseca bombardovanja Milošević je prihvatio povlačanje vojske i ulazak [[KFOR]]-a na Kosovo.

Oko 750,000 protjeranih Albanaca moglo se potom vratiti natrag na Kosovo, ali je oko 100,000 Srba napustilo to područje&lt;ref&gt;{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date = 11. 7. 2006|accessdate = 20. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;. Većina kosovskih Srba se bojala surove osvete nakon što su jedinice Vojske Jugoslavije i srpske policije počele da napuštaju Kosovo.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Na Srbima koji su ostali na Kosovu, gnev su iskalili Kosovari povratnici.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

== Protektorat UN ==
[[Datoteka:Damaged Holy Trinity Church in Petrić, Kosovo, 1999.jpg|thumb|Srušena pravoslavna crkva na Kosovu 1999.]]
Posle bombardovanja [[1999]] godine, Kosovo i Metohija dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Oko 150.000-200.000 Srba i Roma je pobeglo iz pokrajine odmah nakon rata.&lt;ref name=&quot;hrw&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.hrw.org/reports/1999/kosov2 | title = Human Rights Watch }}&lt;/ref&gt; Preostali Srbi su se organizovali u enklave koje iako pod zaštitom [[KFOR]]-a vrlo često bivaju izložene napadima od trane Albanaca. Veliki je broj prijavljenih napada na imovinu, otmica, kidnapovanja, zlostavljanja i ubistava.&lt;ref name=&quot;hrw&quot;/&gt; Uništeno je više desetina srpskih crkava po odlasku Vojske Jugoslavije.

=== Sukobi na jugu Srbije 2001. ===
{{main|Sukobi na jugu Srbije 2001.}}
Otvoreni sukob između Srba i Albanaca je ponovo izbio u periodu od [[1999]]. do [[2001]]. u demilitarizovanoj oblasti [[Preševo|Preševa]], sa srpske strane administrativne granice sa Kosovom. Albanski ekstremisti su osnovali Oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca, sa ciljem pripajanja ovih oblasti Kosovu. Sukob je bio manjeg inteziteta nego onaj na Kosovu, i uglavnom se svodio na napade na civilne ciljeve. Sukob se završio kada je Vojska Jugoslavije ponovo ušla u demilitarizovanu oblast uz saglasnost NATO-a, dok su pripadnici OVPMB amnestirani od strane NATO-a uz uslov da se rasformiraju i predaju oružje.

=== Nemiri 2004. ===
{{glavni članak|Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.}}
[[Datoteka:Ibar Bridge in Mitrovica, Kosovo 00 59 11 140000.jpeg|thumb|275px|Most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, simbol podele Kosova]]
[[17. mart]]a 2004. godine su izbili nasilni nemiri na Kosovu i Metohiji. Tokom dva dana konflikta između albanskog i srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji ubijeno je 28 ljudi&lt;ref name=&quot;news.bbc.co.uk&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3551571.stm BBC NEWS: Serb clashes 'ethnic cleansing']&lt;/ref&gt;, više stotina je povređeno. Potparolka UN je izjavila da je uništeno 110 kuća i 30 crkava&lt;ref&gt;{{Cite web |title=UNMIK Police Press Release 20 March 2004 Confirmed Figures of Recent Violence in Kosovo |url=http://www.st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |access-date=2009-10-17 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130024939/http://st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Nemiri na Kosovu izazvali su reakcije srpskih ekstremista u Srbiji. U [[Beograd]]u i [[Niš]]u su zapaljene [[džamija|džamije]], dok je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] vandalizovana imovina muslimana (Albanaca, Turaka, Goranaca, Bošnjaka).

=== Pregovori o statusu Kosova ===

Pregovori o statusu Kosova su počeli u februaru [[2006]]. godine. Međunarodni posrednik [[Marti Ahtisari]] je predstavio plan o &quot;nadziranoj nezavisnosti&quot;, koji je srpska strana odbila, a albanska prihvatila. Nakon nekoliko neuspelih pokušaja SAD i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] da usvoje novu rezoluciju u Savetu bezbednosti, zbog [[Rusija|ruske]] pretnje vetom, započeli su novi pregovori u kojima su posredovali predstavnici [[Evropska unija|Evropske unije]] [[Volfgang Išinger]], [[Rusija|Rusije]] [[Aleksandar Bocan-Harčenko]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] [[Frenk Vizner]]. Pregovori su okončani neuspešno [[28. novembra]] [[2007]]. na poslednjem sastanku u [[Baden]]u kod [[Beč]]a.

Srpska strana je tokom tih pregovora predlagala da status Kosova i Metohije bude regulisan poput statusa [[Hongkong]]a u [[Narodna Republika Kina|Kini]] ili [[Olandska ostrva|Olandskih ostrva]] u [[Finska|Finskoj]], ali su delegacije kosovskih Albanaca odbacile svaki predlog koji bi uključivao Kosovo u sastavu Srbije.

== Nezavisno Kosovo ==
{{glavni članak|Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|Odnosi Srbije i Kosova }}
{{Quote box
 | citat = „Da je zvanična Srbija bila pametnija, već bi 1981. prihvatila zahtev Kosovo Republika. Da je to učinila, možda bi danas postojala demokratska i konfederalna Jugoslavija u kojoj bi živeli gotovo svi Srbi.”&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;
 | izvor = [[Anton Bebler]]
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Najveći kompromis duge istorije sukoba između Albanaca i Srba - upravo je država Kosovo. Trenutni status koji Kosovu garantuju mnoge svetske sile i međunarodne organizacije trebalo bi da bude dovoljan da i Albanci i Srbi priznaju nezavisno i integralno Kosovo, kao dogovoren kompromis svih globalnih političkih snaga novog milenijuma, a koji isključuje stvaranje etničke ili Velike Albanije, odnosno etničke ili Velike Srbije.”&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/stav/73454-Kompromis-propalog-etnikog-projekta.html Kompromis propalog etničkog projekta]&lt;/ref&gt;
 | izvor = [[Adriatik Kelmendi]]
 | width = 40%
 | align = right}}
Skupština Kosova je [[17. februar]]a [[2008]]. jednoglasno proglasila nezavisnost Kosova, se svih 109 prisutnih poslanika&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7249034.stm|title=Kosovo MPs proclaim independence| publisher=BBC|date = 17. 2. 2008|accessdate = 13. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;, dok je 11 srpskih poslanika bojkotovalo glasanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.assembly-kosova.org/common/docs/proc/trans_s_2008_02_17_al.pdf|format=PDF|title=Transkript: Nga Seanca Plenare e Jashtëzakonshme Solemne e Kuvendit Të Kosovës Me Rastin e Shpalljes Së Pavarësisë, Të Mbajtur Më 17 Shkurt 2008|publisher=Republic of Kosovo Assembly|language=Albanian|date = 17. 2. 2008|accessdate = 12. 10. 2008}}&lt;/ref&gt; Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_category=640&amp;nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]&lt;/ref&gt;, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti.

[[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo 101 od 193 država članica UN-a (52.3%). Albanci imaju vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku nekih enklava koje su pod kontrolom Srba. Srbi ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Srpska vlada tvrdi da je svega 84 članice UN nedvosmisleno priznalo Kosovo nakon kampanje &quot;otpriznavanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/pocetak-ozbiljnih-pregovora-beograda-i-pristine-se-priblizava-zasto-je-vucic-bas-sada-otkrio-koje-zemlje-su-povukle-priznanje-kosova/ |title=Zašto je Vučić baš sada otkrio koje zemlje su povukle priznanje Kosova? |website=[[Danas (dnevnik)|Danas.rs]] |date=5. januara 2023 |access-date=1. februara 2023}}&lt;/ref&gt; Kosovski problem produbljen je nakon dolaska na vlast [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] kojeg mnogi opisuju kao &quot;kosovski Milošević&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://n1info.rs/vesti/trajkovic-kurti-za-kosovske-srba-ono-sto-je-milosevic-bio-za-kosovske-albance/ |title=Trajković: Kurti za kosovske Srbe ono što je Milošević bio za kosovske Albance |website=[[N1 (televizija)|n1info.rs]] |date=31. augusta 2023 |access-date=1. februara 2023}}&lt;/ref&gt; U toku njegove vlade pokrenut je proces eksproprijacije zemlje u vlasništvu Srba na severu Kosova radi izgradnje 6 policijskih baza. Česti upadi ROSU specijalaca izazvali se reakcije srpske strane koja se protivi nasilnim upadim kosovskih specijalaca. [[Srpska lista]] je novembra 2022. godine izašla iz [[Skupština Kosova|kosovskog parlamenta]], a zatim su i kosovske institucije na [[severno Kosovo|severu Kosova]] napustili svi Srbi i velika većina muslimana nealbanaca koja je radila u njima. Napadi na Srbe su od dolaska na vlast Aljbina Kurtija postali sve učestaliji i opasniji. 6. januara 2023. pucano na 2 srpska dečaka u opštini Štrpce na jugu Kosova što je izazvalo gnev kod Srba južno od reke Ibar, što je i izraženo protestima u samoj opštini Štrpce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/srbi-na-kosovu-prosvjedi-i-protiv-kurtija-i-protiv-vu%C4%8Di%C4%87a/a-64326207 |title=Srbi na Kosovu: prosvjedi i protiv Kurtija i protiv Vučića |website=[[Deutsche Welle]] |date=9. januara 2023 |access-date=1. februara 2023}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Kosovski rat]]
* [[Kosovski mit]]
* [[Istorija Kosova]]
* [[Demografija Kosova]]
* [[Savremena istorija Kosova]]
* [[Srpsko-albansko prijateljstvo]]
* [[Srpsko-albanski odnosi]]
* [[Odnosi Srbije i Kosova]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Literatura ==
* Bernard Stulli, ''Albansko pitanje (1875-1882)'', Rad JAZU 318, [[1959]].
* Bogdan Krizman, ''[https://hrcak.srce.hr/file/319730 Elaborat dra Ive Andnca o Albaniji iz 1939. godine]'', ČSP 2 (77-89), [[1977]].
* Milovan Obradović, ''Agrarna reforma i kolonizacija na Kosovu (1918-1941)'', Priština, [[1981]].
* Branko Horvat, ''Kosovsko pitanje'', Zagreb 1988, Istorija XX veka, 1-2 ([[1988]])
* Ljubodrag Dimić i Đorđe Borozan, ''Jugoslovenska država i Albanci'', Službeni list SRJ, Beograd, [[1998]].
* Miranda Vickers, ''Between Serb and Albanian: A History of Kosovo'', Columbia University Press, New York, [[1998]].
* Jens Reuter, Konrad Clewing (ur.), ''Der Kosovo-Konflikt'', München, Wieser, [[2000]].
* Vojćeh Ščepanjski, ''Lokalni albansko-srpski sukobi u razdoblju 1881-1912: Pokušaj nove tipološke karakteristike''. Prilozi, 37, Sarajevo, [[2008]], str. 45-74.

== Vanjske veze ==
* [http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm Progon Albanaca i kolonizacija Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217062040/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm |date=2009-12-17 }} (Istorijski institut u Prištini)
* [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |date=2001-06-25 }}
* [http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 Latinka Perović, Pomirenje Srba i Hrvata i Srba i Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100103170104/http://www.e-novine.com/index.php?news=17341 |date=2010-01-03 }}
* [https://pescanik.net/propustena-prilika/ Anton Bebler, Propuštena prilika], Peščanik, 22. 10. 2008
* [https://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/ Under Orders: War Crimes in Kosovo], Human Rights Watch, 2001.
* Pëllumb Kelmendi, Elton Skendaj, [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/protests-in-postwar-societies-grievances-and-contentious-collective-action-in-kosovo/7D0571801AAB5DE167E7D4EFB0C05A1F Protests in Postwar Societies: Grievances and Contentious Collective Action in Kosovo], Cambridge University Press, 16. maja 2022.
* Besnik Pula, [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/emergence-of-the-kosovo-parallel-state-198819921/C1FC7F38C3111E50FC844356D89EE824 The Emergence of the Kosovo &quot;Parallel State&quot;, 1988–1992], Cambridge University Press, 20. novembra 2018.
* Ethem Çeku, [https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09592296.2015.1034559 The Kosovo Issue and Albano-Yugoslav Relations, 1961-1981], Diplomacy &amp; Statecraft 26, 2, 2015, str. 229-248.

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Odnosi Albanije i Srbije| ]]
[[Kategorija:Kosovo]]
[[Kategorija:Međunarodni odnosi]]
[[Kategorija:Politika Srbije]]
[[Kategorija:Politika Albanije]]</text>
      <sha1>d9a254w0r6x7mukwuinep527x1md97d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Kosova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67076</id>
    <revision>
      <id>42705680</id>
      <parentid>42482436</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sukobi na Kosovu */</comment>
      <origin>42705680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45949" sha1="b6aq9vbsyb8tvz49y63apxrgztbv1o0" xml:space="preserve">{{Istorija Kosova}}
Poznata '''istorija [[Kosovo|Kosova]]''' počinje pre otprilike 3000 godina u vreme kraljevine [[Dardanci|Dardanije]]. Poslednjih 2000 godina političke istorije ove oblasti njome su najduže gospodarili [[Antički Rim|Rimljani]] (od 1. do 6. veka), [[Византијско царство|Vizantinci]] (od 6. do 12. veka, sa prekidima), [[Bugari]] (od 9. do 13. veka, sa prekidima) [[Srbi]] (od 13. do 15. veka) i [[Turci Osmanlije]] (od 15. do 20. veka).&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Karakteristika Kosova kroz istoriju je raznolikost stanovništva: [[Albanci]], [[Srbi]], [[Romi]] i [[Turci]], koja je posledica migracionih kretanja kroz istoriju. Ova migraciona kretanja su počela još u doba [[Iliri|Ilira]], i nastavljala se kroz period [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], naseljavanja [[Slaveni|Slovena]] na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]], turskih osvajanja, mađarsko-turskog rata 1448., [[austrijsko-turski rat|austro-turskih ratova]] 1683.-1699., 1716.-1718., i 1737.-1739., [[velika seoba Srba|velikih seoba Srba]], [[srpsko-turski ratovi|srpsko-turskih ratova]] 1876-1877., 1877.-1878., [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] 1912.-1913., [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].&lt;ref name=&quot;VE4-654&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 654.&lt;/ref&gt; Skorašnje migracije izazvane su [[Kosovski rat|Kosovskim ratom]] 1999. godine, tokom kojeg dolazi do iseljavanja Albanaca, a nakon toga do iseljavanja Srba i drugih ne-albanaca.

=== Antičko doba ===
[[Datoteka:Dardania kingdom.png|thumb|desno|Kraljevstvo [[Dardanci|Dardanije]]]]
[[Datoteka:Ulpiana1.JPG|thumb|desno|Ruševine [[Ulpijana|Ulpijane]]]]
{{Glavni članak|Dardanija}}
U antičko doba prostor današnjeg Kosova i Metohije se nazivao [[Dardanci|Dardanija]]. Ilirska plemena se uglavnom smatraju precima današnjih Albanaca&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12472/Albania ''Albania'', Encyclopædia Britannica]&lt;/ref&gt;, i na prostoru Kosova se nalaze od 2. milenijuma pne. Dardanci su naseljavali i prostor današnje jugozapadne Srbije i deo Makedonije.&lt;ref name=&quot;VE4-654&quot; /&gt;

U trećem i drugom veku pre nove ere, ovim regionom su vladali dardanski kraljevi: [[Longarus]], [[Bato]] i [[Monunius]], kao i [[Etuta]], Monuniusova ćerka. Oblast Dardanije zatim dolazi pod vlast [[Antički Makedonci|Makedonaca]].

[[Antički Rim|Rimljani]] osvajaju ovu oblast 160. godine p.n.e, u toku [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]]. Teritorija kasnije ulazi u sastav rimske provincije gornje [[Mezija|Mezije]] (''Moesia Superior'') [[87]]. godine. Od cara [[Dioklecijan]]a čini zasebnu provinciju Dardaniju (''Dardania'').&lt;ref name=&quot;VE4-654&quot; /&gt;

=== Srednji vek ===
{{glavni članak|Kosovska oblast}}
[[Slaveni|Slovenska]] plemena su počela naseljavati Balkansko poluostrvo u 6. i [[7. vijek|7. veku]]. Preci Srba su počeli da naseljavaju Kosovo približno dva do tri veka nakon talasa doseljavanja Slovena u [[7. vijek|7. veku]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Preci današnjih Srba su tu zatekli starosedeoce Arbreše, pretke današnjih Albanaca, koji vode poreklo od [[Iliri|Ilira]].&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jugoslovensko - albanski odnosi |url=http://www.kosovo-metohija.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=316&amp;Itemid=154 |access-date=2009-10-19 |archivedate=2008-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081022205128/http://www.kosovo-metohija.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=316&amp;Itemid=154 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;NGL Hammond The Relations of Illyrian Albania with the Greeks and the Romans. In Perspectives on Albania, edited by Tom Winnifrith, St. Martin’s Press, New York 1992&lt;/ref&gt; Nakon dolaska Slovena, Arbanasi su se povukli u planine i na arbanaško primorje, naročito južno od Skadra.&lt;ref&gt;[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]&lt;/ref&gt; Prva slovenska država na tom tlu je bila [[Bugarsko Carstvo]], čija se vlast smenjivala za [[Bizantsko Carstvo|vizantijskom]] sve do kraja [[12. vijek|12. veka]].

Srpski vladari su za osvajanja teritorija južno od Raške uglavnom koristili [[križarski ratovi|krstaške pohode]] zapadnoevropskih vladara na Bliski istok.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Tokom [[12. vijek|12. veka]] Srbi iz Raške počinju da prodiru na područje Kosova. Do prvog sukoba dukljanskog vladara [[Konstantin Bodin|Bodina]] sa vizantijskom vojskom dolazi [[1073]]. godine kod utvrde Paun na Kosovu polju. Bodin je izgubio bitku i pao u zarobljeništvo.&lt;ref name=&quot;VE4-654&quot; /&gt; Raški veliki župan [[Vukan (raški veliki župan)|Vukan]] se pobunio i uspeo da osvoji [[Zvečan]] [[1091]]. godine, ali je na kraju izgubio svoj rat protiv Vizantije koja potpuno guši njegovu pobunu. Slično se dogodilo i krajem 12. veka kada se buni župan [[Stefan Nemanja]] i dolazi s vojskom do Lipljana. Na početku je i on poražen, ali nakon početka unutrašnjih nemira u Vizantiji njegova druga pobuna [[1180]]. postaje uspješna.

[[Datoteka:Realm of Brankovic.png|thumb|desno|[[Kosovska oblast]] [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]]]]

Početkom [[13. vijek|13. veka]] župani novonastale [[Raška|srpske države]] su svojim posedima priključili i Kosovo. Narednih dva veka Srbi grade mnoge crkve i zadužbine u ovoj oblasti. Od toga doba pa do pada pod tursku vlast, područje je važan deo [[historija srednjovjekovne Srbije|srpske srednjevekovne države]]. Bilo je važno raskršće puteva kojima su prolazili [[karavan]]i. Neko vreme je grad [[Prizren]] prestonica srpskih vladara [[Dušan Nemanjić|Dušana]] i Uroša. Grad [[Peć (grad)|Peć]] je bio središte srpske pravoslavne [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] [[1346]].-[[1457]]. i ponovo [[1557]].-[[1766]]. godine. Pre dolaska Turaka, područje se dobro razvija, [[rudarstvo]] i [[stočarstvo]] sa [[ratarstvo]]m je prisutno. [[Rudnik Trepča]] se spominje od [[1303]]. kao nalazište [[olovo|olova]] i [[srebro|srebra]]. [[Novo Brdo]] je jedan od najvažnijih rudnika Srbije toga doba, i iz njega se vadi srebro i olovo. Srebro u tom rudniku je bilo pomešano sa [[zlato]]m, i srpski vladari su imali dobre prihode od rada rudnika.&lt;ref name=&quot;VE4-654&quot; /&gt; Za vreme postojanja srpskih država od XIII do XV veka, većinu stanovništva u toj oblasti uglavnom su činili Srbi.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

==== Kosovska bitka i posledice ====
{{glavni članak|Kosovska bitka}}
[[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|thumb|200px|''[[Boj na Kosovu]]'', [[Adam Stefanović]]]]
Na Kosovu polju se [[1389]]. godine odigrala [[Bitka na Kosovu|Kosovska bitka]], u kojoj su [[Srbi]] doživeli poraz od nadmoćnije turske vojske. Time se Turcima otvara put za dalje osvajanje Balkanskog poluostrva. Između [[1371]] i [[1398]] godine Kosovom i Metohijom je vladao [[Vuk Branković]], gospodar Kosova i [[Drenica (predeo)|Drenice]], koji 1389. godine postaje turski vazal.

U borbama posle Kosovske bitke, despot [[Stefan Lazarević]] je odneo pobedu 1402. kod mesta Tripolje protiv [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], koji je uz tursku pomoć pokušao da preotme zemlje koje su ranije pripadale njegovom ocu, [[Vuk Branković|Vuku Brankoviću]]. Tokom mađarsko-turskog rata 1448. zapovednik mađarske vojske [[Janoš Hunjadi]] (poznat u narodu kao Sibinjanin Janko) preko [[Kruševac|Kruševca]] dolazi na Kosovo polje sa 24000 vojnika. Dolazi do dvodnevne bitke protiv brojnije turske vojske sultana [[Murat II|Murata II]], koju Mađari gube. Kosovo ostaje pod vlašću srpske Despotovine do [[1459]]. godine, kad pada pod tursku vlast.&lt;ref name=&quot;VE4-655&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 655.&lt;/ref&gt; Nakon propasti srednjevekovne srpske države 1459. godine, etnički sastav kosovskog stanovništva postepeno se menjao.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

=== Otomanski period (1455-1912) ===
[[Datoteka:Zonaro GatesofConst.jpg|left|thumb|150px|[[Mehmed II]], [[Pad Carigrada (1453)|osvajač Carigrada]] (1453) i [[srpska Despotovina|srpske despotovine]] (1459)]]
Između [[1459]] i [[1912]] godine, Kosovo i Metohija je bilo u sastavu [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Tokom turske vladavine, na teritoriji današnjeg Kosova i Metohije su postojali [[Prizren]]ski i [[Opština Vučitrn|Vučitrnski]] sandžak, da bi kasnije bio formiran [[Kosovski vilajet]], prvobitno sa sedištem u Prizrenu, a potom u [[Skoplje|Skoplju]].

Tokom viševekovne Otomanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom „Gega“.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

==== Otomanski sistem i mirgracije stanovništva ====
[[Datoteka:Patriarcat de Peć église de la Vierge Hogeditria.jpg|thumb|[[Manastir Pećka patrijaršija]]]]
Prodorima Turaka od kraja 14. veka, dolazi do pomeranja srpskog i dela albanskog stanovništva (Klimenti) na zapad i sever Balkanskog poluostrva. Padom [[srpska Despotovina|srpske despotovine]] [[1459]]. Turci uspostavljaju spahijski sistem. Turci terorišu, pljačkaju, i odvode narod u [[ropstvo]].{{činjenica|date=07. 2010.}} Zbog nepodnošljive situacije, dolazi do [[velika seoba Srba|velikih seoba Srba]]. Otpor Turcima često dolazi i od Albanaca. Poznati albanski vođa [[Skenderbeg|Đurađ Kastriot Skenderbeg]] ratuje sa Turcima 1443.-1468. godine.&lt;ref name=&quot;VE4-655&quot; /&gt;

Područje Kosova i Metohije do godine [[1541]]. pripada rumelijskom [[ajalet|ejalatu]]. Od 1541. do 1580. pripada budimskom, zatim bosanskom, a od [[1607]]. opet rumelijskom ejalatu. Po turskom sistemu dolazi do podele na [[sandžak]]e (okrug), kaze (srez), i nahije i kadiluke (opština). U borbi protiv otpora stanovništva Turci koriste [[islamizacija|islamizaciju]] i druge metode.{{činjenica|date=07. 2010.}} Isprva u islam prelaze feudalci, zatim gradsko, i na kraju i seosko stanovništvo.{{činjenica|date=07. 2010.}} Proces islamizacije traje sve do kraja 19. veka, i Albanci masovno prelaze u islam, a Srbi delimično. Turci uzimaju mlade Albance u vojsku putem [[danak u krvi|danka u krvi]] i regrutacijom u jedinice [[azap]]a, iz kojih redova se regrutuju budući feudalci i vojni komandanti. Sultan [[Selim II]] oslobađa dažbina svaku hrišćansku kuću iz koje je bar jedan muškarac prešao u [[islam]].{{činjenica|date=07. 2010.}} Mnoge srpske porodice se sele na sever i zapad, a napuštena imanja zauzimaju Albanci [[muslimani]].{{činjenica|date=07. 2010.}} Albanci [[хришћанин|hrišćani]] pružaju otpor Turcima zajedno sa Srbima.&lt;ref name=&quot;VE4-655&quot; /&gt; Sve teže prilike u turskom carstvu vremenom dovode do ustanaka i nemira stanovnika, naročito za vreme ratova Austrije sa Turskom.

==== Austro-turski ratovi i seobe Srba ====
{{Glavni članak|Veliki turski rat|Velike seobe Srba}}
[[Datoteka:Powrot z Wiednia.jpg|thumb|desno|''Povratak iz Beča'', [[Jozef Brant]]]]
[[Datoteka:Seoba Srba.jpg|thumb|desno|''[[Seoba Srba]]'', [[Paja Jovanović]]]]
Posle sloma turske opsade Beča i osnivanja [[sveta liga|svete lige]] [[Austrija|Austrije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Mletačka Republika|Mletačke republike]] [[1684]]. godine, dolazi do ponovnog buđenja otpora pokorenih naroda u Turskoj. U borbu protiv Turaka stupaju Srbi i Albanci i neki se pridružuju austrijskoj vojsci Đ. Pikolominija koja nadire ka [[Skoplje|Skoplju]]. U Prizrenu se toj vojsci pridružuje oko 20.000 ljudi, ali smrću Pikolominija dolazi do osipanja i poraza od Turaka kod [[Kačanik]]a [[1. 2.|1. februara]] [[1690]]. Sa austrijskom vojskom se povlače i Srbi, zajedno sa manjim grupama Albanaca, iz [[Priština|Prištine]], [[Peć (grad)|Peći]], [[Mitrovica|Mitrovice]], Prizrena i [[Novi Pazar|Novog Pazara]], u strahu od turske osvete. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je sam patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Crnojević|Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;, što je ostalo upamćeno kao [[Velika seoba Srba]].

Tokom idućeg rata Austrije s Turskom [[1737]].-[[1739]]. austrijski car [[Karlo Šesti]] poziva hrišćane na ponovni ustanak. Austrijanci zauzimaju [[Niš]], a srpski ustanici [[Novi Pazar]] [[30. 7.|30. jula]] 1737. godine. Patrijarh [[Arsenije IV Jovanović]] upućuje ljude na Kosovo i severnu Albaniju da dižu narod na ustanak. Ustanici i Austrijanci nanose Turcima poraz kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]] u avgustu. Turskom protivofanzivom sve je izgubljeno i dosta Srba i nešto Albanaca se ponovo seli preko [[Dunav]]a u Austriju. Na prazne posjede Turci naseljavaju Albance{{činjenica|date=07. 2010.}}, i u područje oko Novog Pazara, gde veliki broj preostalih Srba prelazi u islam da izbegne tursku osvetu.{{činjenica|date=07. 2010.}} U idućem periodu Albanci naseljavaju oblasti doline [[Lab]]a, južne [[Morava|Morave]] do [[Surdulica|Surdulice]] i [[Leskovac|Leskovca]], Skoplja, [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i Niša. U novim krajevima Turci im davaju plodnu zemlju i povlastice,{{činjenica|date=07. 2010.}} što izaziva gnev i mržnju Srba. Svim ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu.&lt;ref name=&quot;VE4-655&quot; /&gt; Usled svega navedenog, srpsko stanovništvo na Kosovu je možda već pri kraju [[18. vijek|18. veka]] postalo brojčano manjinsko.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

==== Albanska borba za nezavisnost ====
{{Glavni članak|Kosovski vilajet|Prizrenska liga|Albanski narodni preporod|Albanski ustanak 1912.}}
[[Datoteka:Kosovo02.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1875-1878.]]
[[Datoteka:Kosovo03.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1881-1912.]]
[[Datoteka:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|thumb|left|Distribucija Albanaca na Balkanu ([[1913]].)]]

Stanovnici Prizrena [[1839]]. izbacuju turskog komandanta Ismet-pašu. Albanci sve više traže oslobođenje od turske vlasti. Tokom srpsko-turskog rata 1877.-1878., nastupanjem srpske vojske prema [[Vranje|Vranju]] i osvajanjem delova [[Niški sandžak|Niškog sandžaka]] (današnje južne Srbije), dolazi do proterivanja albanskog stanovništva iz područja Niša, Leskovca, [[Toplica (rijeka)|Toplice]] i drugih mesta. [[Iseljavanje muslimana iz Srbije|Albanski prognanici]] se uglavnom nastanjuju na Kosovo.

[[10. 6.|10. juna]] [[1878]]. godine na sastanku u Prizrenu Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]], koja se protivi komadanju albanskih oblasti od strane susednih država. Zahtevi Turskoj su bili autonomija za Albance i ujedinjenje četiri otomanska vilajeta (Kosovo, Manastir, Janjina i Skadar) u jedan [[Velika Albanija|Albanski vilajet]]. Porta je ovo odbila, i počeo je ustanak [[1879]]. kojim je turska vlast svrgnuta u Vučitrnu, Prizrenu, Đakovici, Prištini, Peći i drugde.&lt;ref name=&quot;VE4-655&quot; /&gt; U nekim delovima Albanije isto dolazi do masovne pobune. Turska šalje Derviš-pašu sa vojskom da razbije ustanak, i on od aprila [[1881]]. ulazi u Prizren, Đakovicu i Peć. Smirenje je bilo privremeno, jer ponovo izbijaju nemiri po pašinom povratku u Carigrad. Lokalne bune niču [[1883]]. i [[1884]]. godine.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 656.&lt;/ref&gt;

Prvih godina [[20. vijek|20. veka]] umnožavaju se pobune Albanaca, usmerene na dobijanje autonomije u okviru Turske carevine. Od godine [[1905]]. do [[1912]]. Albanci dižu niz ustanaka. U julu [[1908]]. u [[Uroševac|Ferizovićima]] (danas [[Uroševac]]) se okuplja 20.000 ljudi{{činjenica|date=07. 2010.}}, i pokušava se izvesti oslobođenje od Turaka. Međutim u to vreme dolazi do [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], ostvarene uz značajnu podršku albanskog stanovništva Kosovskog i Bitoljskog vilajeta. Revolucija je pružila velike nade Albancima, a Mladoturci obećavaju stanovništvu smanjenje [[porez]]a, demokratizaciju i poboljšanje opštih životnih uslova. Međutim, učvršćenjem svoje vlasti Mladoturci napuštaju svoja obećanja. Zbog toga augusta [[1909]]. izbija novi ustanak, a Mladoturci šalju vojsku koja u krvi guši ustanak Albanaca na Kosovu i Metohiji. Do bitke dolazi kod Kačanika od [[11. 5.|11. maja]] do [[13. 5.|13. maja]] 1910. Turci odnose pobedu uz oko 600 poginulih.

Godine [[1912]]. dolazi do [[Albanski ustanak 1912.|velikog albanskog ustanka]] pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. [[Bajram Curi]] diže ustanak u području [[Krasnići]]ja (Krasniqi). Ustanici su zauzeli čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i [[Skoplje]], upravno sedište kosovskog vilajeta. Usled uspeha albanske pobune, mladoturska vlada podnosi ostavku.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 47)&lt;/ref&gt; Nova vlada šalje delegaciju koja se sastaje sa predstavnikom Albanaca [[Hasan Priština|Hasanom Prištinom]]. Turci u početku odbijaju zahteve za autonomiju, upotrebu albanskog jezika u školama i administraciji, i finansiranje razvoja Kosova i Metohije&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot; /&gt;, ali nakon što su albanski ustanici stigli do [[Solun]]a, [[Visoka Porta|Porta]] je bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Portino obećanje autonomne Albanije, koja bi obuhvatila četiri vilajeta, je ugrožavalo pretenzije susednih država.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Otomanska vlast je 18. avgusta 1912. godine priznala albansku autonomiju, što je izazvalo vojnu akciju balkanske alijanse protiv Turske.&lt;ref name=&quot;Danas&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt;

=== Jugoslovenski period ===
==== Srpsko-crnogorsko zauzimanje Kosova ====
{{Glavni članak|Prvi balkanski rat|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}}
[[Datoteka:Kosovo-albanian-rebels-retreat 1912.jpg|thumb|desno|Povlačenje albanskih dobrovoljaca sa [[Kosovo|Kosova]] [[1912]].]] 
[[Datoteka:Serbian and Montenegrin officers in Đakovica, 1913.jpg|thumb|desno|Srpski i crnogorski oficiri u [[Đakovica|Đakovici]] [[1913]]. godine.]] 
U skladu sa spoljnopolitičkom orjentaciom zacrtanom u čuvenom [[Načertanije|Načertanija]] [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]]&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;, srpska i [[Crna Gora|crnogorska]] vojska su napale otomansku državu u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] oktobra [[1912]]. prodirući na Kosovo i Metohiju. Srpska vojska zauzima Kosovo i Prizren, a crnogorska deo Metohije, Đakovicu i Prizren. Sa otomanske strane su naišli na slab otpor, a jedine značajne prepreke srpskom napredovanju pružale su albanske jedinice [[Isa Boljetini|Ise Boljetinija]], [[Idriz Seferi|Idriza Seferija]] i [[Bajram Curi|Bajrama Curija]].&lt;ref name=&quot;Lav Trocki&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Lav Trocki, Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt; Međutim, loše organizovan oružani otpor kosovskog stanovništva, srpska vojska je slomila za samo nekoliko meseci i pri tom je artiljerijom razorila veći deo zemlje.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Tadašnji kritičar srpskog [[Dimitrije Tucović]] se žestoko protivio srpskom zauzimanju [[Kosovo|Kosova]], nazivajući ga imperijalnim osvajanjem.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Albanija, Beograd, 1914.&lt;/ref&gt; On je smatrao da Kosovo pripada [[Albanci]]ma i zalagao se za pripajanje Kosova [[Albanija|Albaniji]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Tucović |url=http://www.moljac.hr/biografije/tucovic.htm |access-date=2009-10-19 |archivedate=2009-09-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090906102643/http://www.moljac.hr/biografije/tucovic.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, srpski odredi nastavljaju osvajanje Albanije, prodiru do jadranske obale i u oktobru 1912. godine zauzimaju luku [[Drač]], odakle se povlače tek nakon Austro-ugarske pretnje [[rat]]om u jesen [[1913]]. godine.

Tokom osvajanja Kosova srpska vojska je [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|činila brojne zločine]], masakrirajući oko 20-25.000 Albanaca, uglavnom u gradovima [[Uroševac|Ferizaj]] (kasnije Uroševac), [[Prizren]] i [[Đakovica]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lav Trocki&quot;/&gt; Nakon pokolja albanskog stanovništva na Kosovu i u severnoj Albaniji, Tucović je opominjao da je &quot;izvršen pokušaj ubistva s predumišljajem nad celom jednom nacijom&quot;, što je &quot;zločinačko delo&quot; za koje se &quot;mora ispaštati&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Seobe Dimitrija Tucovića |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=347001 |access-date=2009-10-19 |archive-date=2012-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120123075055/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=347001 }}&lt;/ref&gt; Po priključenju krajeva naseljenih [[Albanci]]ma Srbiji nakon Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, Albanci su uvučeni u proces [[srbizacija|posrbljavanja]].&lt;ref&gt;Raymond van den Boogaard, ‘Lessen van de oorlog op de Balkan’ (‘Lessons from the Balkan War’), Van Es &amp; Samiemon &amp; Starink (eds.), Redacteuren, p. 213.&lt;/ref&gt; Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, deo njih se iseljava sa Kosova i Metohije.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot; /&gt;

Porazom srpske vojske u [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] 1915. godine, [[austro-Ugarska|austrougarske]] jedinice okupiraju severni deo Kosova, a [[Bugarska|bugarske]] južni (Prizren, Priština, Kačanik, Uroševac, Gnjilane). Austrougarske okupacione snage, a u početku i Bugari, su na Kosovu bili dočekani kao oslobodioci.&lt;ref name=&quot;Lav Trocki&quot;/&gt; Austrougarske vlasti otvaraju škole na albanskom jeziku, dok Bugari zavode okrutan okupacioni sistem. Posle proboja [[Solunski front|Solunskog fronta]] 1918. godine, Kosovo u oktobru zauzimaju jedinice srpske 2. armije, i područje nešto kasnije ulazi u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot; /&gt;

==== Kosovo u sastavu kraljevine Jugoslavije ====
{{Glavni članak|Srbizacija|Kolonizacija Kosova|Kačaci}}
[[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|150px|[[Azem Galica]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]]
Povratak srpske vojske na Kosovo je bio brutalan.&lt;ref name=&quot;Tim Judah&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=ohz2WtWRapAC&amp;pg=PA42&amp;lpg=PA42&amp;dq=National+Defence+of+Kosovo+Kosovo+Committee&amp;source=bl&amp;ots=J-2jGXdj-S&amp;sig=Y7a7oO393kLYMXGq_g_c3h709NU&amp;hl=en&amp;ei=h9k6SoyeEoyPsAajr_2mCw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1 Tim Judah, Kosovo What Everyone Needs to Know]&lt;/ref&gt; Srpske trupe su se odmah po dolasku susresle sa oružanim otporom bandi kačaka, a iste 1918. godine osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova Sandžaka) iz novoformirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;&gt;{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-10-19 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Komitet je primao značajnu pomoć u novcu i oružju od Italijana, a uspostavio je i saradnju sa [[crnogorski komiti|crnogorskom emigracijom]] okupljenom oko [[nikola I. Petrović Njegoš|kralja Nikole]] i pro-bugarskom [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|VMRO]].&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;/&gt; U januaru 1920. godine su dva članak Komiteta postali ministri u Albaniji, a sredinom leta iste godine jedan od njihovih vođa, [[Bajram Curi]], postaje ministar Vojske Albanije, što dovodi do velike zategnutosti srpsko-albanskih odnosa.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;/&gt; Ideje Kosovskog komiteta imale su velikog uticaja na kačake. U [[1921]]. godini su učestali kačački napadi na saradnike jugoslovenske vlasti kao što su: kmetovi, panduri, predsednici opština i drugi. Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Galica|Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje bande.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;&gt;{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-10-19 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}&lt;/ref&gt; Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih bandi i likvidirala njihove vođe.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;/&gt;

Kosovo je pod srpskom dinastijom [[Karađorđevići|Karađorđevića]] postalo „teško tlačeni kraljev feud pod vojnom upravom“.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Ovo područje je [[1929]]. godine podeljeno na 3 [[banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]]: [[Zetska banovina|Zetsku]], [[Moravska banovina|Moravsku]] i [[Vardarska banovina|Vardarsku]]. [[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom agrarne reforme i merama kolonizacije utiče na izmenu etničke slike Kosova i Metohije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;/&gt; [[Agrarna reforma]] ukida velike posede i kmetske i feudalne odnose. Po podacima iz [[1930]]. godine, u 10 [[kotar|srezova]] je bilo predviđeno za 183.848 hektara za kolonizaciju. Na Kosovo i Metohiju je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;&gt;[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]&lt;/ref&gt; Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna nekih sela, čak i do intervencije vojske. Mržnja starosedelaca prema Srbima kolonistima raste. Uprava i škole koriste samo [[srpski jezik]], što je suprotno zahtevima Albanaca. Područje je slabo razvijeno kao i pre, sa 62% domaćinstava na posedima večičine ispod 5 [[hektar]]a. Pritom, fašistička [[Italija]] potpiruje suprotnosti zarad svojih interesa u vezi Albanije.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot; /&gt;

[[Komunistička partija Jugoslavije]] deluje na Kosovu i Metohiji, i [[1938]]. komunisti stvaraju naziv ''Kosmet'' za područje. Stvara se stav prema autonomnosti Kosmeta i bratskoj ravnopravnosti naroda Kosova, potvrđen na 5. zemaljskoj konferenciji KPJ 1940. u [[Zagreb]]u. Komunistička omladina 1938. i 1939. štampa letke u kojima se protivi iseljavanju Albanaca u Tursku, oduzimanja njihove zemlje i terora prema njima. Postoje partijske organizacije u većim mestima. Međutim, Albanci se ne uključuju previše: 1940. godine KPJ ima 239 članova, od toga samo 23 Albanca.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot; /&gt;

==== Kosovo u Drugom svetskom ratu ====
{{Glavni članak|Velika Albanija|Bujanska konferencija}}
[[Datoteka:Map of Kosovo during WW II.png|thumb|desno|Kosovo u Drugom svetskom ratu]]

Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme okupacije [[Sile Osovine|Sila osovine]], [[Kraljevina Italija]] je [[Aneksija|anektirala]] najveći deo Kosova i priključila Kraljevini Albaniji, pod italijanskim protektoratom (vidi: [[Velika Albanija]]). Manje delove Kosova zauzimaju Nemci i Bugari.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 657.&lt;/ref&gt; Italijani se prikazuju kao oslobodioci Albanaca, uvode [[albanski jezik]] u upravi i školstvu, i dozvoljavaju upotrebu albanske zastave.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot; /&gt; Od Albanaca su formirali jedinice pomoćne policije, bataljon fašističke milicije i razne dobrovoljačke kvislinške formacije. Zbog terora okupatora i albanskih kvislinških odreda, veliki broj Srba i Crnogoraca se seli u Crnu Goru i Srbiju.

U oktobru [[1941]]. je osnovan [[Metohijski narodno-oslobodilački partizanski odred]], sastavljen uglavnom od Srba i Crnogoraca.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |access-date=2010-01-26 |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131025058/http://kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Albancu u početku nisu prilazili partizanima jer nisu želeli obnovu Jugoslavije u kojoj su bili diskriminisani. U jesen [[1942]]. je formiran Glavni štab za Kosovo i Metohiju i prvi albanski odred &quot;Zejnel Ajdini&quot;. Šarplaninski narodnooslobodilački partizanski odred je u početkom [[1943]]. ujedinio delove reorganizovanih albanskih odreda &quot;Zejnel Ajdini&quot; i &quot;Emin Duraku&quot;, i srpskih i crnogorskih partizanskih četa, te je u to vreme imao oko 220 boraca.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Od aprila 1943. na Šar-planini boravi delegat Vrhovnog štaba i CK KPJ [[Svetozar Vukmanović|Svetozar Vukmanović Tempo]], čime je učinjen napredak u organizovanju oružane borbe protiv okupatora.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Istog meseca, aprila 1943. ginu [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadik]], članovi CK KP. Uprkos svim naporima, do konačnog oslobođenja Jugoslavije, na Kosovu i Metohiji nije bilo slobodne teritorije i partizani deluju u vrlo teškim uslovima.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 658.&lt;/ref&gt; Takođe, tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Kosova delovale su i [[četnici|četničke]] jedinice [[Kosta Pećanac|Koste Milovanovića Pećanca]].

[[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|150px|thumb|Narodni heroji [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]].]]

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Nemci okupiraju Albaniju i Kosovo. Nemci formiraju kvislinške organizacije Drugu prizrensku ligu 16. septembra 1943. i Kosovski puk (''Regjiment Kosova'') krajem 1943. godine. Januara [[1944]]. je održana [[Bujanska konferencija]], na kojoj je [[Narodnooslobodilački odbor Kosova]] doneo odluku o priključenju [[Kosovo|Kosova]] Albaniji. Nemci i [[balli Kombëtar|balisti]] sredinom februara [[1944]]. godine počinju napad na partizanske jedinice na Kosovu i uspevaju skoro da unište Glavni štab NOV za Kosovo. Tek sredinom 1944. dolazi do masovnijeg razvoja ustanka i od juna se formira ukupno oko 7 brigada NOV, pod imenom kosovsko-metohijske brigade. U oktobru 1944. počelo je povlačenje nemačke vojske (grupa armija E) iz [[Grčka|Grčke]] preko Kosova, i počela je kosovska operacija, kojom je trebalo uništiti glavninu nemačkih snaga. U tome se nije uspelo, ali područje zauzimaju jugoslovenski partizani posle povlačenja Nemaca u novembru 1944.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot; /&gt;

Odluka kosovskih partizana o priključenju Kosova Albaniji nije sprovedena zbog velikog uticaja Srba i Crnogoraca u jugoslovenskom komunističkom vrhu.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; U decembru 1944. u većem delu Kosova dolazi do masovne pobune Albanaca, koji nisu želeli da ponovo potpadnu pod jugoslovensku vlast. Glavno žarište toga ustanka bilo je u [[Drenica|Drenici]].&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOV i POJ]] šalje oko 30.000 vojnika [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] radi gušenja ustanka. Najteže borbe su vođene u [[Drenica|Drenici]], a zatim u Uroševcu, Gnjilanu i Kosovskoj Mitrovici. U toku borbi dolazilo je do odmazdi nad stanovništvom koje je podržavalo ustanak. [[8. 2.|8. februara]] 1945. godine je zavedena Vojna uprava na Kosovu i Metohiji.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Ovim merama je tek u [[mart]]u [[1945]]. slomljen glavni otpor kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot; /&gt; U slamanju kosovskog otpora su učestvovale i dve brigade [[Narodno-oslobodilačka vojska Albanije|Narodno-oslobodilačke vojske Albanije]]. Prema posleratnom sporazumu Broz-Hodža, Albanija je zajedno sa Kosovom trebalo da bude sedma republika Jugoslavije, a planirano je i da obe zemlje postanu članice [[Balkanska federacija|Balkanske federativne republike]]. Međutim, ovi planovi su propali nakon rezolucije [[Informbiro]]a.

==== Kosovo u SFRJ ====
{{Glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Nemiri na Kosovu 1981.}}
[[Datoteka:Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg|thumb|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]]]

Po završetku rata, [[9. 7.|9. jula]] 1945. oblasna narodna skupština Kosova i Metohije je donela odluku o proglašenju ''Autonomne Kosovsko-Metohijske Oblasti'' (AKMO), izjavljujući da ne priznaje raskomadanje svoje oblasti, niti raskomadanje Jugoslavije, i da stanovništvo želi da ova oblast bude priključena &quot;federalnoj Srbiji&quot; kao njen sastavni deo.&lt;ref&gt;S. Nešović i B. Petranović, ''AVNOJ i revolucija. Tematska zbirka dokumenata 1941-1945'' (str. 736-738), Beograd 1983.&lt;/ref&gt; To je i učinjeno na Trećem zasedanju AVNOJ-a, 7. avgusta 1945. godine, kada je Kosmet kao autonomna jedinica priključen [[Socijalistička Republika Srbija|Narodnoj Republici Srbiji]].&lt;ref&gt;L Geršković, ''Historija narodne vlasti'' (str. 271-272), Beograd 1957.&lt;/ref&gt; Kosovska [[autonomija]] nije bila kreacija Narodne Republike Srbije i njenog ustavnog prava, već je od samog početka predstavljala kategoriju opšteg ustavnog prava Jugoslavije, jer je predviđa i garantuje savezni ustav.&lt;ref&gt;J. Đordević, Ustavno pravo Jugoslavije (str. 57, 373), Beograd 1957.&lt;/ref&gt; Odnos između kosovsko-metohijske autonomije i Srbije je bio lišen hijerarhijskih prava i sistema dvostruke odgovornosti: svi kosovski organi vlasti izvršavali su samostalno svoja prava i odgovarali za svoj rad jedino biračima koji su ih izabrali, odnosno Pokrajinskoj skupštini i Oblasnom odboru.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;&lt;ref&gt;J. Đordević, ''Ustavno pravo Jugoslavije'' (str. 384), Beograd 1957.&lt;/ref&gt;

Između [[1945]]. i [[1952]]. godine na teritoriji Kosova i Metohije delovale su grupe razbijenih [[balli Kombëtar|balista]], koje nisu priznavale odluku o priključenju Kosova NR Srbiji. Kosovsko-metohijska oblast je dobrim delom bila pod kontrolom albanske nacionalističke organizacije &quot;[[Balli Kombëtar|Bali Kombetar]]&quot;: čitava oblast je bila pokrivena mrežom revolucionarnih komiteta, koje je objedinjavao centralni komitet u Prizrenu.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; U borbi sa njima učestvovale su jedinice [[OZNA|OZNA-e]] i [[UDBA|UDBA-e]] koje su najčešće u pojedinačnim okršajima razbile ostatke balista dok je određeni broj pobegao u inostranstvo. U Americi je [[1946]]. osnovana [[Treća prizrenska liga]]. Služba državne bezbednosti je od kraja [[1954]]. sve do sredine [[1957]]. godine na Kosovu sprovodila akciju nasilnog oduzimanja oružja i sistematskog pretresanja kuća oštrinom koja je prelazila svaku meru i pretvarala se u teror nad stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;

Autonomna Kosovsko-Metohijska Oblast je [[1959]]. dobila svoje konačne granice proširenjem opštine [[Leposavić]] delovima [[Opština Raška|opštine Raška]] (tada u sastavu u NR Srbije, a ranije u sastavu [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]]). Aprila [[1963]]. godine autonomna oblast je uzdignuta na nivo pokrajine, postavši ''Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija''. [[1966]]. ustavnim amandmanima je pokrajinama priznat status &quot;konstitutivnog elementa federacije&quot;, čime je Kosovo steklo elemente originerne, izvorne i suverene državnosti.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Novembar|Novembra]] [[1968]]. godine ime pokrajine je promenjeno u ''[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]'', čime je Metohija uklonjena iz naziva. Prema [[Ustav Srbije iz 1974. godine|ustavu Srbije iz 1974. godine]], Kosovo je imalo ''[[de facto]]'' status federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iako je formalno i dalje bilo deo Srbije.

[[Datoteka:Bibloteka Kombëtare e Kosovës.jpg|thumb|Narodna biblioteka u Prištini.]]

Mirno iskazivane zahteve kosovskih Albanaca za ravnopravnim položajem sa drugim narodima Jugoslavije, komunističke vlasti su više decenija potirale zastrašivanjem, batinanjem i višegodišnjim zatvorskim kaznama za demonstrante.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Najpoznatiji zagovornik kosovarskih prava, pisac [[Adem Demaći]], je zbog svojih verbalnih delikata proveo ukupno 28 godina u zatvoru.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Do prve masovne upotrebe oklopnih jedinica [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] protiv đaka i studenata došlo je tokom [[demonstracije na Kosovu 1981.|kosovskih nemira]] u proleće [[1981]]. godine u Prištini, nepunih godinu dana nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Kosovski demonstranti su tada nosili Titove slike i uzvikivali parole „Kosovo – republika“.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Sukobi sa studentima u Prištini izbili su krajem marta/početkom aprila 1981. godine i očekivalo se da će se rešiti pregovorima.&lt;ref name=&quot;Branko Mamula&quot;&gt;{{Cite web |title=Branko Mamula: “Slučaj Jugoslavija” |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |access-date=2009-10-19 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121047/http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, kada su se nemiri proširili i na druge delove, [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] je poslata u Prištinu i druge kosovske gradove – Peć, Đakovicu, Uroševac, Podujevo, Kosovsku Mitrovicu. Oružani sukobi u Prištini izbili su sutradan po dolasku vojske, a tokom dana i sledeće noći proširili su se na veći deo Kosova.&lt;ref name=&quot;Branko Mamula&quot;/&gt; Posledice nasilnog gušenja pobune bili su veoma ozbiljne. Pogoršani su međuetnički odnosi na Kosovu i došlo je do mržnje prema JNA.&lt;ref name=&quot;Branko Mamula&quot;/&gt; Pritom, među regrutima JNA bilo je 12–14% Albanaca, najviše posle Srba i Hrvata.&lt;ref name=&quot;Branko Mamula&quot;/&gt; Albanaci su osećali da je JNA ponovo dovela Srbe na čelo Kosova.&lt;ref name=&quot;Branko Mamula&quot;/&gt;

==== Sukobi na Kosovu ====
{{poseban članak|Srpsko-albanski sukob|Oslobodilačka vojska Kosova|Kosovski rat}}
Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|štrajk rudara u rudniku Trepča]]. Tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] je ultimativno zahtevao od jugoslovenskog državnog i partijskog vrha da mu odobri upotrebu sile kako bi ugušio pobunu na Kosovu. Videvši da je srpski lider dobio podršku oko milion građana na mitingu u Beogradu, 28. februara, Predsedništvo SFRJ nije imalo drugog rešenja no da odobri upotrebu [[jugoslovenska narodna armija|vojske]]. Gotovo istovremeno, snage srpske policije upale su u rudnike i ugušile otpor albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a [[23. 3.|23. marta]] 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu. Prema ocenama političkih analitičara, ukidanje suštinske autonomije Kosova u martu 1989. predstavljalo je grubo kršenje [[Ustav Jugoslavije od 1974. godine|jugoslovenskog saveznog ustava]] i početak rušenja ustavnog poretka SFRJ.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|150px|left|[[Slobodan Milošević]] na [[Gazimestan]]u.]]
[[28. 6.|28. juna]] 1989. godine, na srpski praznik [[Vidovdan]], Milošević se obratio prisutnima na [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]], za 600. godišnjicu Kosovske bitke. Njegov govor mnogi analitičari karakterišu kao zvanični početak srpske nacionalističke kampanje.&lt;ref&gt;[http://www.borba.rs/content/view/3992/94/ Naši mitovi i nacionalni elitizam]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Milošević je poručio da su se tek sada, posle punih šest stotina godina, „srpskom narodu otvorile oči“ i da „Srbi nisu osvajali i da nisu ekploatisali druge“. Milošević je završio pokličem:

{{izdvojeni citat|Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.|[[Slobodan Milošević]] na [[Gazimestan]]u}}

Nakon ovoga usledio je frenetični aplauz. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost Republike Kosova, što nije priznala ni jedna država osim Albanije. [[1994]]. godine je osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]], čiji je cilj bio nezavisno Kosovo, a koristila se svim sredstvima oružane borbe. Intenzivne borbe između policijskih snaga Srbije i OVK su trajale od februara do oktobra 1998. OVK se do početka jula nalazila u ofanzivi i pod njenom kontrolom je imala oko jedne trećine Kosova. Od avgusta su policijske snage krenule u protivofanzivu i vratile pod srpsku kontrolu većinu teritorije Kosova. U ofanzivi policijskih snaga je učestvovalo oko 20.000 policajaca.

[[Policija Srbije|Srpska policija]], favorizovana od Miloševićevog režima i uz podršku [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], je sprovodila masovne progone albanskog i drugog muslimanskog življa sa Kosova tokom [[1998]]. i [[1999]]. godine.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Kosovskim Albancima je nakon usmene naredbe o iseljenju ostavljano kratko vreme za napuštanje domova, pa su sa sobom mogli poneti samo najneophodnije, ostavljajući [[nepokretnosti]], [[stoka|stoku]] i ostalo.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Nakon progona, kosovskim Albancima su uništavana lična dokumenta – njihovi dokazi o državljanstvu.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Muškarce koji su se tome opirali, srpski policajci su ubijali u prisustvu njihovih žena i dece.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Prema podacima [[Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice|Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice]] [[1998]]. godine je sa Kosova bilo proterano oko 350.000, a do 13. juna 1999. približno milion i po stanovnika Kosova, uglavnom kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

=== Kosovo pod upravom UN ===
[[Datoteka:Kla members.jpg|thumb|desno|Pripadnici [[OVK]] predaju oružje marincima [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].]]
{{glavni članak|Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.}}
Posle [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] [[1999]] godine, Kosovo i Metohija dolazi pod upravu [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244|Rezoluciji 1244]], Kosovo i Metohija je deo [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]], ali je pod kontrolom UN.

[[17. 3.|17. marta]] 2004. godine su izbili [[Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.|nasilni nemiri na Kosovu i Metohiji]]. Albanski ekstremisti su napali čitave srpske zajednice i srpske kulturno-istorijske spomenike.

==== Proglašenje nezavisnosti Kosova ====
{{Glavni članak|Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije}}
[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|thumb|right|[[Zastava Kosova]] usvojena 2008.]]
[[Skupština Kosova|Kosovski parlament]] je [[17. 2.|17. februara]] [[2008]]. proglasio nezavisnost Kosova i Metohije od Republike Srbije. Na vanrednoj svečanoj sednici parlamenta, za Deklaraciju o nezavisnosti izjasnilo se svih 109 prisutnih poslanika&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=285184 B92. Vesti: Kosovo proglasilo nezavisnost. 17. februar 2008, 23.27 č]&lt;/ref&gt;. Tu odluku je Vlada [[Srbija|Srbije]] još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_category=640&amp;nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]&lt;/ref&gt;, a potom sazvala vanrednu sednicu Skupštine Srbije 18. februara na kojoj je 225 poslanika&lt;ref name=&quot;B92-3&quot;&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=18&amp;nav_id=285399# B92. Vesti: Skupština poništila nezavisnost. 18. februar 2008, 22.31 č]&lt;/ref&gt; glasalo za potvrdu odluke Vlade o poništenju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije.

[[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je [[8. 10.|8. oktobra]] [[2008]]. predlog Srbije kojim se od [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] u Hagu zahteva savetodavno mišljenje da li je nezavisnost Kosova i Metohije proglašena u skladu sa međunarodnim pravom.

Povezano
* [[Demografija Kosova]]
* [[Srpsko-albanski sukob]]
* [[Savremena istorija Kosova]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|History of Kosovo}}
* [http://www.kosovo.net/istorija.html Srpska istorija Kosova i Metohije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090429175841/http://www.kosovo.net/istorija.html |date=2009-04-29 }}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1998/kosovo/110492.stm Tim Judah, Kosovo History, bloody history]
* [http://lamar.colostate.edu/~grjan/kosovohistory.html Richard Jansen, Albanians and Serbs in Kosovo: An Abbreviated History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427075705/http://lamar.colostate.edu/~grjan/kosovohistory.html |date=2011-04-27 }}

[[Kategorija:Historija Kosova| ]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Kosovo]]
[[Kategorija:Historija po državama|Kosovo]]</text>
      <sha1>b6aq9vbsyb8tvz49y63apxrgztbv1o0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knole House</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69343</id>
    <revision>
      <id>42706166</id>
      <parentid>42250390</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1447" sha1="qrcspxe6rnyitmeh7hmhjgzufsjjgg3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Knole, Sevenoaks in Kent - March 2009.jpg|250px|right|Knole House]]

'''Knole House''' (doslovno: &quot;Kuća Knole&quot;) je [[veleposjednička kuća]] smještena u gradiću [[Sevenoaks]] u [[Engleska|engleskoj]] grofoviji [[Kent]], okružena lovištem za jelene, poznata kao jedan od najbolje očuvanih primjera renesansne arhitekture u Engleskoj.

Između 1456. i 1486. ju je kao vlastitu rezidenciju sagradio [[Thomas Bourchier]], tadašnji [[nadbiskup Canterburyja]]. Nakon Bourchierove smrti je vlasništvo nad njom preuzela [[Canterburyjska nadbiskupija]], da bi je za vrijeme [[Thomas Cranmer|Thomasa Cranmera]] nadbiskupiji oduzeo kralj [[Henry VIII od Engleske|Henry VIII]]. Njegova kći i nasljednica [[Elizabeta I od Engleske|Elizabeta]] ju je 1566. poklonila [[Thomas Sackville, 1. earl od Dorseta|Thomasu Sackvilleu]], čiji potomci - [[Earl od Dorseta|earlovi od Dorseta]] i [[baron Sackville|baroni Sackville]] - dan-danas u njoj žive. Polovica kuće je otvorena za posjete javnosti.

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Knole House}}
* [http://www.nationaltrust.org.uk/main/w-vh/w-visits/w-findaplace/w-knole.htm Knole information at the National Trust]
* [http://www.pastscape.org/hob.aspx?hob_id=409840 Read a detailed historical record on Knole House] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728103639/http://www.pastscape.org/hob.aspx?hob_id=409840 |date=2011-07-28 }}

{{clear}}

[[Kategorija:Građevine u Engleskoj]]</text>
      <sha1>qrcspxe6rnyitmeh7hmhjgzufsjjgg3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Kosova u 20. vijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72709</id>
    <revision>
      <id>42705678</id>
      <parentid>42648100</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:29:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ukidanje autonomije */</comment>
      <origin>42705678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59262" sha1="304uxu45dmk4lbozvw3p11zm447rez0" xml:space="preserve">:''Ovaj članak obrađuje savremeni period. Za celovitu istoriju vidi [[istorija Kosova]]''.
{{istorija Kosova}}
'''Savremena istorija Kosova''' obuhvata period [[istorija Kosova|istorije Kosova]] od početka [[XX vek]]a do današnjih dana. Velikim delom ovog razdoblja, teritorija [[Kosovo]] je bila predmetom [[Srpsko-albanski sukob|sukoba Srba i Albanaca]].

U toku XX veka, Kosovo je više puta menjalo gospodara i nalazilo se u sastavu mnogih država, uključujući [[Otomansko carstvo]], [[Srbija|Srbiju]], [[Albanija|Albaniju]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Danas je Kosovo sporna teritorija, koju Srbija smatra svojom autonomnom pokrajinom, a s druge strane [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično priznata]] je kao nezavisna država.

== Kosovski vilajet ==
{{main|Kosovski vilajet}}
[[Datoteka:Kosovo Vilayet 1905.jpg|thumb|[[Kosovski vilajet]] [[1881]]-[[1912]].]]
[[Kosovski vilajet]] je bila provincija [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]], čija je teritorija bila znatno veća od teritorije današnjeg [[Kosovo|Kosova]]. Obuhvatao je čitavo [[Kosovo]] i [[Sandžak]] (jugozapadni deo [[Srbija|Srbije]] i severoistočni deo [[Crna Gora|Crne Gore]]), severozapadni deo [[Republika Makedonija|Makedonije]] i severni deo [[Albanija|Albanije]]. Sedište Kosovskog vilajeta bilo je u [[Skoplje|Skoplju]].

Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878]], granice kosovskog vilajeta su znatno sužene, i delovi Kosovskog vilajeta su pripojeni susednim vilajetima. Od [[1878]]. do [[1908]]. godine [[Austro-Ugarska]] drži [[Novopazarski sandžak]], koji je tada bio deo Kosovskog vilajeta.

=== Albanski narodni preporod ===
{{main|Albanski narodni preporod}}
Krajem XIX i početkom XX veka, [[Kosovski vilajet]] je bio središte [[Albanski narodni preporod|albanskog narodnog preporoda]]. Prvih godina [[20. vek]]a umnožavaju se pobune Albanaca, u cilju sticanja kulturne i političke autonomije. Od godine [[1905]]. do [[1912]]. Albanci dižu niz ustanaka. U julu [[1908]]. u [[Ferizovići]]ma (danas [[Uroševac]]) se okuplja 20.000 ljudi, i pokušava se izvesti oslobođenje od Turaka. Međutim u to vreme dolazi do [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], ostvarene uz značajnu podršku albanskog stanovništva Kosovskog i Bitoljskog vilajeta. Revolucija je isprva pružila velike nade Albancima, međutim, kada su se učvrstili na vlasti, mladoturci nisu ispunili obećanja u pogledu autonomije Albanije, već su tražili strogi centralizam, uvodeći turski kao jedini jezik administracije i zabranjujući albanske klubove širom zemlje.

Ovo je vodilu erupciji nezadovoljstva i oružanoj pobuni na Kosovu juna [[1909]]. Do prvih oružanih sukoba sa novom turskom upravom došlo je u okolini Đakovice. Do ustanka širih razmera dolazi u kosovskom vilajetu u proleće 1910.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Videvši da se ustanak razvija, mladoturske vlasti su poslale kaznenu ekspediciju iz Skoplja predvođenu Šefćet Torgut-pašom. Do bitke dolazi kod [[Kačanik]]a od [[11. maj]]a do [[13. maj]]a [[1910]]. i Turci odnose pobedu uz oko 600 poginulih.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Albanska pobuna je ugušena u krvi, a turske trupe nisu štedeli ni žene, decu i starce.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, već početkom [[1911]]. dolazi do oružanog ustanka na Kosovu i u severnoj Albaniji. Osnovni zahtev ustanika je bio potpuno priznanje postojanja albanske nacije, pa u skladu s tim - autonomija, ekonomska, administrativna, kulturna i vojna.&lt;ref&gt;G. L. Arš i dr, Kratkaja istorija Albanii, 155 i d., posebno na str. 159-161.&lt;/ref&gt; Ustanak se završio neuspehom [[avgust]]a 1911.

=== Veliki albanski ustanak ===
{{main|Albanski ustanak 1912.}}
[[Datoteka:Ethnic Kosovo 1911.gif|thumb|desno|Etnički sastav Kosova 1911.]]
Početkom [[1912]]. dolazi do velikog albanskog ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Vođe ustanika su bili [[Isa Boljetinac]], [[Hasan Priština]], [[Bajram Curi]] i drugi. Na zboru ustaničkih prvaka u [[Junik]]u su formulisani zahtevi za autonomijom [[Albanija|Albanije]], povlačenjem turskih činovnika i uvođenjem albanskog jezika kao službenog.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Albanski ustanici su ubrzo zauzeli mnoge kosovske gradove, uključujući [[Đakovica|Đakovicu]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovicu]], [[Vučitrn]] i [[Priština|Prištinu]].&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Do polovine avgusta 1912, ustanici su uspeli da ovladaju čitavim kosovskim vilajetom držeći u svojim rukama i Novi Pazar, Sjenicu, Skoplje i druge gradove. Usled uspeha albanske pobune, mladoturska vlada podnosi ostavku.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 47)&lt;/ref&gt; Turci u početku odbijaju albanske zahteve za autonomijom, ali nakon što su albanski ustanici stigli do [[Solun]]a, [[Porta]] je bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Otomanska vlast je [[18. avgust]]a [[1912]]. godine priznala albansku autonomiju. Portinim odlukama su praktično udareni pravni temelji autonomne Albanije koja bi obuhvatila četiri vilajeta (kosovski, skadarski, janjinski i manastirski).&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;

Međutim, stvaranje autonomne Albanije je direktno ugrožavalo interese susednih hrišćanskih država, koje su pretendovale na te oblasti.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Priznavanje albanske autonomije je ubrzo izazvalo vojnu akciju balkanske alijanse protiv Turske.&lt;ref name=&quot;Danas&quot;/&gt; [[Srbija]] je planu &quot;[[Velika Albanija|Velike Albanije]]&quot; suprotstavila sopstveni plan podele Evropske Turske između balkanskih država.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Nakon što su četiri balkanske zemlje sklopile savez i započele pripreme za rat sa Turskom, Srbija je kontaktirala ustaničke vođe kosovskih albanaca sa namerom da ih privuče na svoju stranu ili bar ubedi da u predstojećim sukobima ostanu netralni.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim Albanci su to odbili, smatrajući da će u toku ratnih operacija biti ugrožene teritorije koje oni su smatrali svojim.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Nakon toga, Albanci su organizovali dobrovoljačke odrede koji su se suprotstavili srpskim i crnogorskim trupama prilikom njihovog prodora kroz Kosovski vilajet.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt;

== Kosovo u balkanskih ratovima ==
{{main|Balkanski ratovi|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}}
{{Quote box
 | citat = „Srbija je zadobila Kosovo, ali je i dobila mlinski kamen na vratu svog razvitka.”&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/most_sanader_tadic/1624621.html Tadić i Sanader: sličnosti i razlike]&lt;/ref&gt;
 | izvor = [[Lav Trocki]]
 | width = 40%
 | align = right}}

U [[Prvi balkanski rat|prvom balkanskom ratu]] [[Kosovski vilajet]] je podeljen između [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bugarska|Bugarske]] i [[Albanija|Albanije]]. Veliki deo oblasti [[Kosova]] je pripao Srbiji, što srpska istoriografija naziva oslobođenjem&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;&gt;{{Cite web |title=Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |access-date=2010-02-06 |archive-date=2017-08-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170802141713/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, a albanska okupacijom.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SERBIAN OCCUPYING WARS |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |access-date=2010-02-06 |archivedate=2006-10-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kosovo-albanian-rebels-retreat 1912.jpg|thumb|desno|Povlačenje albanskih dobrovoljaca sa [[Kosovo|Kosova]] [[1912]].]]

Savezničke balkanske države napale su Otomansko carstvo oktobra 1912. godine u cilju podele njegovih balkanskih poseda, što je uključivalo i oblasti kosovskog vilajeta. Albanci su se protivili zauzimanju njihovih naselja i organizovali su dobrovoljačke jedinice koje su pružale jak otpor napredovanju srpskih trupa.&lt;ref name=&quot;Danas&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt; Gerilski otpor je pružan prilikom posedanja i prolaska srpske vojske kroz Prištinu, Ferizović i selo Crnoljeva na Zborce Hanu, gde je došlo do jačeg sukoba.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Kod [[Podujevo|Podujeva]] se petnaest hiljada dobrovoljaca pod komandom [[Isa Boljetinac|Ise Boljetinca]] suprotstavilo Trećoj srpskoj armiji koja je nastupala prema [[Prizren]]u.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Posle pobede nad Albancima, Srbi su ušli u Prizren i nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Srpski štab je izdao naredbu da svako albansko naselje iz kojeg se pripuca bude uništeno.&lt;ref&gt;[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/188/188_16.HTM Jasminka Udovicki, Spone i sukobi]&lt;/ref&gt;

Prilikom zaposedanja albanskih naselja, srpske trupe su počinile brojne [[ratni zločin|ratne zločine]] [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] o kojima je izveštavala evropska, američka i srpska opoziciona štampa. Naročito teško je stradalo civilno stanovništvo [[Priština|Prištine]], [[Ferizović]]a (kasnije preimenovanom u [[Uroševac]]), [[Đakovica|Đakovice]], [[Prizren]]a i drugih gradova Kosovskog vilajeta.&lt;ref name=&quot;Nadbiskup&quot;&gt;{{Cite web |title=Nadbiskup Lazar Mjeda, Izveštaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |access-date=2010-02-23 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303195950/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;&gt;{{Cite web |title=Leo Frojndlih, Albanska golgota |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |access-date=2010-02-23 |archivedate=2012-05-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120531131757/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Cilj ovih [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločina nad Albancima]] je bio da se srpski zahtevi za teritorijalnim proširenjima potpomognu &quot;[[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]&quot; i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja bi utvrdila nove granice.&lt;ref name=&quot;Danas&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;lpg=PA10&amp;dq=Ferizovic+renamed+Urosevac&amp;source=bl&amp;ots=NLelfTkW8w&amp;sig=nDRzz3Z0Z09Cb9bIycD92xVp8pk&amp;hl=en&amp;ei=iGtGS6vKGsOz4QaJ9dn3Ag&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Ferizovic%20renamed%20Urosevac&amp;f=false Civil resistance in Kosovo, by Howard Clark] (p. 9, 10)&lt;/ref&gt; Nakon ovoga, [[Dimitrije Tucović]] je opominjao srpsku javnost da je &quot;izvršen pokušaj ubistva s predumišljajem nad celom jednom nacijom&quot;, što je &quot;zločinačko delo&quot; za koje se &quot;mora ispaštati&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Seobe Dimitrija Tucovića |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=347001 |access-date=2010-02-05 |archive-date=2012-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120123075055/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=347001 }}&lt;/ref&gt;

== Kosovo u Kraljevini Jugoslaviji ==
U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;&gt;{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2010-02-06 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Kolonizacija Kosova ===
{{main|Srbizacija|Kolonizacija Kosova}}
Po završetku prvog svetskog rata, [[Kosovo]] je pripalo novoosnovanoj [[Kraljevina SHS|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[Srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo]. London: [[Pluto Press]], 2000. {{ISBN|0-7453-1569-0}}&lt;/ref&gt; Vlasti su mislile da će asimilovati albansku decu i omladinu tako što će im dozvoliti školovanje isključivo na srpskom jeziku.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=KfqbujXqQBkC&amp;pg=PA297&amp;dq=Serbian+occupation+Albania&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;cd=5#v=onepage&amp;q=Serbian%20occupation%20Albania&amp;f=false Ivo Banac, The national question in Yugoslavia: origins, history, politics]&lt;/ref&gt; Takođe, neka većinski albanska naselja su bila preimenovana novim srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]).&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;lpg=PA10&amp;dq=Ferizovic+renamed+Urosevac&amp;source=bl&amp;ots=NLelfTkW8w&amp;sig=nDRzz3Z0Z09Cb9bIycD92xVp8pk&amp;hl=en&amp;ei=iGtGS6vKGsOz4QaJ9dn3Ag&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Ferizovic%20renamed%20Urosevac&amp;f=false Civil resistance in Kosovo, by Howard Clark]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kosovo is Serbia.png|150px|right|Srbizacija Kosova je sprovođena nakon priključenja Kraljevini Srbiji.]]
Između dva svetska rata, beogradska vlada je sprovodila opsežan program [[kolonizacija Kosova|kolonizacije Kosova]], u cilju izmene [[Demografija Kosova|demografske slike Kosova]] u korist Srba.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Kolonizacija Kosova je imala naglašeno nacionalnu notu i njome je „anacionalni elemenat” trebalo zameniti „zdravim nacionalnim elementom”.&lt;ref&gt;Đ. Krstić, Kolonizacija u Južnoj Srbiji (str. 21–24), Sarajevo, 1928.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Arhiv Jugoslavije, 67-28-256, jul 1934.&lt;/ref&gt; Prednost pri naseljavanju je davana posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]&lt;/ref&gt; Između [[1912]] i [[1941]]. godine, na Kosovo je naseljeno između 60.000&lt;ref&gt;M. Obradović, Agrarna reforma i kolonizacija na Kosovu 1918-1941 (str. 153, 210, 215, 220), Priština 1981.&lt;/ref&gt; i 65.000&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;&gt;[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]&lt;/ref&gt; kolonista. Preko 90% ukupnog broja kolonista su činili [[Srbi]] sa raznih krajeva Jugoslavije (uključujući i [[Crnogorci|Crnogorce]]).&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;&gt;{{Cite web |title=Aleksandar Pavlović, Prostorni raspored Srba i Crnogoraca kolonizovanih na Kosovo i Metohiju u periodu između 1918. i 1941. godine |url=http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0353-9008/2008/0353-90080824231P.pdf |access-date=2010-02-05 |archive-date=2011-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110826204541/http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0353-9008/2008/0353-90080824231P.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Srbizacija]] Kosova se nastavila sve do [[1941]]. godine i na taj način su stvorene mnoge [[:sr:Srpske enklave na Kosovu i Metohiji|srpske enklave na Kosovu i Metohiji]]&lt;ref&gt;Dr Milovan Obradović, Agrarna Reforma i kolonizacija na Kosovu 1918-1941, Priština, 1981.&lt;/ref&gt;, između ostalih: [[Kosovo Polje]], [[Obilić]], [[Hercegovo]], [[Orlović]], [[Devet Jugovića]], Lazarevo, Gornji Svračak, Donji Svračak, Jezero, Lug, Novo Rujce, Staro Gracko i dr.&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;/&gt;

Paralelno sa srpskom kolonizacijom, tekao je proces prisilnog [[Iseljavanje Albanaca sa Kosova|iseljavanja Albanaca sa Kosova]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Expulsions of Albanians and Colonisation of Kosova |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm |access-date=2010-02-05 |archive-date=2009-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091217062040/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Kolonisti su u često dobijali zemlju koja je oduzimana od vlasnika sa regularnim papirima.&lt;ref name=&quot;Jovanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Vladan Jovanović, Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije |url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0354-64970603025J |access-date=2010-02-06 |archive-date=2011-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110826205426/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0354-64970603025J |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Veliki broj kolonista je useljen u kuće Albanaca koji su prinudno iseljeni.&lt;ref name=&quot; Institut II&quot;&gt;{{Cite web |title=Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II (Istorijski institut u Prištini) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |access-date=2010-02-06 |archivedate=2006-10-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Oduzimanje zemlje od Albanaca dovodi do pobuna čitavih sela, pa čak i intervencije vojske.

=== Albanski oružani otpor ===
{{main|Kosovski komitet|Kačaci}}
[[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|150px|[[Azem Galica]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]]
Tokom čitavog perioda kolonizacije, beogradska vlast se morala nositi sa oružanim otporom albanskih pobunjenika, [[kačaci|kačaka]], koji su se borili protiv uspostavljanja srpske vlasti na teritorijama pretežno naseljenim [[Albanci]]ma.&lt;ref&gt;M. Obradović, Agrarna reforma i kolonizacija na Kosovu (1918-1941), str. 38, Priština 1981.&lt;/ref&gt; Na kačake su velikog uticaja imale ideje [[Kosovski komitet|Kosovskog komiteta]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;&gt;{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2010-02-06 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. U [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] kačački pokret je bujao u periodu [[1918]]–[[1924]]. godine. Tada se po planinama bilo odmetnulo oko 10 hiljada Albanaca. Njih je bilo svuda po šumama, i nekoliko godina su imali stvarnu vlast po selima.&lt;ref name=&quot;Imami&quot;/&gt; Najčuveniji kačaci na Kosovu bili su [[Azem Bejta]] i njegova žena [[Šota Galica]], iz okoline [[Drenica|Drenice]], koji su za albansko stanovništvo Kosova postali heroji u borbi protiv državnog terora.&lt;ref name=&quot;Imami&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/rastko/delo/11114 Petrit Imami, Srbi i Albanci kroz vekove]&lt;/ref&gt;

Vlast je protiv kačaka provodila najstrože mere: imanja odmetnika su oduzimana i deljena srpskim kolonistima ili ponekad spaljivana, njihove porodice su internirane u posebne logore, kažnjavana su čitava sela ako su pomagala kačake ili čak samo ako se na njihovom području vodila borba s kačacima. Sela iz kojih je pružan otpor osvajana su združenim dejstvom vojske i žandarmerije, uz razorna artiljerijska dejstva.&lt;ref&gt;M. Obradović, Agrarna reforma i kolonizacija na Kosovu (1918-1941), str. 107-108, Priština 1981.&lt;/ref&gt; Krajem septembra [[1924]]. godine gerilski pokret kačaka je krvavo ugušen - vojska je razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2010-02-06 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}&lt;/ref&gt;

[[Komunistička partija Jugoslavije]] je tada izjavljivala &quot;[[solidarnost]] revolucionarnih radnika i seljaka ostalih nacija Jugoslavije, a pre svega Srbije, s albanskim nacionalno-revolucionarnim pokretom u licu Kosovskog komiteta&quot; i pozivala radničku klasu da &quot;svestrano pomažu borbu raskomadanog i ugnjetenog albanskog naroda za nezavisnu i ujedinjenu Albaniju&quot;.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv KPJ II. Kongresi i zemaljske konferencije KPJ 1919-1937 (str. 163), Beograd 1950.&lt;/ref&gt;

== Kosovo u drugom svetskom ratu ==
{{Glavni članak|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Bujanska konferencija}}
[[Datoteka:Map of Kosovo during WW II.png|thumb|desno|Kosovo u Drugom svetskom ratu]]
[[Datoteka:Fadil Hoxha, commander of Kosovo partisans.jpg|175px|thumb|[[Fadil Hodža]], komandant kosovskih partizana.]]
Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme okupacije [[Sile osovine|Sila osovine]], [[Kraljevina Italija]] je [[Aneksija|anektirala]] najveći deo Kosova i priključila marionetskoj Kraljevini Albaniji, pod italijanskim protektoratom (vidi: [[Velika Albanija]]). Manje delove Kosova zauzimaju Nemci i Bugari.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 657.&lt;/ref&gt; Italijani se prikazuju kao oslobodioci Albanaca, uvode [[albanski jezik]] u upravi i školstvu, i dozvoljavaju upotrebu albanske zastave.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt; Od Albanaca su formirali jedinice pomoćne policije, bataljon fašističke milicije i razne dobrovoljačke kvislinške formacije. Zbog terora okupatora i albanskih kvislinških odreda, veliki broj Srba i Crnogoraca se iseljava sa Kosova. Brojni srpski i crnogorski kolonisti su proterani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=TSxud2zjVEgC&amp;pg=PA15&amp;dq=%22who+had+arrived+in+the+1920s+and+1930s%22&amp;sig=ACfU3U04OfpXJr58lXmCAit4aLsSOLOXOg#v=onepage&amp;q=%22who%20had%20arrived%20in%20the%201920s%20and%201930s%22&amp;f=false Williamson Murray, The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century]&lt;/ref&gt;

U oktobru [[1941]]. je osnovan [[Metohijski narodno-oslobodilački partizanski odred]], sastavljen uglavnom od Srba i Crnogoraca.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Albancu u početku nisu prilazili partizanima jer nisu želeli obnovu Jugoslavije u kojoj su bili diskriminisani. U jesen [[1942]]. je formiran Glavni štab za Kosmet i prvi albanski odred &quot;Zejnel Ajdini&quot;. Šarplaninski narodnooslobodilački partizanski odred je u početkom [[1943]]. ujedinio delove reorganizovanih albanskih odreda &quot;Zejnel Ajdini&quot; i &quot;Emin Duraku&quot;, i srpskih i crnogorskih partizanskih četa, te je u to vreme imao oko 220 boraca.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Od aprila 1943. na Šar-planini boravi delegat Vrhovnog štaba i CK KPJ [[Svetozar Vukmanović Tempo]], čime je učinjen napredak u organizovanju oružane borbe protiv okupatora.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Istog meseca, aprila 1943. ginu [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadik]], članovi CK KP. Uprkos svim naporima, do konačnog oslobođenja Jugoslavije, na Kosovu i Metohiji nije bilo slobodne teritorije i partizani deluju u vrlo teškim uslovima.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 658.&lt;/ref&gt; Takođe, tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Kosova delovale su i [[četnici|četničke]] jedinice [[Kosta Pećanac|Koste Milovanovića Pećanca]], koje su počinile [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|brojne zločine]] nad stanovnicima albanskih sela na granici Kosova i Sandžaka.&lt;ref&gt;Arhiv Kosova, Arhiv Pokrajinskog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju u Prištini, card no. 5, reg. no. 220&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u i revoluciji, I&amp;19, dok. br. 3&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pavle Jovićević, Kosovo i Metohija i odluke II zasedanja AVNOJ-a, Sloboda, novembar, 1944.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|175px|thumb|Narodni heroji [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]].]]
Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Nemci okupiraju Albaniju i Kosovo. Nemci formiraju kvislinške organizacije Drugu prizrensku ligu 16. septembra 1943. i Kosovski puk (''Regjiment Kosova'') krajem 1943. godine. Januara [[1944]]. je održana [[Bujanska konferencija]], na kojoj je [[Narodnooslobodilački odbor Kosova]] doneo odluku o priključenju [[Kosova]] Albaniji. Nemci i [[balisti]] sredinom februara [[1944]]. godine počinju napad na partizanske jedinice na Kosovu i uspevaju skoro da unište Glavni štab NOV za Kosovo. Tek sredinom 1944. dolazi do masovnijeg razvoja ustanka i od juna se formira ukupno oko 7 brigada NOV, pod imenom kosovsko-metohijske brigade. U oktobru 1944. počelo je povlačenje nemačke vojske (grupa armija E) iz [[Grčka|Grčke]] preko Kosova, i počela je kosovska operacija, kojom je trebalo uništiti glavninu nemačkih snaga. U tome se nije uspelo, ali područje zauzimaju jugoslovenski partizani posle povlačenja Nemaca u novembru 1944.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt;

Odluka kosovskih partizana o priključenju Kosova Albaniji nije sprovedena zbog velikog uticaja Srba i Crnogoraca u jugoslovenskom komunističkom vrhu.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U decembru 1944. u većem delu Kosova dolazi do masovne pobune Albanaca, koji nisu želeli da ponovo potpadnu pod jugoslovensku vlast. Glavno žarište toga ustanka bilo je u [[Drenica|Drenici]].&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOV i POJ]] šalje oko 30.000 vojnika [[JNA]] radi gušenja ustanka. Najteže borbe su vođene u [[Drenica|Drenici]], a zatim u Uroševcu, Gnjilanu i Kosovskoj Mitrovici. U toku borbi dolazilo je do odmazdi nad stanovništvom koje je podržavalo ustanak. [[8. februar]]a 1945. godine je zavedena Vojna uprava na Kosovu i Metohiji.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Ovim merama je tek u [[mart]]u [[1945]]. slomljen glavni otpor kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt; U slamanju kosovskog otpora su učestvovale i dve brigade [[Narodno-oslobodilačka vojska Albanije|Narodno-oslobodilačke vojske Albanije]]. Prema posleratnom sporazumu Broz-Hodža, Albanija je zajedno sa Kosovom trebalo da bude sedma republika Jugoslavije, a planirano je i da obe zemlje postanu članice [[Balkanska federativna republika|Balkanske federativne republike]]. Međutim, ovi planovi su propali nakon rezolucije [[Informbiro]]a.&lt;ref&gt;Vladimir Dedijer, ''Jugoslovensko-albanski odnosi'', Beograd 1949.&lt;/ref&gt;

== Kosovo u SFR Jugoslaviji ==
{{main|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo}}
=== Posleratni period ===
[[Datoteka:Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg|thumb|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] u [[SFRJ]]]]

Nakon poraza sila osovine i uspostavljanja kontrole NOVJ nad Kosovom, dolazi do stihijskog povratka proteranih kolonista i sporadičnih odmazdi (vidi: [[Masakr u Baru]]). Usled toga, nove vlasti [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] su [[6. mart]]a [[1945]]. godine donele [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|odluku o privremenoj zabrani povratka kolonistima]], koja je bila na snazi do donošenja Zakona o reviziji kolonističkih odnosa početkom [[avgust]]a 1945.

[[9. jul]]a 1945. oblasna narodna skupština Kosova i Metohije je donela odluku o proglašenju ''Autonomne Kosovsko-Metohijske Oblasti'' (AKMO), izjavljujući da ne priznaje komadanje svoje oblasti, niti raskomadanje Jugoslavije, i da stanovništvo želi da ova oblast bude priključena &quot;federalnoj Srbiji&quot; kao njen sastavni deo.&lt;ref&gt;S. Nešović i B. Petranović, ''AVNOJ i revolucija. Tematska zbirka dokumenata 1941-1945'' (str. 736-738), Beograd 1983.&lt;/ref&gt; To je učinjeno na Trećem zasedanju AVNOJ-a, [[7. avgust]]a [[1945]]. godine, kada je Kosmet kao autonomna jedinica priključen [[Narodna Republika Srbija|Narodnoj Republici Srbiji]].&lt;ref&gt;L Geršković, ''Historija narodne vlasti'' (str. 271-272), Beograd 1957.&lt;/ref&gt; Kosovska [[autonomija]] nije bila kreacija Narodne Republike Srbije i njenog ustavnog prava, već je od samog početka predstavljala kategoriju opšteg ustavnog prava Jugoslavije, koju predviđa i garantuje savezni ustav.&lt;ref&gt;J. Đordević, Ustavno pravo Jugoslavije (str. 57, 373), Beograd 1957.&lt;/ref&gt; Između kosovsko-metohijske autonomije i Srbije nije bilo hijerarhijskih prava niti dvostruke odgovornosti: svi kosovski organi vlasti izvršavali su samostalno svoja prava i odgovarali za svoj rad jedino biračima, odnosno Pokrajinskoj skupštini i Oblasnom odboru.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;&lt;ref&gt;J. Đordević, ''Ustavno pravo Jugoslavije'' (str. 384), Beograd 1957.&lt;/ref&gt;

Između [[1945]]. i [[1952]]. godine na teritoriji Kosova i Metohije delovale su grupe razbijenih [[Balisti|balista]], koje nisu priznavale odluku o priključenju Kosova NR Srbiji. Kosovsko-metohijska oblast je dobrim delom bila pod kontrolom albanske nacionalističke organizacije &quot;[[Bali Kombetar]]&quot;: čitava oblast je bila pokrivena mrežom revolucionarnih komiteta, koje je objedinjavao centralni komitet u Prizrenu.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; U borbi sa njima učestvovale su jedinice [[OZNA|OZNA-e]] i [[UDBA|UDBA-e]] koje su najčešće u pojedinačnim okršajima razbile ostatke balista dok je određeni broj pobegao u inostranstvo. U Americi je [[1946]]. osnovana [[Treća prizrenska liga]]. Položaj Albanaca u novoj Jugoslaviji je pogoršan nakon [[rezolucija infmormbiroa|rezolucije infmormbiroa]] [[1948]]. godine, kada su mnogi albanski intelektualci zatvarani i likvidirani pod optužbom da su špijuni [[Enver Hodža|Enver Hodžine]] Albanije.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca III&quot;&gt;{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova III (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |access-date=2010-02-06 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308202026/http://kosova.com/arkivi1997/expuls/chap3.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Služba državne bezbednosti]] na čelu sa [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]] je tokom [[1955]]. i [[1956]]. na Kosovu sprovodila akciju nasilnog oduzimanja oružja i sistematskog pretresanja kuća oštrinom koja je prelazila svaku meru i pretvarala se u teror nad stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Pod izgovorom traženja oružja, organi državne bezbednosti su mučili oko 30.000 Albanaca, od čega je oko 100 osoba umrlo usled torture.&lt;ref&gt;Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Tirana, 1994, str. 235.&lt;/ref&gt; Nakon smene [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] [[1966]]. godine, otkriven je niz represivnih mera koje su organi bezbednosti sprovodili na Kosovu.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/970/99/ Bora Ćosić, Albanci i ja]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Razvoj autonomije ===
[[Datoteka:Bibloteka Kombëtare e Kosovës.jpg|thumb|Narodna biblioteka u Prištini.]]
Autonomna Kosovsko-Metohijska Oblast je [[1959]]. dobila svoje konačne granice proširenjem opštine [[Leposavić]] delovima [[Opština Raška|opštine Raška]] (tada u sastavu u NR Srbije, a ranije u sastavu [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]]). Aprila [[1963]]. godine autonomna oblast je uzdignuta na nivo pokrajine, postavši ''Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija''. [[1966]]. ustavnim amandmanima je pokrajinama priznat status &quot;konstitutivnog elementa federacije&quot;, čime je Kosovo steklo elemente originerne, izvorne i suverene državnosti.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;

Iako su Albanci činili većinsko stanovništvo pokrajine, Srbi i Crnogorci su držali nesrazmerno velik broj državnih i partijskih funkcija, uključujući i kontrolu nad lokalnom policijom i snagama bezbednosti.&lt;ref name=&quot;UN&quot;&gt;{{Cite web |title=The policy of ethnic cleansing |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |access-date=2010-02-06 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[1968]]. je došlo do masovnih demonstracija na Kosovu, čiju su osnovu činili studenti [[Prištinski univerzitet|Prištinskog univerziteta]], pre svega sa Filozofskog fakulteta. Tek nakon velikih demonstracija [[1968]]. godine, Albanci na Kosovu su dobili veću autonomiju, uključujući i pravo na školovanje na sopstvenom jeziku.&lt;ref name=&quot;UN&quot;/&gt;

[[Novembar|Novembra]] [[1968]]. godine ime pokrajine je promenjeno u ''[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]'', čime je Metohija uklonjena iz naziva. Prema [[Ustav Srbije iz 1974. godine|ustavu Srbije iz 1974. godine]], Kosovo je imalo ''[[de facto]]'' status federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iako je ''[[de jure]]'' i dalje bilo u sastavu Srbije.

Nakon proširenja albanske autonomije, dolazi do smene mnogih Srba i Crnogoraca u političkim telima, upravi i radnim organizacijama.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Primenom principa etničke reprezentacije, prema kojem je [[procenat]] zaposlenih pripadnika neke nacije morao biti u skladu sa brojnošću te nacije u ukupnoj populaciji, mnogi Srbi i Crnogorci gube zaposlenje.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt; Usled gubitka posla, i pritiska sredine, iseljavanje Srba i Crnogoraca počinje da poprima masovne razmere. Tokom 1970-ih godina, oko 57.000 Srba je iselilo sa Kosova.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1982/07/12/world/exodus-of-serbians-stirs-province-in-yugoslavia.html?scp=1&amp;sq=Exodus%20of%20Serbs%201982&amp;st=cse EXODUS OF SERBIANS STIRS PROVINCE IN YUGOSLAVIA] [[New York Times]], July 12, 1982&lt;/ref&gt;

=== Zahtevi za republikom ===
{{main|Demonstracije na Kosovu 1981.}}
Mirno iskazivane zahteve kosovskih Albanaca komunističke vlasti su više decenija potirale zastrašivanjem, batinanjem i višegodišnjim zatvorskim kaznama za demonstrante.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Albanci su tražili da jugoslovenske vlasti prestanu da ih tretiraju kao [[nacionalna manjina|nacionalnu manjinu]] (odnosno [[narodnost]]) i da ih priznaju kao [[narod]]. Najpoznatiji zagovornik kosovarskih prava, pisac [[Adem Demaći]], je zbog svojih verbalnih delikata proveo ukupno 28 godina u zatvoru.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

[[Kosovski Albanci]], koji su činili apsolutnu većinu [[stanovništvo Kosova|stanovništva Kosova]] (77.4%)&lt;ref&gt;Prema zvaničnom popisu SFRJ iz 1981.&lt;/ref&gt;, su u proleće [[1981]]. godina započeli mirne [[student]]ske [[protest]]e tražeći da Kosovo postane sedma [[Republike i pokrajine SFRJ|republika]] u okviru jugoslovenske federacije. Kosovski demonstranti su nosili Titove slike i uzvikivali slogan “Kosovo – republika”, tražeći ravnopravni položaj unutar Jugoslavije sa svim ostalim slovenskim narodima koji su imali svoje republike.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Neki albanski predstavnici su takođe tražili da u novoj republici budu ujedinjeni svi Albanci Jugoslavije, tako što će Kosovu biti vraćene oblasti nekadašnjeg [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]] naseljene Albancima, a podeljene između Srbije, Makedonije i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt;
[[Datoteka:Kosovo 1981.jpg|thumb|[[Tenk]]ovi [[JNA]] na Kosovu [[1981]].]]
Jugoslovenska vlast je na zahteve albanskih studenata odgovorila slanjem [[JNA]], što je predstavljalo prvu masovnu upotrebu vojske protiv demonstranata u istoriji SFRJ.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; U neredima koji su usledili, ubijeno je, prema nekim podacima, više desetina lica, uglavnom albanskih đaka i studenata, što je tadašnji režim prikrio od javnosti.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Prema zvaninoj verziji, poginulo je 11 osoba, dok ih je uhapšeno 4200.

Nakon krvavog gušenja albanskih protesta, nastali su mnogi problemi, pogoršani su međuetnički odnosi na Kosovu i došlo je do mržnje prema JNA.&lt;ref name=&quot;Branko Mamula&quot;&gt;{{Cite web |title=Branko Mamula: “Slučaj Jugoslavija” |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |access-date=2010-02-06 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121047/http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Zavedena je neka vrsta vojne uprave nad Kosovom, a armija od tada ima ključnu političku ulogu.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Na Kosovu je nastala čistka, počevši od [[Univerzitet]]a.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;&gt;{{Cite web |title=Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji |url=http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |access-date=2010-02-06 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021718/http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Narednih godina kosovski Albanci su bili izloženi represiji i masovnim hapšenjima.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; [[Narodna milicija|Milicija]] je upadala u njihove kuće tražeći oružje, hapsila ih bez naloga i često mimoilazila legalnu proceduru. Od 1981. do 1988. godine kroz policijsku i sudsku obradu prošlo oko 600.000 ljudi, što je više od trećine stanovništva Kosova.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Od toga je 22 hiljade osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne, a većina njih zbog verbalnog delikta, odnosno uzvikivanja parola kao što je “Kosovo Republika”.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Veliki broj mladih ljudi, uglavnom studentske populacije, tih godina su napustili Kosovo i otišli u zapadnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt;

=== Ukidanje autonomije ===
{{main|Niko ne sme da vas bije!|Antibirokratska revolucija}}
Nakon kosovskih demonstracija, u Srbiji započinje medijska [[propaganda]] o [[genocid]]u nad Srbima na Kosovu.&lt;ref name=&quot;Nosov&quot;/&gt; Sredinom [[1980e|1980-ih]], [[govor mržnje]] u srpski medijima se koncentriše na Albance.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mr Nidžara Ahmetašević, Rat rečima i slikama |url=http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |access-date=2010-02-06 |archivedate=2014-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140302010136/http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[1986]]. godine je objavljen uticajni [[Memorandum SANU]], koji [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|demonstracije Albanaca]] naziva &quot;neofašističkom agresijom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/images/stories/pdf/memo/memorandum_sanu.pdf Memorandum SANU]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i navodi da se na Kosovu i Metohiji sprovodi „fizički, politički, pravni i kulturni [[genocid]] nad srpskim stanovništvom“.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Memorandum_SANU Memorandum SANU]&lt;/ref&gt; Memorandum je nekoliko godina kasnije komisija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ocenila „sredstvom širenja [[anti-albanska osećanja|anti-albanskih osećanja]]“.&lt;ref name=&quot;UN&quot;/&gt;
[[Datoteka:Milosevic Gazimestan.jpg|thumb|150px|left|[[Slobodan Milošević]] [[Govor na Gazimestanu|govori na Gazimestanu]].]]
Nakon što je predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;&gt;{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2010-02-06 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljeni amandmani srpskog ustava]] izazvali su [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|štrajk rudara u rudniku Trepča]]. Milošević je lično otišao na Kosovo ali nije uspeo da ubedi Albance da prekinu generalni štrajk. [[27. februar]]a, [[SR Slovenija|Slovenački]] državni vrh, na čelu sa [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], dao je podršku kosovskim rudarima u [[štrajk]]u. Sutradan, [[28. februar]]a, u [[Beograd]]u je pred saveznom skupštinom demonstriralo par stotina hiljada ljudi, tražeći hitno rešavanje situacije na Kosovu.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;/&gt; Istog dana, 28. februara, [[Predsedništvo SFRJ]] je odobrilo upotrebu [[JNA|vojske]] i zavelo [[vanredno stanje]] na Kosovu. Tokom vanrednog stanja specijalne jedinice srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a kosovsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament u atmosferi opsadnog stanja usvaja ustavne amandmane kojima gubi svoju izvornu autonomiju i ponovo dobija reč ''[[Metohija]]'' u nazivu. Specijalne jedinice srpske policije su [[28. mart]]a 1989. godine otvorile vatru na albanske demonstrante, ubivši pri tom dvadeset četiri osobe.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;&gt;[http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Po naređenju: ratni zločini na Kosovu] (Izveštaj Human Right Watch-a)&lt;/ref&gt;

Na pravoslavni verski praznik [[Vidovdan]] [[28. jun]]a 1989. godine, prilikom proslave 600-te godišnjice srednjevekovne [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] sa [[Turci]]ma, Milošević je u &quot;euforičnoj atmosferi prepunoj simbolizma&lt;ref&gt;[http://www.borba.rs/content/view/3992/94/ Naši mitovi i nacionalni elitizam]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&quot; održao svoj čuveni [[govor na Gazimestanu]]. Pred okupljenom masom naroda, Milošević je poručio da su se tek sada, nakon 600 godina, „srpskom narodu otvorile oči“, da „Srbi nikada nisu osvajali niti ekploatisali druge“ i tome slično. Govor je završio pokličem:

{{izdvojeni citat|Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.|[[Slobodan Milošević]] na [[Gazimestan]]u}}

=== Proglašenje republike ===

Kao odgovor na protivustavno ukidanje autonomije, kosovski parlament [[2. jul]]a [[1990]]. donosi Ustavnu deklaraciju, kojom se Kosovo proglašava republikom, ravnopravnom ostalim jugoslovenskim republikama. Srbija na to reaguje tako što [[5. jul]]a raspušta kosovski parlament i smenjuje urednike glavnih albanskih medija na Kosovu&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1990/07/06/world/evolution-in-europe-serbia-suspends-government-of-albanian-region.html?scp=4&amp;sq=Slovenia&amp;st=nyt EVOLUTION IN EUROPE; Serbia Suspends Government of Albanian Region]&lt;/ref&gt;. Nakon ovoga su kosovski Albanci započeli da izgradnjom paralelnih institucija. 7. septembra poslanici raspuštene Skupštine su se tajno sastali i usvojili novi ustav Republike Kosovo. Izabrana je vlada u senci i skupština.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;

Septembra [[1991]]. godine, kosovski Albanci su održali nezvanični referendum o nezavisnosti. Na osnovu septembarskog referenduma, Republika Kosova je samoproglašena nezavisnom od Jugoslavije. Međutim, samo je vlada Albanije, tada još uvek vođena komunističkom partijom, priznala nezavisnost, ali je nakon smene vlasti i ona uskratila podršku.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;

== Kosovo u SR Jugoslaviji ==
{{main|Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija (1990–1999)|Republika Kosova (1990-2000)}}
Tokom čitavog perioda 1990-ih, na Kosovu su delovale paralalno institucije Republike Srbije pod nazivom [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija (1990–1999)|Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija]] i institucije kosovskih Albanaca pod nazivom [[Republika Kosova (1990-2000)|Republika Kosova]].

U periodu 1990-ih, Kosovo je postalo [[policijska država]] pod upravom [[Beograd]]a.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Nakon što su beogradskih vlasti preuzele pokrajinske institucije, na stotine hiljada kosovskih Albanaca je otpušteno iz državnih institucija i društvenih firmi.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Srpske snage bezbednosti neprekidno su kršile [[ljudska prava]]. Policijsko nasilje, proizvoljna hapšenja i mučenja su bili uobičajena pojava.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;

=== Nenasilni otpor ===
[[Datoteka:Ibrahim Rugova.jpg|thumb|150px|[[Ibrahim Rugova]], vođa nenasilnog otpora Albanaca.]]
Početkom 1990-ih, dok je rat besneo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, većinsko albansko stanovništo pokrajine je upražnjavalo pasivni otpor, odbijajući učešće u političkim strukturama Srbije, ne izlazeći na izbore i bojkotujući popis stanovništva. Nakon što su preuzele pokrajinske institucije, srpske vlasti su pozatvarale većinu škola na albanskom jeziku i prestale su da isplaćuju plate albanskim srednjoškolskim profesorima.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Kosovski Albanci su započeli nenasilnu izgradnju sopstvenih paralelnih institucija, kao što su školstvo, zdravstvo i poreski sistem.&lt;ref&gt;Clark, Howard. ''Civil Resistance in Kosovo''. London: [[Pluto Press]], 2000. {{ISBN|0-7453-1569-0}}&lt;/ref&gt; Organizovan je paralelni sistem privatnih škola na osnovu donacija i [[porez]]a.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Albanski đaci i studenti su pohađali časove u privatnim kućama, praznim firmama i napuštenim školskim zgradama.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;

Miloševićeva vlast nije dopuštala razvoj paralelnih institucija na Kosovu, i srpska policija je neprestano upadala u obrazovne i druge ustanove kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;Isterivanje Albanaca IV&quot;&gt;{{Cite web |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova II (Institut za istoriju Kosova, Priština) |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |access-date=2010-02-06 |archivedate=2011-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110421074054/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap4.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Pripadnici snaga bezbednosti su rutinski maltretirali, privodili i tukli nastavnike, studente i upravnike albanskih škola.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Ovaj period [[Albanci]] smatraju periodom &quot;divljeg, totalitarnog, vojno-policijskog režima&quot;, pod kojim je albanska populacija teško patila.&lt;ref&gt;Dr Rifat Blaku, Shkaqet e eksodit shqiptar, shpërngulja e shiptarëve gjatë shekujve (Razlozi albanskog egzodusa, emigracija Albanaca kroz vekove), Priština, 1992, str. 203.&lt;/ref&gt;

Vođa kosovskih Albanaca [[Ibrahim Rugova]] je tokom 1990-ih bio poznat po zagovaranju mirnog otpora politici Slobodana Miloševića, zbog čega je nazvan „balkanskim [[Gandi]]jem“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Intervju – Holm Zundhausen, istoričar |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=815173 |access-date=2010-02-08 |archive-date=2015-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722032329/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=815173 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/336963.stm Rugova calls for peace force]&lt;/ref&gt; Tokom [[jugoslovenski ratovi|jugoslovenskih ratova]], Rugovin [[Demokratski savez Kosova]] je odbio ponude hrvatskog i bosanskog rukovodstva da otvori još jedan vojni front protiv Srbije.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; U prvoj polovini 1990-ih Rugovina strategija nenasilnog otpora je imala široku podršku albanskog stanovništva. Međutim, Zapad nije podržao nenasilan pokret kosovskih Albanaca, nastojeći da tokom ratova u Bosni i Hrvatskoj drži Kosovo podalje od novinskih naslova.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Nakon okončanja ratova u Hrvatskoj i Bosni [[1995]]. njihovom punom nezavisnošću, nenasilna strategija počinje da se dovodi u pitanje, a među Albancima je sve veći broj onih koji zagovaraju oružani otpor.&lt;ref&gt;[http://www.towardfreedom.com/home/content/view/750/62/ Ibrahim Rugova: Non-violent Actions in Violent Kosovo]&lt;/ref&gt;

Tokom [[1996]]. godine, Miloševićeve vlasti su na Kosovu naselile oko 16.000 srpskih izbeglica iz Bosne i Hrvatske, neki od njih protiv svoje volje.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;

=== Oružani sukobi ===
{{main|Oslobodilačka vojska Kosova|Operacija Potkovica|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}}
[[Datoteka:Prekaz.jpg|thumb|[[Napad na Prekaz]] marta [[1998]]. predstavlja jedan od uvoda u [[Kosovski rat|ratni konflikt]].]]
[[1996]]. godine, do tada nepoznata [[Oslobodilačka vojska Kosova]] je započela terorističke napade na nosioce srpskih vlasti na Kosovu i njihove saradnike u albanskoj sredini.&lt;ref&gt;&quot;Unknown Albanian 'liberation army' claims attacks&quot;, Agence France Presse, February 17, 1996&lt;/ref&gt; Napadi na srpsku policiju i civile su nastavljeni i naredne [[1997]]. godine.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kosovo Chronology&quot;&gt;{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999.|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; U svojim saopštenjima, OVK je kritikovala “pasivan” pristup rukovodstva kosovskih Albanaca, obećavajući da će nastaviti s napadima do oslobođenja Kosova od srpske vladavine.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Krajem 1997. godine, kosovski Albanci su oblast [[Drenica|Drenice]] prozvali “oslobođenom teritorijom” zbog jakog prisustva snaga OVK-a.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt;
 
Tokom [[1998]]. OVK se omasovljuje i započinje gerilske borbe sa srpskim snagama bezbednosti. U oblastima gde su se dešavali napadi OVK-a srpska policija i specijalne snage bezbednosti su se neselektivno svetile kosovskim Albancima, proizvoljnim i bezobzirnim akcijama.&lt;ref name=&quot;Po naređenju&quot;/&gt; Od marta 1998. srpske snage započinju artiljerijska dejstva protiv pojedinih albanskih sela.&lt;ref name=&quot;Kosovo Chronology&quot;/&gt; Broj izbeglica i civilnih žrtava raste.&lt;ref name=&quot;Kosovo Chronology&quot;/&gt; Borbe između specijalnih jedinica MUP Srbije i OVK, koja je držala kontrolu nad znatnim delom Kosova, sredinom 1998. prerastaju u [[Kosovski rat]]. Od avgusta 1998. srpske policijske snage započinju široku ofanzivu protiv OVK u kojoj je učestvovalo oko 20.000 policajaca. Tokom ovih oružanih sukoba [[Vojska Jugoslavije]] i [[MUP Srbije]] su koristili &quot;prekomernu i nasumičnu silu&quot;, što je rezultiralo oštećenjima imovine, raseljavanjem stanovništva i smrću civila.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;{{Cite web |title=Presuda Haškog suda  |url=http://www.pescanik.info/content/view/2764/65/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2021-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210306013907/http://www.pescanik.info/content/view/2764/65/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ono što je započelo kao operacija protiv OVK pretvorilo se u program sistematskog etničkog čišćenja srpske pokrajine od njenih albanskih stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9905_ethnic_ksvo_2.html |title=Erasing History: Ethnic Cleansing in Kosovo |access-date=2012-08-05 |archive-date=2009-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806055950/http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9905_ethnic_ksvo_2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Masakr u Račku]], eskalacija nasilja nad civilima i operacija etničkog čišćenja koju su sprovodile srpske snage (nazvana [[Operacija Potkovica]]), predstavljali su direktan povod [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] marta [[1999]].&lt;ref&gt;[http://www.parliament.the-stationery-office.co.uk/pa/cm199900/cmselect/cmfaff/28/2811.htm Operation Horseshoe] (UK Committee on Foreign Affairs Report)&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Izbeglice albanci kosovo.jpg|thumb|Raseljeni kosovski Albanci tokom [[Operacija Potkovica|progona]]. Fotografiju ustupio [[MKSJ]].]]

Tokom NATO vazdušnih udara od [[24. mart]]a do [[10. jun]]a, srpske snage su vodile &quot;rasprostranjenu kampanju nasilja&quot; usmerenu protiv civilnog albanskog stanovništva Kosova, tokom koje su počinjena teška krivična dela [[zločin protiv čovečnosti|zločina protiv čovečnosti]], [[deportacija|deportacije]], [[prisilno premeštanje|prisilnog premeštanja]], [[ubistvo|ubistva]], kršenja zakona i običaja rata, [[silovanje|silovanja]], razaranja verskih objekata i [[progon]]a na etničkoj osnovi.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt; Tokom sukoba na Kosovu, srpske vojne, paravojne i policijske snage su počinile niz pokolja nad Albanskim civilima.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;&gt;{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm  |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}&lt;/ref&gt; [[MUP Srbije]] je nastojao da prikrije ubijanja kosovskih Albanaca prevoženjem leševa u unutrašnjost Srbije, gde su bacani u [[Dunav]] ili zakopavani u masovne grobnice.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Azem Vlasi, Srbija zagorčava život Kosovu |url=http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |access-date=2010-02-07 |archivedate=2016-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303231458/http://www.e-novine.com/index.php?news=16483 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Prema iskazima svedoka, [[Vojska Jugoslavije]] je sistematski prevozila leševe Albanaca u rudarski kompleks [[Trepča]] kraj [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gde ih je palila.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;/&gt; Procenjuje se da je između 1,200 i 1,500 leševa tako uništeno u Trepči.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;/&gt; Hotimične aktivnosti srpskih snaga prouzrokovale su odlazak najmanje 700.000 albanskih [[izbeglica]] s Kosova u kratkom vremenskom periodu.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt; Prognanim građanima su pogranične vlasti prilikom napuštanja zemlje oduzimale lična dokumenta i druge dokaze o državljanstvu, vršeći sistematsko [[brisanje identiteta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9905_ethnic_ksvo_3.html |title=Erasing History: Ethnic Cleansing in Kosovo |access-date=2012-08-05 |archive-date=2009-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806055839/http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9905_ethnic_ksvo_3.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ess.uwe.ac.uk/kosovo/reports/document.html Ethnic Cleansing in Kosovo: An Accounting]&lt;/ref&gt;

Nakon 78 dana NATO bombardovanja, srpska vojska i policija su bile primorane da se povuku sa Kosova. Oko 750,000 proteranih Albanaca se potom vratilo natrag na Kosovo, ali je oko 100,000 Srba napustilo to područje&lt;ref&gt;{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date = 11. 7. 2006|accessdate = 20. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;. Kosovski Srbi su strahovali od osvete nakon povlačenja srpskih jedinica sa Kosova.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Mnogi Srbi koji su ostali bili su napadnuti i maltretirani od albanskih povratnika.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

== Kosovo pod upravom UN ==
{{glavni članak|Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu}}
[[Datoteka:Kla members.jpg|thumb|desno|Pripadnici [[OVK]] predaju oružje marincima [[SAD]].]]

Po okončanju [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] [[1999]] godine, Kosovo dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Prema [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244|Rezoluciji 1244]], Kosovo je deo [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]], ali je pod kontrolom UN.

[[17. mart]]a [[2004]]. su izbili [[Nemiri na Kosovu i Metohiji 2004.|nasilni nemiri na Kosovu i Metohiji]], tokom kojih su Albanci demonstranti napali srpske zajednice i kulturno-istorijske spomenike. Za dva dana konflikta između albanskog i srpskog stanovništva ubijeno je 19 ljudi (11 Albanaca i 8 Srba&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Six years since March violence in Kosovo |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&amp;mm=03&amp;dd=17&amp;nav_id=65852 |access-date=2011-08-31 |archivedate=2013-02-14 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ER6YRMMX?url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&amp;mm=03&amp;dd=17&amp;nav_id=65852 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;), više stotina povređeno i uništeno je stotine kuća i 30 crkava&lt;ref&gt;{{Cite web |title=UNMIK Police Press Release 20 March 2004 Confirmed Figures of Recent Violence in Kosovo |url=http://www.st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |access-date=2010-02-09 |archivedate=2010-11-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101130024939/http://st-george-church.org/English/Kosovo_News.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

U februaru [[2006]]. godine su počeli pregovori o statusu Kosova. Međunarodni posrednik [[Marti Ahtisari]] je predstavio plan o &quot;nadziranoj nezavisnosti&quot;, koji je srpska strana odbila, a albanska prihvatila. Nakon nekoliko neuspelih pokušaja SAD i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] da usvoje novu rezoluciju u Savetu bezbednosti, zbog [[Rusija|ruske]] pretnje vetom, započeli su novi pregovori u kojima su posredovali predstavnici [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Rusija|Rusije]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]]. Pregovori su okončani neuspešno [[28. novembra]] [[2007]]. u [[Baden]]u kod [[Beč]]a.

Srpska strana je tokom tih pregovora predlagala da status Kosova i Metohije bude regulisan poput statusa [[Hongkong]]a u [[Narodna Republika Kina|Kini]] ili [[Olandska ostrva|Olandskih ostrva]] u [[Finska|Finskoj]], ali su delegacije kosovskih Albanaca odbacile svaki predlog koji bi uključivao Kosovo u sastavu Srbije.

== Nezavisno Kosovo ==
{{glavni članak|Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova}}
[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|thumb|right|[[Zastava Kosova]] usvojena 2008.]]

Skupština Kosova je [[17. februar]]a [[2008]]. jednoglasno proglasila nezavisnost Kosova, sa svih 109 prisutnih poslanika&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7249034.stm|title=Kosovo MPs proclaim independence| publisher=BBC|date = 17. 2. 2008|accessdate = 13. 10. 2008}}&lt;/ref&gt;, dok je 11 srpskih poslanika bojkotovalo glasanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.assembly-kosova.org/common/docs/proc/trans_s_2008_02_17_al.pdf|format=PDF|title=Transkript: Nga Seanca Plenare e Jashtëzakonshme Solemne e Kuvendit Të Kosovës Me Rastin e Shpalljes Së Pavarësisë, Të Mbajtur Më 17 Shkurt 2008|publisher=Republic of Kosovo Assembly|language=Albanian|date = 17. 2. 2008|accessdate = 12. 10. 2008}}&lt;/ref&gt; Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_category=640&amp;nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]&lt;/ref&gt;, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti.

[[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo preko 80 država članica UN-a. Albanci imaju vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku nekih enklava koje su pod kontrolom Srba. Predstavnici Srba uglavnom odbijaju učešće u kosovskim institucijama vlasti. Policija, sudstvo i vanjski poslovi su i dalje pod kontrolom [[UNMIK]]-a.

== Povezano ==
* [[Istorija Kosova]]
* [[Demografija Kosova]]
* [[Srpsko-albanski sukob]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Historija Kosova| ]]</text>
      <sha1>304uxu45dmk4lbozvw3p11zm447rez0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hronologija raspada SFR Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78188</id>
    <revision>
      <id>42705679</id>
      <parentid>42458069</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:29:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* 1989 */</comment>
      <origin>42705679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62282" sha1="jm1dz3o38e2q6h1j32txnsdzt99d9v1" xml:space="preserve">Kao vremenski okvir [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] se uzima period od smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 4. maja/svibnja [[1980]]. do proglašenja [[SRJ|Savezne Republike Jugoslavije]] 27. aprila [[1992]]. Ova hronologija se bavi događajima iz tog perioda.

== [[1980]] ==

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[4.5.|4. maj/svib.]] || Smrt predsednika Tita. Nasleđuje ga [[Predsedništvo SFRJ|9-člano predsedništvo]] (sa predstavnicima 6 republika, 2 pokrajine i Predsedništva [[SKJ]])
|- 
| [[10.6.|10. jun/lip.]] || Grupa od 60 pisaca, pesnika i intelektualaca u [[Slovenija|Sloveniji]] potpisuju peticiju kojom zahtevaju ustanovljenje prostora za slobodnu intelektualnu debatu, što bi uključivalo i pravo na političku kritiku. Peticija zahteva pravo na ustanovljenje novog nezavisnog časopisa za intelektualnu diskusiju.
|-
| [[1.10.|1. okt/list.]] || Petorica slovenačkih intelektualaca pokreću svejugoslovensku peticiju za ukidanje Člana 133 Krivičnog zakona koji omogućuje progon pojedinaca koji kritikuju režim.
|}

== [[1981]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[11.3.|11. mart/ožuj.]] || Počinju [[Demonstracije na Kosovu 1981.|protesti]] kojima se traži da [[SAP Kosovo]] postane republika unutar [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (umesto pokrajina unutar [[Srbija|Srbije]]).
|- 
| [[1.4.|1. apr/trav.]] || Između 5.000 i 25.000 albanskih demonstranata traže Kosovo republiku.
|-
| [[2.4.|2. apr/trav.]] || Predsedništvo šalje specijalne snage da uguše demonstracije i proglašava vanredno stanje koje traje 7 dana.&lt;ref&gt;[http://www.osa.ceu.hu/files/holdings/300/8/3/text/85-4-101.shtml KOSOVO: ONE YEAR AFTER THE RIOTS]&lt;/ref&gt; 
|-
| [[3.4.|3 apr/trav.]] || Kraj demonstracija, poginulo 9 ljudi, preko 250 povređeno.&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A04E3DD173BF933A05754C0A967948260&amp;scp=2&amp;sq=Kosovo&amp;st=nyt 6 More Yugoslavs Sentenced For Ethnic Rioting in Kosovo]&lt;/ref&gt;
|}

== [[1982]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[2.2.|2. feb/velj.]] || U [[Ljubljana|Ljubljani]] rok-koncert u podršku poljskom pokretu [[Solidarnost]].
|-
| maj/svibanj || U Sloveniji pokrenut alternativni žurnal &quot;[[Nova Revija]]&quot;, što se smatra početkom postepene demokratizacije u Sloveniji.
|}

== [[1983]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[12.4.|12 apr/trav.]] || [[Episkop]]i [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] potpisuju peticiju protiv progona Srba na Kosovu.
|-
| jun - avgust || [[Alija Izetbegović]] opet uhapšen i sudi mu se, najviše zbog [[Islamska deklaracija|Islamske deklaracije]], dela teoretske prirode. Osuđen je na 14 godina, odležaće 5 godina i 8 meseci. 
|}

== [[1984]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[1.1.|1. jan/sij.]] || Grupa od 26 slovenačkih intelektualaca i javnih ličnosti zahtevaju promenu jugoslovenskog [[Ustav SFRJ (1974)|ustava]], tako da budu izričito zaštićene sloboda govora i okupljanja. Među potpisnicima su [[Rastko Močnik]], [[Alenka Puhar]], [[Gregor Tomc]], [[Ivo Urbančič]], [[Pero Lovšin]] i [[Dane Zajc]].
|-
| [[14.3.|14 mart/ožuj.]] || Politika [[SAD]] prema Jugoslaviji se menja donošenjem Direktive 133 (''National Security Decision Directive 133'')&lt;ref&gt;[http://www.lib.umich.edu/govdocs/pdf/nscreag.pdf Timeline of NSDD]&lt;/ref&gt;, ali cilj ove politike je pokazan još 1982. sa ''NSDD 54'', koja poziva na &quot;tihe&quot; revolucije u komunističkim zemljama.
|}

== [[1985]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[1.5.|1. maj/svib.]] || Srbin sa Kosova [[Đorđe Martinović]] donesen kod lekara sa povredama izazvanim silovitim nabijanjem staklene flaše u [[anus]]. Istraživači dolaze do različitih zaključaka o uzroku, od samoizazvanih povreda&lt;ref name=&quot;ramet&quot;&gt;Sabrina P. Ramet, Angelo Georgakis. ''Thinking about Yugoslavia: Scholarly Debates about the Yugoslav Breakup and the Wars in Bosnia and Kosovo'', pp. 153, 201. Cambridge University Press, 2005. {{ISBN|1-397-80521-8}}&lt;/ref&gt; do silovanja bocom.&lt;ref name=&quot;soso&quot;&gt;Jasna Dragović-Soso, ''Saviours of the Nation?: Serbia's Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism'', pp. 132-135. [[C. Hurst &amp; Co]], 2002. {{ISBN|1-85065-577-4}}&lt;/ref&gt;. Martinović tvrdi da ga je silovao Albanac, što izaziva buru u Srbiji.
|-
| [[25.5.|25 maj/svib.]] || [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] donosi odluku da napiše [[Memorandum SANU|Memorandum]] o političkim, ekonomskim i kulturnim oblastima debate u vezi sa srpskim narodom u SFRJ.
|-
| [[20.7.|20. jul/srp.]] || Predsedništvo SFRJ prihvata izveštaj [[Milan Kučan|Milana Kučana]] u kojem se tvrdi da, usled autonomija pokrajina Kosovo i [[SAP Vojvodina|Vojvodina]], nije ispunjeno pravo srpske nacije da stvori sopstvenu državu.
|-
| septembar || Istoričar [[Jožko Šavli]]  i filolog [[Matej Bor]] lansirali [[Venetska teorija|Venetsku teoriju]], prema kojoj [[Slovenci]] nisu [[Južni Sloveni]] i koja prema tome ima antijugoslovensku konotaciju.
|}

== [[1986]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| april || XII Kongres [[Savez socijalističke omladine|Saveza socijalističke omladine]] Slovenije donosi rezoluciju kojom se podržavaju pojmovi [[građansko društvo|građanskog društva]], eksplicitno pominjući pokrete u najširim slojevima - ekološki, pacifistički, za ljudska i gej prava. Takođe se traže slobode govora i okupljanja i pravo na štrajk u celoj Jugoslaviji. Podrška [[prigovor savesti|prigovoru savesti]] izaziva konfrontaciju sa [[JNA]].
|-
| [[28.5.|28. maj/svib.]] || Na X Kongresu SK Srbije, [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika partije.
|-
| [[24.9.|24. sep/ruj.]] || [[Večernje novosti]] objavljuju navodno nedovršen [[Memorandum SANU]].
|-
| [[25.9.|25. sep/ruj.]] || Predsednik predsedništva Srbije [[Ivan Stambolić]], kritikuje Memorandum, nazivajući ga smrtonosnim šovinističkim manifestom.
|}

== [[1987]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[20.2.|20. feb/velj.]] || Slovenački nezavisni časopis &quot;[[Nova Revija]]&quot; objavljuje [[Prilozi za slovenački nacionalni program|Priloge za slovenački nacionalni program]], zbirku 16 članaka u korist nezavisne i demokratske Slovenije.
|-
| [[26.2.|26. feb/velj.]] || Izbija &quot;Skandal sa posterom&quot;. Ranije tokom godine slovenački neoavangardni umetnički pokret [[Neue Slowenische Kunst]] je dizajnirao pobednički poster za proslavu Dana mladosti. Ispostavilo se da se radi o prerađenoj slici [[nacizam|nacističkog]] umetnika [[Richard Klein]]-a, na kojoj je zastava nacističke Nemačke zamenjena jugoslovenskom zastavom a nemački orao golubicom. Ova provokacija je bila usmerena na totalitarnu prirodu [[titoizam|titoističke]] ideologije.
|-
| [[24.4.|24. apr/trav.]] || [[Slobodan Milošević]] se obraća masi od 15.000 Srba i Crnogoraca na Kosovu rekavši im &quot;niko ne sme da vas bije&quot;. Kasnije te večeri TV Beograd prenosi snimak Miloševićevog govora. Predsednik predsedništva Srbije Ivan Stambolić se kasnije prisećao da je video &quot;kraj Jugoslavije&quot;.
|-
| [[26.6.|26. jun/lip.]] || Hiljadu Srba i Crnogoraca sa Kosova protestuje pred Saveznom skupštinom u Beogradu zbog progona od strane Albanaca&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE5D7133FF934A15755C0A961948260&amp;scp=10&amp;sq=Kosovo&amp;st=nyt Demonstrators in Belgrade Charge Albanian Persecution]&lt;/ref&gt;
|-
| 2/[[3.9.|3. sep/ruj.]] || [[Aziz Keljmendi]], vojnik [[JNA]] ubija četvoricu i ranjava 7 svojih kolega. Tokom sahrane, rulja napada radnje albanskih vlasnika&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE7DE173CF936A2575AC0A961948260&amp;scp=6&amp;sq=Kosovo&amp;st=nyt Ethnic Killing Delivers a Jolt To Yugoslavs]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[10.9.|10. sep/ruj.]] || Reforma [[srpski ustav|srpskog ustava]].
|-
| [[24.9.|24. sep/ruj.]] || Tokom [[Osma sjednica CK SKS|Osme sednice CK SKS]], Milošević poražava Stambolića, koji u decembru daje ostavku.
|-
| novembar/studeni || Osnovan [[Helsinški komitet]] Jugoslavije
|-
| [[9.12.|9. dec/pros.]] || [[Štrajk u Litostroju]] počinje u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Radnici traže pravo na nezavisne [[sindikat]]e i političku pluralizaciju. Formiran je organizacioni komitet za osnivanje nezavisne [[Socijaldemokratska partija Slovenije|Socijaldemokratske partije Slovenije]]. Ovaj događaj se smatra početkom procesa političke pluralizacije u Sloveniji.
|}

== [[1988]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[12.2.|12 feb/velj.]] || Komitet srpskih akademika zahteva stvaranje &quot;srpske autonomne oblasti&quot; na teritoriji [[SR Bosna i Herceovina|SR BiH]] i [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]].
|-
| [[7.4.|7. apr/trav.]] || Hrvatski film [[Život sa stricem]] prikazan uprkos protestu hrvatskog [[SUBNOR]]-a&lt;ref&gt;[http://www.filmski-programi.hr/baza_film.php?id=70 Život sa stricem]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[25.4.|25 apr/trav.]] || Slovenačko Udruženje pisaca i slovenačko sociološko udruženje objavljuju predlog za alternativni slovenački ustav. Među autorima je nekoliko istaknutih intelektualnih figura, npr. [[Veljko Rus]], [[France Bučar]], [[Dimitrij Rupel]], [[Veno Taufer]], [[Milan Apih]], [[Tine Hribar]], [[Peter Jambrek]], [[Janez Menart]], i [[Tone Pavček]].
|-
| [[12.5.|12. maj/svib.]] || Na masovnom mitingu u Ljubljani osnovan [[Slovenački seljački savez]] (''Slovenska kmečka zveza''), prvo otvoreno-nekomunističko političko udruženje u Jugoslaviji. Ovaj događaj se smatra početkom [[Slovenačko proleće|Slovenačkog proleća]].
|-
| [[15.5.|15. maj/svib.]] || Savezni sekretar narodne odbrane [[Branko Mamula]] smenjen zbog protivljenja S. Miloševiću&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mediaclub.cg.yu/izjave/06-00/28_2.htm|title=Ne klepecem mamulama!|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070222015922/http://www.mediaclub.cg.yu/izjave/06-00/28_2.htm|archivedate=2007-02-22|access-date=2010-04-13|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, na njegovo mesto dolazi [[Veljko Kadijević]].
|-
| [[31.5.]] - [[4.6.]] || U Sloveniji JNA hapsi [[Janez Janša|Janšu]] i još trojicu, zbog odavanja &quot;državne tajne&quot;. Hapšenja izazivaju proteste u Sloveniji&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DE1D6093BE72CA5484CC8BE6F9D&amp;scp=22&amp;sq=Janez+Jansa&amp;st=nyt Yugoslav Region Looks At Loyalty - New York Times&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;. Tokom [[proces protiv četvorice|Procesa protiv četvorice]] je formiran [[Odbor za odbranu ljudskih prava]], koji postaje centralna platforma građanskog društva u Sloveniji.
|-
| [[27.9.|27. sep/ruj.]] || [[Boško Krunić]] i [[Franc Šetinc]] (slovenački član politbiroa SKJ) daju ostavke usled konflikta između Srba i Albanaca&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DEED71F3CF937A35753C1A96E948260&amp;scp=6&amp;sq=Serbs&amp;st=nyt Ethnic Strife Prompts 2 to Quit Yugoslav Politburo]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[4.10.|4. okt/lis.]] || Gomila se okuplja u [[Bačka Palanka|Bačkoj Palanki]] da protestuje protiv pokrajinske vlade [[Vojvodina|Vojvodine]].
|-
| [[5.10.|5. okt/lis.]] || Pod kontrolom Slobodana Miloševića, [[Mihalj Kertes]] i 100.000 ljudi iz Bačke Palanke i ostatka Srbije ulaze u [[Novi Sad]] da podrže proteste protiv vojvođanske vlade.
|-
| [[6.10.|6. okt/lis.]] || Nakon što je JNA odbila da rastera gomilu ili zaštiti zgradu skupštine u Novom Sadu, vojvođanske vlasti daju ostavku i zamenjeni su političarima lojalnim Miloševiću&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DEFD8133DF934A35753C1A96E948260&amp;scp=71&amp;sq=Vojvodina&amp;st=nyt Growing Yugoslav Ethnic Protests Lead Province Officials to Resign]&lt;/ref&gt;. Srbija sada ima 2 od 9 (uskoro 8) glasova u [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništvu SFRJ]].
|-
| [[9.10.|9. okt/lis.]] || Crnogorska milicija interveniše protiv demonstranata u [[Titograd]]u i proglašava vanredno stanje&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE2DC1239F93AA35753C1A96E948260&amp;scp=26&amp;sq=Montenegro+protest&amp;st=nyt YUGOSLAV POLICE FIGHT OFF A SIEGE IN PROVINCIAL CITY]&lt;/ref&gt;. Srbija ovo vidi kao neprijateljski čin.
|-
| [[10.10.|10. okt/lis.]] || Pred. pred. [[Raif Dizdarević]], upozorava da bi kriza u Jugoslaviji mogla dovesti do &quot;vanrednih okolnosti&quot;. On oglašava da su demonstracije protiv lidera SK u raznim delovima zemlje &quot;negativni događaji&quot; koji mogu dovesti do &quot;nepredvidljivih posledica&quot;&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DEFDD1F3BF933A25753C1A96E948260&amp;scp=10&amp;sq=Serbs&amp;st=nyt YUGOSLAV LEADER ISSUES A WARNING ON NATION'S CRISIS]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[17.10.|17. okt/lis.]] || Neuspeli pokušaj [[Stipe Šuvar]]a da izbaci S. Miloševića iz jugoslovenskog CK. 
|-
| [[novembar]] || Broj članova saveznog Predsedništva smanjen na 8, ukidanjem pozicije za Predsednika Predsedništva SKJ.
|-
| [[17.11.|17. nov./stud.]] || Ostavka kosovske pokrajinske vlade (Vlasi, Jašari), postavljeni su političari lojalni Miloševiću. Ovaj događaj inicira prve od mnogih albanskih demonstracija. Srbija sada kontroliše 3 od 8 glasova u Predsedništvu.
|-
| [[18.11.|18. nov./stud.]] || Masovan miting, sa procenjenih milion ljudi, podrške Miloševićevoj politici na beogradskom Ušću&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE2D7153CF933A15752C1A96E948260&amp;scp=4&amp;sq=Serbs&amp;st=nyt Rally in Belgrade Protests Ethnic Albanian Surge]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[19.11.|19. nov./stud.]] || [[Priština|Prištinom]] maršira oko 100.000 Albanaca, gnevnih zbog smene pokrajinskih rukovodilaca&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DEFDF143AF93AA25752C1A96E948260&amp;scp=87&amp;sq=Kosovo+protest&amp;st=nyt Yugoslav Groups Hold Rival Demonstrations - New York Times&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[31.12.|31. dec./pros.]] || Suočen sa inostranim dugom od 21 mlrd. dolara, nezaposlenošću od 15% i inflacijom od 250%, [[SIV]] [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]] daje ostavku&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DEED91631F932A05751C1A96E948260&amp;scp=10&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt BELGRADE CABINET QUITS IN A DISPUTE]&lt;/ref&gt;.
|}

== [[1989]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[10.1.|10. jan/sij.]] || U Titogradu se okuplja preko 100.000 demonstranata i protestuje protiv vlade [[SR Crna Gora|SR Crne Gore]], koja daje ostavku sledećeg dana&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DE7D9123FF931A25752C0A96F948260&amp;scp=2&amp;sq=Titograd&amp;st=nyt Leaders of a Republic In Yugoslavia Resign]&lt;/ref&gt;; u novom rukovodstvu su [[Momir Bulatović]], [[Milo Đukanović]] i [[Svetozar Marović]], saveznici S. Miloševića. Time Srbija može računati na 4 od 8 glasova u Predsedništvu.
|-
| [[11.1.|11. jan/sij.]] || Osnovan [[Slovenački demokratski savez]].
|-
| [[16.2.|16. feb/velj.]] || Osnovan [[Socijaldemokratski savez Slovenije]].
|-
| [[20.2.|20. feb/velj.]] || [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|Rudari u Trepči započinju štrajk]].
|-
| [[27.2.|27. feb/velj.]] || Zbog albanskih protesta, Predsedništvo SFRJ proglašava vanredno stanje na Kosovu.
|-
| [[28.2.|28. feb/velj.]] || [[Franjo Tuđman]] se pojavio pred [[Društvo književnika Hrvatske|Društvom književnika Hrvatske]] i održao govor u kojem je ocrtao politički program buduće [[HDZ]].
|-
| [[3.3.|3. mar/ožu.]] || Uhapšen [[Azem Vlasi]].
|-
| [[4.3.|4. mar/ožu.]] || Udruženje književnika Srbije diskutuje o mržnji prema Srbima u Hrvatskoj, Sloveniji i na Kosovu. [[Vuk Drašković]] pominje &quot;[[Velika Srbija|zapadne srpske granice]]&quot;.
|-
| [[10.3.|10. mar/ožu.]] || Osnovan je [[Slovenački demohrišćani|Slovenački hrišćanski socijalni pokret]].
|-
| [[16.3.|16. mar/ožu.]] || [[Ante Marković]] preuzima dužnost novog [[spisak predsednika vlada Jugoslavije|saveznog premijera]] ([[SIV]]). Milošević je ranije odbio taj položaj, koji mu je ponudio sekretar odbrane V. Kadijević. Markovićev protivkandidat je tako bio [[Borisav Jović]]. [[BBC]] će nazvati Markovića &quot;najboljim saveznikom Vašingtona u Jugoslaviji&quot;&lt;ref&gt;Misha Glenny, &quot;The Massacre of Yugoslavia,&quot; New York Review of Books, January 30, 1992&lt;/ref&gt;.  
|-
| [[28.3.|28. mar/ožu.]] || Doneseni [[Amandmani na ustav SR Srbije 1989|amandmani na Ustav SR Srbije]], kojima je praktično ukinuta autonomija dve pokrajine, ali Srbija zadržava njihova mesta u Predsedništvu.
|-
| [[8.5.|8. maj/svib.]] || [[Slobodan Milošević]] postaje predsednik predsedništva SR Srbije.
|-
|  8. maj/svib. || Slovenačke opozicione partije i udruženje pisaca izdaju zajednički manifest, poznat kao [[Majska deklaracija (1989)|Majska deklaracija]], kojom zahtevaju suverenu i demokratsku slovenačku nacionalnu državu. Deklaraciju javno čita pesnik [[Tone Pavček]] na mitingu na ljubljanskom Kongresnom trgu.
|-
| [[29.5.|29. maj/svib.]] || Osnovan [[Hrvatski socijalno-liberalni savez]].
|-
| [[11.6.|11. jun/lip.]] || Osnovani [[Zeleni Slovenije]], kao prva ekologistička partija u Jugoslaviji.
|-
| [[17.6.|17. jun/lip.]] || Osnovana [[Hrvatska demokratska zajednica]].
|-
| [[28.6.|28. jun/lip.]] || Najmasovniji zbor na [[Gazimestan]]u, Milošević [[govor na Gazimestanu|govori o &quot;bitkama&quot;]] koje predstoje.
|-
| [[14.9.|14. sep/ruj.]] || Na sastanku Udruženja književnika u Beogradu, [[Vuk Drašković]] poziva na stvaranje [[Srpska Krajina|Krajine]] u Hrvatskoj.
|-
| [[17.9.|17. sep/ruj.]] || Skupština SR Slovenije donosi amandmane na republički ustav kojima daje prednost republičkim u odnosu na savezne zakone.&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DEFDF143BF934A2575AC0A96F948260&amp;scp=9&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Slovenia Defies a Warning From Belgrade]&lt;/ref&gt;. Ta republika više nema &quot;socijalistička&quot; u nazivu, unesene su odredbe koje omogućuju slobodne izbore.
|-
| [[29.9.|29. sep/ruj.]] || Demonstracije na Kosovu, u Vojvodini i ostatku Srbije i u Crnoj Gori protiv slovenačkih amandmana.
|-
| [[20.10.|20. okt/list.]] || Predsedništvo CK SK Bosne i Hercegovine otkriva akcije srpske Državne bezbednosti na  teritoriji BiH.
|-
| [[30.10.|30. okt/list.]] || Početak sudskog procesa protiv Azema Vlasija i drugih kosovskih političara.
|-
| [[3.11.|3. nov/stud.]] || Milicija koristi silu protiv albanskih demonstranata na Kosovu, neki su ubijeni.
|-
| [[11.11.|11. nov/stud.]] || U Zagrebu osnovana prva od stranaka koje se poziva na tradiciju predratne [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].
|-
| [[20.11.|20. nov/stud.]] || Vlasti Slovenije objavljuju kako neće dozvoliti &quot;miting istine&quot;, odnosno demonstracije Srba i Crnogoraca u Ljubljani.
|-
| [[27.11.|27. nov/stud.]] || Osnovana Demokratska opozicija Slovenije [[DEMOS]] kao jedinstvena platforma svih antikomunističkih političkih partija u Sloveniji, na čelu sa emigrantskim disidentom [[Jože Pučnik]]om&lt;ref&gt;http://www.preberi.si/content/view/1730248-Pesek-Cilja-Demosa-sta-bila-demokracija-in-suverena-Slovenija/134/&lt;/ref&gt;.
|-
| [[29.11.|29. nov/stud.]] || Odgovarajući na zabranu demonstracija, Srbija proglašava ekonomsku blokadu Slovenije&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DE1DF123BF932A35751C1A96F948260&amp;scp=13&amp;sq=Slovenia&amp;st=nyt Yugoslav Police Check Cars To Stop Protest by Serbians]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[1.12.|1. dec/pros.]] || Manje od 100 ljudi se pojavljuje pred [[Slovenački parlament|Slovenačkom skupštinom]] u Ljubljani. Lokalna milicija rasteruje gomilu.
|-
| [[10.12.|10. dec/pros.]] || Tajni sastanak hrvatskog i slovenačkog predsednika ([[Ivo Latin]] i [[Janez Stanovnik]]).
|-
| [[13.12.|13. dec/pros.]] || Održan kongres [[Savez komunista Hrvatske|SKH]] na kome je odlučeno da se sljedeće godine održe višestranački izbori u Hrvatskoj; prvi put se bira predsjednik između dva kandidata i [[Ivica Račan]] pobjeđuje [[Ivo Družić|Ivu Družića]].
|-
| [[31.12.|31. dec/pros.]] || Milošević odlučuje da prekine slanje električne energije stanovnicima Hrvatske. Italijanski inostrani ministar [[Gianni de Michelis]] u intervjuu za beogradski list [[Borba (novine)|Borba]] naziva Hrvate i Slovence ekstremistima, bez ikakve šanse da uđu Evropu bez Jugoslavije.
|}

== [[1990]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[1.1.|1. jan/sij.]] || Početak ekonomskog programa saveznog premijera [[Ante Marković]]a. 
|-
| [[20.1.|20. jan/sij.]] || Početak XIV i poslednjeg kongresa [[SKJ]].
|-
| [[22.1.|22. jan/sij.]] || Slovenački i hrvatski delegati napuštaju Kongres [[SKJ]]&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE4DE103BF937A15752C0A966958260&amp;scp=50&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Yugoslavia on the Brink]&lt;/ref&gt;, Savez komunista Jugoslavije se raspada.
|-
| [[25.1.|25. jan/sij.]] || Novi albanski protesti protiv vanrednog stanja na Kosovu. Gomila od 40.000 ljudi razbijena vodenim topovima i [[suzavac|suzavcem]]&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE2D8143CF936A15752C0A966958260&amp;scp=30&amp;sq=Kosovo+protest&amp;st=nyt Police in Kosovo Break Up Albanian Protest]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[26.1.|26. jan/sij.]] || Veljko Kadijević zahteva uvećanje broja vojnog osoblja stacioniranog u Sloveniji. JNA stvara vojni plan za akciju na teritorijama sa etnički izmešanim stanovništvom (BiH i Hrvatska).
|-
| [[29.1.|29. jan/sij.]] || Generalni štrajk na Kosovu.
|-
| [[31.1.|31. jan/sij.]] || Predsedništvo SFRJ odlučuje da pošalje JNA na Kosovo da povrati red.
|-
| [[3.2.|3. feb/velj.]] || Osnovana/obnovljena [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] u Srbiji.
|-
| [[14.2.|14. feb/velj.]] || Sabor Hrvatske donosi amandmane na Ustav SRH kojima su omogućeni višestranački izbori.
|-
| [[16.2.|16. feb/velj.]] || [[Zdravko Mustač]], šef Savezne [[UDBA|Službe državne bezbednosti]], tvrdi da će [[HDZ]] započeti pogrom Srba 48 sati nakon izborne pobede.
|-
| [[17.2.|17. feb/velj.]] || U [[Knin]]u osnovana [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS]]. 
|-
| [[4.3.|4. mar/ožu.]] || Protest 50.000 Srba iz Hrvatske i Srbije na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] protiv &quot;Franje Tuđmana i ustaša&quot;, zahteva se teritorijalni integritet Jugoslavije.
|-
| [[10.3.|10. mar/ožu.]] || [[BBC]] izveštava o pogoršanju situacije između Hrvata i Srba i tenzijama nakon srpskih zahteva na Petrovoj gori.
|-
| [[17.3.|17. mar/ožu.]] || Srbin Duško Čubrilović pokušao gasnim pištoljemn da ubije [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]] na predizbornom mitingu u [[Benkovac|Benkovcu]].
|-
| [[21.3.|21. mar/ožu.]] || Srbi oko [[Zadar|Zadra]] prave noćne straže, koje čak kontrolišu autobuse.
|-
| [[23.3.|23. mar/ožu.]] || Slovenačka demokratska opozicija izdaje predlog alternativnog slovenačkog ustava. Predlog, čiji su autori [[Peter Jambrek]], [[France Bučar]] i [[Tine Hribar]], jasno zamišlja nezavisnu demokratsku državu.
|-
| [[26.3.|26. mar/ožu.]] || Srpsko vođstvo se sastaje da razmotri situaciju u Jugoslaviji i slaže se da je rat u Hrvatskoj i BiH neizbežan.
|-
| [[30.3.|30. mar/ožu.]] || Sastanak SKJ bez članova iz BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije.
|-
|  [[3.4.|apr/trav.]] || Pripadnici milicije iz Hrvatske povučeni sa Kosova.
|-
| [[8.4.|8. apr/trav.]] || U Sloveniji održani [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990|prvi demokratski izbori]] na kojima pobeđuje [[DEMOS]], a posle kojih će premijer postati hrišćanski demokrata [[Lojze Peterle]].
|-
| [[22.4.|22. apr/trav.]] || U prvom krugu [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|prvih višestranačkih izbora]] u Hrvatskoj na kojima pobeđuje [[HDZ]]&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CEFDF1039F936A35756C0A966958260&amp;scp=1&amp;sq=Tudjman&amp;st=nyt As Croatia Goes, Will All Yugoslavia?]&lt;/ref&gt;. Neposredno nakon njih [[Bernardo Jurlina]], predsednik dotada pro-komunističkog [[Savez samostalnih sindikata Hrvatske|Saveza samostalnih sindikata]] postaje prvi visoki funkcioner [[nomenklatura|nomenklature]] koji će preći u redove [[HDZ]].
|-
| [[22.4.|22. apr/trav.]] || U drugom krugu prvih [[Predsjednički izbori u Sloveniji 1990|izbora]] za prvog predsednika nekomunističke Slovenije kao nezavisni kandidat izabran [[Milan Kučan]].
|-
| [[26.4.|26. apr/trav.]] || Sastanak između [[Borisav Jović|Borisava Jovića]], budućeg predsednika predsedništva i sekretara za odbranu [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]], koji izveštava da je JNA spremna za akciju u Sloveniji i Hrvatskoj.
|-
| [[7.5..|7]]- [[8.5.|8 maj/svib.]] || Održan drugi krug izbora u Hrvatskoj. na kojima HDZ potvrđuje većinu u Saboru.
|-
| [[13.5.|13. maj/svib.]] || Veliki neredi na [[Maksimir]]u, tokom utakmice Dinamo - Crvena Zvezda.
|-
| [[17.5.|17. maj/svib.]] || JNA počinje da razoružava Teritorijalnu odbranu Slovenije i Hrvatske, ali slovenačko odbijanje sprečava razoružavanje u Sloveniji.
|-
| [[26.5.|26. maj/svib.]] || Osnovana [[Stranka demokratske akcije]] u BiH.
|-
| [[30.5.|30. maj/svib.]] || Prva sjednica novoizabranog Sabora SRH na kome je Franjo Tuđman izabran za predsednika Predsjedništva SRH, a [[Stipe Mesić]] za premijera. SDS [[Jovan Rašković|Jovana Raškovića]] raskida sve odnose sa Saborom.
|-
| 30. maj/svib. || U časopisu Svet [[Vojislav Šešelj]] izjavljuje: &quot;[[Drina]] nije granica Srbije. Drina je srpska reka koja teče posred Srbije.&quot;&lt;ref name=&quot;BS21&quot;&gt;{{Cite web |title=Biblioteka Svedočanstva, No. 21 |url=http://www.helsinki.org.yu/doc/Svedocanstva21.pdf |access-date=2010-04-20 |archivedate=2009-03-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090326140103/http://www.helsinki.org.yu/doc/Svedocanstva21.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[3.6.|3. jun/lip.]] || Jugoslovenska himna i fudbalski tim izviždani tokom prijateljske utakmice sa Holandijom na Maksimiru.
|-
| [[6.6.|6. jun/lip.]] || Skupština opštine Knin predlaže stvaranje Zajednice opština Severne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]].
|-
| [[8.6.|8. jun/lip.]] || JNA stvara nove brigade u okolini [[Zagreb]]a, [[Knin]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i u [[Hercegovina|Hercegovini]].
|-
|  [[27.6.|jun/lip.]] || Formirana Zajednica opština Sev. Dalmacije i Like.
|-
| [[28.6.|28. jun/lip.]] || Slobodan Milošević kaže predsedniku SFRJ Borisavu Joviću da on misli da bi &quot;raspad Hrvatske trebalo izvesti tako da Zajednica opština S. D. i L. ostane sa naše strane granice&quot;.
|-
| [[29.6.|29. jun/lip.]] || Sabor RH donosi ustavne promene temeljem kojih Hrvatska više nije &quot;Socijalistička&quot; Republika, usvojeni su novi privremeni zastava i grb (&quot;šahovnica&quot;).
|-
| [[30.6.|30. jun/lip.]] || [[Vladimir Šeks]], potpredsednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], kaže da SFRJ mora postati konfederacija.
|-
| [[1.7.|1. jul/srp.]] || [[Milan Babić]] u kninskom Kosovu govori o budućem stvaranju SAO Krajine.
|-
| 1. jul/srp. || Slovenački parlament glasa o proglašenju nezavisnosti (ali nezavisnost nije proglašena).
|-
| [[2.7.|2. jul/srp.]] || Skupština Kosova -proglašava Kosovo republikom, sa pravima i ovlašćenjima jednakim ostalim republikama. Srpska skupština na to odgovara ukidanjem kosovske skupštine&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE6D91F3DF935A35754C0A966958260&amp;scp=4&amp;sq=Slovenia&amp;st=nyt Serbia Suspends Government of Albanian Region]&lt;/ref&gt;. 
|-
| [[20.7.|20. jul/srp.]] || Skupština SR Srbije promenila izborni zakon kako bi omogućila slobodne višepartijske izbore.
|-
| [[25.7.|25. jul/srp.]] || Hrvatski sabor glasa za niz ustavnih promena. Iz državnih institucija i simbola su uklonjene reference na komunizam, zvanično ime je Republika Hrvatska&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_07_31_610.html 31 28.07.1990 Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalistièke Republike Hrvatske]&lt;/ref&gt;. 
|-
| 25. jul/srp. || Veliki miting u [[Srb]]u, SDS proglašava nezavisnost Srba u Hrvatskoj i stvaranje [[Srpsko nacionalno vijeće|Srpskog nacionalnog vijeća]].
|-
| [[26.7.|26. jul/srp.]] || Osnovana [[HINA]] (hrvatska novinska agencija).
|-
| [[30.7.|30. jul/srp.]] || U [[Berak|Berku]] kod [[Vukovar]]a napadnuti članovi HDZ-a.
|-
| [[31.7.|31. jul/srp.]] || Na prvom sastanku Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, doneta je odluka da je potreban referendum o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj. Hrvatska vlada zabranjuje takav referendum&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE4D71638F934A3575BC0A966958260&amp;scp=8&amp;sq=Tudjman&amp;st=nyt Serb Minority Seek Role in a Separate Croatia]&lt;/ref&gt;. Milan Babić je izabran za predsednika vijeća&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Summary of the Judgement for Milan Babić |url=http://www.un.org/icty/pressreal/2004/p861-e.htm |access-date=2004-06-30 |archivedate=2004-06-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040630140854/http://www.un.org/icty/pressreal/2004/p861-e.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;.
|-
| 31 jul/srp. || Skupština [[SR BiH]] menja svoj ustav kako bi omogućila višestranačke izbore.
|-
| [[5.8.|5. avg/kol.]] || Osnovana [[SDS (BiH)]].
|-
| [[13.8.|13. avg/kol.]] || Delegacija Srba iz Knina na čelu sa [[Milan Babić|Milanom Babićem]] dolazi u Beograd, susreće se sa jugoslovenskim predsednikom Jovićem i saveznim sekretarom unutrašnjih poslova [[Petar Gračanin|Petrom Gračaninom]]. Jović proglašava da će opštine odlučiti hoće li ostati u Jugoslaviji ili ne.
|-
| [[17.8.|17. avg/kol.]] || Krajinski Srbi započinju [[Balvan revoluciju]]&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE5DC1538F93AA2575BC0A966958260&amp;scp=7&amp;sq=Tudjman&amp;st=nyt Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[18.8.|18. avg/kol.]] || Osnovana [[HDZ BiH]]. 
|-
|  [[20.8.|avg/kol.]] || Jugoslovenska vlada i JNA zahtevaju da Hrvatska ne preduzima akcije protiv srpskih pobunjenika.
|-
| [[24.8.|24. avg/kol.]] || Hrvatski predsednik [[Franjo Tuđman]] traži sastanak sa srpskim kolegom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]].
|-
| [[27.8.|27. avg/kol.]] || Dozvoljena registracija novih političkih partija u Srbiji&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE4DE1E3CF931A2575AC0A966958260&amp;scp=6&amp;sq=Kosovo&amp;st=nyt Double-Headed Eagle Cries to Serbs for Revenge]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[30.8.|30. avg/kol.]] || Hrvatski Ustavni sud ukida (''de jure'') &quot;Zajednicu opština severne Dalmacije i Like&quot;, kao neustavnu.
|- 
| [[septembar]] || Albanski delegati raspuštene kosovske skupštine donose &quot;Kačanički ustav&quot;.
|-
| [[3.9.|3. sep/ruj.]] || Albanci na Kosovu počinju generalni štrajk&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE1DE1F3CF937A3575AC0A966958260&amp;scp=4&amp;sq=Kosovo&amp;st=nyt Strike paralyzes Yugoslav region]&lt;/ref&gt;.
|-
| 3. sep/ruj. || Dugogodišnji hrvatski politički disident [[Ivan Zvonimir Čičak]] i novinski izdavač [[Marinko Božić]] organizuju Hrvatski domoljubni odred u Hercegovini. Srpska štampa ih zbog crnih uniformi naziva ustašama.
|-
| [[7.9.|7. sep/ruj.]] || Hrvatski ministar unutrašnjih poslova [[Josip Boljkovac]] daje ultimatum pobunjenicima u Krajini da prestanu sa protivustavnim akcijama i predaju oružje do podneva 12. septembra.
|-
| [[9.9.|9. sep/ruj.]] || SDS Hrvatske zahteva zaštitu od saveznog Predsedništva.
|-
| [[12.9.|12. sep/ruj.]] || Srpski radio u Kninu traži od građana da prestanu sa vraćanjem oružja hrvatskoj vladi.
|-
| [[13.9.|13. sep/ruj.]] || Srpske snage navodno počinile masakr u kosovskom selu Polat&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE2DC1530F933A25752C1A966958260&amp;scp=10&amp;sq=Tudjman&amp;st=nyt Why Keep Yugoslavia One Country?]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[18.9.|18. sep/ruj.]] || Neuspeli &quot;puč&quot; u bosansko-muslimanskoj stranci SDA, posle koga u njoj vlast učvršćuje [[Alija Izetbegović]]. Disidenti na čelu s [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], koji inzistiraju na korištenju imena Bošnjaci, organizuju novu stranku [[Muslimanska bošnjačka organizacija]].
|-
| [[19.9.|19. sep/ruj.]] || Skupština BiH glasa za ostanak u Jugoslaviji.
|-
| [[26.9.|26. sep/ruj.]] || Srbi iz [[Pakrac]]a, [[Petrinja|Petrinje]] i [[Sisak|Siska]] počinju blokiranje saobraćaja.
|-
| [[28.9.|28. sep/ruj.]] || Donesen Ustav Republike Srbije, sužena autonomija pokrajina, ali zadržavaju predstavnike u Predsedništvu.
|-
| [[30.9.|30. sep/ruj.]] || Srpsko nacionalno vijeće u Hrvatskoj proglasilo da su Srbi na avgustovskom referendumu izglasali autonomiju unutar Hrvatske (unutar Jugoslavije).
|-
| [[1.10.|1. okt/lis.]] || SNV proglašava stvaranje [[SAO Krajina|SAO Krajine]] u Hrvatskoj.
|-
| 1. okt/lis. || [[George H. W. Bush]] na sastanku sa jugoslovenskim predsednikom daje punu podršku Jugoslaviji.
|-
| [[3.10.|3. okt/lis.]] || Hrvatska i Slovenija nude konfederaciju jugoslovenskom predsedništvu.
|-
| [[4.10.|4. okt/lis.]] || Slovenački parlament ukida 27 jugoslovenskih zakona na slovenačkoj teritoriji.
|-
| [[11.10.|11. okt/lis.]] || Vojvođanska naftna kompanija [[Naftagas]] preuzima kontrolu nad imovinom hrvatske naftne kompanije u SAO Krajini. &lt;br /&gt; Statua [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] vraćena na trg koji se opet zove po njemu. 
|-
| [[16.10.|16. okt/lis.]] || Na sastanku saveznog Predsedništva Hrvatska i Slovenija opet zahtevaju konfederalno rešenje, predstavnici ostalih republika glasaju protiv tog predloga.
|-
| [[17.10.|17. okt/lis.]] || [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] igra prvi meč, sa reprezentacijom SAD. 
|-
| [[23.10.|23. okt/lis.]] || Srpska skupština izglasala porez na robu iz Slovenije i Hrvatske.
|-
| [[26.10.|26. okt/lis.]] || Slobodan Milošević traži vojne akcije samo protiv Hrvatske  i &quot;samo&quot; na teritoriji gde ima Srba.
|-
| [[18.11.|18. nov/stu.]] || U [[BiH]] održani prvi višestrančki izbori. Na prvom krugu  [[Parlamentarni izbori u BiH|1990izbora za Skupštinu]] pobjeđuje koalicija tri [[nacionalne stranke u BiH|nacionalne stranke]] - SDA, SDS i [[HDZ BiH]]. Na izborima za sedmočlano Predsjedništvo najviše glasova osvaja [[Fikret Abdić]], ali će mjesto predsjednika Predsjedništva kasnije pripasti Izetbegoviću.
|-
| [[22.11.|22. nov/stu.]] || Sastanak hrvatskog i slovenačkog predsednika u vezi buduće nezavisnosti.
|-
| [[22.11.|22. nov/stu.]] || [[Goran Alavanja]], pripadnik MUP-a Hrvatske srpske nacionalnosti, ubijen na barikadama, postavši prva žrtva oružanih sukoba u Hrvatskoj.
|-
| [[25.11.|25. nov/stu.]] || Prvi krug [[Parlamentarni izbori u Makedoniji 1990|višestranačkih izbora]] u [[Makedonija|Makedoniji]] na kojima najviše glasova dobija [[Socijaldemokratski savez Makedonije]]. [[VMRO-DPMNE]]. 
|-
| [[28.11.|28. nov/stu.]] || [[Janez Drnovšek]] (predsednik predsedništva do maja) i sadašnji predsednik Borisav Jović održali sastanak na kojem je Sloveniji dato zeleno svetlo za odlazak iz Jugoslavije.
|-
| [[29.11.|29. nov/stu.]] || [[Arkan]] uhapšen u Hrvatskoj, uskoro pušten.
|-
| [[3.12.|3. dec/pro.]] || Izabran [[Patrijarh Pavle]], usred podela među episkopima oko podrške Miloševiću.
|-
| [[7.12.|7. dec/pro.]] || Savezni sekretar za odbranu [[Veljko Kadijević]] u intervjuu beogradskoj televiziji napada hrvatsko rukovodstvo za obnavljanje fašizma i genocid nad Srbima.
|-
| [[9.12.|9. dec/pro.]] || U Srbiji održani prvi višestranački izbori. Za predsednika [[Predsednički izbori u Srbiji 1990|izabran]] Slobodan Milošević, a njegova stranka [[SPS]] [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1990|osvaja]] većinu u Narodnoj skupštini.&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE1D7153CF932A25751C1A966958260&amp;scp=5&amp;sq=Kosovo&amp;st=nyt Ruling party wins Serbian elections]&lt;/ref&gt;.
|-
| 9. dec/pro. || Pro-miloševićevska [[Demokratska partija socijalista Crne Gore]] pobeđuje na prvim višestranačkim izborima u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
|-
| 9. dec/pro. || U drugom krugu izbora u Makedoniji relativnu većinu tesno uspeva osvojiti [[VMRO-DPMNE]]. Posle će stranke u Sobranju sastaviti ''tehničku vladu''.
|-
| [[21.12.|21. dec/pro.]] || Milan Babić proglašava SAO Krajinu na hrvatskoj teritoriji.
|-
| [[22.12.|22. dec/pro.]] || Hrvatski sabor glasa za novi, ''[[Ustav Hrvatske|Božićni ustav]]'', prema kome je Hrvatska dom Hrvata i ostalih naroda. Uklanjanje srpskog imena iz ustava izaziva protest među srpskom manjinom u Hrvatskoj. Gosti u Saboru su [[Milan Kučan]] i [[Alija Izetbegović]], predsednici Slovenije odn. BiH.
|-
| [[23.12.|23. dec/pro.]] || Drugi krug izbora u Srbiji, SPS je (uz većinski sistem) dobila 192 od 250 poslaničkih mesta. 
|-
| 23. dec/pro. || [[Momir Bulatović]] izabran za predsednika Crne Gore (na položaju od januarske smene).
|-
| 23. dec/pro. || Slovenci velikom većinom glasaju za nezavisnost svoje zemlje&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE1DC143FF937A15751C1A966958260&amp;scp=7&amp;sq=Slovenia&amp;st=nyt Slovenes Vote Decisively for Independence From Yugoslavia]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[26.12.|26. dec/pro.]] || Srbija uzima protivvrednost od 1,8 mlrd. dolara (2,5 mlrd. maraka) iz Narodne banke Jugoslavije (&quot;monetarni udar&quot;)&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE1D81638F933A25752C0A967958260 Financial scandal rocks Yugoslavia]&lt;/ref&gt;. Pod pritiskom ostalih republika i Svetske banke, kasnije je vraćeno 1,5 mlrd. maraka&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Predmet Milosevic (IT-02-54) - Skraceni sazetak svjedocenja Ante Markovica&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.un.org/icty/bhs/cases/milosevic/documents/docpros/witness/mil-wit-markovic.htm |access-date=2004-09-11 |archivedate=2004-09-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040911212652/http://www.un.org/icty/bhs/cases/milosevic/documents/docpros/witness/mil-wit-markovic.htm |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[31.12.|31. dec/pro.]] || Ustavni sud Hrvatske proglašava da SAO Krajina u pravnom smislu ne postoji.
|-
| 31. dec/pro. || Tokom 1990. industrijska proizvodnja u Jugoslaviji pala za 18,2 %&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE2DB173DF933A15757C0A967958260&amp;scp=1&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Feuds Crippling Yugoslav Economy]&lt;/ref&gt;. 
|}

== [[1991]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
| [[4.1.|4. jan/sij.]] || Hrvatska vlada stvara Vijeće obrane.
|-
| 4. jan/sij. || Stvaranje krajinskih policijskih snaga.
|-
| 4. jan/sij. || [[Veljko Kadijević]], savezni sekretar za narodnu odbranu, zahteva od predsednika Predsedništva Borisava Jovića da za ostanak ili izlazak iz Jugoslavije glasaju narodi a ne republike. 
|-
| [[9.1.|9. jan/sij.]] || Predsednik [[Borisav Jović]] zahteva da Predsedništvo glasa za upotrebu JNA protiv Hrvatske i Slovenije. &quot;Za&quot; glasaju tri predstavnika Srbije i predstavnik Crne Gore, predstavnici ostale četiri republike glasaju protiv.
|-
| [[10.1.|10. jan/sij.]] || Nakon sastanka saveznog Predsedništva sa JNA, vojska je ovlašćena da uzme oružje od &quot;paravojnih snaga&quot;.
|-
| 10. jan/sij. || Zbog njegovog glasanja prethodnog dana, [[Radovan Karadžić]] zahteva smenu [[Bogić Bogićević|Bogića Bogićevića]], bosanskog Srbina izabranog na referendumu 25.6. 1989. da predstavlja BiH u saveznom Predsedništvu&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{Cite web |title=Bogić Bogićević: ČOVJEK KOJI JE REKAO &quot;NE&quot; |url=http://www2.slobodnaevropa.org/svjedoci/html/Bogic_Bogicevic.html |access-date=2010-04-30 |archivedate=2008-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080204221012/http://www2.slobodnaevropa.org/svjedoci/html/Bogic_Bogicevic.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[15.1.|15. jan/sij.]] || Veljko Kadijević izjavljuje da Srbi iz Hrvatske  predaju oružje, ali ne i Hrvati.
|-
| [[24.1.|24. jan/sij.]] || Hrvatski sabor izjavljuje da je odluka Predsedništva od 10.1. nezakonita i da Hrvatska mora zaštititi sebe i svoje građane&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Rezolucija o zaštiti Ustavnog poretka Republike Hrvatske |url=http://www.phrkkz.hr/zakoni/NN8_91_1.html |access-date=2010-04-30 |archivedate=2008-06-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080620032512/http://www.phrkkz.hr/zakoni/NN8_91_1.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[februar]] || [[Savet Evrope]] je glasao da Jugoslavija mora mirno razrešiti svoju krizu i održati izbore za savezni parlament, da bi se pridružila Evropi&lt;ref&gt;Predrag Simic, Chronology of the Yugoslav Crisis, January 1990 - May 1992&lt;/ref&gt;.
|-
| [[21.2.|21. feb/velj.]] || Slovenački parlament odobrio zakone kojima se bankarstvo i odbrana preuzimaju od savezne vlade&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE3D61E3FF932A15751C0A967958260&amp;scp=17&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Jolting Yugoslavia, a Region Widens Its Autonomy]&lt;/ref&gt;. 
|-
| 21. feb/velj. || Nakon primitka vesti o odluci slovenačke skupštine da započne pravni postupak za nezavisnost i moguće stvaranje novog saveza nezavisnih država, Hrvatski sabor donosi sličnu odluku&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ |url=http://www.phrkkz.hr/zakoni/NN8_91.html |access-date=2010-04-30 |archivedate=2008-06-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080620035913/http://www.phrkkz.hr/zakoni/NN8_91.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[22.2.|22. feb/velj.]] || Skupština opštine [[Pakrac]], s relativnom većinom Srba, glasa za ulazak u Krajinu.
|-
| [[26.2.|26. feb/velj.]] || Srpsko nacionalno veće [[Baranja|Baranje]], [[Vukovarsko-srijemska županija|Zapadnog Srema]] i istočne [[Slavonija|Slavonije]] glasa da će se teritorija pod kontrolom veća otcepiti od Hrvatske, ako se ova otcepi od Jugoslavije.
|-
| [[28.2.|28. feb/velj.]] || Srpsko nacionalno vijeće [[SAO Krajina|SAO Krajine]] glasa za ostanak Krajine u Jugoslaviji i izražava želju za mirnu separaciju Hrvatske i Krajine.[http://www.phrkkz.hr/Kronologija/1991-1.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611151610/http://www.phrkkz.hr/Kronologija/1991-1.php |date=2008-06-11 }}
|-
| [[3.3.|3. mar/ožu.]] || JNA je poslata da spreči borbe između srpskih seljana, koji su zauzeli policijsku stanicu u Pakracu, i hrvatske policijske jedinice koja je povratila kontrolu nad postajom i gradom&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE7DB1E3EF930A35750C0A967958260&amp;scp=10&amp;sq=Pakrac&amp;st=nyt Belgrade Sends Troops to Croatia Town]&lt;/ref&gt;. Mada niko nije ubijen, ovaj događaj označava početak [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] (hrvatskog rata za nezavisnost).
|-
| [[9.3.|9. mar/ožu.]] || Velike demonstracije u Beogradu. Predsedništvo ovlašćuje JNA da zaštiti značajne zgrade&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE3DF1139F933A25750C0A967958260&amp;scp=2&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Police Storm Protest in Belgrade; 2 Dead]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[12.3.|12. mar/ožu.]] || Sastanak jugoslovenskog Predsedništva u štabu JNA, tokom studentskih demonstracija. JNA zahteva da bude proglašeno ratno stanje. Ponavlja se ishod glasanja od 9.1. (4:4). Nakon glasanja, značajni članovi JNA idu u &quot;diplomatske&quot; misije u [[Francuska|Francusku]], [[Velika Britanija|V. Britaniju]] i [[SSSR]]&lt;ref name=autogenerated3 /&gt;.
|-
| [[15.3.|15. mar/ožu.]] || [[Borisav Jović]] dao ostavku (povukao je20.3.)
|-
| 15. mar/ožu. || [[Slobodan Milošević]] na srpskoj televiziji objavljuje &quot;Jugoslavija više ne postoji&quot;&lt;ref name=&quot;BS21&quot; /&gt;.
|-
| [[17.3.|17. mar/ožu.]] || Nakon što je srpska inicijativa poražena glasanjem u Predsedništvu, Milošević naređuje mobilizaciju srpskih specijalnih snaga i objavljuje: &quot;Srbija neće priznavati odluke saveznog Predsedništva&quot;&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE5DA1439F934A25750C0A967958260&amp;scp=9&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt LEADER OF SERBIA DEFIES YUGOSLAVIA ON FEDERAL RULE]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[20.3.|20. mar/ožu.]] || 200 srpskih pisaca, filmskih radnika i glumaca potpisuju peticiju protiv Slobodana Miloševića, jer se on &quot;odlučio za politiku rata&quot;&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE1DB103CF933A15750C0A967958260&amp;scp=13&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Yugoslav Army Emerges, Ambiguously]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[31.3.|31. mar/ožu.]] || Hrvatska policija nastoji od krajinskih pobunjenika preuzeti kontrolu nad Nacionalnim parkom Plitvice što dovodi do [[Plitvički incident|Plitvičkog incidenta]] u kome je ubijen jedan hrvatski policajac i jedan krajinski milicajac. 
|-
| [[2.4.|2. apr/trav.]] || U Titovoj [[Korenica|Korenici]] predsednik Krajine [[Milan Babić]] proglašava savez tog hrvatskog regiona sa Srbijom&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE0DA1230F931A35757C0A967958260&amp;scp=1&amp;sq=Milan+Babic&amp;st=nyt Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity]&lt;/ref&gt;.
|-
| 2. apr/trav. || Početak saslušanja hrvatskog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] pred zagrebačkim vojnim sudom za hrvatsku pobunu protiv jugoslovenske armije. Najjači dokazi potiču od [[Špegeljev film|Špegeljevog filma]]. Pod pritiskom hrvatske javnosti suđenje je odloženo&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE3D81E39F93AA35757C0A967958260&amp;scp=2&amp;sq=Zagreb&amp;st=nyt PROTEST BLOCKS A TRIAL IN CROATIA]&lt;/ref&gt;, a Špegelj beži u Austriju.
|-
| [[2.5.|2. maj/svib.]] || [[Incident u Borovom Selu]], ubijeno 12 hrvatskih policajaca, JNA prekida sukob i postavlja se između srpske i hrvatske strane. Vijest o masovnoj pogibiji hrvatskih policajaca izaziva nerede širom Hrvatske te [[Kristalna noć u Dalmaciji|Kristalnu noć u Dalmaciji]].
|-
| [[6.5.|6. maj/svib.]] || Masovni protesti ispred Komande Vojnopomorske oblasti u [[Split]]u eskaliraju kada je hicima iz vatrenog oružja pogođen 18-godišnji regrut [[Saša Gešovski]], postavši prvi pripadnik JNA ubijen u oružanim sukobima.
|-
| [[12.5.|12. maj/svib.]] || Na delu Hrvatske pod srpskom kontrolom se glasa o savezu sa Srbijom&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE1D8133CF933A15756C0A967958260&amp;scp=3&amp;sq=Serb&amp;st=nyt Croatia Votes for Sovereignty and Confederation]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[15.5.|15. maj/svib.]] || Protivno ustavu, srpski predstavnik u Predsedništvu Borisav Jović traži glasanje i sprečava [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] da postane predsednik Predsedništva SFRJ&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE0D7173BF935A25756C0A967958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;&amp;scp=8&amp;sq=Mesic&amp;st=cse New Crisis Grips Yugoslavia Over Rotation of Leadership]&lt;/ref&gt;. 
|-
| [[19.5.|19. maj/svib.]] || Održan referendum za nezavisnost Hrvatske - uz odziv 86%, za nezavisnost glasa 94,17%&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;.
|-
| [[25.6.|25. jun/lip.]] || Hrvatska donosi ustavnu odluku o nezavisnosti.
|-
| 25. jun/lip. || Slovenija proglašava nezavisnost.
|-
| [[26.6.|26. jun/lip.]] || Poslednji dan hrvatskog i slovenačkog roka za novi međurepublički sporazum o Jugoslaviji [http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/PUB159.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051113184801/http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/PUB159.pdf |date=2005-11-13 }}
|-
| [[27.6.|27. jun/lip.]] || Početak desetodnevnog [[rat u Slovenij|rata u Sloveniji]] (do 6.7.).
|-
| [[30.6.|30. jun/lip.]] || Na zahtev zapadnih zvaničnika Srbija prekida blokadu Mesićevog izbora za predsednika Predsedništva SFRJ&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE7DA123DF934A35754C0A967958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;&amp;scp=10&amp;sq=Mesic&amp;st=cse How Yugoslavs Hold Off Full-Fledged Civil War]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[7.7.|7. jul/srp.]] || [[Brionski sporazum]] prekida borbe u Sloveniji. Slovenija i Hrvatska &quot;zamrzavaju&quot; odluku o nezavisnosti na tri meseca. JNA pristaje na povlačenje iz Slovenije.
|-
| [[31.7.|31. jul/srp.]] || [[Milan Babić]], predsednik pobunjenih Srba u Krajini, odbacuje mirovni predlog ministara Evropske zajednice&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D0CE2DB163BF932A05754C0A967958260&amp;scp=2&amp;sq=Milan+Babic&amp;st=nyt Serbian Enclave Reluctant To Allow Visit by Outsiders]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[1.8.|1. avg/kol.]] || Krajinski pobunjenici zauzimaju [[Dalj]], što dovodi do [[Pokolj u Dalju|masovnog krvoprolića]] i zbjega hrvatskog stanovništva iz velikog dijela Istočne Slavonije. U Zagrebu formirana [[Vlada demokratskog jedinstva]] u kojoj ulaze pripadnici svih saborskih stranaka.
|-
| [[25.8.|25. avg/kol.]] || Početak [[Opsada Vukovara|Opsade Vukovara]].
|-
| [[29.8.|29. avg/kol.]] || Ženska organizacija [[Bedem ljubavi]] započinje proteste oko kasarni JNA, pozivajući da Hrvati i ostali budu oslobođeni regrutacije&lt;ref&gt;[http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=222529 17 years since the protest of Bedem ljubavi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[8.9.|8. sep/ruj.]] || [[Makedonija]] proglašava nezavisnost.
|-
| [[15.9.|15. sep/ruj.]] || Generalštab JNA poziva na delimičnu mobilizaciju, protivno jugoslovenskom ustavu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mobilization: a legal aspect |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[19.9.|19. sep/ruj.]] || Otkriven srpski program RAM, o njemu se diskutuje u skupštini BiH&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Exclusive: &quot;Milosevic calling Karadzic&quot;. |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Jugoslovenski premijer [[Ante Marković]] potvrđuje da je Slobodan Milošević naredio JNA da podeli oružje Teritorijalnoj odbrani [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]], koja je pod kontrolom [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The statement of Ante Markovic |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[26.9.|26. sep/ruj.]] || Srpska skupština obaveštena da je odgovor na delimičnu mobilizaciju loš - svega 50% se odazvalo&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mobilization in Serbia |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[30.9.|30. sep/ruj.]] || Na Kosovu održan referendum o nezavisnosti, većina je &quot;za&quot;, Srbija ga ne priznaje.
|-
| [[7..10.|7. okt/lis.]] || [[JNA]] raketirala [[Banski dvori|Banske dvore]].
|-
| 7. okt/lis. || Hrvatski sabor proglašava nezavisnost od Jugoslavije.
|-
| [[8.10.|8. okt/lis.]] || [[Hrvatska]] proglašava nezavisnost.
|-
| [[16.10.|16. okt/lis.]] || Hrvatske snage na području [[Gospić]]a započinju trodnevni [[Gospićki masakr|masakr]] nad tamošnjim žiteljima srpske nacionalnosti.
|-
| [[21.10.|21. okt/lis.]] || Srpske paravojne snage u Hrvatskoj počinile [[Baćinski masakr]].
|-
| [[26.10.|26. okt/lis.]] || Poslednji vojnici JNA napuštaju Sloveniju, preko luke [[Koper]]. 
|-
| [[31.10.|31. okt/lis.]] || &quot;Konvoj mira&quot;, u kome su i jugoslovenski predsednik Stjepan Mesić i hrvatski premijer [[Franjo Gregurić]], stiže u [[Dubrovnik]], u vreme [[Opsada Dubrovnika|opsade]] od strane JNA.
|-
| [[10.11.|10. nov/stu.]] || Bosanski Srbi glasaju na nelegalnom referendumu o ostanku u Jugoslaviji&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sketches Of Hell |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/24/t24-4.htm |access-date=2010-04-30 |archive-date=2005-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050109054202/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/24/t24-4.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. 
|-
| [[18.11.|18.]]-[[21.11.|21. nov/stu.]] || Posle pada [[Vukovar]]a, masakr u [[Ovčara|Ovčari]].
|-
| [[11.12.|11. dec/pro.]] || [[Ukrajina]] priznaje Hrvatsku.
|-
| [[12.12.|12]] - [[13.12.|13. dec/pro.]] || Pripadnici srpskih paravojnih formacija počinili [[Voćinski masakr]].
|-
| [[16.12.|16. dec/pro.]] || Ostavka srpskog premijera [[Dragutin Zelenović|Zelenovića]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Resignation of Dr Dragutin Zelenovic |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[17.12.|17. dec/pro.]] || Savezni premijer Ante Marković daje ostavku, odbijajući da prihvati savezni budžet prema kojem JNA dobija 86% svih sredstava&lt;ref&gt;{{Cite web |title=No Money for War |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[19.12.|19. dec/pro.]] || [[Island]] priznaje Hrvatsku.
|-
| [[23.12.|23. dec/pro.]] || Hrvatska vlada izdaje prelaznu valutu po imenu [[hrvatski dinar]]&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{Cite web |title=Washing The Money |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[24.12.|24. dec/pro.]] || Narodna banka Jugoslavije pokreće novi jugoslovenski dinar&lt;ref name=autogenerated2 /&gt;.
|}

== [[1992]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
! width=&quot;125&quot; | Datum
!Događaj
|-
|  [[6.1.|jan/sij.]] || Primirje između srpske i hrvatske strane u Hrvatskoj, proglašeno [[3.1.]], se drži. Ubrzo stiže oko 10.000 vojnika [[UN]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=More than a Truce |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[7.1.|7. jan/sij.]] || Jugoslovenski ratni avion obara 1 od 2 helikoptera posmatračke misije [[EZ]], gine 5 članova&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Shooting the Mission |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Ministar odbrane [[Veljko Kadijević|Kadijević]] ubrzo daje ostavku&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kadijevic Shot Down Too |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[9.1.|9. jan/sij.]] || Bosanski Srbi objavljuju stvaranje sopstvene republike, efektivno od dana međunarodnog priznanja BiH. Njena teritorija bi obuhvatila sve krajeve u kojima su Srbi u većini, kao i sve one &quot;gde su Srbi u manjini usled genocida u Drugom svetskom ratu&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Another Serbian State |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[15.1.|15. jan/sij.]] || [[Evropska zajednica]] priznaje Sloveniju i Hrvatsku.
|-
| [[20.1.|20. jan/sij.]] || [[Nikola Koljević]] govori za novine o svojoj diskusiji sa hrvatskim predsednikom [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]] o &quot;transformaciji&quot; [[BiH]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Koljevic Meets Tudjman |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[27.1.|27. jan/sij.]] || Crnogorska skupština zakazala referendum o podršci jugoslovenskoj federaciji&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Awaiting Referendum |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |access-date=2010-04-30 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[8.2.|8]] - [[23.2.|23. feb/velj.]] || Slovenija i Hrvatska nastupaju na [[Zimska olimpijada 1992.|Zimskoj olimpijadi]], kao i krnja Jugoslavija (Srbija, Crna Gora, BiH).
|-
| [[21.2.|21. feb/velj.]] || Rezolucijom 743 SB UN uspostavljen [[UNPROFOR]] (zaštitne snage) za stvaranje tri zaštićena područja (UNPA) u Hrvatskoj.
|-
| [[29.2.|29. feb/velj.]] || Referendum o nezavisnosti BiH. Većina Muslimana i Hrvata &quot;za&quot;, većina Srba bojkotuje. 
|-
| [[1.3.|1. mar/ožu.]] || Drugog dana referenduma ubijen mladoženjin otac [[Nikola Gardović]], počinitelj je [[Ramiz Delalić]]. Mnogi Srbi Gardovića smatraju za prvu žrtvu bosanskog rata&lt;ref&gt;[http://www.novinite.com/view_news.php?id=82439 Notorious Bosnian Muslim Warlord Shot Dead&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[2.3.|2. mar/ožu.]] || Makedonski predsednik [[Kiro Gligorov]] govori novinama o sporazumu između  [[Makedonija|Makedonije]] i JNA&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;We Have Managed To Reach An Agreement&quot; |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/23/t23-7.htm |access-date=2010-04-30 |archive-date=2005-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050113145731/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/23/t23-7.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[23.3.|23. mar/ožu.]] || Bečki sporazum između Hrvatske i Srbije&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Vienna Revisited |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/26/t26-7.htm |access-date=2010-04-30 |archive-date=2005-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050109194913/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/26/t26-7.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[1.4.|1. apr/tra.]] || [[Srpska dobrovoljačka garda]], pod komandom gangstera Željka Ražnatovića [[Arkan]]a, zauzima [[Bijeljina|Bijeljinu]]&lt;ref name=autogenerated4&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D71039F937A35757C0A964958260&amp;scp=22&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Serbs Attack Muslim Slavs and Croats in Bosnia]&lt;/ref&gt;. 
|-
| [[3.4.|3. apr/tra.]] || Sukob JNA i srpskih paravojnih snaga sa muslimanskim i hrvatskim bosanskim snagama oko [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]] i [[Kupres]]a&lt;ref name=autogenerated4 /&gt;.
|-
| [[5.4.|5. apr/tra.]] || Predsednik BiH [[Alija Izetbegović]] naređuje mobilizaciju TO i policijske rezerve&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE3DA113AF936A35757C0A964958260&amp;scp=23&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Bosnia Calls Up Guard and Reserve]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[7.4.|7. apr/tra.]] || [[EZ]] (prethodnog dana) i [[SAD]] priznale BiH&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE3D8153DF93BA35757C0A964958260&amp;scp=24&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt U.S. Recognizes 3 Yugoslav Republics as Independent]&lt;/ref&gt;. Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine proglašava nezavisnu srpsku republiku.
|-
| [[10.4.|10. apr/tra.]] || Arkanovci zauzimaju [[Zvornik]]. JNA odbija da zaštiti lokalne Muslimane dok ne predaju oružje&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE7D91F3DF933A25757C0A964958260&amp;scp=17&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Serb-Backed Guerrillas Take Second Bosnia Town]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[16.4.|16. apr/tra.]] || SAD upozorava jugoslovensku vladu (pod srpskom kontrolom) da prestane s napadima na Bosnu i Hercegovinu ili će u protivnom biti suspendovana iz međunarodnih organizacija&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE6DD1430F935A25757C0A964958260&amp;scp=6&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt U.S. WARNS SERBIA IT FACES REPRISALS]&lt;/ref&gt;.
|-
| [[27.4.|27. apr/tra.]] || Savezna skupština u Beogradu proglasila novi ustav [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (Srbija + Crna Gora), čime je formalno okončana SFRJ. U trenutku glasanja, u BiH se još uvek nalazi desetak hiljada vojnika JNA&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE3D81331F93BA15757C0A964958260&amp;scp=10&amp;sq=Belgrade&amp;st=nyt Confirming Split, Last 2 Republics Proclaim a Small New Yugoslavia]&lt;/ref&gt;
|}

== Epilog ==
[[Datoteka:Ex Jugoslavia - Former Yugoslavia 2008.PNG|mini|300px|Situacija bivše Jugoslavije 2008]]
* [[Slovenija]] je primljena u [[EU]] i u [[NATO]] [[2004]]. [[Euro]]zoni se priključila početkom [[2007]]. a [[Šengenski sporazum|Šengenskom sporazumu]] krajem te godine, predsedavala je EU u prvoj polovini [[2008]] i drugoj polovini 2021.
* [[Hrvatska]] je vojnim akcijama [[1995]]. povratila zapadni deo [[RSK]], uz bekstvo većine Srba (u [[Rat u Hrvatskoj|ratu]] je poginulo oko 20.000 ljudi na obe strane). Istočni deo RSK, Hrvatsko podunavlje, mirno je reintegriran [[1998]]. Hrvatska je primljena u NATO [[2009]], [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|u Europsku uniju]] [[2013]], kojom je predsjedala u prvoj polovici 2020. U eurozonu i Šengen je ušla početkom 2023.
* [[BiH]] je počela dobijati konture [[1994]], kada je muslimansko-hrvatski konflikt okončan stvaranjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|bošnjačko-hrvatske federacije]]. [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat]], u kojem je poginulo blizu 105 hiljada ljudi, završen je potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]], kada je BiH postala zemlja tri naroda i dva entiteta (FBiH i [[Republika Srpska]]). [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] sa EU je postignut [[2008]], a pred kraj 2022. je dobila [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]]. Akcioni plan za članstvo u NATO je odobren [[2010]].
* [[Savezna Republika Jugoslavija]] je nakon eskalacije [[Kosovski rat|albanske pobune]] na [[Kosovo|Kosovu]] [[1998]]. bila na meti [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]] [[1999]], kada je izgubljena efektivna kontrola nad tom pokrajinom (u ratu i bombardovanju je poginulo preko 10.000 ljudi). SRJ je [[2003]]. transformisana u Državnu Zajednicu [[Srbija i Crna Gora]], koja je raspuštena [[2006]], crnogorskim proglašenjem nezavisnosti.
** [[Srbija]] je od 2006. članica programa [[Partnerstvo za mir]] a od [[2012]]. [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|kandidat za članstvo u EU]]. Pregovori za članstvo su počeli 2014. Kosovo je proglasilo nezavisnost [[2008]]. ali Srbija ga ne priznaje, kao ni pet članica EU. Kosovo ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU od 2016, prijava za članstvo je podneta pred kraj 2022.
** [[Crna Gora]] je 2010. dobila status [[Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji|kandidata za članstvo]] u EU, pregovori započeti 2012; članica je NATO od 2017.
* [[Makedonija]] je tokom [[2001]]. bila poprište [[Albansko-makedonski rat|sukoba albanske gerile i vladinih snaga]], koji je okončan [[Ohridski sporazum|Ohridskim sporazumom]]. Zemlja je kandidat za EU od [[2005]], pregovori su počeli tek 2022, nakon rešenja spora o imenu sa Grčkom, i promenom u &quot;Severna Makedonija&quot;, i spora sa Bugarskom.   Članica je NATO od 2020.

== Fusnote ==
{{reference|2}}

{{Jugokronologija}}

[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>jm1dz3o38e2q6h1j32txnsdzt99d9v1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fortifikacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79384</id>
    <revision>
      <id>42705616</id>
      <parentid>42695964</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:06:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20384" sha1="s3hm8drb9uodtuolo6kjo9fz5jyll11" xml:space="preserve">{{for|roman [[Ismail Kadare|I. Kadara]]|Tvrđava (Kadare)}}
[[Datoteka:Walls of Dubrovnik-3.jpg|thumb|250px|[[Dubrovačke gradske zidine]]]]
'''Fortifikacija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''fortificatio'') je [[nauka|znanost]] o utvrđivanju položaja radi obrane od napada. Termin se također koristi kao [[sinonim]] za razna utvrđenja, odnosno utvrđena mjesta, te za sam proces utvrđivanja, odnosno podizanja utvrđenja; obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekog šireg prostora, ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada.

Fortifikacije su dakle [[vojska|vojne]] [[građevina|građevine]] i [[konstrukcija|konstrukcije]] namijenjene [[obrana (vojska)|obrambenom]] [[rat]]ovanju. Ljudi su počeli graditi obrambene objekte prije nekoliko tisuća godina, razvijajući sve kompleksnije strukture. Etimologija riječi fortifikacija dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''fortis'' (&quot;jak&quot;) i ''facere'' (&quot;činiti&quot;).

Utvrde se pojavljuju u najrazličitijim veličinama i oblicima; neke razvučene linije kao [[Hadrijanov zid]] ili [[Veliki kineski zid]], dok su druge više-manje okrugle kao [[bedem]] na vrhu brežuljka, neke pravokutne kao [[Normani|normanska]] [[toranj|kula]], a neke nepravilne i mnogostrane kao npr. gradske zidine.
Sve su građene da budu jake, a ne da budu lijepe, a ipak njihova masivnost i vještina kojom su zidane odaju smisao za stil i uzvišenost.

== Nomenklatura ==
Mnogi vojni objekti poznati su kao '''fortovi''' (ili '''forovi'''; od [[francuski jezik|francuskog]] ''fort'' – &quot;utvrda&quot;), iako nisu uvijek utvrđeni. Fortovi su se razlikovali veličinom, obuhvaćajući vrlo velike tvrđave i utvrde, pa sve do najmanjih '''fortica''' (od [[italijanski jezik|talijanskog]] ''fortezza''). Riječ fortifikacija također može označavati praksu usavršavanja obrane nekog područja obrambenim radovima. Kada se termin koristi u množini, fortifikacije označavaju izgrađene objekte koje služe za obranu. [[obrambeni zid|Gradske zidine]] ili bedemi su stoga fortifikacije ali ne moraju nužno biti utvrde.

Umjetnost podizanja vojnog kampa ili konstruiranja fortifikacije tradicionalno se klasificira kao [[kastrametacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrametatio'') još od vremena [[legija|rimskih legija]]. [[Umetnost|Umjetnost]]/[[nauka|znanost]] [[opsada|opsjedanja]] fortifikacije i njenog razaranja popularno se naziva [[opsada|opsadom]], dok se u terminologiji koristi izraz [[poliorcetika]]. Potonji termin također se koristi za označavanje umijeća gradnje fortifikacije.

== Principi ==
Fortifikacije imaju dvije glavne funkcije koje se očituju kao:
* '''prepreka''' koja usporava napadača u napredovanju i koja ga prisiljava na bliski sukob zadržavajući ga što više moguće pod vatrom branitelja
* '''zaštita''' koja omogućuje braniteljima zaklon od napada neprijateljskih trupa. Komponenta zaštite djeluje na dva načina, neposredno, uporabom dovoljno krutih [[konstrukcija]] zaustavljaju se neprijateljski [[projektil]]i, i posredno, korištenjem udaljenosti, prednosti [[domet]]a i od nedavno [[kamuflaža|kamuflaže]]. Općenito govoreći, generalizacija sve sofisticiranijeg [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] ima za posljedicu povećanu potrebu za zaštitom, no komponenta prepreke izgubila je na važnosti [[mehanizacija|mehanizacijom]] napadačkih trupa.

Međutim ona može imati drugu funkciju, poput simboličkog sustava, ostvarujući kapacitet ili [[pravo vlasništva|vlasništvo]].

Neke su utvrde imale čisto obrambenu ulogu, dok su druge bile namijenjene kao isturene postaje za osvajanje novih teritorija ili da zastrašuju koji grad. Štitile su gospodarevu obitelj i najbližu svitu od iznenadnog napada ili izdaje. One složenije mogle su se odupirati opsadama i više od godine dana. Ima slučajeva gdje su vojne posade od samo tridesetak ljudi zadržavale tri tisuće vojnika.

Graditelji utvrda morali su osigurati vodu i nastambe za posadu, tako su nastali zdenci i goleme cisterne, te velike dvorane za ljudstvo, pa čak i prostrane ženske odaje. Utvrde su bile i utvrđena sela koja su štitila ljude svih društvenih slojeva i bila skladišta žitarica za slučajeve gladi i neizbježne opsade. Često su bile i upravna središta.

Utvrde su se mogle osvojiti samo jurišem na vrata zidina ovnom za rušenje ili osvajanjem zidina opsadnim kulama na kotačima i [[katapult]]ima. Sigurnija i efikasnija metoda napadaja bila je iskopati rov ispod kule, a zatim minirati tako da se kula sruši od vlastite težine. Jedina sigurna obrana protiv toga bila je gradnja na stijeni ili vodom ispunjen jarak oko utvrde. Top je doskočio i tome, te je postupno, nakon što je uveden početkom 14. stoljeća, počeo utjecati na projektiranje utvrda. Osnovni plan je neznatno promijenjen, ali su kule postale zdepastije, a deblji zidovi bili su izbušeni [[puškarnica]]ma.

== Klasifikacija ==
Fortifikacije su obično podijeljene u dvije grane: '''trajne''' ili '''permanentne fortifikacije''' i '''poljske''' ili '''terenske fortifikacije'''. Trajne fortifikacije se podižu u slobodno vrijeme, sa svim resursima koje država može opskrbiti konstruktivnim i [[mehaničko inženjerstvo|mehaničkim]] vještinama, te se grade od izdržljivih materijala. Terenske fortifikacije su improvizirane građevine koje na terenu podižu trupe često uz pomoć dostupnih lokalnih radnika i oruđa koristeći materijale koji ne zahtijevaju veliku pripremu poput [[zemlja (planet)|zemlje]], pruća, lakog [[drveće|drva]] i pješčanih vreća (vidi [[sangar]]). Postoji također i srednja grana koja se naziva '''polutrajnim''' ili '''semipermanentnim fortifikacijama'''. Ona se podiže kad u tijeku ratnog pohoda postane poželjno zaštiti određenu lokaciju s najboljom imitacijom trajne obrane načinjenom u kratkom vremenu uz dostupne obilne resurse i vještu civilnu radnu snagu.

Uz gore navedenu klasifikaciju prema trajnosti, fortifikacije je moguće razvrstati i na druge načine, npr. prema namjeni. Cilj fortifikacija se uvijek razlikovao pa su neke fortifikacije bile zadužene za zaštitu pojedinačnih zgrada od malenih utvrda sve do [[feudalni dvorac|feudalnih dvoraca]] ([[dvorac Roquetaillade]]), dok su neke štitile čitava prostranstva uz pomoć ogromnih obrambenih sustava kao što su [[Veliki kineski zid|Kineski zid]] ili [[Maginotova linija]].

== Historija ==
{{glavni|Razvoj fortifikacijske arhitekture}}

Isprva su utvrde građene od kolja (''[[palisade]]''), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od [[kamen]]a (''gradine ili citadele''). Poslije se grade veliki [[bedem]]i koji okružuju i goleme gradove (najveći su [[Babilon]] i kineski [[Xi'an]]), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama.

[[Antički Rim|Rimski]] ''[[kastrum|castrum]]'' i [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] ''poljska utvrda'' su imale duge tanke zidove i tanke tornjeve jer je njihova uloga prije svega bila takva da je odgovarala velikim vojnim snagama koje su trebale uperiti što više oružja na neprijatelja. Na vrhu takvih utvrda su dodavane drvene [[Galerija|galerije]] poduprte [[konzola]]ma, a tornjevi istaknuti prema konfiguraciji tla (npr. [[Saône]] u [[Sirija|Siriji]] iz 11. stoljeća). U svoje gradske utvrde [[Bizantinci]] su povremeno ugrađivali &quot;zavojite ulaze&quot; čiji je oblik prisiljavao napadača da se jednom ili više puta okrene izlažući tako leđa ili bok, koji obično nije bio zaštićen štitom (npr. ''[[Istanbul|Carigradske]] gradske zidine'').

Na Istoku se održao vodeći autoritet države, a na Zapadu se on raspao te se kamene utvrde nisu gradile nekoliko stoljeća s iznimkom [[Zapadni Goti|Vizigotske]] obnove rimskih zidina u [[Carcassone]]u u [[Francuska|Francuskoj]] u 6. stoljeću.

U 11. stoljeću su [[Normani]] počeli mijenjati drvene palisade kamenom oplatom, te utvrde oblikovati u dva dijela:
* '''gradina (''motte'')''' - visok humak okružen jarkom za gospodara i svitu
* '''podgrađe (''bailey'')''' – prostrano područje nepravilnog oblika ograđen kolcima za seljake i stoku
Najpoznatija je svakako ''[[White Tower]]'' u [[London]]u, koju je počeo graditi [[William I Osvajač|Vilim Osvajač]] u 11. stoljeću, te kasnije ''[[Doverska kula]]'' i ''utvrda u [[Carisbrooke]]u''.

[[Križarski ratovi|Križari]] nisu imali dovoljno ljudi pa su gradili masivnije i vijugave zidine s istaknutim kulama s kompliciranim ulazima. Veliki vojni redovi, [[malteški red|hospitalci]] i [[templari]] imali su različite &quot;stilove&quot; gradnje. Za &quot;hospitalski stil&quot; koji je doživio procvat utvrdom ''[[Krak des Chevaliers]]'' u Siriji u 13. stoljeću, karakteristične su bile okrugle ili potkovaste kule smiono istaknute, koncentrične linije fortifikacije, zavojiti ulazi, dobro postavljene strijelnice i masivnost konstrukcije.

Unutarnja utvrđenja utvrde ''[[Manzanàres el Real]]'' u [[Španija|Španjoslkoj]], iz kasnog 15. stoljeća, dominiraju vanjskima tako da su napadači istovremeno bili pod unakrsnom vatrom i s jednih i s drugih.

U 14. i 15. stoljeću kule na vanjskim bedemima postale su zdepastije i deblje, da bi mogle odoljeti udarima opsadnih sprava i topništva. [[Top]]ovi, ali i centralizirane vlade koje su imale izdašna sredstva za izvođenje duljih opsada, su naposljetku doveli do opadanja važnosti utvrda.

Naposljetku su utvrdne zidine u 17. stoljeću zamijenjene obrambenim zemljanim nasipima ([[bastion]]ima) koji su učinkovitije zadržavale topovske salve.

== Popis ==
&lt;!-- [[Datoteka:John Smith 1624 Bermuda map with Forts.jpg|thumb|desno|200px|&lt;small&gt;Karta [[Bermuda]] kapetana [[John Smith iz Jamestowna|Johna Smitha]] iz [[1624]]. koja prikazuje važna mjesta uključujući [[fortifikacije otoka Castle, Bermuda|fortifikacije otoka Castle]].&lt;/small&gt;]] --&gt;

=== Terminologija ===
Fortifikacijska terminologija sadrži pojmove koji uglavnom vuku podrijetlo iz [[francuski jezik|francuskog jezika]], dok manji dio potječe iz [[italijanski jezik|talijanskog]], [[nemački jezik|njemačkog]], [[engleski jezik|engleskog]] i drugih jezika. Glavni razlog tome su poznati [[vojni inženjer]]i koji su razradili teoriju fortifikacijske znanosti, a najpoznatiji od njih svakako je [[Francuzi|francuski]] [[vojni inženjer]] i [[maršal]] [[Vauban]]. Stoga su uz sljedeće fortifikacijske termine navedeni i termini na izvornom, najčešće [[francuski jezik|francuskom jeziku]].

[[Datoteka:Ram Pol.jpg|right|200px|thumb|&lt;small&gt;Fort [[Kumbhalgarh]] u [[Rajasthan]]u, [[Indija]] jedan je od najvećih utvrda u Aziji. Utvrdu je sagradio Rana Kumbha u [[15. vijek|15. stoljeću]], a više od 350 [[hinduizam|hinduskih]] i [[džainizam|džainističkih]] hramova se nalazi unutar nje. Više od 3 stoljeća Fort je ostao neprobojnim sve dok ga nisu zauzele ujedinjene snage [[Akbar]]a, [[Malwa|Malwe]] i [[sultanat Gujarat|sultanata Gujarat]].&lt;/small&gt;]]
&lt;!-- [[Datoteka:Rodberget38.jpg|thumb|200px|&lt;small&gt;Fort Rödberget, dio moderne [[Bodenska utvrda|utvrde Boden]] u [[Švedska|Švedskoj]], viđena sa sjevera. [[Jarak]] i naoružane [[turela|turele]] su jasno vidljive kao i veličanstven pogled sa same utvrde.&lt;/small&gt;]] --&gt;
&lt;!-- [[Datoteka:Tvrdjava Petrovaradin 11.jpg|desno|200px|thumb|&lt;small&gt;[[Petrovaradinska tvrđava]] &quot;Gibraltar na Dunavu&quot; - austrijska tvrđava iz XVIII stoljeća i jedna od najbolje sačuvanih fortifikacija u Srbiji.&lt;/small&gt;]] --&gt;
[[Datoteka:Alamgiri Gate.jpg|right|200px|thumb|&lt;small&gt;Pogled na vrata Alamghiri na utvrdi Lahore.&lt;/small&gt;]]
[[Datoteka:Edinpain.JPG|right|200px|thumb|&lt;small&gt;Fortifikacije [[dvorac Edinburgh|dvorca Edinburgh]] koristile su prirodan vulkanski krajolik kao najbolju prednost. Naslikao [[Alexander Nasmyth]] (~1780).&lt;/small&gt;]]
 &lt;!-- [[Datoteka:Slk_Fort_Ruines.jpg|thumb|200px|&lt;small&gt;Ruševine bastiona oko 1800 godina stare  [[utvrda Sialkot|utvrde Sialkot]] u [[Sialkot]]u, [[Pakistan]].&lt;/small&gt;]] --&gt;

&lt;div style=&quot;-moz-column-count: 2; column-count:2; &quot;&gt;
'''Tipovi fortifikacije'''
* [[akropolj|akropola]]
* [[citadela]]
* [[palata|dvorac]]
* [[fort]]
* [[gradina (utvrda)|gradina]]
* [[limes]]
* [[opidum|oppidum]]
* utvrda
* [[utvrđena linija]]
* [[utvrđeni grad]]
* [[utvrđeni most]]
* [[utvrđeni sektor]]
* [[zamak]]

'''Elementi fortifikacije'''
* [[abatis]]
* [[ambrazura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''embrasure'')
* [[Banket (fortifikacija)|banket]] ([[francuski jezik|franc]]. ''banquette'')
* [[barbekana]] ili [[barbakan]] ([[latinski jezik|lat]]. ''barbecana'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbacane'')
* [[barbeta]] ([[italijanski jezik|tal]]. ''barbetta'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbette'')
* [[bartizan]] ([[engleski jezik|engl]]. ''bartizan'')
* [[bastilja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bastille'')
* [[bastion]]
* [[berma]]
* [[blok]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bloc'')
* [[bodljikava žica]], [[bodljikava traka]] i [[žičana zapreka]]
* [[bunker]]
* [[châtelet]]
* [[češki jež]]
* [[demiluna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''demi-lune''; vidi [[revelin]])
* [[dijamantna fosa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'' diamant)
* [[donžon]] ([[francuski jezik|franc]]. ''donjon'')
* [[eskargeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escargaite'' ili ''échauguette'')
* [[eskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escarpe'')
* [[fasa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''face'')
* [[flanka]] ([[francuski jezik|franc]]. ''flanc'')
* [[for]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fort'')
* [[fosa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'')
* [[gabion]]
* [[gerit]] ([[engleski jezik|engl]]. ''guerite'')
* [[geta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''guette'')
* [[glasija]] ([[francuski jezik|franc]]. ''glacis'')
* [[gorga]] ili [[grkljan]] ([[francuski jezik|franc]]. ''gorges'')
* [[hersa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''herse'')
* [[hurda]] ([[francuski jezik|franc]]. ''hourd'')
* [[hušeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''huchette'')
* [[kaponir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''caponnière'')
* [[krenelacija|kastelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castellatio'')
* [[džentlmen|kavalir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cavalier'')
* [[kazamat]] ([[italijanski jezik|tal]]. ''casamatta'')
* [[kineta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cunette'', [[nemački jezik|njem]]. ''Künette'')
* [[kontraeskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contre-escarpe'')
* [[kontrafor]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contrefort'')
* [[kontragard]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contregarde'')
* [[krenelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''crenellatio'')
* [[kreno]] ([[francuski jezik|franc]]. ''créneau'')
* [[krunište]]
* [[kružni prolaz]]
* [[kupura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''coupure'')
* [[kurtina]] ([[francuski jezik|franc]]. ''courtine'')
* [[lisa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''lice'')
* [[mašikuli]] ([[francuski jezik|franc]]. ''mâchicoulis'')
* [[merlon]]
* [[obrambeni borbeni položaj]]
* [[obrambeni jarak]] ([[obrambeni rov]])
* [[parapet]]
* [[pješčana vreća]]
* [[pokretni most]] ([[francuski jezik|franc]]. ''pont-levis'')
* [[portcullis]] ([[engleski jezik|engl]]. ''portcullis'' rešetka)
* [[poterna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''poterne'')
* [[rampa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''rampe'')
* [[reduit]] ([[francuski jezik|franc]]. ''réduit'')
* [[reduta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''redoute'')
* [[revelin]] ili [[ravelin]] ([[italijanski jezik|tal]]. ''rivelino'', [[francuski jezik|franc]]. ''ravelin'')
* [[strijelnica]] ili [[aršera]] ([[francuski jezik|franc]]. ''archère'')
* [[šikana]] ([[francuski jezik|franc]]. ''chicane'')
* [[talus]]
* [[tenaja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tenaille'')
* [[traversa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''traverse'')
* [[tura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tour'')
* [[turan]]
* [[turela]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tourelle'', [[engleski jezik|engl]]. ''turret'')
* [[vizirni otvor]]
* [[vrapci|vrabac]] ([[francuski jezik|franc]]. ''moineau'')
* [[zaklonjeni prolaz]]

'''Tipovi fortova'''
* [[bastionska utvrda]]
* [[blokhaus]] ([[nemački jezik|njem]]. ''blockhaus'')
* [[bunker]]
* [[compound]]
* [[donžon]]
* [[palata|dvorac]]
* [[gradina (utvrda)|gradina]]
* [[gradske zidine]]
* [[kastrum]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrum'')
* [[kaštel]]
* [[kineske gradske zidine]]
* [[kopnena baterija]]
* [[kula martello]]
* [[Pā]] [[Maori|maorska]] fortifikacija iz [[19. vijek|19. stoljeća]]
* [[palisada]]
* [[poligonalna utvrda]]
* [[protuzračna kula]]
* [[reduta]]
* [[srednjovjekovne fortifikacije]]
* [[zamak]]
* [[zvjezdasta utvrda]]

'''Povijesne fortifikacije'''
* [[Atlantski bedem]]
* [[Dubrovačke gradske zidine]]
* [[Dvorac Beaumaris]]
* [[Fort Chittorgarh]]
* [[Fort Drum]] (otok [[El Fraile]])
* [[Fort Knox, Maine]]
* [[Fort Lahore]]
* [[Fort Raigad]]
* [[Fort Rohtas]]
* [[Veliki kineski zid|Kineski zid]]
* [[Krak des Chevaliers]]
* [[Moskovski Kremlj|Kremlj]]
* [[Linije Torres Vedrasa]]
* [[Maginotova linija]]
* [[Mannerheimova linija]]
* [[Massada]]
* [[Norveške utvrde]]
* [[Réduit]]
* [[Reduta Eastbourne]]

'''Fortifikacije i opsadno ratovanje'''
* [[Vojna povijest]]
* [[Vojno inženjerstvo]]
* [[Srednjovjekovno ratovanje]]
* [[Opsadni stroj]]
* [[Opsada]]

'''Slavni stručnjaci'''
* [[Dijad iz Pele]]
* [[Giuliano da Sangallo]] ([[1445]]-[[1516]])
* [[François Mandon de Saint Rémy]]
* [[Francesco De Marchi]] ([[1504]]-[[1576]])
* [[Simon Stevin]] ([[1549]]-[[1620]])
* [[Antoine De Ville|Antoine Deville]] ([[1596]]-[[1657]])
* [[Henri Alexis Brialmont]] ([[1821]]-[[1903]])
* [[Menno van Coehoorn]] ([[1641]]-[[1704]])
* [[Jean Errard, dit Errard de Bar-le-Duc]] ([[1554]]-[[1610]])
* [[Blaise de Pagan]] ([[1604]]-[[1665]])
* [[Sébastien Le Prestre de Vauban]] ([[1633]]-[[1707]])
* [[Maximilian von Welsch]] ([[1671]]-[[1745]])
* [[Marc-René de Montalembert]] ([[1714]]-[[1800]])
* [[Jean Lemichaud d'Arçon]] ([[1733]]-[[1800]])
* [[François Nicolas Benoît Haxo]] ([[1774]]-[[1838]])
* [[Raymond-Adolphe Séré de Rivières]] ([[1815]]-[[1895]])
* [[Gaspard-Joseph Chaussegros de Léry]] ([[1682]]-[[1756]])
&lt;/div&gt;

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Fortification|Fortifikacije}}
* [http://www.fort4a.harc.pl Fort 4a u Poznanu - Poljska]
* [http://www.1911encyclopedia.org/Fortification_and_siegecraft 1911 Encyclopedia Britannica on Fortifications and siegecraft]
* [http://www.tunnelrats.org.au Informacije o australskim fortifikacijama u Drugom svjetskom ratu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.educ.um.edu.mt/militarymalta Vojna povijest Malte (fortifikacije)] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.ag-festung-koeln.de/ Kölnska tvrđava]
* [http://www.bunkerpictures.nl Bunker Pictures: Pictures, locations, information about bunkers from WW2 and The Atlantikwall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206134239/http://www.bunkerpictures.nl/ |date=2006-12-06 }}
* [http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm Royal Engineers Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060829135946/http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm |date=2006-08-29 }} obalna obrana
* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=322 Zračna fotografija: tvrđava - Komárom - Mađarska]
* [https://web.archive.org/web/20061205041205/http://peterwardein.com/ Petrovaradin - najveća tvrđava u Europi iz 18. stoljeća]
* [http://www.eastbournemuseums.co.uk/ Redoubt Fortress Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110618163222/http://www.eastbournemuseums.co.uk/ |date=2011-06-18 }}
* [http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm Eastbourne Redoubt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070328191048/http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm |date=2007-03-28 }}
* [http://www.flickr.com/photos/89297978@N00/sets/72157594515487122/ Fotografije austrijskih, francuskih i engleskim dvoraca]
* [http://fortress.petersburg-bridges.com/ Slike i povijest tvrđave Petra i Pavla (St Peterburg)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118032821/http://fortress.petersburg-bridges.com/ |date=2008-01-18 }}
* [http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ Maginotova linija u ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140806205743/http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ |date=2014-08-06 }}
* [http://www.fortifications.gr Fortifikacije iz Drugog svjetskog rata u Grčkoj]

[[Kategorija:Tvrđave]]</text>
      <sha1>s3hm8drb9uodtuolo6kjo9fz5jyll11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gajo Petrović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>90482</id>
    <revision>
      <id>42705663</id>
      <parentid>42422428</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:30:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8254" sha1="2qwm8wtgs1msm81gss9rxa6ahss8fhx" xml:space="preserve">{{Filozofi
| region          = Zapadna filozofija 
| era             = [[Filozofija 20. veka|Filozofija 20. stoljeća]] 
| color            = #B0C4DE
| naziv_slike       = 
| širina_slike       = 
| ime             = Gajo Petrović
| rođenje         = [[12. 3.|12. marta]] [[1927]], ([[Karlovac]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]) 
| smrt            = [[13. 6.|13. jun]] [[1993]]., Zagreb, [[Hrvatska]]
| škola  = [[kontinentalna filozofija]] ([[marksizam]]) 
| interesovanja    = [[ontologija]], [[logika]], [[gnoseologija|epistemologija]] 
| centralne_ideje    =
| uticaj od        = [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]], [[Martin Heidegger|Heideggera]], [[Karl Marx|Marxa]] 
| uticaj na      =
| potpis        = 
}}
'''Gajo Petrović''' ([[Karlovac]], [[12. 3.|12. marta]] [[1927]]. - [[Zagreb]], [[13. 6.|13. jun]] [[1993]].), bio je  [[Jugoslavija|jugoslavenski]] ([[Socijalistička Republika Hrvatska|hrvatski]]) [[filozof]]. Jedan od najvažnijih predstavnika [[praxis filozofija|praxis filozofije]], svoj filozofski pogled na svijet opisivao je kao ''mišljenje revolucije''.

== Biografija ==
=== Školovanje i akademska karijera ===
Nakon osnovnog školovanja i gimnazije u rodnom Karlovcu, studira filozofiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u (1944-1946). Zajedno s prijateljima i kasnijim suradnicima [[Ivan Kuvačić|Ivanom Kuvačićem]]&lt;ref name=&quot;hrcak.srce.hr&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/74847 Vinko Grgurev: Ivan Ivo Kuvačić Sjećanja] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i Božom Beckom&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=2016-06-30|title=Božo Bek|url=https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bo%C5%BEo_Bek&amp;oldid=29620960|language=sh|access-date=2020-10-09}}&lt;/ref&gt; odlazi na međunarodnu razmjenu studenata u [[Sovjetski Savez|SSSR]], isprva nastavlja studij u [[Sankt Peterburg|Lenjingradu]] (1946-1947), potom u [[Moskva|Moskvi]] (1947-1948), zatim se vraća u Zagreb i završava studij [[1949]]. Od [[1950]]. godine radi kao asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog faulteta u Zagrebu. Doktorirao s tezom ''Filozofski pogledi G. V. Plehanova'' u januaru 1956. Zatim odlazi na usavršavanje u ''University of London'' (1956-1957), gdje radi s prof. Alfredom J. Ayerom (University College). Habilitirao je 1958. na zagrebačkom sveučilištu s tezom ''Korespondencija i evidencija. F. Brentanova teorija istine''. Od 1969. radi kao redovni profesor na Odsjeku za filozofiju, predaje [[ontologija|ontologiju]], [[gnoseologija|spoznajnu teoriju]] i [[logika|logiku]] sve do smrti. Kao gost predavao je u mnogim [[univerzitet]]ima u [[Evropa|Evropi]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].

Suosnivač je ''Hrvatskog filozofskog društva (HFD)'' &lt;ref&gt;[http://www.hrfd.hr/u/dokumenti/02%20Grgec.pdf Goran Grgec: Pola stoljeća Hrvatskog filozofskog društva kao istraživački izazov]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i ''Jugoslavenskog udruženja za filozofiju (JUF)''. Bio je sekretar i predsjednik HFD-a 1963/64. i predsjednik JUF-a 1964/66. Petrović je bio suosnivačem i članom ''Savjeta Korčulanske ljetne škole'' (1964-1974), i potpredsjednik filozofskog društva ''Ernst-Bloch-Gesellschaft'', [[Ludwigshafen am Rhein|Ludwigshafen]] (od 1986).

Gajo Petrović bio je član brojnih međunarodnih filozofskih i akademskih institucija: ''Institut international de philosophie'', [[Pariz]] (od 1973.), ''Comité d’honneur'', ''Collège international de philosophie'', Pariz (od 1986.), počasni doktor (doctor honoris causa) u ''Université des sciences humaines'' u [[Strasbourg]]u (od 1990).

Za vanrednog člana [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]] primljen je [[1988]].

=== Filozofska misao ===
Petrović se već za studija u SSSR-u uvjerio da nešto nije dobro u uprošćenom marksizmu - [[Josif Staljin|staljinističkog]] tipa. Tako da se već u svojoj doktorskoj tezi ''Filozofski pogledi G.V. Plehanova'', obrušio na njegovu teoriju odraza. Kako se razvijao kao filozof i mislilac, tako je sve više postajao zagovornik ideje o [[Praksa|praksi]] (mladohegelijanci) i slobodi pojedinca.

Jedan je od osnivača, glavni urednik i spiritus movens međunarodno slavnog časopisa [[Praxis (časopis)|''Praxis'']] ([[1964]]-[[1974]].) &lt;ref&gt;[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/redakcija.htm Redakcija filozofskog časopisa &quot;Praxis&quot;, pristupljeno 17. septembra 2010.]&lt;/ref&gt;. Časopisa koji je postao središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime [[praxis filozofija|praxisovci]].

Petrović je kao i većina njegovih kolega iz [[praxis filozofija|praxisove škole mišljenja]] bio radikalni zastupnik kritike svega postojećega. A ona je po njima podrazumijevala autorefleksiju i samoispitivanje, zapravo - načela evropske filozofije subjektivnosti.

Praksisovskim je filozofima u središtu interesa bio slobodan pojedinac, čovjek kao građanski subjekt - oni su tako interpretirali [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanje]], koje je po njima trebalo da bude vrhunac demokracije u kojem bi čovjek doista bio subjekt. Stoga oni nisu prihvaćali nacionalizam, koji eshatološki postavlja naciju kao temelj svega. A onda se on koristi kao ideološka podloga za praktičku politiku birokratskoga potčinjavanja tog istog naroda, svođenjem njegova bitka na etabliranu tradicionalnost i diskriminaciju svega onoga što se razlikuje od povlaštene društveno-političke koncepcije.&lt;ref name=&quot;hrcak.srce.hr&quot;/&gt;
Zbog svojih kritičkih stavova i podrške studentskim protestima [[1968]], postao je predmetom velike partijske kritike, istina nije zatvaran, poput radikalnih nacionalista iz 1971, ali od tada mu je bitno sužen prostor za javno djelovanje. Radi unutar akademskih krugova – posvećen više teoriji nego praksi.

Gajo Petrović umro je [[13. 6.|13. jun]]&lt;nowiki/&gt;a [[1993]]. godine u 66. godini u Zagrebu.

== Djela ==
Za života je Gajo Petrović objavio četrnaest knjiga i više stotina rasprava, članaka, eseja, od kojih treba izdvojiti: 
* ''Engleska empiristička filozofija'', Matica hrvatska, Zagreb, 1955 (drugo izdanje 1977 NZMH)
* ''Od Lockea do Ayera'', Beograd : Kultura , 1964
* ''Logika'', Zagreb, Školska Knjiga 1964 (ukupno 13 izdanja)
* ''Mogućnost čovjeka'', Biblioteka Razlog. Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969.
* ''Čemu Praxis'', Praxis, džepno izdanje, br. 10-11, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1972.
* ''Filozofija i marksizam'', Zagreb: Naprijed, 1976. (2. izdanje; 1. izdanje 1964)
* ''Mišljenje revolucije. Od &quot;ontologije&quot; do &quot;filozofije politike&quot;'', Zagreb: Naprijed, 1978.
* ''Suvremena filozofija. Ogledi'', Školska knjiga, Zagreb, 1979
* ''Filozofija i revolucija'', Zagreb: Naprijed, 1983. (2. izdanje; 1. izdanje 1973; izdanje na njemačkom 1971.)
* ''Praksa/istina'', Biblioteka Kulturnog radnika: 11. teza, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986.
* ''Odabrana djela'' (I-IV), Zagreb: Naprijed-Beograd: Nolit, 1986.; izbor djela zadrži: sv. I. Filozofija prakse: Filozofija i marksizam (1965), Filozofija i revolucija (1973.), sv. II. Mišljenje revolucije. Od ontologije do filozofije politike (1978.); sv. III. Marx i marksisti; sv. IV. Prolegomena za kritiku Heideggera
* ''U potrazi za slobodom'' Povijesno-filozofski ogledi, Biblioteka filozofska istraživanja (knj. 33), Zagreb, 1990.

== Povezano ==
* [[Historija i povijest u praxis filozofiji]]
* [[Praxis filozofija]]
*[[Praksa]]
*[[Nova ljevica]]

== Izvori ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.marxists.org/archive/petrovic/index.htm Gajo Petrović Archive] {{en icon}}
* [http://www.ffzg.hr/filoz/article.php?id_art=203&amp;id_pag=20 Biografija Gaje Petrovića, na portalu Galerija povijesti Odsjeka Filozofije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611205944/http://www.ffzg.hr/filoz/article.php?id_art=203&amp;id_pag=20 |date=2011-06-11 }} {{hr icon}}
* [https://filoz.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2011/12/GP_Priznajem.pdf ''Priznajem (1993.)''] {{hr icon}}

{{Lifetime|1927|1993|Petrović, Gajo}}

[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi]]
[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Hrvatski ateisti]]</text>
      <sha1>2qwm8wtgs1msm81gss9rxa6ahss8fhx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gondola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98317</id>
    <revision>
      <id>42706010</id>
      <parentid>42538207</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3765" sha1="gmsunn6g06hfzjptbrt5mn6a4nnbqqp" xml:space="preserve">{{druga upotreba|članak o vrsti žičare|Gondola (žičara)}}
[[Datoteka:San Giorgio Maggiore with gondolas.jpg|thumb|right|300px|Gondole parkirane na Piazzetti San Marco]]
'''Gondola''' (vjerojatno od [[grčki jezik|grčkog]] ''kondura'' = brodić &lt;ref&gt;[http://dictionary.weather.net/dictionary/gondola Merriam-Webster Online Dictionary (pristupljeno: 26. decembra 2010.)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;) je čamac prilagođen za plovidbu po plitkim vodama [[Venecijanska laguna|venecijanske lagune]], jer ima minimalni gaz. Gondola je vremenom postala simbol [[Venecija|Venecije]] i njezinih brojnih [[kanal]]a.

== Opis ==
Gondole su duge od 10,80 do 11 m, široke od 1,40 do 1,60 m, teške do 600&amp;nbsp;kg, i mogu prevesti do 6 putnika uz jednog do 2 gondolijera.&lt;ref name=gondola&gt;{{Cite web |title=Venezia, la gondola e gli squeri (pristupljeno: 26. decembra 2010.) |url=http://www.venezia.net/venezia/curiosita-storia/gondola.htm |access-date=2010-12-26 |archivedate=2010-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101125051231/http://www.venezia.net/venezia/curiosita-storia/gondola.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Za gradnju gondole koristi se osam različitih vrsta [[drveće|drveta]]; [[jela]], [[hrast]], [[višnja]], [[orah]], [[brijest]], [[mahagonij]], [[ariš]] i [[limun]]. Gondola ima 280 dijelova i stoji oko 20.000 [[euro|€]], vremenom su se da bi bile što lakše, počele graditi od šperploča, a da bi izgledale što elegantnije, morale su biti obojeno u crno. Njihov asimetričan oblik omogućuje lako upravljanje sa samo jednim veslom kojim gondolijer vesla stojeći na krmi. Vode [[Venecijanska laguna|lagune]] su ipak preduboke, da bi se gondolijeri mogli odguravati po dnu (kako mnogi misle), već oni moraju veslati. Lijeva strana gondole šira je za 24&amp;nbsp;cm &lt;ref name=gondola/&gt; od desne zbog ravnoteže jer na desnoj stoji gondolijer, pa su na taj način stranice ujednačane težinom.
Vožnja gondolom od 40 minuta košta oko 80 [[euro|€]].&lt;ref&gt;[http://europeforvisitors.com/venice/articles/gallivanting_by_gondola.htm Gondolas and Gondola Rides s portala Venice for Visitors (pristupljeno: 26. decembra 2010)]&lt;/ref&gt;, ali ta cijena nije fiksna već ovisi o pogodbi, a i svaka se dodatna usluga naplaćuje (pjevanje, posebni sati, itd.).

== Historija ==
Gondola se prvi put spominje u pismu [[dužd]]a Vilale Faliera iz [[1094]]. godine, i tada kao i danas to je bio čamac za prijevoz putnika po Veneciji i do otoka u [[Venecijanska laguna|venecijanskoj laguni]]. U [[18. vijek|18. stoljeću]] po kanalima Venecije plovilo je vjerorajatno čak 14.000 gondola, tad je Venecija bila jedan od najprometnijih vodenih putova na [[svijet]]u. Danas ih je ostalo samo oko petstotinjak i njima se uglavnom prevoze [[Turizam|turisti]] i mladenci kojima je Venecija tradicionalno odredište za medeni mjesec. Godolijeri im onda tvrde da je venecijska tradicija, da se par koji se vozi u gondoli mora poljubiti ispod svakog [[most]]a, kako bi vječno ostali [[Ljubav|zaljubljeni]].

Do početka 20. stoljeća, kako se to da vidjeti na mnogim fotografijama, gondole su često bile opremljene s &quot;felzom&quot;, malom kabinom, za zaštitu putnika od vremenskih nepogoda i neželjenih pogleda. I prozori &quot;felze&quot; dali su se zatvoriti sa malim &quot;žaluzinama. Felze se više ne upotrebljavaju, vjerojatno zato jer turistima smetaju da što bolje vide, a venecijanci gondole ne upotrebljavaju više za svoj prijevoz.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gondolas (boat)}}
* [https://web.archive.org/web/20090205021921/http://www.gondolavenezia.it/homeng.asp Official Gondola Site] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Plovila]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Veneciji]]</text>
      <sha1>gmsunn6g06hfzjptbrt5mn6a4nnbqqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Građanski rat u Siriji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109953</id>
    <revision>
      <id>42706145</id>
      <parentid>42600808</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:35:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71523" sha1="l8945wl1d2u0zwl8upu1txhlxoad7jz" xml:space="preserve">{{Infokutija oružani sukob
| sukob = Građanski rat u Siriji
| slika = Syrian Civil War map (November 24, 2023).svg
| opis_slike = Vojna situacija u Siriji: {{legend|#ebc0b3|Sirijska vlada}}{{legend|#cdecc9|Pobunjeničke snage}}{{legend|#DAA520|Kurdi}}{{legend|#b4b2ae|ISIL}}
| vreme = [[15. mart]] [[2011]]. - [[8. decembar]] [[2024.]]
| mesto = [[Sirija]]
| uzrok =
| teritorija =Nepromenjene
| rezultat = •pad režima Bašara al asada
• pobeda sirijske opozicije
| strana1 = {{flag|Sirija}} &lt;br /&gt; [[Vojska Sirije|Oružane snage Sirije]]: &lt;br /&gt;&lt;center&gt; • [[Vojska Sirije|Armija Sirije]] &lt;br /&gt; • [[Sirijska ratna mornarica]]&lt;br /&gt; • [[Sirijska ratna avijacija]]&lt;br /&gt; • [[Sirijska republikanska garda]]&lt;/center&gt;&lt;br /&gt;[[Šabiha]] &lt;br /&gt; [[Datoteka:Hezbollah_Flag.jpg|22px|border]] [[Hezbolah]]&lt;ref&gt;[http://www.worldnewstribune.com/2012/07/29/irans-hizbullah-sends-more-troops-to-help-assad-storm-aleppo-fight-sunnis/ Iran’s Hizbullah sends more troops to help Assad storm Aleppo, fight Sunnis | World Tribune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331165817/http://worldnewstribune.com/2012/07/29/irans-hizbullah-sends-more-troops-to-help-assad-storm-aleppo-fight-sunnis/ |date=2016-03-31 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''Vojna podrška:''' &lt;br /&gt; {{flag|Iran}}&lt;ref&gt;{{cite web|author=Saeed Kamali Dehghan |url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/may/28/syria-army-iran-forces |title=Syrian army being aided by Iranian forces |publisher=Guardian |date= |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nowlebanon.com/NewsArchiveDetails.aspx?ID=364902 |title=Iranian Guards, Mahdi Army troops enter Syria’s Druze Mountain |publisher=Nowlebanon.com |date = 15. 2. 2012|accessdate = 30. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Rusija}}&lt;br /&gt;'''Politička podrška:''' &lt;br /&gt; {{flag|Kina}}&lt;br /&gt;{{flagicon|Severna Koreja}} [[Sjeverna Koreja|S. Koreja]]&lt;br /&gt;{{flag|Libanon}}&lt;br /&gt;{{flag|Irak}}&lt;br /&gt; {{flag|Alžir}}&lt;br /&gt; {{flag|Venezuela}}
| strana2 ={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Sirijski pobunjenici]]'''
*[[Slobodna sirijska armija]]
*[[Sirijska oslobodilačka armija]]&lt;ref name=&quot;SLA&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/printout/0,8816,2106648,00.html/ |title=Syrian Rebels Plot Their Next Moves: A TIME Exclusive |work=TIME |date=11. 2. 2012 |archiveurl=https://archive.today/20121205012412/http://www.time.com/time/printout/0,8816,2106648,00.html/ |archivedate=2012-12-05 |access-date=2015-08-22 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
*[[Livaa Al-Umma]]
'''Ekonomska i vojna pomoć:'''&lt;br /&gt;
{{flag|Turska}}&lt;ref name=CIASaid&gt;{{cite web|last=Schmitt|first=Eric|title=C.I.A. Said to Aid in Steering Arms to Syrian Opposition|url=http://www.nytimes.com/2012/06/21/world/middleeast/cia-said-to-aid-in-steering-arms-to-syrian-rebels.html?pagewanted=all|accessdate = 4. 7. 2012|publisher=The New York Times|date = 21. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
{{flag|Saudijska Arabija}} &lt;small&gt;&lt;ref name=CIASaid/&gt;&lt;ref name=Exclusive&gt;{{cite news|author=Justin Vela |url=http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/exclusive-arab-states-arm-rebels-as-un-talks-of-syrian-civil-war-7845026.html |title=Exclusive: Arab states arm rebels as UN talks of Syrian civil war |work=The Independent |date = 13. 6. 2012. |accessdate = 8. 7. 2012. |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RebelsAwait&gt;{{cite news |last=Abouzeid |first=Rania |url=http://world.time.com/2012/06/22/opening-the-weapons-tap-syrias-rebels-await-fresh-and-free-ammo/ |title=Opening the Weapons Tap: Syria’s Rebels Await Fresh and Free Ammo |publisher=World.time.com |date=22. 6. 2012. |accessdate=8. 7. 2012. |archive-date=2012-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120828142935/http://world.time.com/2012/06/22/opening-the-weapons-tap-syrias-rebels-await-fresh-and-free-ammo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{flag|Katar}} &lt;ref name=CIASaid/&gt;&lt;ref name=Exclusive/&gt;&lt;ref name=RebelsAwait/&gt;&lt;br /&gt;{{flag|SAD}} &lt;small&gt;(logistika&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/06/21/world/middleeast/cia-said-to-aid-in-steering-arms-to-syrian-rebels.html?pagewanted=all|title=C.I.A. Said to Aid in Steering Arms to Syrian Opposition|work=[[Njujork tajms|New York Times]]|date = 21. 6. 2012.|accessdate = 13. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt; i strateške, obaveštajne informacije&lt;ref name=&quot;Exclusive: Obama authorizes secret U.S. support for Syrian rebels&quot;&gt;{{cite news|last=Hosenball|first=Mark|title=Exclusive: Obama authorizes secret U.S. support for Syrian rebels|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/01/us-usa-syria-obama-order-idUSBRE8701OK20120801|accessdate=6. 8. 2012.|6=|agency=Reuters|date=1. 8. 2012.|archivedate=2012-08-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120802002457/http://www.reuters.com/article/2012/08/01/us-usa-syria-obama-order-idUSBRE8701OK20120801|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(komunikaciona oprema)&lt;ref&gt;{{cite news|title=Syria conflict: UK to give extra £5m to opposition groups|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-19205204|accessdate = 11. 8. 2012.||agency=BBC|date = 10. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|strana3={{flagicon image|Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg}} '''[[Islamska Država Irak i Levant|Islamska Država u Iraku i Levantu]]'''&lt;small&gt;&lt;ref name=Sunnifighters&gt;{{cite news|url=http://www.theaustralian.com.au/news/world/sunni-fighters-bring-jihad-across-border/story-e6frg6so-1226405923591 |title=Sunni fighters bring jihad across border |work=The Australian |date = 17. 2. 2012|accessdate = 8. 7. 2012|first=Hala |last=Jaber}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flowing&gt;[http://articles.boston.com/2012-07-05/news/32553534_1_al-qaida-linked-sunni-insurgents-shiite-political-rivals-mosul Iraq says al-Qaida fighters flowing into Syria]{{dead link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://world.time.com/2012/07/26/time-exclusive-meet-the-islamist-militants-fighting-alongside-syrias-rebels/#ixzz21jq5iPsN |title=TIME Exclusive: Meet the Islamist Militants Fighting Alongside Syria’s Rebels |publisher=World.time.com |date=26. 7. 2012 |accessdate=30. 8. 2012 |archive-date=2016-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101233807/http://world.time.com/2012/07/26/time-exclusive-meet-the-islamist-militants-fighting-alongside-syrias-rebels/#ixzz21jq5iPsN |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
*[[El Nusra Front za Zaštitu Levanta]]
*[[Iračka Al Kaida]] &lt;ref name=flowing/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sherlock|first=Ruth |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/9396256/Al-Qaeda-tries-to-carve-out-a-war-for-itself-in-Syria.html |title=Al-Qaeda tries to carve out a war for itself in Syria |publisher=Telegraph.co.uk |date = 12. 7. 2012. |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2012/07/25/world/middleeast/al-qaeda-insinuating-its-way-into-syrias-conflict.html?pagewanted=1&amp;_r=3&amp;ref=world&amp;src=me |title=Al Qaeda Taking Deadly New Role in Syria Conflict |publisher=Nytimes.com |date = 25. 7. 2012. |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;
*[[Fatah el Islam]]
*Arar el Šam&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2012/Jul-31/182750-arab-islamist-fighters-eager-to-join-syria-rebels.ashx#axzz22DnnnVxi |title=Arab Islamist fighters eager to join Syria rebels |publisher=Dailystar.com.lb |date= |accessdate = 30. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://in.reuters.com/article/2012/08/08/syria-crisis-idINL6E8J763T20120808 |title=Syria rebels see future fight with foreign radicals |publisher=In.reuters.com |date=8. 8. 2012. |accessdate=30. 8. 2012. |archivedate=2015-09-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150911225709/http://in.reuters.com/article/2012/08/08/syria-crisis-idINL6E8J763T20120808 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
*Sukur el Šam
----
'''[[Rožava]]''' - '''[[Kurdski Vrhovni Savet]]'''
*[[Narodne odbrambene jedinice]]
'''Vojna pomoć:''' &lt;br /&gt;
{{flagicon|Kurdistan}} [[Irački Kurdistan]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Iraqi Kurdistan training Syrian Kurds|url=http://english.al-akhbar.com/content/iraqi-kurdistan-training-syrian-kurds|accessdate=31. 7. 2012.|newspaper=Al Akhbar|date=31. 7. 2012.|archivedate=2013-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728084544/http://english.al-akhbar.com/content/iraqi-kurdistan-training-syrian-kurds|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
*[[Pešmerga]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Syrian Kurds given military training in northern Iraq, says Barzani|url=http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?newsId=287475|accessdate=27. 7. 2012.|newspaper=[[Zaman (novine)|Zaman]]|date=27. 7. 2012.|archivedate=2012-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120728103521/http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?newsId=287475|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
|komandant1= {{flagicon|Sirija}} '''[[Bašar el Asad]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Predsednik Sirije]]&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Vael Nader el Halki]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Premijer&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Rijad Farid Hidžab]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Premijer (23. jun 2012. - 6. avgust 2012.)&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18338093|title=Syria's Assad names Riad Hijab as new prime minister|work=[[Bi-Bi-Si njuz|BBC News]]|date = 6. 6. 2012.|accessdate = 15. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Fad Jasim el Frej]]'''&lt;br /&gt;Ministar odbrane&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Davud Radžiha]]''' † &lt;br /&gt;Ministar odbrane (avgust 2011. - jul 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Ali Abdalah Ajub]]'''&lt;br /&gt;Načelnik generalštaba&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Maher el Asad]]'''&lt;br /&gt;Komandant Republikanske garde Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Aser Šavkat]]''' †&lt;br /&gt;Zamenik ministra odbrane (septembar 2011. - jul 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Ali Mamluk]]'''&lt;br /&gt;Ministar za nacionalnu bezbednost&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Rustum Gazaleh]]'''&lt;br /&gt;Uprava političke bezbednosti&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Muhamed el Šar]]'''&lt;br /&gt;ministar unutrašnjih poslova&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Valid Mualem]]'''&lt;br /&gt;Ministar spoljnih poslova&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Hišam Bahtijar]]''' †&lt;br /&gt;Šef obaveštajne službe (do jula 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} '''[[Hasan Turkmani]]''' †&lt;br /&gt;zamenik predsednika (do jula 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon|Iran}} [[Kasem Sulejmani]]&lt;br /&gt;komandant Kodsa
|komandant2={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Baset Sejda]]'''&lt;br /&gt;[[Sirijsko nacionalno veće|Predsednik sirijskog nacionalnog veća]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Burhan Galjun]]'''&lt;br /&gt;Bivši predsednik SNV (avgust 2011. - jun 2012.)&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Rijad el Asad]]'''&lt;br /&gt;Komandant Slobodne armije Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Mustafa al-Šeik]]'''&lt;br /&gt;Komandant Visokog vojnog saveta Slobodne armije Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Ahmed Hidžazi]]'''&lt;br /&gt;Načelnik generalštaba Slobodne armije Sirije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Ali el Bajanouini]]'''&lt;br /&gt;Vođa [[Muslimanska braća|Muslimanskog bratstva]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Haitam el Maleh]]'''&lt;br /&gt;Vođa saveta poverenika revolucije&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Razak Tlas]]'''&lt;br /&gt;Komandant [[bataljon Faruk|bataljona Faruk]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Halim Kadam]]'''&lt;br /&gt;Zamenik predsednika Sirije (mart 1984. - jun 2005.)&lt;br /&gt;{{flagicon|LBY}} '''[[Magdi el Harati]]'''&lt;br /&gt;Komandant Livaa el Uma&lt;ref name=Mahdi&gt;{{cite news|last=Karadsheh|first=Jomana|title=Libya rebels move onto Syrian battlefield|url=http://edition.cnn.com/2012/07/28/world/meast/syria-libya-fighters/index.html|accessdate = 28. 7. 2012.|newspaper=CNN|date = 28. 7. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
|komandant3= {{flagicon image|Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg}} [[Abu Bakr el Bagdadi]]
----
{{flagicon|Kurdistan}} '''[[Salih Muslim]]'''&lt;br /&gt;Šef partije Kurdske demokratske unije&lt;br /&gt;{{flagicon|Kurdistan}} '''[[Abdul Hakim Bašar]]'''&lt;br /&gt;Šef Kurdskog nacionalnog veća&lt;br /&gt;
|snaga1={{flagicon|Sirija}} [[Vojska Sirije|Oružane snage Sirije]] (na vrhuncu moći)&lt;br /&gt;'''110.000'''&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2013/03/17/us-syria-crisis-uprising-idUSBRE92G06420130317 | title=From teenage graffiti to a country in ruins: Syria's two years of rebellion | work=Reuters | date=17. 3. 2013. | access-date=2015-08-22 | archivedate=2013-04-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130405093239/http://www.reuters.com/article/2013/03/17/us-syria-crisis-uprising-idUSBRE92G06420130317 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Sirija}} [[Šabiha]](milicija)&lt;br /&gt;'''10.000'''&lt;br /&gt;oko '''11000''' [[oklopna vozila|oklopnih vozila]]&lt;br /&gt;preko '''4800''' [[Artiljerijsko oruđe|artiljerijskih oruđa]]&lt;br /&gt;'''1130''' [[jurišni top|samohotki]]&lt;br /&gt;'''500''' [[Višecevni bacač raketa|VRL]]&lt;br /&gt;preko '''4200''' [[Protivvazduhoplovna odbrana|PVO sistema]]&lt;br /&gt;oko '''750''' aviona&lt;br /&gt;oko '''210''' helikoptera
|snaga2={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} [[Slobodna sirijska armija]]&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;'''50.000'''&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/west-suspends-aid-for-islamist-rebels-in-syria-underlining-their-disillusionment-with-those-forces-opposed-to-president-bashar-alassad-8998891.html West suspends aid for Islamist rebels in Syria, underlining their disillusionment with those forces opposed to President Bashar al-Assad], West suspends aid for Islamist rebels in Syria, underlining their disillusionment with those forces opposed to President Bashar al-Assad&lt;/ref&gt;
|snaga3={{flagicon|Kurdistan}} Kurdske milicije &lt;br /&gt; '''35,000'''&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;[http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2013/Dec-27/242372-kurdish-militia-has-35000-fighters-spokesman.ashx#axzz2oNa3sbT8 Kurdish militia has 35,000 fighters: spokesman], Kurdish militia has 35,000 fighters: spokesman.&lt;/ref&gt;
|gubici1=
|gubici2=
}}
'''Sirijski građanski rat''' ({{lang-ar|الحرب الأهلية السورية}}) ili '''Sirijska kriza''' ({{lang-ar|الأزمة السورية}}) je trenutni [[Rat|oružani sukob]] koji se od proljeća [[2011]]. vodi u [[Sirija|Siriji]], okvirno između snaga vlade predsjednika [[Bašar al-Asad|Bašara al-Asada]] na jednoj i više skupina [[Insurekcija|pobunjenika]] na drugoj strani. Ubrzo nakon njegovog izbijanja, u rat su se umiješale sve [[Regionalna sila|regionalne sile]] ([[Iran]], [[Izrael]], [[Saudijska Arabija]] i [[Turska]]), evropske [[Velesila|velesile]] ([[Francuska]], [[Njemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), te [[Sjedinjene Države]] i [[Rusija]], zbog čega je poprimio dimenziju [[Rat preko posrednika|posredničkog sukoba]]. Dvije glavne međunarodne frakcije su provladina na čelu s [[Moskva|Moskvom]] i [[Teheran]]om, dok su na protivničkoj pobunjeničkoj strani [[Zapadni svijet|zapadne]] i [[Arapske zemlje Perzijskog zaljeva|zaljevske zemlje]]. Uloga nekih drugih aktera, poput [[Katar]]a, Turske, [[Irak]]a i [[Rožava|Rožave]], varirala je tokom rata ili je miješanog tipa.

Uzroci sukoba su višestruki i dijele se na interne i eksterne. Unutrašnji uključuju političke, ideološke i etničko-vjerske podjele, ekonomske i društvene probleme, a vanjski su val [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], snabdijevanje pobunjenika [[oružje]]m i opremom, te prelijevanje [[Irački građanski rat (2014–)|sukoba]] iz susjednog Iraka. Ključan uzrok izbijanja oružanog krvoprolića predmetom je oprečnih i pojednostavljenih tumačenja dva sukobljena tabora. Pobunjenički odnosno zapadni tvrdi da se radi o reakciji na vojno-policijsko gušenje mirnih prosvjeda, autoritativnu vlast i kršenje ljudskih prava. Kritičari ovih interpretacija ističu da su se među pobunjenicima ponajviše profilirale radikalne [[Sunizam|sunitsko]]-[[Islamizam|islamističke]] i [[Takfirizam|takfirijske]] frakcije, daleke od demokratskih načela, te da se velik broj demonstranata nakon izbijanja krvoprolića zapravo priključio vladinoj strani. S druge strane, službeni [[Damask]] sa saveznicima inzistira da je oružana pobuna potaknuta i orkestrirana izvana, što je isto kritizirano uz opaske da pobunjenici nisu mogli brzo i lako zauzeti brojne urbane centre bez potpore lokalnog stanovništva. Na globalnom planu, najviše se ističe geostrateški položaj Sirije kao [[mediteran]]ske saveznice istočnjačkih sila, karike u planiranim energetskim projektima, te njen odnos prema regionalnim silama.

Početne vojne operacije od [[2011]]. vođene su između vladine [[Sirijska arapska armija|Sirijske arapske armije]] i formacija [[Slobodna sirijska armija|Slobodne sirijske armije]], s bazama u susjednim državama. Glavna pobunjenička žarišta bila su područja oko [[Homs]]a, [[Hama|Hame]] i Damaska u unutrašnjosti zemlje, tradicionalno naklonjenih [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskom bratstvu]], odnosno granične zone uz Tursku, Izrael i [[Jordan]], država iz kojih su dobivali direktnu pomoć. Godine [[2013]]. dolazi do raskola među pobunjenicima i primat preuzimaju [[Salafizam|salafističke]] grupe udružene u [[Islamski front (Sirija)|Islamski front]], dok se istovremeno na sjeveru zemlje formira etnički [[Kurdi|kurdska]] autonomija [[Rožava]]. Godine [[2014]]. dolazi do saveza [[Salafistički džihadizam|salafističko-džihadističkih]] sirijskih i iračkih grupa koje uspostavljaju [[Islamska Država Irak i Levant|Islamsku Državu Iraka i Levanta (ISIL)]] i brzo zauzimaju velika, ali slabo naseljena područja istočne Sirije i zapadnog Iraka. Iste godine intervenciju protiv ove grupe započinju SAD sa saveznicima, uz odobrenje službenog [[Bagdad]]a odnosno protivljenje Damaska. Relativnu pat-poziciju na terenu [[2015]]. mijenja [[Ruska intervencija u Siriji|ruska intervencija]] i tokom sljedeće tri godine ISIL biva poražen, vladine snage vraćaju većinu teritorija, a istočno od [[Eufrat]]a kontrolu preuzima Rožava uz pomoć zapadnih saveznika.

Sirijski građanski rat imao je dalekosežne lokalne i međunarodne posljedice. Jedan je od najdužih i najsmrtonosnijih ratova [[21. vijek]]a, s više stotina hiljada poginulih, ranjenih i raseljenih. Šteta prouzročena ratnim razaranjima broji se u stotinama milijardi [[USD]], teško su stradali brojni gradovi, a došlo je i do [[kulturocid]]a odnosno uništavanja [[Stari vijek|drevne]] i [[islam]]ske kulturne baštine, naročito u [[Palmira|Palmiri]] i [[Alep]]u. Rat je doveo do velikih regionalnih i globalnih tenzija [[Hladni rat|hladnoratovskog tipa]], prouzročio je [[Evropska migrantska kriza|izbjegličko-migrantsku krizu]] u [[Evropa|Evropi]], te seriju [[Terorizam|terorističkih napada]] po zapadnoevropskim, ruskim, iranskim i turskim gradovima.

== Historija ==
[[Datoteka:Bashar al-Assad (cropped).jpg|thumb|Sirijski predsjednik Bašar al-Asad]]
Nakon velikog broja uspjelih i neuspjelih [[puč]]eva kao i poraza u rat s [[Izrael]]om Sirija u trenutku kada [[Hafez al-Asad]] pučem preuzima vlast [[1970]] nitko nije očekivao da će on tamo mnogo vremena ostati, a kamo li politički stabilizirati Siriju, vladati 30 godina i potom biti nasljeđen od sina Bašara. Nakon 35 godina mirne vladavine porodice Asad 2005. godine dolazi do početka neočekivanog hladnog rata [[SAD]]a sa Sirijom kada [[George W. Bush]] naređuje zamrzavanje diplomatskih odnosa i početak financiranja sirijske opozicije, dok početak stvaranja i financiranja opozicijske televizije imena Barada pada u 2009. godinu. Na jesen te godine sirijska policije je otkrila operaciju američkog unošenja novca, dok je već ranije otkrila koordiniranu organizaciju [[London]]-[[Washington]] što je sve izašlo u javnost zahvaljujući [[Wikileaks]] &lt;ref&gt;{{Cite web |title=WikiLeaks: U.S. secretly backed Syria opposition |url=http://www.cbsnews.com/stories/2011/04/17/politics/washingtonpost/main20054781.shtml |access-date=2012-02-07 |archivedate=2012-05-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120520083432/http://www.cbsnews.com/stories/2011/04/17/politics/washingtonpost/main20054781.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, ali je zapadnim medijima ignorirano. Na kraju pod utjecajem tih operacija i revolucija u arapskim državama tijekom zime 2010-11 dolazi do prve napukline u sirijskom političkom sistemu krajem januara 2011., ali niti poziv na demonstracije 22.2.2011. Reformističke stranke Sirije sa sjedištem u [[SAD]], a podržanom od njega i [[Izrael]]a, ne dovodi do pobune, ali svi novinari javljaju o društvenoj zaglušujućoj tišini pred eksploziju.

=== SAD 2007 ===

Krajem 2006. godine u američkoj vladi dolazi do rasprave tko predstavlja veću opasnost za američku politiku na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Da li su to sunitski ekstremisti koji vrše većinu napada na američku vojsku u Iraku ili Šiiti kojima &quot;upravlja&quot; potencijalno nuklearni [[Iran]]. Tu raspravu će na kraju dobiti Saudijska politička struja pa predsednik [[George W. Bush]] 10.1.2007. drži govor u kojem kaže:''Sirijski i Iranski režim dopuštaju teroristima da koriste njihov teritorij za ulazak u Irak. Mi ćemo prekinuti njihovu podršku i mi ćemo uništiti mrežu koja daje napredno oružje našim neprijateljima u Iraku&quot;

Po novinskom tekstu koji je objavio za istražiteljstko novinarstvo bezbroj puta nagrađeni [[Seymour Hersh]] 5.3.2007. tokom ranije spomenutih rasprava postignut je dogovor Saudijske Arabije i SADa u 4 osnovne točke:
* 1) [[Izrael]]u će biti garantirana sigurnost od strane sunitskih vlada
* 2) [[Hamas]] će se odmaknuti od Irana i Sirije i postići dogovor s Fatahom (dogovor postignut 2011)
* 3) [[SAD]] će raditi sa sunitskim narodima da zaustavi napredovanje Šiita
* 4) [[Saudijska Arabija]] će dati novac i logistiku za slabljenje Sirijske vlade

U sklopu tog sporazuma Saudijska Arabija je obećala prestanak sunitskih terorističkih napada na Amerikance rječima:
&quot;Mi smo stvorili taj pokret i mi ga kontroliramo. Nije da mi ne želimo da [[Safalisti]] bacaju bombe, nego samo da ih usmjerimo na [[Hezbolah]], Iračke Šiite, Iran i [[Sirija|Siriju]] ako nastavi raditi s Hezbolahom i [[Iran]]om.&lt;ref&gt;[http://www.newyorker.com/reporting/2007/03/05/070305fa_fact_hersh?currentPage=all Is the Administration’s new policy benefitting our enemies in the war on terrorism?]&lt;/ref&gt;

== Ustanak ==
[[Datoteka:Huge demonstration in Homs against Al Assad regime.jpg|thumb|Protuvladine demonstracije u [[Homs]]u 18.4. 2011.]]
Do otvorene pobune protiv sirijske vlade dolazi [[15.3.]][[2011]]. demonstracijama u nekoliko manjih sirijskih gradova. U pokušaju smirivanja situacije predsjednik [[Bašar al-Asad]] je pokušao dati ustupke demonstrantima, ali to nije dovelo do smirivanja situacije pa je [[vlada]] prešla na metodu mrkve i batine to jest s jedne strane je davala političke ustupke od kojih najveći postaje ukidanje izvanrednog stanje dok je s druge strane poslala vojsku da uguši nemire. Slično kao i u praktički istovremenom [[Rat u Libiji|Libijskom ratu]] za razliku od ostalih &quot;mirnih arapskih revolucija&quot; u ovoj pobuni &quot;nenaoružani&quot; demonstranti to jest civili su pružili oružani otpor što je dovelo do žrtava na obje strane iako je zbog neusporedivo bolje naoružanosti sirijske vojske odnos ubijenih vojnika nasuprot &quot;civila&quot; oko jedan na prema šest &lt;ref name=&quot;news.bbc.co.uk&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/9470481.stm How cameras hidden in pens outflanked Syrian regime]&lt;/ref&gt; .Zavisno od interpretacija borbe između vojske i [[Demonstracija|demonstranata]] ili gušenje civilnih demonstracija se vode više od 45 dana, a sjedište bune je postao Daraa sirijski grad na granici s [[jordan]]om. Bez obzira na nemire ili pobunu što je zavisno od interpretacija sirijska vlada navodno kontrolira situacija zbog navodne potpune lojalnosti vojske i zbog navodne podrške većine stanovnika tako da su ove &quot;demonstracije&quot; mnogo manje nego slične u Egiptu, Tunisu, Jemenu i slično &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-13193210 Syria: Can Assad defeat the protesters?]&lt;/ref&gt;, ali one se besprekidno nastavljaju i nastavljaju tako da će u prvih 7 meseci pobune biti ubijeno manje 3500 osoba &lt;ref&gt;{{Cite web |title=UN says death toll in Syrian uprising tops 3,000 |url=http://www.cbsnews.com/stories/2011/10/14/ap/middleeast/main20120404.shtml |access-date=2011-12-09 |archivedate=2011-12-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111209080001/http://www.cbsnews.com/stories/2011/10/14/ap/middleeast/main20120404.shtml |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;, a dodatnih 680 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=China, Russia vetoes thwart U.N. Security Council resolution on Syria |url=http://articles.cnn.com/2011-10-04/middleeast/world_meast_syria-unrest_1_bashar-ja-afari-president-bashar-security-council/2?_s=PM:MIDDLEEAST |access-date=2011-11-03 |archivedate=2011-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111120133603/http://articles.cnn.com/2011-10-04/middleeast/world_meast_syria-unrest_1_bashar-ja-afari-president-bashar-security-council/2?_s=PM:MIDDLEEAST |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; i 1150 &lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-assads-army-remains-defiant-as-it-buries-its-dead-2375963.html Robert Fisk: Assad's army remains defiant as it buries its dead]&lt;/ref&gt; žrtava će biti sirijski vojnici. Taj broj žrtava će se svakog meseca dodatno povećavati tako da će tokom ljeta 2012 ili preciznije 17 meseci od narasti do broja od 18.000 poginulih.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-19329637 Syria envoy says Assad resignation is up for discussion]&lt;/ref&gt;

== Internet revolucije ==

Slično kao i u ostalim arapskim revolucijama 2010-11 [[internet]], [[mobitel]]i i slično igraju veliku ulogu u prenošenju &quot;istine&quot; o &quot;krvoločnom&quot; gušenju pobune iako ostaje teško objašnjivo kako snimke borbi dolaze na internet kada ga je [[Sirija]] kao i ranije [[Rat u Libiji|Libija]] blokirala, a slično se dogodilo i s mobitelima. Službena objašnjenja pobunjenika se po tom pitanju kreću od korištenja stranih mobitela (s stranim telefonskim brojevima) za slanje snimaka, preko posjedovanja satelitski telefona do raznih drugih &quot;neobičnih&quot; trikova. Bez obzira na više no upitan način slanja snimaka, one su od respektabilnih novinskih organizacija potvrđene kao istinite kao što su istinite i snimke navodnih rođaka koji u najboljem sovjetskom [[propaganda|propagandističkom]] stilu slave smrt svojih voljenih osoba jer su dali život za &quot;slobodu&quot; &lt;ref name=&quot;news.bbc.co.uk&quot;/&gt;. Tek će početkom 2012 priča o internet revoluciji dobiti svoj završni deo kada počinju izlaziti na površinu informacije da su telekomunikacijsku opremu pobunjenicima poklonile strane države koje podržavaju pobunu &lt;ref name=&quot;dw.de&quot;&gt;[http://www.dw.de/dw/article/0,,15737183,00.html Slobodna vojska Sirije: vojna sila ili obrana očajnika?]&lt;/ref&gt; kao i potpuna priča o propagandnom ratu Al Jazeere protiv sirijske vlade koju iz protesta zbog medijskih manipulacija napuštaju obični radnici, ali i direktori.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/al-jazeera-loses-staff-335/ Al Jazeera exodus: Channel losing staff over ‘bias’]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Al-Jazeera employees resign over the channel’s biased coverage |url=http://www.presstv.ir/detail/231366.html |access-date=2012-03-13 |archive-date=2012-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314231203/http://www.presstv.ir/detail/231366.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Pobunjenici ==
[[Datoteka:2011-12-19 SNC Members at first congress in Tunis (iPhone).jpg|thumb|Sastanak lidera Sirijskog Nacionalnog Savjeta u Tunisu]]

Nakon više od 6 meseci nemira u Siriji pobunjenici su se u skladu s zapadnim zahtjevima i po primjeru danom tokom [[Rat u Libiji|rata u Libiji]] organizirali u nekoliko skupina. Internacionalno najvažnija od tih skupina je postala ona od sirijskih državljana koji su i pre pobune živjeli izvan Sirije. Ta skupina nazvana [[Sirijski Nacionalni Savjet]] (SNS) &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15665622 Syrian opposition split over key issues]&lt;/ref&gt; je postala rado viđen gost u evropskim glavnim gradovima gdje zahtjeva &quot;humanitarnu intervenciju&quot; u libijskom stilu, a početkom 2012. će u istom stilu biti priznata od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] kao legitimni predstavnik &quot;sirijskog naroda&quot; &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2012/feb/24/saudi-arabia-backs-arming-syrian-opposition Saudi Arabia backs arming Syrian opposition]&lt;/ref&gt;. Druga pobunjenička skupina se organizirala pod imenom [[Nacionalni Koordinacijski Komitet]] (NKK) &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt; unutar Sirije, ali njena važnost i utjecaj su trenutačno upitni pošto on zahtjeva pregovore o reformama s vladom i žestoko se protivi zapadnoj vojnoj intervenciji tako da je na zapadu ovaj komitet medijski ignoriran. Trenutačno postoji praktički ratno stanje između NKK i SNS pošto prvi smatraju svaku organizaciju koja se zalaže za zapadnu vojnu intervenciju izdajničkom &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt; i američkim vazalom. Treća organizirana pobunjenička skupina je takozvana [[Sirijska Slobodna Armija]] &lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt; koja vrši vojne operacije protiv Sirijske vlade. Formalno ova pobunjenička vojska koja se prezentira u zapadnim medijima kao armija sastavljena od dezertera dobiva besplatno oružje to jest oružje koje su neimenovani &quot;dobročinitelji&quot; kupili za nju i koje je potom prošvercano preko granice u Siriju. Do sada je potvrđeno da ona dobiva oružje iz [[Libanon]]a &lt;ref name=&quot;dw.de&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15905970 Syria slowly inches towards civil war]&lt;/ref&gt; (službeno potvrđeno od ministra obrane Libanona &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Suspicious cargo from US lands in Beirut |url=http://presstv.com/detail/225422.html |access-date=2012-02-07 |archive-date=2012-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207172442/http://presstv.com/detail/225422.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;), [[Irak]]a &lt;ref name=&quot;independent.co.uk&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-exile-dreams-of-a-bloodless-return-after-a-life-spent-opposing-assad-regime-6267702.html Robert Fisk: Exile dreams of a bloodless return after a life spent opposing Assad regime]&lt;/ref&gt;, [[Jordan]]a i [[Turska|Turske]] gdje se nalazi njen formalni zapovednik Rijad Al-Asad &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15875399 Syrian rebel leader waiting in Turkey]&lt;/ref&gt; kao i sjedište SNSa. Sirijska vlada se trenutačno neuspešno pokušava boriti protiv ovog scenarija koji nalikuje na onaj u Afganistanu pre 30 godina miniranjem svoje granice kako bi sprečila dostavu oružja pobunjenicima &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; čijih paravojnika ima između 7.000 i 15.000 &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-13855203 Guide: Syria Crisis]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.trust.org/alertnet/news/syria-risks-civil-war-sanctions-pointless--turkey Syria risks civil war, sanctions pointless -Turkey]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

Bez obzira na činjenicu da ovaj &quot;ustanak&quot; traje duže od godinu dana mediji nekih zapadnoevropskih država su priznali da sirijska vlada uživa početkom 2012. godine podršku velikog dela svoga stanovništva &lt;ref&gt;[http://www.dw.de/dw/article/0,,15707545,00.html Ruski poker oko Sirije]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16978238 Analysis: Syria's complex and bloody crisis]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2012/jan/17/syrians-support-assad-western-propaganda Syrians support Assad and Western propaganda]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bombings, bombardments kill across Syria |url=http://www.reuters.com/article/2012/02/10/us-syria-idUSTRE81912V20120210 |access-date=2012-02-10 |archivedate=2012-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211041621/http://www.reuters.com/article/2012/02/10/us-syria-idUSTRE81912V20120210 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; tako da se ne očekuje brzi kraj borbi bez obzira na navodno postojanje [[Velika Britanija|britanskih]] i [[katar]]skih specijalnih jedinica koje pomažu pobunjenike &lt;ref&gt;[http://www.ansa.it/web/notizie/rubriche/topnews/2012/02/10/visualizza_new.html_77417590.html Mosca,in Siria forze speciali Gb e Qatar]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/politicko-rjesenje-malo-sutra-sad-i-francuska-sirijske-pobunjenike-snabdijevaju-oruzjem/602016.aspx Političko rješenje malo sutra SAD i Francuska pobunjenike snabdijevaju oružjem]&lt;/ref&gt; koji u drugoj polovici 2012. godine dobivaju i najmodernije protuavionsko oružje &lt;ref&gt;[http://rt.com/news/syria-rebels-aircraft-manpad-732/ Missiles for Syrian rebels: Smuggled Manpads may end up in extremist hands]&lt;/ref&gt;. Tu pomoć kao i onu od 10.000 paravojnika naoružanih i organiziranih od strane zapadnih velesila na teritorijima Turske i Libanona Zlatko Dizdarević ambasador [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Jordan]]u početkom 2012. godine smatra dovoljnim razlogom što pobunjenici odbijaju ikakve pregovore o miru i što će se u sledećim mesecima situacija dodatno pogoršavati pošto sirijska vlada i njoj lojalna vojska iz libijskih događaja znaju što ih čeka u slučaju poraza pa će se boriti do kraja.&lt;ref&gt;Zlatko Dizdarević:Sirijska drama, Novi List 25.2.2012., Pogled str.17&lt;/ref&gt;

Neuspeh te jednogodišnje borbe protiv vlade bez obzira na vojnu pomoć i američke zloglasne paravojske imena [[Blackwater]] &lt;ref&gt;[http://rt.com/news/stratfor-syria-regime-change-063/ WikiLeaked: Ex-Blackwater ‘helps regime change’ in Syria]&lt;/ref&gt; je unutar od zapada podržanog SNSa čiji svi čelnici žive u inozemstvu doveo početkom 2012 do delomičnog raspada pokreta kada naturalizirani francuski državljanin [[Burhan Ghalioun]] podnosi ostavku na predsedničku dužnost zajedno s većim brojem važnijih članova iz &quot;frustracije&quot; na razvoj događaja.&lt;ref&gt;[http://www.aljazeera.com/video/middleeast/2012/03/201231863010494648.html Syrian opposition groups form new coalition]&lt;/ref&gt; On će biti zamjenjen s naturaliziranim švedskim državljaninom [[Abdulbaset Sieda|Abdulbaset Siedom]] što na proljeće dovodi do strateških promjena po pitanju pobunjenika pošto osim pojačane isporuke oružja [[Saudijska Arabija]] je javno izjavila u maju 2012. da će početi isplaćivati plaće pobunjenicima s ciljem da potpomogne dezertiranje iz sirijske vojske &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/22/saudi-arabia-syria-rebel-army Saudi Arabia plans to fund Syria rebel army]&lt;/ref&gt;.

U sklopu pobunjeničkih jedinica se bore i [[plaćenik|plaćenici]] s područja bivše Jugoslavije koji imaju platu od 500 [[evro|evra]] dnevno &lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/184341/Default.aspx Marinko Krešić, predsjednik udruge ‘Hrvatski generalski zbor’: Assada ruši i stotinu hrvatskih bojovnika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/184340/Od-Oluje-do-Alepa--tko-je-sve-u-rovu.aspx Od Oluje do Alepa - tko je sve u rovu?]&lt;/ref&gt;.

=== Pobunjenički glasnogovornici ===

Pobunjenike u javnim nastupima pred zapadnim medijima predstavljaju osobe više no upitne prošlosti. Prva od njih je bivša francuskinja Bassma Kodmani koja je 2005 postala direktor inicijative za arapsku reformu pod kontrolom američkog generala i bivšeg predsedničkog savetnika Brent Scowcrofa i također bivšeg američkog predsedničkog savetnika [[Zbigniew Brzezinski|Zbigniew Brzezinskog]], nakon čega je prešla na mesto direktora Académie Diplomatique Internationale pod kontrolom bivšeg šefa francuske tajne službe Jean-Claude Cousserana.

Drugi javni predstavnik SNSa je Ausama Monajed koji se danas javlja iz [[Washington D.C.|Washingtona]], a koji je stari protivnik sirijske vlade zbog čega je godine proveo u zatvoru. Početkom 21 veka on postaje direktor ilegalne sirijske Barada Televizije koju financira SADa i tokom predsjednikovanja [[George W. Bush]] rado viđen gost u najvišim diplomatskim krugovima tako da je bio pozvan i na ručak s američkim predsednikom.

Treći važni glasogovornik SNSa je Radwan Ziadeh zaposlenik američkog think-thanka US Institute of peace. Po Wall Street Journalu on je ima početnu ulogu u povezivanju SADa sa sirijskom opozicijom 2005. godine. Ziadeh je postao dodatno poznat kao jedan potpisnika pisma (drugi su bili [[James Woolsey]] bivši [[CIA]] direktor, [[Karl Rove]] ...) iz početka 2012. kojim se poziva SAD da izvrši invaziju Sirije.

Osim tih glasogovnornika kada se govori o događajima, žrtvama u Siriji najčešće se spominju i izvještaji od [[Sirijski opservatorij za ljudska prava|Sirijskog opservatorija za ljudska prava]] iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Iza tog grandioznog imena se krije Rami Abdulrahman iz engleskog grada [[Coventry]]ja&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2012/jul/12/syrian-opposition-doing-the-talking]&lt;/ref&gt;.

== Masakri ==

Nakon više od godinu dana ovog rata u kojemu veliku većinu poginulih čine muškarci u dobi za služenje vojske dolazi počekom proljeća do smanjivanja ratnih operacija. Razlog za to [[Washington Post]] je našao u činjenici da su pobunjenici potrošili većinu svoje vojne opremu do početka 2012, ali do promene dolazi na [[proljeće]] kada [[Suniti|sunitske]] absolutne monarhije počinju financirati kupovinu novog modernijeg oružja za pobunjenika. Posao dostave tog oružja pobunjenicima na sebe preuzima [[SAD]] i to vrši veoma uspešno tako da u prvoj polovici maja 2012. godine jedan od vođa pobunjenika se pohvalio rječima:''Neka područja su preplavljena oružjem'' &lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/world/national-security/syrian-rebels-get-influx-of-arms-with-gulf-neighbors-money-us-coordination/2012/05/15/gIQAds2TSU_story.html Syrian rebels get influx of arms with gulf neighbors’ money, U.S. coordination]&lt;/ref&gt;.

Dugoročna najznačajnija promena do koje dovodi novo oružje na terenu postaje događaj poznat po imenu Masakr u Houli tokom kojeg je ubijeno više od 100 osoba. Odgovornost za ovaj masakr su na početku međusobno prebacivali jedan na drugog pobunjenici i vlada. Po službenoj verziji događaja od strane pobunjenika od 25.5.2012. u mjestu [[Houla]] su održane ''mirne'' demonstracije na koje sirijska vojska otvara vatru, nakon čega ''mirni'' demonstranti odgovaraju istom mjerom.&lt;ref name=&quot;kgmi.com&quot;&gt;[http://kgmi.com/Syrian-forces-kill-50-in-Homs-province-opposition-/11461924?newsId=145349 Syrian forces kill 50 in Homs province: opposition group]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; dok je s druge strane početna službena verzija vlade glasila da su pobunjenici napali policiju nakon čega je intervenirala [[vojska]] &lt;ref name=&quot;kgmi.com&quot;/&gt;. Završni rezultat događaja u Houli oko čega se svi slažu će postati opći vojni napad na grad s korištenjem artiljerije i masakr 108 pre svega civila oko čije odgovornosti za smrt se prebacuje krivnja između pobunjenika koji su na početku bitke kontrolirali grad i vladinih snaga koje ga kontroliraju po završetku bitke.

Nakon masakra [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Savet bezbednosti]] je u prvoj rečenici osudilo vladino bombardiranje Houlea,a u drugoj rečenici je osudilo pokolj civila po pitanju kojega nije navelo krivce.&lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/un-security-syria-houla-348/ UN Security Council issues statement condemning Houla Massacre]&lt;/ref&gt;. U zapadnim medijima koji su na vijest o masakru odmah počeli s ratnom propagandom tako da [[BBC]] koristi slike Iračkog pokolja iz 2003 i &quot;greškom&quot; ih prezentira kao slike pokolja u Houli &lt;ref&gt;{{Cite web |title=BBC uses fake photo for Houla massacre |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/05/29/243579/bbc-uses-iraq-photo-for-houla-massacre/ |access-date=2012-06-01 |archive-date=2012-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601221220/http://www.presstv.ir/detail/2012/05/29/243579/bbc%2Duses%2Diraq%2Dphoto%2Dfor%2Dhoula%2Dmassacre/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, dok se [[CNN]] pita &quot;Zašto Sirijska vlada ubija bebe ?&quot; &lt;ref&gt;[http://edition.cnn.com/2012/05/31/opinion/ghitis-syria-killing-children/index.html?hpt=hp_t1 Why the Syrian regime is killing babies]&lt;/ref&gt; ta izjava Veća bezbednosti je interpretirana kao odgovornost sirijske vlade za masakr iako će biti priznato da je samo 10-15 % osoba poginulo tokom bombardiranja nakon čega se odgovornost prebacila na vladinu [[paravojska|paravojsku]],a komisija Ujedinjenih Naroda za ljudska prava priznaje da jedine podatke o pokolju dobiva putem telefonske veze s neidentificiranim &quot;povjerljivim izvorima&quot;.&lt;ref name=&quot;rt.com&quot;&gt;[http://www.rt.com/news/houla-massacre-un-syria-635/ ‘UN Commissioner report on Houla? But they only talk to Syrian opposition – by phone’]&lt;/ref&gt;. Masakr će desetak dana kasnije dobiti kakav takav epitaf pošto je misija Ujedinjenih Naroda zaključila da je većina žrtava ubijena automatskim oružjem,a da nije bila rječ o artiljerijskoj vatri ili klanju kao što su pobunjenici (i zapadne vlade) tvrdile. Na kraju gotovo istovremeno s tim izvještajem njemački mediji će potvrditi da su u Houli pobunjenici izvršili pokolj civila lojalnih sirijskoj vladi &lt;ref&gt;[http://www.faz.net/aktuell/politik/neue-erkenntnisse-zu-getoeteten-von-hula-abermals-massaker-in-syrien-11776496.html Abermals Massaker in Syrien]&lt;/ref&gt;, ali to je tada već postalo nevažno, potpuno ignorirano i zaboravljeno pošto je već došlo vreme za novi masakr &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18348201 New 'massacre' reported in Syria's Hama province]&lt;/ref&gt;.

Na kraju zbog toga masakra u zapadnim medijima nacionalno nepoznatih osoba, dok u onim drugima registriranim kao [[alaviti]] &lt;ref name=&quot;rt.com&quot;/&gt; članice NATO saveza prekidaju diplomatske veze sa Sirijom i nagovještavaju potencijalni početak nove &quot;humanitarne operacije&quot; za spas nevinih žrtava u narodu &quot;omraženog&quot; režima čemu se žestoko protivi Rusija rječima:

''Što se [[Rat u Libiji|dogodilo u Libiji ?]] Što se [[Invazija Iraka 2003.|dogodilo u Iraku ?]] Da li su tamo stanovnici postali sigurniji ?''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=No Libya-style scenario to bring down President Assad: Putin |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/06/02/244216/no-libyalike-scenario-in-syria/ |access-date=2012-06-02 |archive-date=2012-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606030650/http://www.presstv.ir/detail/2012/06/02/244216/no%2Dlibyalike%2Dscenario%2Din%2Dsyria/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon ovoga masakra u Houli koji se &quot;slučajno&quot; poklopio s unapred dogovorenom sjednicom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti UNa]] u prvoj polovici jula dolazi do reprize to jest masakra u Hami koji se također &quot;slučajno&quot; poklopio sa sjednicom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]] o stanju u Siriji &lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/syria-village-massacre-opposition-076/ New massacre in Syria amid UN Security Council talks]&lt;/ref&gt;. S iskustvom prvog masakra mediji su bili mnogo pažljiviji pa već sljedećeg dana gotovo svi mediji javljaju da je taj &quot;masakr&quot; u stvarnosti bila bitka između pobunjenika i sirijske vojske u kojoj su ovi prvi bili poraženi.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18829052 Syria unrest: Kofi Annan shocked at Tremseh 'atrocities']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18840535 Syria: Tremseh killings targeted rebels, UN says]&lt;/ref&gt;.

== Damask i Alepo ==

Tijekom mjeseca jula sirijski pobunjenici su izvršili napad na glavni grad [[Damask]] i glavni ekonomski grad [[Alepo]] koji su do tada bili pošteđeni ratnih razaranja i lojalni vladi. U strateškom smislu ovi napadi bez realne šanse za osvajanjem tih gradova imaju cilj postići rezultat sličan Tet ofenzivi tokom [[Rat u Vijetnamu|rata u Vijetnamu]] koja je završila vojnim porazom napadača, ali istovremeno i moralnom pobedom pošto je ojalačala moral, samopouzdanje gerilaca, a istovremeno slomila ono od vlade. Bitka za Damask će početi 15.7. i trajati će desetak dana nakon čega vlada ponovno ima potpunu kontrolu nad glavnim gradom. Vrhunac te bitke je bio bombaški napad na sirijsko vojno zapovjedništvo pri ćemu će biti ubijeni sirijski ministar obrane sa svojim zamenikom i šef tajne službe dok su ranjeni nacionalni sekretar [[Baath]] partije i ministar policije. Taj teroristički napad je dobio punu podršku [[SAD]]a rječima: ''podmetanje bombi nije nikakvo iznenađenje ni problem, s obzirom na akcije režima predsjednika Bašara al-Asada'' i ''teroristički napadi u Damasku doprinijeti ubrzanom prihvaćanju rezolucije o Siriji'' što je [[Rusija]] javno osudila rječima ''SAD otvoreno podržava terorizam pobunjenika'' &lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dok-ban-kimoon-moli-za-zaustavljanje-pokolja-u-siriji-rusija-optuzuje-sad-da-podrzava-teroriste/627900.aspx dok Ban Kimoon moli za zaustavljanje pokolja u siriji rusija optužuje SAD da podržava teroriste]&lt;/ref&gt;.
Nekoliko dana nakon napada na [[Damask]] u trenucima kada je sirijska vlada premjestila snage za tamošnje uništavanje pobunjenika oni su napali i grad [[Alepo]] 19.7. gdje će se bitka neočekivano odužiti pošto vladine snage nisi bile u stanju duže od mesec dana izbaciti pobunjenike iz kvartova koje su osvojili. Praktički istovremeno s UN potvrdom da su iz &quot;nepoznatih izvora&quot; dobili teško oružje &lt;ref&gt;[http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/158551 UN Confirms Syrian Rebels Have Heavy Weapons]&lt;/ref&gt; u Alepu njihov predstavnik za Siriju [[Kofi Annan]] &lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/kofi-annan-steps-down-syria-envoy-704/ Kofi Annan resigns as Special Envoy to Syria]&lt;/ref&gt; je podnio ostavku na svoj položaj.

Koristeći kao [[casus belli]] ove pobunjeničke napade na vladi lojalne najveće sirijske gradove [[Europska Unija]] je izglasala nove sankcije protiv Sirije kojom obavezuje svoje članice da kontroliraju sve brodove i avione na putu u tu državu&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/07/24/world/europe/european-union-tightens-sanctions-on-syria.html?_r=1 European Union Tightens Sanctions]&lt;/ref&gt; čime je [[de facto]] proglasila pomorsku i zračnu blokadu Sirije &lt;ref&gt;[http://www.kyivpost.com/content/russia-and-former-soviet-union/russia-fresh-eu-sanctions-on-syria-counterproducti.html Russia: fresh EU sanctions on Syria 'counterproductive']&lt;/ref&gt;, dok je s druge strane [[Turska]] proglasila kopnenu blokadu.

Našavši se u totalnom ratu kako bi smanjila broj svojih neprijatelja sirijska vlada je donesla odluku o davanju de facto autonomije [[Kurdi]]ma na području gde su većina, tako da sada njihova paravojska kontrolira njihova područja pod uvetom da ostanu neutralni u građanskom ratu. Ta autonomija je razbjesnila Tursku.&lt;ref&gt;[http://online.wsj.com/article/SB10000872396390443687504577563183350590066.html Ankara Alarmed by Syrian Kurds' Autonomy]&lt;/ref&gt;.

Malo više od četri mjeseca nakon ove ofenzive ili ako ćemo preciznije 22.11.2012. godine njihov pobunjenički komitet za promicanje dobrih i zabranu loših djela je pozivajući se na [[fatva|fatvu]] donio proglas kojim se ženama zabranjuje upravljanje motornim vozilima,a praktički istovremeno taj isti komitet je donio odluku o stvaraju religiozne policije zadužene za pozivanje ljudi na molitvu i kažnjavanje onih kojih se pozivu ne odazovu &lt;ref&gt;[http://www.globalresearch.ca/syria-the-liberated-zone-of-aleppo-religious-dictatorship-supported-by-france/5313355 Syria: The “Liberated Zone” of Aleppo: Religious Dictatorship Supported by France]&lt;/ref&gt;. Ti &quot;zakoni&quot; su odmah stupili na snagu u područjima &quot;oslobođenim&quot; od strane pobunjenika.

== Internacionalna reakcija ==

Po rećima [[Khaled Khoja|Khaleda Khoje]] predstavnika komiteta za vanjske poslove SNSa odmah nakon izbijanja pobune u Siriji ministar vanjskih poslova sunitskih [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] je posjetio Siriju s ponudom/zahtjevom za smjenom vlade kao što je to bio ranije učinio po pitanju [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] i [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]] što će biti odbačeno u [[Damask]]u &lt;ref name=&quot;independent.co.uk&quot;/&gt;. Od tog samog početka pobune praktički najvažniju ulogu su odigrale naftom bogate apsolutne zaljevske [[suniti|sunitske]] monarhije u svojoj podršci rušenju sekularne sirijske vlade dominirane [[šiiti]]ma dok su istovremeno dale vojnu i diplomatsku podršku sunitskoj vladi [[Bahrein]]a koja se bori protiv nenaoružane narodne pobune većinskih šiita &lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-al-jazeera--15-years-in-the-headlines-6255811.html Robert Fisk: Al Jazeera - 15 years in the headlines]&lt;/ref&gt;. Među njima najvažniju ulogu je preuzeo Katar sa svojim tv kanalom Al Jazeera &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/robert-fisk-arab-leagues-roar-at-syria-shows-how-tiny-qatar-is-starting-to-flex-its-muscle-6261944.html Robert Fisk: Arab League's 'roar' at Syria shows how tiny Qatar is starting to flex its muscle]&lt;/ref&gt;, a rezultat te kampanje postaje novembarsko izglasavanje od strane [[Arapska liga|arapske lige]] verovatno protuzakonitih sankcija Siriji kojima su se u glasovanju usprotivile jedino sekularne vlada [[Jemen]]a i [[Libanon]]a &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;, dok je ona [[Irak]]a kojom dominiraju šiiti ostala neutralna. Također šiitski [[Iran]] koji nije član Arapske lige se po očekivanju žestoko protivi tim sankcijama protiv prijateljske države, ali njegov glas se nije mogao čuti.

Na široj internacionalnoj sceni koja se u novembru iznenadno dodatno ugrijala sirijska vlada uživa podršku [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] dok zapadna evropa i [[SAD]] koje naoružavaju pobunjenike &lt;ref name=&quot;index.hr&quot;/&gt; žele njen pad putem pobune ili &quot;humanitarne intervencije&quot; libijskog tipa &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2011/oct/05/russia-china-veto-syria-resolution Russia and China veto UN resolution against Syrian regime]&lt;/ref&gt; tako da su počeli bespilotnim letjelicama kršiti zračni prostor Sirije formalno radi špijuniranja pokreta sirijske vojske &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eskalacija sukoba: SAD poslale bespilotne letjelice u Siriju |url=http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/80678-eskalacija-sukoba-sad-poslale-bespilotne-letjelice-u-siriju.html |access-date=2012-02-18 |archivedate=2012-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120221001344/http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/80678-eskalacija-sukoba-sad-poslale-bespilotne-letjelice-u-siriju.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Rezultat prvog rusko-kineskog veta u [[vijeće sigurnosti UN|vijeću sigurnosti UN-a]] postaje manje od dva meseca kasnije odluka o slanju najvažnijih delova ruske flote na čelu s jedinim nosačem aviona pred sirijsku obalu zbog &quot;nepoznatih razloga&quot; kao i istovremeni dolazak najmodernijeg nuklearnog američkog [[nosač aviona|nosača aviona]] pred tu istu obalu također službeno zbog &quot;neodređenih razloga&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web |title=US carrier parks off Syrian coast |url=http://english.ruvr.ru/2011/11/24/60934471.html |access-date=2011-11-27 |archivedate=2011-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127033538/http://english.ruvr.ru/2011/11/24/60934471.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=US carrier strike force enters Syrian waters. Russian carrier en route |url=http://www.debka.com/article/21521/ |access-date=2011-11-27 |archivedate=2011-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127122105/http://www.debka.com/article/21521/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, a koji dan pre dolaska ovih brodova u zajedničkoj deklaraciji [[Brazil]], [[Indija]], [[Južna Afrika]], [[Kina]] i [[Rusija]] su osudile/zabranile svaki pokušaj promene vlade u Siriji vojnom intervencijom bez dopuštenja vijeća sigurnosti UNa kao i dali zahtev za istragu [[Rat u Libiji|NATO napada na Libiju]] &lt;ref&gt;[http://www.mid.ru/bdomp/brp_4.nsf/e78a48070f128a7b43256999005bcbb3/89a37436a9b44bc2442579530024c8d4!OpenDocument JOINT COMMUNIQUÉ ON THE OUTCOME OF THE MEETING OF BRICS DEPUTY FOREIGN MINISTERS ON THE SITUATION IN THE MIDDLE EAST AND NORTH AFRICA]&lt;/ref&gt;

=== Savet bezbednosti ===

Razlika u načinu razmišljanja između pre svega zapadnih država na čelu s [[SAD]] i bogatih zaljevskih država koje guše vlastite pobune [[Šiiti|Šiita]] s jedne strane,a članica [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajske skupine]] s druge je postalo svima jasno na glasovanju u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|savetu bezbednosti]] 5.2.2012. kada su ove druge uložile veto.

Službeno stajalište [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] je da one neće dopustiti izglasavanje rezolucije saveta bezbednosti koje bi dalo zeleno svetlo za invaziju Sirije, nakon ranijih zapadnih invazija [[Rat u Afganistanu|Afganistana]], [[Rat u Iraku|Iraka]] i [[Rat u Libiji|Libije]] &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16901701 Syria crisis: China defends veto of UN resolution]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16878214 Russia 'cannot support' UN Syria draft resolution]&lt;/ref&gt;. Kao odgovor na to stajalište Rusije [[Saudijska Arabija]] koja podržava pobunjenike će joj nakon 2 godine rata ponuditi 15 milijardi američkih dolara i plinske povlastice u zamenu za odustajanje od veta u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|savetu bezbednosti]] po pitanju rata u Siriji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Exclusive: Saudi offers Russia deal to scale back Assad support - sources |url=http://www.reuters.com/article/2013/08/07/us-syria-crisis-saudi-russia-idUSBRE9760OQ20130807 |access-date=2013-08-07 |archivedate=2013-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130808074719/http://www.reuters.com/article/2013/08/07/us-syria-crisis-saudi-russia-idUSBRE9760OQ20130807 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Kao odgovor na veto u savetu bezbednosti [[SAD]] je najavio saradnju sa saveznicama bez uplitanja Ujedinjenih Naroda kako bi se &quot;pomoglo&quot; sirijskom narodu kao što se tokom [[Rat u Libiji|rata u Libiji]] &quot;pomoglo&quot; libijskom narodu.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16896783 Syria crisis: Hillary Clinton calls UN veto 'travesty']&lt;/ref&gt;.

Same muslimanske države su suprotno od onog pokazanog u zapadnim medijima žestoko podjeljene po pitanju vojne intervencije koja bi &quot;pomogla&quot; sirijskom narodu. S jedne strane sunitski šeikati [[Perzijski zaljev|perzijskog zaljeva]] je žestoko podržavaju dok se s druge strane [[Organizacija islamske konferencije]] žestoko protivi &lt;ref&gt;{{Cite web |title=OIC opposes anti-Syria military action |url=http://www.presstv.ir/detail/226771.html |access-date=2012-02-15 |archive-date=2012-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218001707/http://www.presstv.ir/detail/226771.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

Na kraju po pitanju glasovanja veliku ulogu je odigrala unutrašnja politika članica saveta bezbednosti s pravom veta !? Ruski premijer [[Vladimir Putin]] se natječe za predsednika Rusije tako da ja za njega gotovo političko samoubojstvo dopusti invaziju na prijateljsku sirijsku vladu i gubitak jedine mediteranske ruske vojne baze u predizborno vreme. S druge strane američki i francuski predsjednici imaju vlastite [[izbori|izbore]] 2012. godine, a za njih je poželjno rušenje &quot;krvoločne&quot; sirijske vlade brzom vojnom invervencijom što bi im donijelo dodatne izborne glasove &lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/post/moammar-gaddafi-president-obama-and-the-2012-election/2011/10/20/gIQAIqJL0L_blog.html Moammar Gaddafi, President Obama and the 2012 election]&lt;/ref&gt; kao što se dogodilo nakon [[Rat u Libiji|Rata u Libiji]] kada je nakon pobedničkog završetka vanjsku politiku [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozija]] podržalo 68 % ispitanih.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Poll: Sarkozy’s popularity up on crisis handling |url=http://www.dailystar.com.lb/News/International/2011/Nov-21/154679-poll-sarkozys-popularity-up-on-crisis-handling.ashx#axzz1lgj8agfC |access-date=2012-02-07 |archive-date=2012-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120126081218/http://www.dailystar.com.lb/News/International/2011/Nov-21/154679-poll-sarkozys-popularity-up-on-crisis-handling.ashx#axzz1lgj8agfC |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Turska ==

Bez obzira na više od 16 meseci borbi pobunjenici s [[vojna baza|vojnim bazama]] u Turskoj ne uspjevaju poraziti vladine snage, dok tursko stanovništvo svakog dana postoje sve više frustrirano zbog prisustva naoružanih pobunjenika u svom susjedstvu. To nezadovoljstvo će tokom ljeta 2012. rezultirati javnim demonstracijama protiv pobunjenika to jest ubojica &lt;ref&gt;[http://www.eurasianet.org/node/65844 Turkey: Syria Crisis Becoming Potent Domestic Issue]&lt;/ref&gt; i njihovih vojnih baza u Turskoj. Nakon prvih demonstracija u augustu, one će biti ponovljene u manjem obliku i tokom septembra &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/09/17/world/europe/8-turkish-police-officers-killed-in-explosion.html?_r=1&amp; Kurdish Separatists Suspected After 8 Turkish Police Officers Are Killed in Blast]&lt;/ref&gt; dok istovremeno ispitivanje javnog mišljenja ukazuje na žestoko protivljenje Turaka napadu Turske na Siriju, bez obzira na potencijalnu zajedničku akciju s [[NATO]] savezom.&lt;ref&gt;[http://www.eurasianet.org/node/66033 Turkey: Public Support Low for Possible Fight Against Syria]&lt;/ref&gt;.

U takvoj situaciji protivljenja turskog stanovništva intervencije Turske u ovom ratu dolazi &quot;iznenada&quot; do zaoštravanja stanja kada tokom borbi pobunjenika podržanih od Turske i Sirije par [[granata]] ispaljenih od nepoznatih osoba pada na turski teritorij &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2012/10/04/world/middleeast/syria.html?pagewanted=2&amp;_r=1&amp;smid=tw-nytimes Turkey Strikes Back After Syrian Shelling Kills 5 Civilians]&lt;/ref&gt;. Bez obzira na činjenicu da se ne zna tko je ispalio te granate u trenutku kada se [[Turska]] vlada suočava sa sve većim protivljenjem stanovništva dosadašnjoj politici ona donosi odluku o početku artiljerijskih napada na položaje sirijske vojske to jest otvoreno pomaže pobunjenike u graničnom području dok s druge strane [[SAD]] šalje vojne jedinice u [[Jordan]]. Pokušaj pobunjenika da masakrima izazovu vojnu intervenciju je bio neuspješan dok ovaj drugi u oktobru 2012 počinje donositi plodove u skladu s turskim planom iz ljeta 2012 koji govori o stvaranju tampon zone pod kontrolom pobunjenika na granici Sirije i Turske &lt;ref&gt;[http://www.trtbosanski.com/bs/news/detail/turska/1/ministar-davutoglu-odlazi-na-sastanak-vijeca-sigurnosti-/7718 Ministar Davutoglu odlazi na sastanak Vijeća sigurnosti] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. U tako stvorenoj zoni širine između 20 i 80 kilometara s kojega je pobjeglo svo stanovništvo pobunjenici moraju dobivati baš sve iz Turske (oružje, vodu, hranu).&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/turska-vlada-u-šahu/a-16305851 Turska vlada u šahu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.business.hr/dogadjaji/sirijski-pobunjenici-zauzeli-grad-uz-tursku Sirijski pobunjenici zauzeli grad uz Tursku]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Pobunjenička vlada ==

Opće nezadovoljstvo financijera pobunjenika (pre svega: [[SAD]],[[Katar]],[[Turska]]) njihovim dotadašnjim vojnim neuspjesima i razjedinjenošću tokom dotadašnjih 20 meseci rata je rezultiralo sastankom u Kataru na kojem su osim raznih pobunjeničkih grupa sudjelovali predstavnici katarske i turske vlada. Tokom tog novembarskog sastanka pobunjeničke frakcije se formalno ujedinjuju u de facto pobunjeničku vladu pod predsjedanjem sunitskog [[imam]]a [[Moaz al-Khatib]]a &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-20285898 Syria cleric Moaz al-Khatib to lead opposition]&lt;/ref&gt;.

Ta pobunjenička vlada je tada po libijskom scenariju odmah priznata od strane zaljevskih apsolutnih monarhija kao jedina sirijska vlada, dok će ju 12.11. [[arapska liga]] priznat kao jednu od postojećih sirijskih vlada. Priznanja te &quot;vlade&quot; kao jedine sirijske vlade na zapadu će početi s Francuskom 13.11.2012.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-20319787 Syria: France backs anti-Assad coalition]&lt;/ref&gt; nakon čega su uslijedila priznanja i ostalih NATO članica.

U pripremi stvaranja pobunjeničke vlade i pogotovo nakon toga države koje ih podržavaju su ubrzale njihovo naoružanje tako da je [[New York Times]] javio 24.3.2013. godine kako su oni dobili 160 transportnih aviona oružja pre svega krajem 2012. i početkom 2013. godine. Količina tog oružja po minimalnoj procjeni iznosi 3.500 tona,a pobunjenici su i dalje nezadovoljni bez obzira na ogromne količine dobivenog oružja jer potroše oko milion rundi municije svakih 14 dana. Oružje među kojima i ono iz [[Hrvatska|Hrvatske]] biva dostavljen putem aviona [[Jordan]]a, [[Katar]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] do pobunjeničkih baza u [[Turska|Turskoj]] i Jordanu &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/03/25/world/middleeast/arms-airlift-to-syrian-rebels-expands-with-cia-aid.html?pagewanted=all&amp;_r=0 Arms Airlift to Syria Rebels Expands, With Aid From C.I.A.]&lt;/ref&gt;. Istovremeno dok tako stiže vojna pomoć pobunjenicima hrišćani žive u strahu od etničkog čišćenja koje će navodno izvršiti sunitski pobunjenici u slučaju pobjede &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/03/31/world/middleeast/wary-easter-weekend-for-syrian-christians.html?src=un&amp;feedurl=http%3A%2F%2Fjson8.nytimes.com%2Fpages%2Fworld%2Fmiddleeast%2Findex.jsonp A Wary Easter Weekend for Christians in Syria]&lt;/ref&gt;.

== Hemijsko oružje ==

Od početka rata sve strane u sukobu su znale da [[Sirija]] može biti vlasnik određene količine [[hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] pošto je jedna od malog broja država koje nisu potpisivanjem međunarodne konvencije ograničile proizvodnju i korištenje tog tipa oružja masovnog uništenja. Do službene potvrde o postojanju tog oružja će doći nakon 16 meseci ratovanja kada sirijska [[vlada]] najavljuje da će koristiti hemijsko oružje u samoobrani protiv strane vojne invazije, ali ne i protiv pobunjenika &lt;ref&gt;[http://usatoday30.usatoday.com/news/world/story/2012-07-23/Syria-violence-rebels/56425402/1 Syria says it will use chemical weapons if attacked]&lt;/ref&gt;. U odgovoru na tu službenu sirijsku izjavu [[SAD]] je najavio da će korištenje hemijskog oružja od strane vlade u ratu s pobunjenicima biti crvena linija nakon koje se može očekivati vojna intervencija.&lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/world/national-security/obama-issues-syria-red-line-warning-on-chemical-weapons/2012/08/20/ba5d26ec-eaf7-11e1-b811-09036bcb182b_story.html Obama issues Syria a ‘red line’ warning on chemical weapons]&lt;/ref&gt;. Sledeći meseci po ovom pitanju prolaze u miru koji će trajati do proljeća i optužbi da je hemijsko oružje na kraju stvarno bilo upotrebljeno. Dok se vlada i pobunjenici tokom aprila počinju svađati o tome tko je koristio hemijsko oružje pre svega [[NATO]] države predvođene SAD-om optužuju bez konkretnog čvrstog dokaza &lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/syria-and-sarin-gas-us-claims-have-a-very-familiar-ring-8591214.html Syria and sarin gas: US claims have a very familiar ring]&lt;/ref&gt; za korištenje hemijskog oružja sirijsku vladu koja na optužbe odgovara porukama &quot;Jeste li vi ludi ?&quot; &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/05/05/world/middleeast/obamas-vow-on-chemical-weapons-puts-him-in-tough-spot.html?pagewanted=all&amp;_r=0 Off-the-Cuff Obama Line Put U.S. in Bind on Syria]&lt;/ref&gt;. Do nove drastične promene po pitanju odgovornosti o korištenju hemijskog oružja dolazi 5.5. 2013. godine kada [[Carla Del Ponte]] članica UN komisije za Siriju izjavljuje na osnovu skupljenih dokaza da su hemijsko oružje koristili pobunjenici, dok za vladine snage nema konkretnih dokaza &lt;ref&gt;[http://rt.com/news/un-syria-rebels-chemical-weapons-854/ UN notes 'concrete suspicions' that Syrian rebels used chemical weapons]&lt;/ref&gt;. Već sledećeg dana predsednik komisije će izjaviti da je Carla del Ponte pogrešila jer komisija nije zaključila da je itko koristio ovo oružje masovnog uništenja,a da će puni izvještaj biti predstavljen za mesec dana &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-22428496 UN commission downplays claim Syria rebels used sarin]&lt;/ref&gt;. Bez obzira na zapadno medijsko ignoriranje ili kritiziranje Carle Del Ponte sirijski pobunjenici će manje od mjesec dana kasnije biti uhvaćeni na turskom teritoriju s 2 kilograma teškim paketom napunjenim s plinom sarin to jest hemijskim oružjem.&lt;ref&gt;[http://www.rt.com/news/sarin-gas-turkey-al-nusra-021/ Turkey finds sarin gas in homes of suspected Syrian Islamists – reports]&lt;/ref&gt; Bez obzira na sve te događaje komisija [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]] neće izaći na teren u Siriju pošto [[Sirija]] odbija prihvatiti stručnjake iz [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[SAD]]-a pošto njihove države matirjalno pomažu pobunjenike,a UN odbija u tim staviti ruske ili [[Kina|kineske]] stručnjake pošto njihovi stručnjaci &quot;neće biti neutralni&quot;. Jedini komentar koji će komisija službeno dati glasi da je hemijsko oružje bilo upotrebljeno.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/syria-chemical-weapons-un-213/ UN fails to determine perpetrator of Syria chemical attacks, urges on-site inquiry]&lt;/ref&gt;.

Cela priča o korištenju hemijskom oružju koja počinje u aprilu 2013. godine izraelskim tvrdnjama da ga je vlada koristila će dobiti dodatne negativne konotacije kada izraelski avioni dvaput početkom maja bombardiraju Siriju. Takav razvoj događaja osuđuje [[Rusija|ruska]] vlada koja službeno izjavljuje zabrinutost korištenjem međunarodnih medija s ciljem pripremanja stanovništva zapadnih i arapskih država za invaziju Sirije, višemjesečnim odbijanjem UN rasprave o pobunjeničkom korištenju hemijskog oružja i najoštrije osuđuje [[izrael]]ske napade na Siriju &lt;ref&gt;[http://rt.com/politics/justify-intervention-syria-future-874/ Russia suspects international PR to justify use of force in Syria intervention]&lt;/ref&gt;.

Dok je razmišljanje ruske vlade vrlo jasno ono američke je mnogo nejasnije. S jedne strane [[SAD]] optužuje Siriju za korištenje hemijskog oružja,a s druge strane strahuje da će ono pasti u &quot;pogrešne ruke&quot; &lt;ref&gt;[http://www.iol.co.za/news/world/syria-s-weapons-could-fall-into-wrong-hands-1.1507667#.UYgROkd0cRQ Syria’s weapons ‘could fall into wrong hands’]&lt;/ref&gt; ne objašnjavajući pri tome da li su ruke pobunjenika koje podržavaju pogrešne, a one vlade koju pokušavaju srušiti ispravne &lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;.

== Uništenje hemijskog oružja ==
{{glavni|Napad kemijskim oružjem na Gutu 2013.}}
Tokom ljeta 2013. godine u doba višemjesečnog napredovanja sirijske vojske vlada u Damasku je prihvatila da dođe u Siriji tim UN istražitelja kako bi istražio dotadašnje hemijske napade. Samo 3 dana nakon njihovog dolaska dolazi 21.8.2013. do [[Napad kemijskim oružjem na Gutu 2013.|velikog kemijskog napada u Guti]] kod Damaska na području gdje se po izvorima pobunjenika vode borbe &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-23806491 Syria 'chemical attack': Distressing footage under analysis]&lt;/ref&gt;. Nakon ovog napada istražitelji UN-a odustaju od istraživanje ranije dogovorenih ciljeva i preusmjeravaju se na područje novog napada. U sklopu mandata istražitelja UN-a završni izvještaj će samo potvrditi da li je do hemijskog napada došlo,a ne tko ga je izveo &lt;ref name=&quot;theguardian.com&quot;&gt;[http://www.theguardian.com/world/2013/sep/01/un-chemical-weapons-inspectors-investigation UN chemical weapons inspectors asked to speed up Syria investigation]&lt;/ref&gt;.

Gotovo odmah nakon napada [[SAD]] će optužiti Siriju za upotrebu hemijskog oružja protiv vlastitog stanovništva i najaviti kazneni vojni napad na snage sirijske vlade jer ima dokaze koji navodno dokazuju njenu krivicu. Na žalost po SAD nakon [[Rat u Iraku|američke invazije Iraka]] 2003. godine pod lažnim američkim optužbama za posjedovanje [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]] tim navodnim dokazima se vrlo malo vjeruje u svijetu &lt;ref name=&quot;theguardian.com&quot;/&gt;. Bez obzira na činjenicu da li je sirijska vlada upotrebila [[hemijsko oružje]] ili su to učinili pobunjenici stanovnici SAD-a su protiv napada na Siriju &lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/95021-anketa-vecina-amerikanaca-protiv-intervencije-u-siriji.html Anketa: Većina Amerikanaca protiv intervencije u Siriji]&lt;/ref&gt;,a identično mišljenje prevladava i u Evropskoj uniji. Kako bi sirijska vlada sprečila američki napad ona prihvaća američko-[[Rusija|ruski]] sporazum o uništenju sirijskog hemijskog oružja postignut 14.9.2013. godine u [[Švajcarska|Švajcarskoj]] &lt;ref name=BBC_Geneva1&gt;{{cite web|last=Adams|first=Paul|title=Syria talks: Can US-Russia deal bring hope to Syria?|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-24096397|work=BBC|accessdate=20 September 2013|date=14 September 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tele_negotiations1&gt;{{cite news|last=McElroy|first=Damien|title=America and Russia agree plan to 'eliminate' Syria's chemical weapons|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10309493/America-and-Russia-agree-plan-to-eliminate-Syrias-chemical-weapons.html|accessdate=20 September 2013|newspaper=Telegraph|date=14 September 2013}}&lt;/ref&gt;.

Nakon što je pobunjeničkim snagama postalo jasno da je sporazum spasio sirijsku vladu od američke vojne intervencije [[Slobodna sirijska armija]] se počela raspadati. Deo njenih brigada je prešao na stranu Al Nusre koja je deo [[Al Kaida|Al Kaide]] &lt;ref&gt;[http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/30/al-nusra-front-free-syrian-army-seize-border-cross/ Al Nusra Front, an al Qaeda branch, and the Free Syrian Army jointly seize border crossing]&lt;/ref&gt;,a istovremeno je i otkazana poslušnost navodnoj sirijskoj pobunjeničkoj vladi u Turskoj &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Thousands of Syrian Rebels Break From US-Backed SNC And Join Forces With Al Nusra Front, Call For Opposition To Be Reorganized Under Islamic Framework… |url=http://weaselzippers.us/2013/09/25/thousands-of-syrian-rebels-break-from-us-backed-snc-and-join-forces-with-al-nusra-front-call-for-opposition-to-be-reorganized-under-islamic-framework/ |access-date=2013-09-30 |archive-date=2013-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130925222804/http://weaselzippers.us/2013/09/25/thousands-of-syrian-rebels-break-from-us-backed-snc-and-join-forces-with-al-nusra-front-call-for-opposition-to-be-reorganized-under-islamic-framework/ }}&lt;/ref&gt; dok je drugi deo Slobodne sirijske armije počeo pregovore sa sirijskom vladom o mirovnom sporazumu.&lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/voices/comment/a-syrian-solution-to-civil-conflict-the-free-syrian-army-is-holding-talks-with-assads-senior-staff-8847615.html A Syrian solution to civil conflict? The Free Syrian Army is holding talks with Assad's senior staff]&lt;/ref&gt;.

== Povezano ==
* [[Rat u Libiji]]

== Izvori ==
{{Reflist|colwidth=30em|refs=}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Syrian Civil War (2011-present)}}
* [http://www.forum.tm/vijesti/pobjeda-nad-narucenim-porazom-1892 Zlatko Dizdarević bivši ambasador BiH u Siriji o tamošnjim predsjedničkim izborima 2014. godine]

{{Građanski rat u Siriji}}

[[Kategorija:Rat u Siriji| ]]
[[Kategorija:2010-e]]
[[Kategorija:Sirija]]
[[Kategorija:Moderni ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi u Aziji]]</text>
      <sha1>l8945wl1d2u0zwl8upu1txhlxoad7jz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42705747</id>
      <parentid>42705437</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prethistorija */</comment>
      <origin>42705747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22115" sha1="trpqxkgh1jns2a3l5lpkbdpdcmwjlpg" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
* [[Bazidiokarp]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
* [[Inkvilinizam]]
* [[Krovna vrsta]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
* [[Hipoteza dvorske lude]]
* [[Potisak prošlosti]]
* [[Autapomorfija]]
* [[Komparativna biologija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
* [[Obligatni anaerob]]
* [[Zigotska indukcija]]
* [[Paleoatmosfera]]
* [[Zvjezdana atmosfera]]
{{div col end}}

== Znakovi smrti ==
{{div col}}
* [[Postmortalni interval]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
* [[Kleptoparazitizam]]
* [[Grabežljivi dinoflagelati]]
* [[Krmna hrana]]
* [[Autokanibalizam]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
* [[Paleoparazitologija]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>trpqxkgh1jns2a3l5lpkbdpdcmwjlpg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Godsend (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148596</id>
    <revision>
      <id>42705935</id>
      <parentid>42317675</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2556" sha1="kgg0xpjqg79nw8iq9nkz2ej0mwnv9hb" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov           = Godsend
| slika         = Godsend poster.JPG
| alt            = 
| opis        = Kino.-poster 
| režija      = Nick Hamm
| producent      = [[Marc Butan]]&lt;br /&gt;[[Sean O'Keefe (producent)|Sean O'Keefe]]&lt;br /&gt;[[Cathy Schulman]]
| scenario         = [[Mark Bomback]]
| uloge       = [[Greg Kinnear]]&lt;br /&gt;[[Rebecca Romijn]]&lt;br /&gt;[[Cameron Bright]]&lt;br /&gt;[[Robert De Niro]]&lt;br /&gt;[[Christopher Britton (glumac)|Christopher Britton]] 
| muzika          = [[Brian Tyler (kompozitor)|Brian Tyler]]
| fotografija = Kramer Morgenthau
| montaža        = Niven Howie&lt;br /&gt;Steve Mirkovich
| studio         = [[2929 Entertainment]]
| distributer    = [[Lions Gate Entertainment|Lions Gate Films]]
| premijera       = {{Film date|2004|4|30|df=y}}
| trajanje        = 102 min.
| zemlja        = {{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|KAN}}
| jezik       = engleski
| budžet         = 25 mil. $&lt;ref name=&quot;mojo&quot;&gt;{{cite web 
| title = Godsend (2004) 
| url = http://boxofficemojo.com/movies/?id=godsend.htm 
| work = [[Box Office Mojo]]
}}&lt;/ref&gt; 
| bruto          = 30,114.487 $&lt;ref name=&quot;mojo&quot; /&gt;  
}}

'''Godsend''' je [[sjedinjene Američke Države|američko]]-[[Kanada|kanadski]] [[horor film]] snimljen u režiji Nicka Hamma. Protagonisti su bračni par (koga glume [[Greg Kinnear]] i [[Rebecca Romijn]]) koji poslije tragične smrti osmogodišnjeg sina pristaju na ponudu znanstvenika (koga glumi [[Robert De Niro|Robert de Niro]]) da on bude kloniran, a što će osam godina kasnije imati mračne posljedice na njihov naizgled ponovno idilični život.

Film je doživio izuzetno loše kritike.

U Hrvatskoj je prikazan pod naslovom '''''Bogomdan''''', a u Srbiji pod naslovom '''''Dar od Boga'''''.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Greg Kinnear|Greg Kinir]] || Pol Dankan
|-
|[[Rebecca Romijn|Rebeka Romejn]] || Džesi Dankan 
|-
|[[Robert De Niro|Robert de Niro]] || Ričard Vels
|-
|[[Kameron Brajt]] || Adam Dankan
|-
|[[Dženet Bejli]] || Kora Vilijams
|-
|[[Zoi Palmer]] || Suzan Pirs
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{official|http://www.godsendthemovie.com}}
* [https://web.archive.org/web/20100105152738/http://www.godsendinstitute.org/ Website for the fictional Godsend institute]
* {{imdb title|0335121|Godsend}}
* {{mojo title|godsend|Godsend}}
* {{Rotten-tomatoes|godsend|Godsend}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Kanadski filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]
[[Kategorija:Triler filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]</text>
      <sha1>kgg0xpjqg79nw8iq9nkz2ej0mwnv9hb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hawkwind</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182354</id>
    <revision>
      <id>42706178</id>
      <parentid>41309648</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T00:16:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3965" sha1="mfgumxbz3jfzzdc1kfy9bqm6ljwlsb5" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| Ime = Hawkwind
| Slika = Hawkwind_Donington_1982.jpg
| Slika_opis = Hawkwind svira na festivalu Monsters of Rock u Donington Parku 1982. 
| Širina_slike = 250 
| Landscape           = yes
| Background          = group_or_band
| Alias               = Hawkwind Zoo&lt;br /&gt;Sonic Assassins&lt;br /&gt;Hawklords&lt;br /&gt;Church of Hawkwind&lt;br /&gt;Psychedelic Warriors&lt;br /&gt;Hawkdog&lt;br /&gt;Agents Of Chaos&lt;br /&gt;Hawkon
| Porijeklo = [[Ladbroke Grove]], Engleska
| Žanr = [[Space rock]], [[hard rock]], [[protopunk]], [[heavy metal]], [[progressive rock]]
| Period = 1969–1978&lt;br /&gt;1979-
| Diskografska_kuća = [[United Artists Records|U.A.]], [[Charisma Records|Charisma]], [[Bronze Records|Bronze]], [[Active Records|RCA/Active]], [[Flicknife Records|Flicknife]], [[GWR Records|GWR]], [[Emergency Broadcast System Records|EBS]], [[Voiceprint Records|Voiceprint]]
| Povezani_izvođači = [[Space Ritual (bend)|Space Ritual]]&lt;br /&gt;[[Inner City Unit]]&lt;br /&gt;[[Tribe of Cro]]&lt;br /&gt;[[Motörhead]]
| URL = {{URL|http://www.hawkwind.com/}}
| Sadašnji_članovi = [[Dave Brock]]&lt;br /&gt;[[Tim Blake]]&lt;br /&gt;Richard Chadwick&lt;br /&gt;Mr Dibs&lt;br /&gt;Niall Hone
| Bivši_članovi = [[Popis članova benda Hawkwind|v. članak o članovima]]
}}

'''Hawkwind''' je engleski [[rock muzika|rock]] bend, poznat kao jedna od najstarijih [[space rock]] grupa. Karakteristika teksta njihova pjesama su urbane i [[science fiction]] teme. Također su poznati kao preteča [[punk rock]]a&lt;ref&gt;[[#refBuckley2003|Buckley 2003]], p. 403, &quot;''The addition of Simon House(violin/keyboards) in 1974 mellowed the musical assault without damaging the fabric, but with proto-punk Lemmy on the bass the demands of heavy rock would always be satisfied.''&quot;&lt;/ref&gt; i danas se često smatra svojevrsnom poveznicom između [[hippie]] i [[punk supkultura|punk]] kultura.&lt;ref&gt;[[#Scaruffi2003|Scaruffi 2003]], pg. 114, &quot;''Hawkwind (2) invented &quot;space-rock&quot;, a hybrid of hard-rock and acid-rock that united the sonic power of the former and the free improvisation of the latter (and Robert Calvert's sci-fi visions). X In Search Of Space (1971) and Doremi Falso Latido (1972), summarized on their Space Ritual (1973), refined the idea, but theirs was a cult phenomenon that focused mostly on live performance (somewhat similar to what had happened in the USA with the Grateful Dead) while boasting the frenzied, noisy attitude of the MC5. Hawkwind's gargantuan sound also represents a natural (no matter how demented) liaison between hippy culture and punk culture.''&quot;&lt;/ref&gt;

Osnovan je u novembru 1969. od strane [[kantautor]]a i [[gitara|gitarista]] [[Dave Brock]]a, a nakon toga je prošao kroz brojne inkarnacije i muzičke stilove. U grupi su sudjelovali brojni muzičari; [[fantasy]] i science fiction pisac [[Michael Moorcock]] je bio njen povremeni suradnik.

== Izvori ==
&lt;references/&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.hawkwind.com/ Official band website]
* [http://www.starfarer.net/ Starfarer's Hawkwind page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150408042902/http://www.starfarer.net/ |date=2015-04-08 }}
* [http://home.clara.net/adawson/ Hawkwind Files] Comprehensive discography
* [http://myweb.tiscali.co.uk/hawkwind/index.html Hawkeye On Hawkwind] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120123040621/http://myweb.tiscali.co.uk/hawkwind/index.html |date=2012-01-23 }}
* [https://web.archive.org/web/20110606213923/http://www.aural-innovations.com/issues/issue13/hawk09.html Scot Heller's Review of the Hawkestra Concert]
* [http://www.ukrockfestivals.com/windsor-menu.html Hawkwind at the Windsor Free Festival]
* [http://www.ukrockfestivals.com/henge-history-1977.html Hawkwind at the Stonehenge Free Festival]
* [http://www.ukrockfestivals.com/rock-at-the-oval-9-16-72.html Hawkwind at the The Oval 1972]
* [http://www.ibiblio.org/mal/MO/philm/hawkwind/ Philm Freax: Hawkwind X-In Search of Space] Original photos by Philm Freax.

[[Kategorija:Engleske rock grupe]]</text>
      <sha1>mfgumxbz3jfzzdc1kfy9bqm6ljwlsb5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sofijski univerzitet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>199327</id>
    <revision>
      <id>42705684</id>
      <parentid>42678608</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:46:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>29167</id>
      </contributor>
      <origin>42705684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6762" sha1="hr445fwuz3e5s9ksd8pfkmjwsp4hcak" xml:space="preserve">{{Infobox University
| name               =Univerzitet sv. Kliment Ohridski u Sofiji
| native_name        =Софийски университет „Св. Климент Охридски“
| image              =София, декември 2014 (&quot;St. Kliment Ohridski&quot; University of Sofia) - panoramio.jpg
| logo               =Univerzitet sv. Kliment Ohridski u Sofiji.jpg
| colours            =ljubičasta {{Color box|#A51C30}}
| established        =1888.
| type               =javni univerzitet
| campus             =urbani
| rector             =Anastas Gerđikov
| city               =[[Sofija]]
| country            ={{flagcountry|BUG}}
| students           =~24,000
| affiliations       =[[Asocijacija univerziteta Evrope|AUE]]
| website            ={{url|www.uni-sofia.bg}}
| financial endowment=125 miliona dolara
}}

'''Univerzitet sv. Kliment Ohridski u Sofiji''' ({{jez-bg|Софийски университет „Св. Климент Охридски“}}; {{jez-lat|Universitas Serdicensis}}) je najstariji univerzitet u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Osnovan je [[1888]]. godine u [[Sofija|Sofiji]].&lt;ref&gt;{{cite web| last = Mančeva| first = Gergana| year = 2007| url = http://www.bnr.bg/RadioBulgaria/Emission_Bulgarian/Theme_Obstestvo/Material/Sofia_university.htm| title = Софийският университет – най-старото висше училище у нас, чества своя патронен празник| publisher = Bugarsko Nacionalno Radio| accessdate = 28.09.2009| archive-date = 2008-01-27| archive-url = https://web.archive.org/web/20080127162937/http://www.bnr.bg/RadioBulgaria/Emission_Bulgarian/Theme_Obstestvo/Material/Sofia_university.htm| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Univerzitet se sastoji od 16 fakulteta i tri posebna odeljenja i ima oko 22.000 studenata.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://uni-sofia.bg/index.php/bul/universitet_t/fakulteti_i_departamenti | title = Fakulteti i departamenti | accessdate = 07.06.2010 | author =  | date =  | publisher = Sofijski univerzitet „Sv. Kliment Ohridski“ | 7 =  | archive-date = 2010-02-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100209044647/http://uni-sofia.bg/index.php/bul/universitet_t/fakulteti_i_departamenti | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Zgrada Rektorata izgrađena je sa velikodušnim donacijama braće Evlogi i Hristo Georgijevi čiji skulpture krase fasade. Univerzitet je osnovan [[1. 10.|1. oktobra]] [[1888]]. 10 godina posle oslobođenja Bugarske. U početku je imao 4 redovne i 3 dodatna predavača i 49 studenata. Univerzitet je osnovan kao viši pedagoški kurs, postala viša škola nakon nekoliko meseci i univerzitet u [[1904]]. godine. Prvi rektor univerziteta bio je bugarski lingvista [[Aleksandar Teodorov-Balan]].

== Historija ==
[[Datoteka:SU Library.jpg|levo|minijatura|Univerzitet u 1930-im godinama]]
[[Datoteka:Faculty of Theology Sofia.jpg|minijatura|Bogoslovni fakultet]]
Univerzitet u Sofiji osnovan je 1888. godine, deset godina po okončanju burnog perioda oslobođenja zemlje u vreme [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turskog rata]] iz 1877-1878. godine, te potpisivanja [[Sanstefanski mir|Sanstefanskog mira]] i naknadnog [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] iz 1878. na osnovu kojih je prvo stvorena [[Velika Bugarska]] koja je uključivala deo Makedonije koji danas čini [[Republika Makedonija|Republiku Makedoniju]], te naknadno [[Kneževina Bugarska]] i [[Istočna Rumelija]] u revidiranim granicama. Na samome početku, institucija je imala svega 4 redovna i 3 vanredna predavača i ukupno 49 studenata. Institucija je osnovana kao pedagoški tečaj, zatim prerasla u visoku školu, da bi konačno [[1904]]. godine stekla status univerziteta.

Prve studentice, njih 16 u istom mahu, upisane su na tadašnju visoku školu [[1901]]. godine, dok je sledeće godine službeni praznik instituta postao dan [[Sveti Kliment Ohridski|svetog Klimenta Ohridskog]]. Pri otvaranju Nacionalnog teatra u Sofiji [[1907]], studenti Univerziteta u Sofiji izviždali su kneza [[Ferdinand I od Bugarske|Ferdinanda I od Bugarske]] zbog čega je univerzitet bio zatvoren šest meseci. Sve do dolaska na vlast nove vlade Aleksandra Malinova [[1908]]. godine, kontroverza nije bila razrešena.

Na početku [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1379 studenata je pohađalo univerzitet, od toga broja 654 su bile studentice. U akademskoj godini [[1922]]/[[1923]]. institucija je imala 111 redovnih profesora, 205 predavača i asistenata i 2388 studenata od kojih su njih 686 bile studentice. Kamen temeljac za novu zgradu univerziteta postavljen je 1924. godine. Sredstva za tu svrhu osigurala su braća Evlogi i Hristo Georgiev. Zgrada rektorata izgrađena je na osnovu inicijalnog plana [[Francuzi|francuskog]] [[arhitekt]]a Henri Bréançon koji je pobedio na konkursu raspisanom u tu svrhu.

Dana [[27. oktobra]] [[1929]]. obranjen je prvi doktorat na Univerzitetu u Sofiji. Doktorat je spadao u disciplinu prirodnih nauka i doktorant je bio Vasil Cankov.

Nakon političkih promena u završnoj fazi i po završetku [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], nove su vlasti Narodne Republike Bugarske provele dubinske promene u oblasti visokog obrazovanja u zemlji. U akademskoj godini [[1944]]/[[1945]]. 13.627 studenata pohađalo je Univerzitet u Sofiji. Nove su vlasti omogućile zaposlenje i profesorima sa [[Komunizam|komunističkim]] pogledima da se zaposle na univerzitetu, ali je deo preratnih profesora doživljenih kao nelojalnih novom režimu izgubio svoja radna mesta. Institucija je organizaciono preoblikovana po uzoru na [[Sovjetski Savez|sovjetski]] model univerziteta.

Planine Univerziteta u Sofiji koje se nalaze Aleksandrovom ostrvu Antarktičkog poluostrva na [[Antarktik]]u ponele su ovo ime u čast polarnih istraživanja organizovanih od strane Univerziteta u Sofiji. Ove male planine, široke 14 i dugačke 5,5 kilometara uzdižu se do 1500 metara nadmorske visine.

== Kampus ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Sofia University Faculty of Biology TB 2.JPG|Biološki fakultet
Datoteka:Балчик - Ботаническа градина 2015.jpg|Botanička bašta
Datoteka:Sofia University - Chem 3.jpg|Hemijski fakultet
Datoteka:Sofia university library.jpg|Univerzitetska biblioteka
Datoteka:Sofia Center walk with free sofia tour 2012 PD 010.jpg|Ulazna vrata Bogoslovnog fakulteta
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
* [[Lista univerziteta u Bugarskoj]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Sofia University}}
* [http://www.uni-sofia.bg/ Zvanični sajt Univerziteta] {{bg}}

{{Institucionalna mreža univerziteta u evropskim glavnim gradovima}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1888.]]
[[Kategorija:Univerzitet sv. Kliment Ohridski u Sofiji|Kliment Ohridski]]
[[Kategorija:Sofija]]</text>
      <sha1>hr445fwuz3e5s9ksd8pfkmjwsp4hcak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okupacija u 26 slika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>203941</id>
    <revision>
      <id>42706157</id>
      <parentid>42484489</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:23:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Youngeagle987</username>
        <id>129796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8326" sha1="a6297arntvelfyvrfi1ckoerq2s453y" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma = Okupacija u 26 slika
| naslov = Okupacija u 26 slika
| slika = Okupacija u 26 slika.jpg
| opis  = Poster filma
| širina_slike = 230px
| režija = [[Lordan Zafranović]]
| producent = [[Jadran film]]&lt;br /&gt;[[Croatia film]]
| scenarij = [[Mirko Kovač]]&lt;br /&gt;[[Lordan Zafranović]]
| pripovjedač = 
| uloge = [[Frano Lasić]]&lt;br /&gt;[[Boris Kralj]]&lt;br /&gt;[[Milan Štrljić]]&lt;br /&gt;[[Stevo Žigon]]&lt;br /&gt;[[Zvonko Lepetić|Zvonimir Lepetić]]&lt;br /&gt;[[Bert Sotlar]]&lt;br /&gt;[[Boris Dvornik]]&lt;br /&gt;[[Dušica Žegarac]]&lt;br /&gt;[[Izet Hajdarhodžić]]&lt;br /&gt;[[Antun Nalis]]&lt;br /&gt;[[Zlakto Vranjican]]&lt;br /&gt;[[Gordana Pavlov]]
| glazba = [[Alfi Kabiljo]]
| fotografija = [[Karpo Aćimović Godina]]
| montaža = [[Josip Remenar]]
| scenografija = [[Milenko Jeremić]]&lt;br /&gt;[[Zvonimir Šuler]]
| kostimografija = 
| distributer = 
| premijera = [[1978]].
| trajanje = 116 min.
| država = {{flag|SFR Jugoslavija}}
| jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| budžet = 
| žanr = 
| prethodni = 
| sljedeći = 
| web stranica = 
| imdb_id = 0079659
}}
{{Italic title}}'''''Okupacija u 26 slika''''' je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] dramski film iz 1978. godine u režiji [[Lordan Zafranović|Lordana Zafranovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006. |url=http://www.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |access-date=2013-01-13 |archivedate=2011-01-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110105093752/http://www.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Film je nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Kanski filmski festival|Cannesu]]&lt;ref name=&quot;festival-cannes.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/1922/year/1979.html |title=Festival de Cannes: Occupation in 26 Pictures |accessdate=2009-05-24 |work=festival-cannes.com |archive-date=2012-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120309015911/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/1922/year/1979.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i osvojio je Veliku zlatnu arenu u [[Pulski filmski festival|Puli]]. Film je odabran kao jugoslavenski kandidat za najbolji strani film na 51. dodjeli [[Oscari|Oscara]], ali nije prihvaćen kao nominacija.&lt;ref&gt;Margaret Herrick Library, Academy of Motion Picture Arts and Sciences&lt;/ref&gt;

Film je neko vrijeme bio tabu tema u Hrvatskoj te se gotovo uopće nije prikazivao [[1980-e|1980-ih]] i [[1990-e|1990-ih]], a izazvao je kontroverze zbog provokativne tematike i eksplicitnog sadržaja.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Okupacija u 26 slika: film Lordana Zafranovića|isbn=978-953-7770-73-0|last=Polimac|first=Nenad|language=}}&lt;/ref&gt; Protivnici su smatrali da radnja sadrži [[antihrvatski sentiment]], dok su pobornici isticali da je Hrvat glavni junak priče, te svojim antifašizmom i priključenju pokretu otpora ukazuje simbolično na otpor Hrvata tijekom fašističke okupacije.

== Radnja ==
[[Dubrovnik]], zadnjih par dana prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Hrvati|Hrvat]] Niko, [[Italijani|Talijan]] Toni i [[Jevreji|Židov]] Miho su tri mladića i najbolji prijatelji koji se vole šaliti, bez obzira na to da li daju lokalnoj prostitutki Pini sitniš da joj mogu pogledati stražnjicu ili tijekom vježbe u [[mačevanje|mačevalačkom]] klubu. Toni je u ljubavnoj vezi sa Nikovom sestrom Anom, koja se namjerava udati za njega. Veridbu prekida buka borbenih zrakoplova i pucnjave. Potom u grad ulaze vojnici [[nacionalsocijalizam|nacističke]] Njemačke i [[fašizam|fašističke]] [[Italija|Italije]] koji okupiraju cijelo područje. Naknadno, priključuju Dubrovnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] te [[ustaše|ustaša]] dovode brutalnu diktaturu, što podijeli mještane: Toni postaje fašist, Miho biva izbačen iz kluba za mačevanje dok Niko i njegov otac Baldo, postaju antifašisti i priključuju se [[komunizam|komunistima]] i [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|otporu]].

Na jednoj fašističkoj proslavi Niko okrene sliku [[Benito Mussolini|Mussolinija]] naopačke. Toni postane pak zadrti antikomunist. U jednoj raciji, ustaše sakupe desetak neistomišljenika, uglavnom Židova te jednog pravoslavnog svećenika koji je držao propovijedi na ruskom, te ih autobusom odvezu van iz grada u divljinu, te ih poubijaju čekićem, zakucavanjem eksera u glavu i klanjem. Kapetan u autobusu, Hrvat, nazove fašiste izrodima, na što ubiju i njega. U autobusu biva ubijen i Mihov otac, a Miho, iskoristivši trenutak zaslijepljenošću ustaša krvlju, iskoči iz autobusa. Ane zatrudni i udaje se za Tonija. Baldo biva uhićen zbog toga što je javno izrazio svoj prezir prema fašističkom pokretu, te pogiba u pokušaju bijega od deportacije u [[koncentracioni logor|sabirni logor]]. Toni se useljava u Nikovu kuću tvrdeći da je ona odsad njegova. Toni se sprema da ode iz kuće zajedno s Mihom koji se skriva kod njega. Njih trojica po posljednji put zapjevaju pjesmu ''Drugovi stari''. Usred pjesme, Niko ustrijeli Tonija. Ulazi Ane te se šokira prizorom. Niko i Miho spremaju stvari te odlaze, priključujući se pokretu otpora.

== Uloge ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Frano Lasić]]: Niko
* [[Milan Štrljić]]: Toni
* [[Tanja Poberžnik]]: Ane
* [[Boris Kralj]]: Baldo
* [[Ivan Klemenc]]: Miho
* [[Gordana Pavlov]]: Mara
* [[Stevo Žigon]]: Hubička
* [[Bert Sotlar]]: Stijepo
* [[Marija Kohn]]: Luce
* [[Karlo Bulić]]: Paško
* [[Zvonko Lepetić]]: Gavran
* [[Milan Erak]]: Maraš
* [[Antun Nalis]]: Paolo
* [[Tanja Bošković]]: Pina
* [[Izet Hajdarhodžić]]: Dum Đivo
* [[Boris Dvornik]]: Vlaho
* [[Marija Aljinović Paro|Marija Aljinović]]: Marija, Nikova majka
{{div col end}}

== Nagrade ==
* Osvojene 3 nagrade na [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] (najbolji film, režija i snimatelj).&lt;ref&gt;[http://www.pulafilmfestival.hr/hr/index.php?p=detail&amp;article=242 25. Pulski filmski festival]&lt;/ref&gt;
* Nominacija za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Kanski filmski festival|Cannesu]].&lt;ref name=&quot;festival-cannes.com&quot; /&gt;

== Kritike ==
Iako uglavnom hvaljen, film je izazvao vrlo podvojene reakcije kritike. [[Nenad Polimac]] ga je svojedobno nazvao smećem, zbog čega je u ''[[Polet]]u'' došao na crnu listu (neko ga se vrijeme neutraliziralo kao suradnika ''Poleta'', nisu mu htjeli objavljivati priloge i branili da se pojavi na radiju i televiziji).&lt;ref&gt;[http://www.filmski.net/specials.php?idn=139 Filmski tisak: priča iz Hrvatske]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Damir Radić]] je za [[Filmski leksikon]] zapisao:
:&quot;Stilski rafiniranim iskazom, Lordan Zafranović uobličuje svoju stalnu temu individualnog i kolektivnog zla, usredotočivši se ovaj put na represiju hrvatskih i talijanskih fašista, uprizorenu u naturalističko-grotesknom ključu, s vrhuncem u glasovitoj sekvenci pokolja u autobusu. Groteskno-karnevaleskni pristup očituje se i u tretmanu seksualnosti, a supostavlja mu se gracilna tjelesnost protagonista. Intrigantno naviještena razrada likova i njihovih odnosa (napose erotskog trokuta s incestuoznim implikacijama Niko – Ane – Toni, te klasno-rodnog obrata u odnosu Niko – Mare) ostaje neostvarena, a ambiciozan pokušaj oslikavanja sveobuhvatne društvene freske s patriotskim građanskim slojem u prvom planu (tematska inovacija u tadašnjem jugoslavenskom filmu) tek je djelomično uspio. Narativno-dramaturški konfuzan, stilski i ugođajno dojmljiv, film je izazvao velike estetsko-političke kontroverze.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1279 |author=Damir Radić|publisher=Filmski leksikon |title=Okupacija u 26 slika|accessdate=13. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* {{imdb naslov|id=0079659|naslov=Okupacija u 26 slika}}
* [http://www.hfs.hr/hfs/zapis_clanak_detail.asp?sif=1114 Rani radovi Lordana Zafranovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928063711/http://www.hfs.hr/hfs/zapis_clanak_detail.asp?sif=1114 |date=2020-09-28 }}

{{Lordan Zafranović}}
{{Velika zlatna arena}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Filmovi 1978.]]
[[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Ratni filmovi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>a6297arntvelfyvrfi1ckoerq2s453y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista nematerijalne kulturne baštine u Aziji i Okeaniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>211357</id>
    <revision>
      <id>42706209</id>
      <parentid>42705523</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T09:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42706209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22399" sha1="khsxcyrzosh7iu3g1d4dttbv9tdklv2" xml:space="preserve">[[Datoteka:394 baul-singers-sml.jpg|mini|Pjevanje [[Bauli|Baula]], [[Bangladeš]]]]
'''Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji''' čini [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]] država [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]], prema abecednom redu i godini upisa. 

=== [[Lista nematerijalne svjetske baštine u arapskim zemljama Azije]] ===
 
=== {{flag|Afganistan}} ===
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2024. - [[Rubab]] 
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Behzadov stil minijaturne umetnosti]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/afghanistan-AF UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Afganistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Australija}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/australia-AU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Australiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flag|Bahrein}} ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Fjiri]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bahrain-BH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bahrein - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BAN}} ===
* 2013. - [[Baulske pjesme]]
* 2016. - [[Mangal Shobhajatra]]
* 2017. - [[Shital Pati]]
* 2023. - [[Jamdani]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bangladesh-BD UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bangladešu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Brunej}} ===
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/brunei-darussalam-BN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Bruneju - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|BUT}} ===
* 2008. - [[Ples s maskama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bhutan-BT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Butanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:The Rustavi Choir performs Gurian songs.JPG|mini|[[Gruzijsko polifonijsko pjevanje]]]]
=== {{flagcountry|FIL}} ===
* 2008. - [[Darangen]] 
* 2008. - [[Hudhud]] 
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2019. - [[Buklog]]
* 2021. - [[Škola živih tradicija]]
* 2023. - [[Pina]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/philippines-PH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Filipinima - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IND}} ===
[[Datoteka:An Ramlila Actor In The Role of Ravana.jpg|mini|Izvedba epa [[Ramajana]], [[Ramlila]], [[Indija]]]]
* 2008. - [[Ramlila]]
* 2008. - [[Vede]]
* 2008. - [[Kutijatam]]
* 2009. - [[Raman]]
* 2010. - [[Mudijetu]]
* 2010. - [[Kalbelia]]
* 2010. - [[Chhau]]
* 2012. - [[Ladakh]]
* 2013. - [[Sankirtana]]
* 2014. - [[Pomagala od kositra i bakra]]
* 2016. - [[Joga]]
* 2017. - [[Kumb mela]]
* 2021. - [[Durga Puja]]
* 2021. - [[Garba]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/india-IN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Portret van Si Boendri voor een wand met een collectie krissen en klewangs Atjeh TMnr 60022756.jpg|mini|Kolekcija [[kris]]ova na fotografiji iz [[Indonezija|Indonezije]] iz 1893. god.]]
=== {{flagcountry|INDN}} ===
* 2008. - [[Vajang]]
* 2008. - [[Kris]]
* 2009. - [[Batik]]
* 2010. - [[Angklung]]
* 2011. - [[Saman]]
* 2012. - [[Noken]]
* 2015. - [[Balijski ples]]
* 2017. - [[Pinisi]]
* 2019. - [[Pencak Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2021. - [[Gamelan]]
* 2023. - [[Jamu]]
* 2024. - [[Reog Ponorogo]]
* 2024. - [[Balafon i kolingtan]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/indonesia-ID UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Indoneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Karbala 2017 (6).jpg|mini|Iračko gostoprimstvo - Karbala 2017.]]
=== {{flag|Irak}} ===
* 2008. - [[Makam]]
* 2016. - [[Kidr Elias]]
* 2019. - [[Iračko gostoprimstvo]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Al-Naoor]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Al Mudhif]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [Al-Muhaibis]]
* 2025. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iraq-IQ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iraku - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|IRN}} ===
* 2009. - [[Radif]]
* 2009. - [[Novruz]]
* 2010. - [[Bakšijska muzika]]
* 2010. - [[Pahlevani]] i [[Zurhanei]]
* 2010. - [[Tazīje]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Farsu]]
* 2010. - [[Vezenje tepiha u Kašanu]]
* 2011. - [[Naqali]]
* 2011. - [[Izgradnja i jedrenje lendž brodovima]]
* 2012. - [[Kališujanski rituali]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kamancha]]
* 2017. - [[Chogān]]
* 2019. - [[Dotār]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2020. - [[Hodočašće u manastir Svetog Apostola Tadeja]]
* 2020. - [[Očuvanje kaligrafije u Iranu]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Proslava sunca i topline života]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2022. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/iran-islamic-republic-of-IR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Iranu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kabuki Doll Muikamachi Hyuga Honjo 2009.JPG|mini|[[Kabuki]] kazalište, [[Japan]]]]
[[Datoteka:Woman playing traditional Ainu instrument.jpg|mini|[[Ainu]] glazbenica na sjeveru [[Japan]]a]]
=== {{flagcountry|JAP}} ===
* 2008. - [[Kabuki]]
* 2008. - [[Bunraku]]
* 2008. - [[Nogaku]]
* 2009. - [[Ainu|Tradicionalna igra Ainu naroda]]
* 2009. - [[Daimokutate]]
* 2009. - [[Dainihido Bugaku]]
* 2009. - [[Žetvena molitva u Akiu]] 
* 2009. - [[Hajahine Kagura]]
* 2009. - [[Oku-noto no Aenokoto]]
* 2009. - [[Ojija-čijimi, Ekigo-jofu]]
* 2009. - [[Gagaku]]
* 2010. - [[Yuki-tsumugi]]
* 2010. - [[Kumiodori]]
* 2011. - [[Sada šin noh]]
* 2011. - [[Presađivanje riže u Mibu]]
* 2012. - [[Nachi no Dengaku]]
* 2013. - [[Vahoku]]
* 2014. - [[Vahi]]
* 2016. - [[Jama Hoko Jatai]]
* 2018. - [[Raiho-shin]]
* 2020. - [[Očuvanje drvene arhitekture u Japanu]]
* 2022. - [[Furju-odor]]
* 2024. - [[Sake sa koji kalupom u Japanu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/japan-JP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Japanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JEM}} ===
* 2008. – [[Pjesma Sana]]
* 2021. – [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. – [[Datulja]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2024. – [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/yemen-YE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jemenu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|JOR}} ===
* 2008. - [[Petra|Kulturni prostor Beduina u Petri i Wadi Rum]]
* 2088. - [[As-Samer in Jordan]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al-masnaf]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Stablo Al-Mihrass]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Bisht]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/jordan-JO UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Jordanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Petra via delle facciate HPIM3588.JPG|mini|[[Beduini]] u [[Petra|Petri]], [[Jordan]]]]
[[File:Muhammad ibn Pir Ahmad al-shahir bi-Ibn Arghun al-Shirazi - Text Page with Dedication to the Ottoman Sultan Selim I - Walters W5912A - Full Page.jpg|mini|Arapska kaligrafija]]

=== {{flag|Južna Koreja}} ===
[[Datoteka:Korean Royal Ancestral Ritual Music-Jongmyo Jeryeak-01.jpg|mini|Izvedba ceremonije [[Jongmyo Jerye]] u [[Jongmyo]]u]]
* 2008. - [[Gangneung Danoje]]
* 2008. - [[Pansori]]
* 2008. - [[Jongmyo ritual]]
* 2009. - [[Yeongsanjae]]
* 2009. - [[Namsadang Nori]]
* 2009. - [[Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut]]
* 2009. - [[Ganggangsullae]]
* 2009. - [[Keojongmu]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]]
* 2010. - [[Daemokjang]]
* 2010. - [[Gagok]]
* 2011. - [[Jultagi|hodanje preko užeta]], 
* 2011. - [[Taekyeon]]
* 2011. - [[Tkanje Mosi]]
* 2012. - [[Arirang]]
* 2013. - [[Kimjang]]
* 2014. - [[Nongak]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Jeju haenyeo]]
* 2018. - [[Ssirum]]
* 2020. - [[Jeondeunghoe]]
* 2022. - [[Talchum]]
* 2022. - [[Džang kultura]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-korea-KR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Južnoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KMB}} ===
[[Datoteka:Blessing Dance 7.jpg|mini|[[Kambodžanski kraljevski balet]]]]
* 2008. - [[Kambodžanski kraljevski balet]]
* 2008. - [[Kmerski teatar sjena]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]
* 2016. - [[Čapei dang veng]]
* 2018. - [[Lon Kol Vat Svay Andet]]
* 2022. - [[Kun Lbokator]]
* 2022. - [[Krama]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cambodia-KH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kambodži - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAT}} ===
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/qatar-QA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kataru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KAZ}} ===
* 2014. - [[Jurta|Jurta]]
* 2014. - [[Dombra kuj]]
* 2015. - [[Ajtiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2016. - [[Kureši]]
* 2017. - [[Asik]]
* 2018. - [[Proljetni obredi uzgajivača konja]]
* 2018. - [[Dede Korkut Kitabı]]
* 2020. - [[Togizqumalak]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]] 
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Orteke]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2024. - [[Betashar]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kazakhstan-KZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kazahstanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|KIN}} ===
[[Datoteka:Kunqu Mudanting Scene.jpg|mini|[[Kunku opera]], [[Kina]]]]
[[Datoteka:Calligrapher Yiheyuan.jpg|mini|[[Kineska kaligrafija]]]]
[[File:Acupuncture, figure showing points for application of needles Wellcome M0014704.jpg|mini|Akupunktura, prikaz tačaka]]
* 2008. - [[Urtiin Duu]]
* 2008. - [[Uyghur Muqam]] 
* 2008. - [[Gukuin]]
* 2008. - [[Kunku]] 
* 2009. - [[Jueju]] 
* 2009. - [[Ksian]]
* 2009. - [[Xuan papir]]
* 2009. - [[Pečenje okamina]]
* 2009. - [[Mazu]]
* 2009. - [[Festival zmajevskog broda]]
* 2009. - [[Nanjing Junjin]]
* 2009. - [[Kineski pečat]]
* 2009. - [[Svilarstvo u Kini]] 
* 2009. - [[Regong]]
* 2009. - [[Nanyin]]
* 2009. - [[Khoomei]]
* 2009. - [[Manas]]
* 2009. - [[Huaer]]
* 2009. - [[Velika pjesma etničke skupine Dong]]
* 2009. - [[Gesar]]
* 2009. - [[Farmerski ples kineskih Koreanaca]]
* 2009. - [[Kineska arhitektura od drveta]]
* 2009. - [[Kineska umjetnost rezanja papira]]
* 2009. - [[Kineska kaligrafija]]
* 2009. - [[Kineski drvorez]]
* 2009. - [[Li tkanina]]
* 2009. - [[Kineska tradicionalna lučna mostogradnja]]
* 2009. - [[Qiang]]
* 2010. - [[Meshrep]]
* 2010. - [[Kineska džunka]]
* 2010. - [[Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima]]
* 2010. - [[Akupunktura]]  
* 2010. - [[Pekinška opera]]
* 2011. - [[Hezhen Yimakan]] 
* 2011. - [[Kinesko kazalište sjenki]]
* 2013. - [[Zhusuan]]
* 2016. - [[Dvadeset četiri solarna pojma]]
* 2018. - [[Sova rigpe]]
* 2020. - [[Taijikuan]]
* 2020. - [[Ong kun]]
* 2022. - [[Prerada čaja u Kini]]
* 2024. - [[Kineski drveni lučni mostovi]]
* 2024. - [[Kiang]]
* 2024. - [[Li tehnika tekstila]]
* 2024. - [[Proljetni festival u Kini]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/china-CN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Kirgistan}} ===
* 2008. - [[Akini]]
* 2012. - [[Kirgistanski tepisi]], umješnost proizvodnje kirgiških vezenih tepiha
* 2013. - [[Kirgistanska epska trilogija]]
* 2014. - [[Jurta]]
* 2015. - [[Aitiš]]
* 2016. - [[Lavaš]]
* 2017. - [[Kok boru]]
* 2019. - [[Al kalpak]]
* 2020. - [[Toguz Korgul]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Nomadske igre]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2023. - [[Eleček]]
* 2023. - [[Porodiljska njega]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kyrgyzstan-KG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kirgistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|Kuvajt}} ===
* 2020. - [[Al Sadu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]] 
* 2022. - [[Al Sadu edukativni program]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Divanija]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kuwait-KW UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Kuvajtu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

[[File:Khenesarong.jpg|mini|Sviranje na [[ken]]]]
=== {{flag|Laos}} ===
* 2017. - [[Ken]]
* 2023. - [[Naga]]
* 2024. - [[Fonelamvonglao]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lao-people-s-democratic-republic-LA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Laosu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|LBN}} ===
* 2014. - [[Al Zadžal]]
* 2014. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2014. - [[Al Manuke]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/lebanon-LB UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Libanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;
[[File:Arabic coffee on a session.jpg|mini|Svečano pripremanje arapske kafe]]

=== {{flagcountry|MALE}} ===
* 2008. - [[Mak Jong]]
* 2018. - [[Dondang Sayang]]
* 2019. - [[Silat]]
* 2020. - [[Pantun]]
* 2020. - [[Ong Čun]]
* 2021. - [[Songket]]
* 2023. - [[Mek Mulung]]
* 2024. - [[Kultura doručka u Maleziji]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malaysia-MY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Maleziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Mikronezija}} ===
* 2021. - [[Karolinska navigacija]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/micronesia-federated-states-of-FM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mikroneziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|MNG}} ===
* 2008. - [[Urtiin Du]]
* 2008. - [[Morin khur]]
* 2009. - [[Tsuur]]
* 2009. - [[Mongol Tuli]]
* 2009. - [[Mongol Bijelge]]
* 2010. - [[Sokolarstvo]] 
* 2010. - [[Khemei]]
* 2010. - [[Nadam]]
* 2011. - [[Limbe]]
* 2013. - [[Mongolska kaligrafija]]
* 2013. - [[Mongol ger]] 
* 2015. - [[Ritual navođenja deva]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mongolia-MN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Mongoliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Novi Zeland}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/new-zealand-NZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Novom Zelandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|OMA}} ===
* 2010. - [[Al barah]]
* 2012. - [[Al azi]]
* 2012. - [[Al-Taghrooda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2018. - [[Konj i kamila Ardhah]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Al kanjar]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Brod za obuku jedara]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/oman-OM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Omanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|PAL}} ===
* 2008. - [[Hikaye]]
* 2021. - [[Palestinski vez]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2023. - [[Dabkeh]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Nabulsi]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/state-of-palestine-PS UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Palestini - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Papua Nova Gvineja}}&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/papua-new-guinea-PG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Papui Novoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; ===

=== {{flagcountry|RUS}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SAU}} ===
* 2015. - [[Alardah Alnadždija]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2016. - [[Almezmar]]
* 2017. - [[Al kat Al Asiri]]
* 2020. - [[Al Sadua]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Kavlani kafa]]
* 2023. – [[Graviranje|Graviranje na metalu]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Semsemia]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Taif ruže]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/saudi-arabia-SA UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Saudijskoj Arabiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SIN}} ===
* 2020. - [[Houker kultura]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/singapore-SG UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Singapuru - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flagcountry|SIR}} ===
* 2018. - [[Igra sjenki]]
* 2019. - [[Damaska ruža u Al mrahu]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2021. - [[Al-Kudud al-Halabija]]
* 2022. - [[Oud]]
* 2023. - [[Sirijsko puhanje stakla]]
* 2024. - [[Izrada sapuna u Alepu]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/syrian-arab-republic-SY UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Siriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|SJKOR}} ===
* 2014. - [[Arirang]]
* 2015. - [[Kimči]]ja
* 2018. - [[Sirum|Tradicionalno korejsko rvanje]]
* 2022. - [[Rengmion]]
* 2024. - [[Korejski kostim]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-people-s-republic-of-korea-KP UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Koreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt; 

=== {{flag|Tadžikistan}} ===
* 2008. - [[Šašmakom muzika]]
* 2016. - [[Oši palav]]
* 2018. - [[Kakan]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Sadeh]]
* 2023. - [[Izrade atlasa i adraskih tkanina]]
* 2024. - [[Mehregan]]
* 2024. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]
* 2025. - [[Kultura Sumanak kuhinje]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tajikistan-TJ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tadžikistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flag|Tajland}} ===
* 2018. - [[Kon]]
* 2019. - [[Nuad tai]]
* 2021. - [[Plesni teatar Nora]]
* 2023. - [[Songkran]]
* 2024. - [[Tomium kung]]
* 2024. - [[Kebaja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/thailand-TH UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Tajlandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TON}} ===
* 2008. - [[Lakalaka]]

=== {{flag|Turkmenistan}} ===
* 2015. - [[Gorogli]]ja
* 2017. - [[Kuštdepdi]]
* 2019. - [[Turkmenski tepih]]
* 2021. - [[Dutar]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2022. - [[Ručna umjetnost u turkmenskom stilu]]
* 2023. - [[Akhal-Teke]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/turkmenistan-TM UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Turkmenistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|TUR}} ===
Vidi [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UAE}}  ===
* 2011. - [[Al Sadu]]
* 2012. - [[Al Tagruda]]
* 2014. - [[Al Ajala]]
* 2015. - [[Al Razfa]]
* 2015. - [[Medžlis]]
* 2017. - [[Al Azi]]
* 2020. - [[Al Aflaj]]
* 2020. - [[Deva|Trke kamila]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Sokolarstvo]]
* 2022. - [[Alheda]]
* 2022. - [[Al tali]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Hares]]
* 2024. - [[Arapska kafa]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Tradicionalno tkanje Al Sadua]]
* 2025. - [[Bisht]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]
* 2025. - [[Al Ahalla]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]
* 2025. - [[Program zaštite za Al Sadu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-arab-emirates-AE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u UAE - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|UZB}} ===
* 2008. - [[Šašmakom]]
* 2008. - [[Kulturni prostor distrikta Boysun]]
* 2009. - [[Katta Ashula]]
* 2014. - [[Askiya]]
* 2016. - [[Palov]]
* 2017. - [[Margilan]]
* 2019. - [[Korazm]]
* 2020. - [[Minijaturna umjetnost]]
* 2021. - [[Bakši]]
* 2022. - [[Nasredin-hodža|Usmena tradicija o Nasrudin hodži]]
* 2022. - [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]]
* 2023. - [[Iftar]]
* 2023. - [[Tezhib]]
* 2023. - [[Umjetnosz keramike u Uzbekistanu]]
* 2023. - [[Rubab]]
* 2024. - [[Novruz]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uzbekistan-UZ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Uzbekistanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

=== {{flagcountry|VAN}} ===
[[Datoteka:Sand drawing, Vanuatu.jpg|mini|[[Vanuatu]] crtež u pijesku]]
* 2008. - Crtanje u pijesku naroda [[Vanuatu]]

=== {{flagcountry|VIJ}}  ===
* 2008. - [[Gong|Gong kulture]]
* 2008. - [[Na Nak]]
* 2009. - [[Kuan Họ Bac Nin]]
* 2009. - [[Ca tru]] 
* 2010. - [[Gióng]] 
* 2011. - [[Xoan]] 
* 2012. - [[Hung kraljevi]]
* 2012. - [[Muzika i pjevanje iz južnog Vijetnama]]
* 2014. - [[Vi i Giam]]
* 2015. - [[Rituali i igre povlačenja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/viet-nam-VN UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Vijetnamu - ich.unesco.org - Pristupljeno 17.12.2024.]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}}
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00011 UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine]

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Okeaniji|Oceanija i Azija]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Aziji|Azija i Oceanija]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine]]</text>
      <sha1>khsxcyrzosh7iu3g1d4dttbv9tdklv2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuh-e Karkas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219505</id>
    <revision>
      <id>42706165</id>
      <parentid>42546333</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9691" sha1="lysnsurhswxn2l8m8merobbhwokyavi" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
{{Infokutija planina
| ime                = Kuh-e Karkas
| izvorno_ime        = {{fas icon}} كوه کرکس
| slika              = Kuh-e Karkas 1.JPG
| Opis slike         = [[Panorama]] Kuh-e Karkasa
| širina-stupnjevi = 33 | širina-minute = 27 | širina-sekunde = 19 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 51 | dužina-minute = 47 | dužina-sekunde = 59 | dužina-oznaka = E
| Visina             = 3910
| Ostali vrhovi      = 
| Dio gorja          = [[Centralnoiranski masiv]]
| Država / Pokrajina = {{flag|Iran}}, [[Isfahanska pokrajina]]
| Najbliži gradovi   = [[Natanz]], [[Kašan]]
| Vrsta              = 
| Starost            = [[tercijar]]
| Prvi uspon         = 
| Najlakša staza     = 
| Planinarski domovi = 
| slika_lokacijska_karta_država = Iran
| AlternativeMap                = Iran relief location map.jpg
| slika_lokacijska_karta_opis   = Lokacija Kuh-e Karkasa u [[Iran]]u
}}
'''Kuh-e Karkas''' ([[Perzijski jezik|perz.]] كوه کرکس; dosl. ''Planina [[Supovi|supova]]'') je [[planina]] na sjeverozapadu [[Isfahanska pokrajina|Isfahanske pokrajine]] u [[Iran]]u. Dijelom je [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]] i [[nadmorska visina]] najvišeg vrha ovisno o izvorima iznosi od 3895 do 3910 [[Metar|m]]. Kuh-e Karkas obiluje [[Fauna|faunom]] zbog čega je kroz [[Historija Irana|historiju]] bio carskim lovištem, no danas je strogo zaštićeno područje. U podnožju ovog planinskog lanca smješteni su iranski gradovi [[Kašan]] i [[Natanz]].

== Etimologija ==
Uvriježeno je da ''Kuh-e Karkas'' podrazumijeva planinu supova ([[Perzijski jezik|perz.]] ''kuh'' ⇒ [[planina]]; ''karkas'' ⇒ [[Supovi|sup]]), čemu u prilog ide da je planina zaista [[stanište]]m raznih vrsta [[Strvinari starog svijeta|strvinara]] o kojima su pisali i [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] autori. Drugi stručnjaci skloni su još starijem [[Etimologija|etimološkom]] podrijetlu pa oronim dovode u vezu s [[Kasiti]]ma, drevnim narodom koji je naseljavao [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] sredinom [[2. milenijum pne.|2. milenijuma pne.]] Naime, prema tumačenju ukrajinskog iranologa [[Roman Ghirshman|R. Ghirshmana]], ''kar-kasi'' podrazumijeva grad Kasita ([[Akadski jezik|akad.]] ''kar'' ⇒ grad; ''kasi'' ⇒ [[Kasiti]]). Ovoj teoriji ide u prilog podatak da su Kasiti ostali upamćeni po [[Historija metalurgije željeza|naprednoj metalurgiji]], dok je upravo kod [[Arisman]]a u podnožju Kuh-e Karkasa pronađen jedan od najvećih i najstarijih metalurških [[Arheologija|arheoloških]] kompleksa.

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Irana}}
Kuh-e Karkas smješten je u središnjem [[Iran]]u i ovisno o kontekstu može implicirati najviši planinski vrh (3910 [[Metar|m]]), [[Planina|planinski]] masiv približno određen potezom [[Natanz]] – [[Keše]] – [[Handžan]], te 150-ak [[km]] dugačak [[planinski lanac]] koji se proteže uz [[Ardestan]], [[Natanz]] i [[Kašan]]. Najproširenije značenje pojavljuje se u „Granicama svijeta” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ḥodūd al-ʿālam''), djelu nepoznatog [[Perzijanci|perzijskog]] autora iz [[982.]] godine u kojem Karkas kao područje obuhvaća čak i istočna [[Pustinja|pustinjska]] područja [[Dašt-e Kavir]]a i [[Dašt-e Lut|Luta]]. Planina se javlja i u drugim djelima najranijih [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|islamskih geografa]]: [[Mukadasi]] ga opisuje najvišim vrhom [[iran]]skih pustinjskih krajeva, [[Istahri]] ga spominje u kontekstu [[pljačka]]škog utočišta, a [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfi]] piše da se radi o usamljenoj planini na kojoj se gnijezde [[Strvinari starog svijeta|strvinari]] odnosno obitavaju [[Divlja koza|divlje koze]]. Protežući se širinom od 40-ak [[km]] u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], masiv Kuh-e Karkasa odvaja dva dijela [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] bitno različite [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] − do 1000 [[Metar|m]] s gornje odnosno iznad 2000 [[Metar|m]] s donje strane. Lanac je poprečno ispresjecan [[dolina]]ma manjih [[Popis iranskih rijeka|rijeka]] među kojima se ističu [[Čime-Rud]] i [[Barz-Rud]]. [[Arheologija|Arheološki]] lokaliteti kod [[Abjane]] svjedoče da su ova planinska područja kontinuirano naseljena još od [[Stari vijek|starog vijeka]]. Drugi planinski vrhovi Karkasovog masiva viši od 3000 [[Metar|m]] su [[Kuh-e Kamar-Siah (Isfahan)|Kamar-Siah]] (3217 m), [[Kuh-e Kašk-Hane|Kašk-Hane]] (3330 m) i [[Kuh-e Kalabe-Šah|Kalabe-Šah]] (3412 m).

== Geologija ==
Planinski lanac Kuh-e Karkasa dijelom je prostranijeg [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]] koje se gotovo pravocrtno proteže u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], a [[Geologija|geološki]] je oblikovano tijekom [[tercijar]]a. Masiv sastavljen uglavnom od [[Plutoniti|plutonita]] ([[diorit]]a i [[granit]]a) nadvija se nad [[prekambrij]]sko-[[Paleozoik|paleozojskom]] podlogom koja se pruža sjeveroistočno, dok se jugozapadno proteže viši pojas [[Metamorfne stijene|metamorfnih]] i [[Intruzivne stijene|intruzivnih stijena]] iz ere [[mezozoik]]a. Najrasprostranjenije [[metal]]ne [[mineralne sirovine]] su [[bakar]], [[olovo]] i [[cink]], a [[rudarstvo]] i [[metalurgija]] sudeći prema [[Arheologija|arheološkim]] nalazištima iz obližnjeg [[Arisman]]a bili su aktivni još početkom [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] Ležišta [[Salitra|salitre]] i [[sumpor]]a tijekom [[Safavidsko Carstvo|safavidskog razdoblja]] iskorištavana su u [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]] odnosno za proizvodnju [[barut]]a. Suvremeni [[Rudnik|rudnici]] danas se nalaze uglavnom na sjeveru u okolici [[Kašan]]a.

== Flora i fauna ==
Kuh-e Karkas obiluje [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]], a blizina [[Safavidsko Carstvo|safavidske]] prijestolnice [[Isfahan]]a učinila ga je omiljenim carskim [[lovište]]m. [[Životinje|Životinjske]] [[vrste]] na njegovim obroncima uključuju [[Zečevi|zečeve]], [[vuk]]ove, [[Divlja koza|divlje koze]] i [[Divlja ovca|ovce]], te 62 vrste [[ptica]]. Kuh-e Karkas danas je [[Ekologija|ekološko]] zaštićeno područje koje obuhvaća 92.100 [[ha]].

Identificirane [[Biljke|biljne]] [[vrste]] poredane do maksimalne [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] su:
* do 1800 m − ''[[Ebenetum stellatae|E. stellatae]]'', ''[[Stachysetum inflate|S. inflate]]''
* do 2300 m − ''[[Pteropyretum aucheri|P. aucheri]]'', ''[[Amygdaletum scopariae|A. scopariae]]''
* do 2700 m − ''[[Acanthophylletum bracteati|A. bracteati]]'', ''[[Eryngietum astragaletosum|E. astragaletosum]]'', ''[[Hertio scarioletum|H. scarioletum]]'', ''[[Artemisietum sieberi|A. sieberi]]'', ''[[Centaureetum gaubae|C. gaubae]]'', ''[[Stipeto artemisietum|S. artemisietum]]'', ''[[Perovskietum abrotanoides|P. abrotanoides]]''
* do 3000 m − ''[[Scarioletum orientalis|S. orientalis]]'', ''[[Astragaletum parrowiani|A. parrowiani]]'', ''[[Brometum tomentelli|B. tomentelli]]'', ''[[Eryngietum artemisietosum|E. Artemisietosum]]'', ''[[Eryngietum medicetosum|E. Medicetosum]]'', ''[[Eryngietum phlomicetosum|E. phlomicetosum]]''
* do 3100 m − ''[[Artemisietum aucheri|A. aucheri]]''

== Povezano ==
* [[Geografija Irana]]
* [[Centralnoiranski masiv]]
* [[Isfahanska pokrajina]]

== Literatura ==
{{div col}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Bartol'd|first=Vasilij Vladimirovich|editor=Minorsky, Vladimir Fedorovich|title=The Regions of the World: a Persian Geography|series=E. J. W. Gibb memorial series|volume=XI|publisher=Luzac|location=London|page=str. 126.-222|year=1937.|oclc=46183744}}
* {{eng icon}} {{Cite book|author=DAI|title=Excavations in Arisman: Ancient Mining and Metallurgy in Western Central Iran|publisher=Deutsches Archäologisches Institut|location=Berlin|url=http://www.dainst.org/en/project/arisman?ft=all|date=4. srpnja 2011.|access-date=2013-05-11|archive-date=2012-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120921090245/http://www.dainst.org/en/project/arisman?ft=all}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Davoudzadeh|first=Monir|editor=Moores, Eldridge M.; Fairbridge, Rhodes Whitmore|chapter=Iran|title=Encyclopedia of European and Asian regional geology|url=https://archive.org/details/encyclopediaofeu0000unse_l9j1|publisher=Chapman &amp; Hall|location=London; New York|page=str. 401|year=1997.|isbn=9780412740404|oclc=38157559}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Ghirshman|first=Roman|title=Iran: From the earliest times to the Islamic conquest|edition=III. izdanje|publisher=Penguin Books|location=Harmondsworth, Middlesex|page=str. 65|url=http://archive.org/stream/IranFromTheEarliestTimesToTheIslamicConquest1954/Ghirshman1954IranFromTheEarliestTimesToTheIslamicConquest#page/n33/|year=1954.|oclc=312802048}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Khajeddin|first=Sayed Jamaleddin|coauthors=Yeganeh, Hassan|title=Plant communities of the Karkas Hunting-Prohibited Region, Isfahan-Iran|series=Plant, Soil and Environment|volume=LIV. 8|publisher=Czech Academy of Agricultural Sciences|location=Prague|page=str. 347.-358|url=http://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/01896.pdf|date=1. kolovoza 2008.|issn=1214-1178|oclc=282257753}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Le Strange|first=Guy|title=The Lands of the Eastern Caliphate: Mesopotamia, Persia, and Central Asia from the Moslem Conquest to the Time of Timur|publisher=Barnes &amp; Noble|location=New York|page=str. 208.-209|url=http://www.archive.org/stream/landsoftheeaster028596mbp#page/n239/mode/2up|date=1905.|oclc=1044046}}
{{div col end}}
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Karkas Mountains
|commonscatsh = Kuh-e Karkas
}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Planine u Iranu|Karkas]]
[[Kategorija:Isfahanska pokrajina]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Iranu]]</text>
      <sha1>lysnsurhswxn2l8m8merobbhwokyavi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706167</id>
      <parentid>42706165</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:56:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9687" sha1="9t3h2cincpwwh8q5v1bxlxnfaw3qam7" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
{{Infokutija planina
| ime                = Kuh-e Karkas
| izvorno_ime        = {{fas icon}} كوه کرکس
| slika              = Kuh-e Karkas 1.JPG
| Opis slike         = [[Panorama]] Kuh-e Karkasa
| širina-stupnjevi = 33 | širina-minute = 27 | širina-sekunde = 19 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 51 | dužina-minute = 47 | dužina-sekunde = 59 | dužina-oznaka = E
| Visina             = 3910
| Ostali vrhovi      = 
| Dio gorja          = [[Centralnoiranski masiv]]
| Država / Pokrajina = {{flag|Iran}}, [[Isfahanska pokrajina]]
| Najbliži gradovi   = [[Natanz]], [[Kašan]]
| Vrsta              = 
| Starost            = [[tercijar]]
| Prvi uspon         = 
| Najlakša staza     = 
| Planinarski domovi = 
| slika_lokacijska_karta_država = Iran
| AlternativeMap                = Iran relief location map.jpg
| slika_lokacijska_karta_opis   = Lokacija Kuh-e Karkasa u [[Iran]]u
}}
'''Kuh-e Karkas''' ([[Perzijski jezik|perz.]] كوه کرکس; dosl. ''Planina [[Supovi|supova]]'') je [[planina]] na sjeverozapadu [[Isfahanska pokrajina|Isfahanske pokrajine]] u [[Iran]]u. Dijelom je [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]] i [[nadmorska visina]] najvišeg vrha ovisno o izvorima iznosi od 3895 do 3910 [[Metar|m]]. Kuh-e Karkas obiluje [[Fauna|faunom]] zbog čega je kroz [[Historija Irana|historiju]] bio carskim lovištem, no danas je strogo zaštićeno područje. U podnožju ovog planinskog lanca smješteni su iranski gradovi [[Kašan]] i [[Natanz]].

== Etimologija ==
Uvriježeno je da ''Kuh-e Karkas'' podrazumijeva planinu supova ([[Perzijski jezik|perz.]] ''kuh'' ⇒ [[planina]]; ''karkas'' ⇒ [[Supovi|sup]]), čemu u prilog ide da je planina zaista [[stanište]]m raznih vrsta [[Strvinari starog svijeta|strvinara]] o kojima su pisali i [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] autori. Drugi stručnjaci skloni su još starijem [[Etimologija|etimološkom]] podrijetlu pa oronim dovode u vezu s [[Kasiti]]ma, drevnim narodom koji je naseljavao [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] sredinom [[2. milenijum pne.|2. milenijuma pne.]] Naime, prema tumačenju ukrajinskog iranologa [[Roman Ghirshman|R. Ghirshmana]], ''kar-kasi'' podrazumijeva grad Kasita ([[Akadski jezik|akad.]] ''kar'' ⇒ grad; ''kasi'' ⇒ [[Kasiti]]). Ovoj teoriji ide u prilog podatak da su Kasiti ostali upamćeni po [[Historija metalurgije željeza|naprednoj metalurgiji]], dok je upravo kod [[Arisman]]a u podnožju Kuh-e Karkasa pronađen jedan od najvećih i najstarijih metalurških [[Arheologija|arheoloških]] kompleksa.

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Irana}}
Kuh-e Karkas smješten je u središnjem [[Iran]]u i ovisno o kontekstu može implicirati najviši planinski vrh (3910 [[Metar|m]]), [[Planina|planinski]] masiv približno određen potezom [[Natanz]] – [[Keše]] – [[Handžan]], te 150-ak [[km]] dugačak [[planinski lanac]] koji se proteže uz [[Ardestan]], [[Natanz]] i [[Kašan]]. Najproširenije značenje pojavljuje se u „Granicama svijeta” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ḥodūd al-ʿālam''), djelu nepoznatog [[Perzijanci|perzijskog]] autora iz [[982.]] godine u kojem Karkas kao područje obuhvaća čak i istočna [[Pustinja|pustinjska]] područja [[Dašt-e Kavir]]a i [[Dašt-e Lut|Luta]]. Planina se javlja i u drugim djelima najranijih [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|islamskih geografa]]: [[Mukadasi]] ga opisuje najvišim vrhom [[iran]]skih pustinjskih krajeva, [[Istahri]] ga spominje u kontekstu [[pljačka]]škog utočišta, a [[Hamdalah Mustavfi|Mustavfi]] piše da se radi o usamljenoj planini na kojoj se gnijezde [[Strvinari starog svijeta|strvinari]] odnosno obitavaju [[Divlja koza|divlje koze]]. Protežući se širinom od 40-ak [[km]] u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], masiv Kuh-e Karkasa odvaja dva dijela [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] bitno različite [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] − do 1000 [[Metar|m]] s gornje odnosno iznad 2000 [[Metar|m]] s donje strane. Lanac je poprečno ispresjecan [[dolina]]ma manjih [[Popis iranskih rijeka|rijeka]] među kojima se ističu [[Čime-Rud]] i [[Barz-Rud]]. [[Arheologija|Arheološki]] lokaliteti kod [[Abjane]] svjedoče da su ova planinska područja kontinuirano naseljena još od [[Stari vijek|starog vijeka]]. Drugi planinski vrhovi Karkasovog masiva viši od 3000 [[Metar|m]] su [[Kuh-e Kamar-Siah (Isfahan)|Kamar-Siah]] (3217 m), [[Kuh-e Kašk-Hane|Kašk-Hane]] (3330 m) i [[Kuh-e Kalabe-Šah|Kalabe-Šah]] (3412 m).

== Geologija ==
Planinski lanac Kuh-e Karkasa dijelom je prostranijeg [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]] koje se gotovo pravocrtno proteže u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], a [[Geologija|geološki]] je oblikovano tijekom [[tercijar]]a. Masiv sastavljen uglavnom od [[Plutoniti|plutonita]] ([[diorit]]a i [[granit]]a) nadvija se nad [[prekambrij]]sko-[[Paleozoik|paleozojskom]] podlogom koja se pruža sjeveroistočno, dok se jugozapadno proteže viši pojas [[Metamorfne stijene|metamorfnih]] i [[Intruzivne stijene|intruzivnih stijena]] iz ere [[mezozoik]]a. Najrasprostranjenije [[metal]]ne [[mineralne sirovine]] su [[bakar]], [[olovo]] i [[cink]], a [[rudarstvo]] i [[metalurgija]] sudeći prema [[Arheologija|arheološkim]] nalazištima iz obližnjeg [[Arisman]]a bili su aktivni još početkom [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] Ležišta [[Salitra|salitre]] i [[sumpor]]a tijekom [[Safavidsko Carstvo|safavidskog razdoblja]] iskorištavana su u [[Oružane snage Irana|vojne svrhe]] odnosno za proizvodnju [[barut]]a. Suvremeni [[Rudnik|rudnici]] danas se nalaze uglavnom na sjeveru u okolici [[Kašan]]a.

== Flora i fauna ==
Kuh-e Karkas obiluje [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]], a blizina [[Safavidsko Carstvo|safavidske]] prijestolnice [[Isfahan]]a učinila ga je omiljenim carskim lovištem. [[Životinje|Životinjske]] [[vrste]] na njegovim obroncima uključuju [[Zečevi|zečeve]], [[vuk]]ove, [[Divlja koza|divlje koze]] i [[Divlja ovca|ovce]], te 62 vrste [[ptica]]. Kuh-e Karkas danas je [[Ekologija|ekološko]] zaštićeno područje koje obuhvaća 92.100 [[ha]].

Identificirane [[Biljke|biljne]] [[vrste]] poredane do maksimalne [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] su:
* do 1800 m − ''[[Ebenetum stellatae|E. stellatae]]'', ''[[Stachysetum inflate|S. inflate]]''
* do 2300 m − ''[[Pteropyretum aucheri|P. aucheri]]'', ''[[Amygdaletum scopariae|A. scopariae]]''
* do 2700 m − ''[[Acanthophylletum bracteati|A. bracteati]]'', ''[[Eryngietum astragaletosum|E. astragaletosum]]'', ''[[Hertio scarioletum|H. scarioletum]]'', ''[[Artemisietum sieberi|A. sieberi]]'', ''[[Centaureetum gaubae|C. gaubae]]'', ''[[Stipeto artemisietum|S. artemisietum]]'', ''[[Perovskietum abrotanoides|P. abrotanoides]]''
* do 3000 m − ''[[Scarioletum orientalis|S. orientalis]]'', ''[[Astragaletum parrowiani|A. parrowiani]]'', ''[[Brometum tomentelli|B. tomentelli]]'', ''[[Eryngietum artemisietosum|E. Artemisietosum]]'', ''[[Eryngietum medicetosum|E. Medicetosum]]'', ''[[Eryngietum phlomicetosum|E. phlomicetosum]]''
* do 3100 m − ''[[Artemisietum aucheri|A. aucheri]]''

== Povezano ==
* [[Geografija Irana]]
* [[Centralnoiranski masiv]]
* [[Isfahanska pokrajina]]

== Literatura ==
{{div col}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Bartol'd|first=Vasilij Vladimirovich|editor=Minorsky, Vladimir Fedorovich|title=The Regions of the World: a Persian Geography|series=E. J. W. Gibb memorial series|volume=XI|publisher=Luzac|location=London|page=str. 126.-222|year=1937.|oclc=46183744}}
* {{eng icon}} {{Cite book|author=DAI|title=Excavations in Arisman: Ancient Mining and Metallurgy in Western Central Iran|publisher=Deutsches Archäologisches Institut|location=Berlin|url=http://www.dainst.org/en/project/arisman?ft=all|date=4. srpnja 2011.|access-date=2013-05-11|archive-date=2012-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120921090245/http://www.dainst.org/en/project/arisman?ft=all}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Davoudzadeh|first=Monir|editor=Moores, Eldridge M.; Fairbridge, Rhodes Whitmore|chapter=Iran|title=Encyclopedia of European and Asian regional geology|url=https://archive.org/details/encyclopediaofeu0000unse_l9j1|publisher=Chapman &amp; Hall|location=London; New York|page=str. 401|year=1997.|isbn=9780412740404|oclc=38157559}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Ghirshman|first=Roman|title=Iran: From the earliest times to the Islamic conquest|edition=III. izdanje|publisher=Penguin Books|location=Harmondsworth, Middlesex|page=str. 65|url=http://archive.org/stream/IranFromTheEarliestTimesToTheIslamicConquest1954/Ghirshman1954IranFromTheEarliestTimesToTheIslamicConquest#page/n33/|year=1954.|oclc=312802048}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Khajeddin|first=Sayed Jamaleddin|coauthors=Yeganeh, Hassan|title=Plant communities of the Karkas Hunting-Prohibited Region, Isfahan-Iran|series=Plant, Soil and Environment|volume=LIV. 8|publisher=Czech Academy of Agricultural Sciences|location=Prague|page=str. 347.-358|url=http://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/01896.pdf|date=1. kolovoza 2008.|issn=1214-1178|oclc=282257753}}
* {{eng icon}} {{Cite book|last=Le Strange|first=Guy|title=The Lands of the Eastern Caliphate: Mesopotamia, Persia, and Central Asia from the Moslem Conquest to the Time of Timur|publisher=Barnes &amp; Noble|location=New York|page=str. 208.-209|url=http://www.archive.org/stream/landsoftheeaster028596mbp#page/n239/mode/2up|date=1905.|oclc=1044046}}
{{div col end}}
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Karkas Mountains
|commonscatsh = Kuh-e Karkas
}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Planine u Iranu|Karkas]]
[[Kategorija:Isfahanska pokrajina]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Iranu]]</text>
      <sha1>9t3h2cincpwwh8q5v1bxlxnfaw3qam7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219690</id>
    <revision>
      <id>42705617</id>
      <parentid>40965770</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2100" sha1="1pkmdwxdfxsjym0o9dljihxjbftd3wv" xml:space="preserve">{{Otok 
| ime           = Forur
| izvorno ime   = {{fa icon}} فرور
| karta         = Abu Musa and Greater and Lesser Tunbs in Iran and Turan Map by Adolf Stieler map 1891.JPG
| karta opis    = Forur na karti [[Adolf Stieler|A. Stielera]] iz [[1891.]] g.
| lokacija      = [[Perzijski zaljev]]
| arhipelag     = 
| širina-stupnjevi = 26 | širina-minute = 17 | širina-sekunde = 15 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 54 | dužina-minute = 30 | dužina-sekunde = 59 | dužina-oznaka = E
| iso-regija    = IR-23
| država        = {{flag|Iran}}
| gl. naselje   = nema
| površina      = 28
| obalna linija = 
| stanovništvo  = nenaseljen
| slika         = 
| slika opis    = 
}}
'''Forur''' ([[Perzijski jezik|perz.]] فرور, ili ''Faror'') je [[otok]] smješten u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] odnosno [[iran]]skoj pokrajini [[Hormuzgan]]. [[Geografija Irana|Geografski]] je smješten oko 20 [[km]] južno od iranskog [[Kopno|kopna]], a najbliži otok mu je [[Bani Forur]] koji se nalazi 12&amp;nbsp;km prema jugozapadu. Otok ima površinu od 28 [[km²]] i najveća [[Nadmorska visina|visina]] mu je 142 [[Metar|m]]. [[Vulkan]]skog je postanka i sadrži na tisuće tona [[Željezov(III) oksid|crvenog oksida]] i raznih [[Kovine|kovina]]. Otokom obiluje [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]], usputnom je stanicom brojnim [[ptica]]ma [[selica]]ma i u cijelosti je zaštićeno područje. Iako [[Pusti otok|nije naseljen]], ostaci stoljetnih kuća svjedoče o [[Historija Irana|historijskoj]] ljudskoj prisutnosti.

== Povezano ==
* [[Perzijski zaljev]]
* [[Popis iranskih otoka]]

== Vanjske veze ==
* {{en icon}} Bird Life: [http://www.birdlife.org/datazone/sitefactsheet.php?id=8157 ''Faror islands'']
* {{en icon}} World Wildlife Adventures: [https://web.archive.org/web/20130327031037/http://www.world-wildlife-adventures.com/directory/iran/wildlife-park.asp?sanctuary=Faror+Protected+Area&amp;state=Hormozgan+Province ''Faror Protected Area'']

[[Kategorija:Otoci u Iranu]]
[[Kategorija:Otoci Perzijskog zaljeva]]
[[Kategorija:Hormuzgan]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Iranu]]</text>
      <sha1>1pkmdwxdfxsjym0o9dljihxjbftd3wv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apsolutna visina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237555</id>
    <redirect title="Nadmorska visina" />
    <revision>
      <id>42706133</id>
      <parentid>1692601</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:05:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjeno preusmjerenje na [[Nadmorska visina]]</comment>
      <origin>42706133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="jvi972a8jls5fob1zze874e58coc640" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nadmorska visina]</text>
      <sha1>jvi972a8jls5fob1zze874e58coc640</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706134</id>
      <parentid>42706133</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Preusmjereno na [[Nadmorska visina]]</comment>
      <origin>42706134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="g9vbe31xj81s40pf5cnhg4lzzxsnrlx" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nadmorska visina]]</text>
      <sha1>g9vbe31xj81s40pf5cnhg4lzzxsnrlx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grigorij Zinovjev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>245672</id>
    <revision>
      <id>42706146</id>
      <parentid>42445819</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:58:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5620" sha1="izmm5x2b9gp5qql94ll64uakm43mr4i" xml:space="preserve">{{Infobox officeholder
| name        = Grigorij Zinovjev
| image       =Grigorii Zinovieff 1920.jpg
| office      = punopravni član [[8–10. Politbiro Ruske komunističke partije (boljševika)|10]],  [[11. Politbiro Ruske komunističke partije (boljševika)|11]],  [[12. Politbiro Ruske komunističke partije (boljševika)|12]], [[13. Politbiro Ruske komunističke partije (boljševika)|13]]. i  [[14. Politbiro Ruske komunističke partije (boljševika)|14.]] [[Politbiro KPSS|Politbiroa Komunističke partije Sovjetskog Saveza]]
| term_start  = 16. mart 1921
| term_end    = 23. jul 1926
| datum_rođenja = {{Birth date|1883|9|23|df=y}}
| birth_place = [[Kirovohrad|Jelizavetgrad]], [[Rusko Carstvo]]
| death_date  = {{Death date and age|1936|8|25|1883|9|23|df=y}}
| death_place = [[Moskva]], [[Ruska SFSR]], [[SSSR]]
| nationality =
| other_names =
| known_for   =
| occupation  =
}}

'''Grigorij Mojsejevič Zinovjev''' ({{lang-ru|Григо́рий Евсе́евич Зино́вьев}}, [[23.9.]][[1883]]. - [[25.8.]][[1936]].), rođen kao '''Ovsej-Geršon Aronovič Apfeljbaum''' ({{jez-ru|Овсей-Гершен Аронович Радомысльский Апфельбаум}}) je bio [[Rusija|ruski]] [[Boljševici|boljševički]] revolucionar i [[SSSR|sovjetski]] političar, poznat kao prvi predsjednik [[Kominterna|Kominterne]], jedan od najmoćnijih političara u prvim godinama postojanja sovjetske države, ali i jedna od prvih istaknutih žrtava [[Velika čistka|Velike čistke]].

Zinovjev, rođen u porodici [[jevrej]]skih seljaka iz današnjoj centralnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], se kao mladić 1901. godine priključio [[Ruska socijaldemokratska radnička partija|Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj partiji]], a 1903. njenoj [[Boljševici|boljševičkoj]] frakciji, postavši bliski suradnik njenog vođe [[Vladimir Lenjin|Lenjina]]. Sa njime se, međutim, nakratko posvađao neposredno pred [[Oktobarska revolucija|Oktobarsku revoluciju]] 1917. godine, izrazivši svoje protivljenje planu za nasilno preuzimanje vlasti. U proljeće 1918. godine, u dramatičnim okolnostima [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], se vratio u partijsko vodstvo te s vremenom stekao dovoljno političkog kapitala da 1919. postane prvi predsjednik Kominterne. Za vrijeme rata se, pak, posvađao sa [[Lav Trocki|Lavom Trockim]] koji će mu sljedećih godina biti glavni suparnik u borbi za kontrolu nad Partijom.

Pred kraj Lenjinovog života se nametnuo kao jedan od najozbiljnijih kandidata za Lenjinovog nasljednika, odnosno uživao status glavnog teoretičara Partije. Kako bi porazio Trockog, stvorio je ''trijumvirat'' sa [[Lav Kamenjev|Lavom Kamenjevim]] i [[Josif Staljin|Josifom Staljinom]], a koji je početkom 1924. uspio neutralizirati Trockog i njegove pristaše. Već sljedeće godine ssu se Zinovjev i Kamenjev posvađali sa Staljinom, ali je on uspio na svoju stranu privući frakciju [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]. Vjeruje se kako je Staljin pri tome vješto koristio upravo Zinovljevljevu poziciju u Kominterni, optužujući ga da od nje stvara &quot;[[država u državi|državu u državi]]&quot;, kao i za neuspjeh u pokušajima da &quot;izveze&quot; komunističku revoluciju u zemlje izvan tadašnjeg SSSR-a, odnosno diplomatsku izolaciju u koju su takvi pokušaji dovodili SSSR. Krajem 1925. je Staljinova struja porazila Zinovjevljevu na [[XIV kongres KPSS|XIV kongresu KPSS]], natjeravši Zinovjeva da pokuša pronaći zajednički jezik sa Trockim formirajući [[Ujedinjena opozicija|Ujedinjenu opoziciju]]. Ti su, napori, međutim, rezultirali time da je 1926. godine Zinovjev prvo izbačen iz Politbiroa, a potom iz Centralnog komiteta.

Za razliku od Trockog, koji je izbačen iz Partije i otišao u [[egzil]], Zinovjev je kapitulirao pred Staljinom, javno priznao vlastite &quot;pogreške&quot; te je ostao u Partiji i obavljao niže funkcije u sovjetskom partijskom i državnom aparatu. U oktobru 1932. su on i Kamenjev izbačeni iz Partije nakon [[Rjutinova afera|Rjutinove afere]], ali su se u nju vratilu u decembru 1933. nakon što su još jednom javno priznali svoje &quot;pogreške&quot;.

Nakon što je 1. decembra 1934. ubijen popularni lenjingradski partijski vođa [[Sergej Kirov]], Zinovjev je uhapšen i, ovaj put konačno, izbačen iz Partije. U januaru 1935. je održano suđenje na kome je Zinovjev priznao &quot;moralno suučesništvo&quot; u Kirovljevom ubistvu, a nakon čega je osuđen na 10 godina strogog zatvora. U ljeto 1936. godine, dok je bio na izdržavanju kazne doveden je u na [[Prvi moskovski proces]] gdje je priznao da je sa prognanim Trockim od 1932. godine kovao zavjeru sa ciljem da izvrši atentate protiv Staljina i drugih sovjetskih vođa. Iako mu je, prema nekim navodima, Staljin lično obećao milost u zamjenu za priznanje, nakon kratkog suđenja je osuđen je na smrt i već sljedeći dan pogubljen.

Godine 1988. je službeno [[sudska rehabilitacija|rehabilitiran]] od strane sovjetskih vlasti u doba [[Glasnost]]i.

==U popularnoj kulturi==

Grigorij Zinovjev se pojavljuje kao lik u [[Oscar za najbolji film|Oscarom]] nagrađenom američkom igranom filmu ''[[Reds (film)|Crveni]]'' iz 1981. godine, gdje ga je tumačio poljski književnik [[Jerzy Kosinski]].

== Povezano ==

* [[Velika čistka]]
* [[Oktobarska revolucija]]
* [[Staljin]]
* [[Lenjin]]
* [[Trocki]]
* [[Zinovjevljevo pismo]]

== Vanjske veze ==

* [https://web.archive.org/web/20120804111951/http://www.hrono.info/biograf/bio_z/zinovev_ge.php Григорий Евсеевич Зиновьев]

{{Lifetime|1883|1936|Zinovjev, Grigorij}}

[[Kategorija:Sovjetski političari]]
[[Kategorija:Žrtve Velike čistke]]</text>
      <sha1>izmm5x2b9gp5qql94ll64uakm43mr4i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42705618</id>
      <parentid>42705557</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:08:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42705618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33659" sha1="4j7sfbxzl7xp4svo314oxx79fkkgcju" xml:space="preserve">[[File:Saurophthirid-flea-Saurophthirus-laevigatus-Zhang-Shih-Rasnitsyn-and-Gao-sp-nov.png|thumb|250 px|''[[Saurophthirus]]'', ektoparazitski insekt iz krede&lt;ref name=Zhang2020&gt;{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=http://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
'''Paleoparazitologija''' je proučavanje [[parazitizam|parazita]] iz prošlosti&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Araújo | first1 = A. | last2 = Reinhard | first2 = K. | last3 = Ferreira | first3 = L. F. | year = 2015 | title = Palaeoparasitology - Human Parasites in Ancient Material | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 349–387 | doi=10.1016/bs.apar.2015.03.003| pmid = 26597072 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; i njihovih interakcija s domaćinima i [[Vektorske zarazne bolesti|prenosnicima]]; to je podoblast [[paleontologija|paleontologije]], proučavanja živih organizama iz prošlosti. Neki autori definiraju ovaj termin uže: &quot;Paleoparazitologija je proučavanje parazita u arheološkom materijalu.&quot; (str. 103),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gonçalves | first1 = M.L.C. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Ferreira | first3 = L.F. | year = 2003 | title = Human intestinal parasites in the past: New findings and a review | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 103–118 | doi=10.1590/s0074-02762003000900016| pmid = 12687769 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; a K.J. Reinhard predlaže da se termin &quot;[[arheoparazitologija]]&quot; primjenjuje na &quot;... sve parazitološke ostatke iskopane iz arheoloških konteksta ... izvedene iz ljudske aktivnosti&quot; i da se &quot;termin 'paleoparazitologija' primjenjuje na proučavanje neljudskog, paleontološkog materijala&quot; (str. 233).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Reinhard | first1 = K.J. | year = 1992 | title = Parasitology as an interpretive tool in archaeology | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard| journal = American Antiquity | volume = 57 | issue = 2| pages = 231–245 | doi=10.2307/280729| jstor = 280729 | bibcode = 1992AmAnt..57..231R | s2cid = 51761552 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Izvori materijala ==
[[File:Parasite130094-fig1 Capillaria hepatica eggs.tif|thumb|left|Ciste pronađene na truplu iz groba u kasnorimskoj Francuskoj, protumačene&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;/&gt; kao znaci vjerojatne [[Ehinokokoza|hidatidoze]] i [[kapilarioza|kapilarioze]]]]
Primarni izvori paleoparazitološkog materijala uključuju [[mumija|mumificirana]] tkiva,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M |journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |pmid=23240712 |volume=99 |issue=3 |year=2013 |pages=570–572|title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | page = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | last2 = de la Cruz | first2 = K. | last3 = Ribbeck | first3 = R. | last4 = Daugschies | first4 = A. | year = 2003 | title = Paläoparasitologische Analyse von Meerschweinchenmumien der Chiribaya-Kultur (900-1100 AD) | journal = Berliner und Münchener Tierärztliche Wochenschrift | volume = 116 | issue = 1–2| pages = 45–49 }}&lt;/ref&gt; [[koprolit]]e (fosilizirani izmet) sisara&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schmidt | first1 = G.D. | last2 = Duszynski | first2 = D.W. | last3 = Martin | first3 = P.S. | year = 1992 | title = Parasites of the extinct Shasta ground sloth, ''Nothrotheriops shastensis'', in Rampart Cave, Arizona | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1189&amp;context=parasitologyfacpubs| journal = Journal of Parasitology | volume = 78 | issue = 5| pages = 811–816 | doi=10.2307/3283310| jstor = 3283310 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; ili [[dinosaur]]a,&lt;ref&gt;Poinar, G. Jr. and A.J. Boucot (2006). Evidence of intestinal parasites in dinosaurs. ''Parasitology''  133(2):245-249. [[doi:10.1017/S0031182006000138]].&lt;/ref&gt; [[fosil]]e&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Conway Morris | first1 = S | year = 1981 | title = Parasites and the fossil record | journal = Parasitology | volume = 82 | issue = 3| pages = 489–509 | doi=10.1017/s0031182000067020| bibcode = 1981Paras..82..489M | s2cid = 86286018 }}&lt;/ref&gt; i [[Jantar|inkluzije ćilibara]].&lt;ref&gt;Poinar, G.O. Jr. and R. Poinar (1999) ''The Amber Forest: A Reconstruction of a Vanished World.'' Princeton University Press, xviii, 239 pp.&lt;/ref&gt; Kosa,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Penalver | first1 = E. | last2 = Grimaldi | first2 = D. | year = 2005 | title = Assemblages of mammalian hair and blood-feeding midges (Insecta: Diptera: Psychodidae: Phlebotominae) in Miocene amber | journal = Transactions of the Royal Society of Edinburgh: Earth Sciences | volume = 96 | issue = 2| pages = 177–195 | doi=10.1017/S0263593300001292| s2cid = 85422613 }}&lt;/ref&gt; koža&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mey | first1 = E | year = 2005 | title = ''Psittacobrosus bechsteini'': A new extinct chewing louse (Insecta, Phthiraptera, Amblycera) off the Cuban macaw ''Ara tricolor'' (Psittaciiformes), with an annotated review of fossil and recently extinct animal lice | url = http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070110000755/http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-date = 2007-01-10 | journal = Anzeiger des Vereins Thueringer Ornithologen | volume = 5 | issue = 2| pages = 201–217 }}&lt;/ref&gt; i perje&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Martill | first1 = D.M. | last2 = Davis | first2 = P.G. | year = 2001 | title = A feather with possible ectoparasite eggs from the Crato Formation (Lower Cretaceous, Aptian) of Brazil | journal = Neues Jahrbuch für Geologie und Paläontologie - Abhandlungen | volume = 219 | issue = 3| pages = 241–259 | doi = 10.1127/njgpa/219/2001/241 | bibcode = 2001NJGPA.219..241M }}&lt;/ref&gt; također sadrže ostatke ektoparazita. Neki arheološki artefakti dokumentiraju prisustvo životinjskih parazita. Jedan primjer toga je prikaz životinje &quot;slične hijeni&quot; na crtežu u grobnici iz [[Teba (Grčka)|drevne Tebe]], sa nečim nalik grinjama u uhu.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Arthur | first1 = D.R. | year = 1965 | title = Ticks in Egypt in 1500 B.C.? | journal = Nature | volume = 206 | issue = 4988| pages = 1060–1061 | doi=10.1038/2061060a0| pmid = 5320270 | bibcode = 1965Natur.206.1060A | s2cid = 525928 }}&lt;/ref&gt;

Neki paraziti ostavljaju tragove ili znakove ([[ihnofosili]]) na ostacima domaćina, koji se zadržavaju u fosilnim zapisima u odsustvu strukturnih ostataka parazita. Parazitski ihnofosili uključuju biljne ostatke koji pokazuju karakteristične znakove zaraze parazitskim insektima, kao što su [[šiška|šiške]] ili [[lisni miner|lisne mine]]&lt;ref&gt;Scott, A.C., J. Stephenson, and M.E. Collinson (1994) [http://eprints.rhul.ac.uk/162/1/112Scottetal1994.pdf The fossil record of leaves with galls]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  In: M.A.J. Williams (ed) ''Plant Gall - Organisms, Interactions, and Populations''. Systematics Association Special Volume Series, Vol. 49. Clarendon Press: Oxford, pp. 447-470.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Woodcock | first1 = D.W. | last2 = Maekawa | first2 = S. | year = 2006 | title = Fossil leaf galls preserved in Honolulu volcanic series rocks | journal = Bishop Museum Occasional Papers | volume = 88 | pages = 20–22 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Erwin | first1 = D.M. | last2 = Schick | first2 = K.N. | year = 2007 | title = New Miocene oak galls (Cynipini) and their bearing on the history of cynipid wasps in western North America | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/81/3/568 | journal = Journal of Paleontology | volume = 81 | issue = 3| pages = 568–580 | doi=10.1666/05031.1| bibcode = 2007JPal...81..568E | s2cid = 86735450 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot;&gt;Stone, G.N., R.W.J.M. van der Ham, and J.G. Brewer (2008) [http://journals.royalsociety.org/content/f7162881um1p1437/fulltext.pdf Fossil oak galls preserve ancient multitrophic interactions]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  ''Proceedings of the Royal Society, Series B. Biological Sciences''  275(1648):2213-2219.&lt;/ref&gt; i određene anomalije koje se vide u endoskeletnim ostacima beskičmenjaka.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ruiz | first1 = G.M. | last2 = Lindberg | first2 = D.R. | year = 1989 | title = A fossil record for trematodes: Extent and potential uses | journal = Lethaia | volume = 22 | issue = 4| pages = 431–438 | doi=10.1111/j.1502-3931.1989.tb01447.x | bibcode = 1989Letha..22..431R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radwanska, U. and A. Radwanski (2005) [http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf Myzostomid and copepod infestation of Jurassic echinoderms: A general approach, some new occurrences, and/or re-interpretation of previous reports] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504002608/http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf |date=2006-05-04 }}.  ''Acta Geologica Polonica''  55(2):109-130.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Huntley | first1 = J. W. | last2 = De Baets | first2 = K. | year = 2015 | title = Trace Fossil Evidence of Trematode—Bivalve Parasite—Host Interactions in Deep Time | url = https://www.gzn.fau.de/fileadmin/data/pal/PDF/Huntley_and_De_Baets_2015_Advances_in_Parasitology_Trace_fossil_evidence_of_trematode-bivalve_parasite-host_interactions_in_deep_time.pdf | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 201–231 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.05.004 | pmid = 26597068 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}{{Dead link|date=May 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Donovan | first1 = S. K. | year = 2015 | title = A Prejudiced Review of Ancient Parasites and Their Host Echinoderms: CSI Fossil Record or Just an Excuse for Speculation? | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 291–328 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.003| pmid = 26597070 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Klompmaker | first1 = A.A. | last2 = Boxshall | first2 = G.A. | year = 2015 | title = Fossil Crustaceans as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 233–289 | doi=10.1016/bs.apar.2015.06.001| pmid = 26597069 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | year = 2015 | title = Differentiating Parasitism and Other Interactions in Fossilized Colonial Organisms | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 329–347 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.002| pmid = 26597071 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;

Biljni i životinjski paraziti pronađeni su u uzorcima iz širokog spektra geoloških perioda, uključujući [[holocen]] (uzorci stariji od 10.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Larew | first1 = H.G. | year = 1987 | title = Two cynipid wasp acorn galls preserved in the La Brea Tar Pits (early Holocene) | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 89 | issue = 4| pages = 831–833 }}&lt;/ref&gt; [[pleistocen]] (stariji od 550.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Jouy-Avantin | first1 = F. | last2 = Combes | first2 = C. | last3 = Lumley | first3 = H. | last4 = Miskovsky | first4 = J.-C. | last5 = Moné | first5 = H. | year = 1999 | title = Helminth eggs in animal coprolites from a Middle Pleistocene site in Europe | journal = Journal of Parasitology | volume = 85 | issue = 2| pages = 376–379 | doi=10.2307/3285652| jstor = 3285652 | pmid = 10219325 | bibcode = 1999JPara..85..376J }}&lt;/ref&gt; [[eocen]] (stariji od 44 miliona godina),&lt;ref&gt;Wappler, T., V.S. Smith, and R.C. Dalgleish (2004) Scratching an ancient itch: An Eocene bird louse fossil.  ''Proceedings of the Royal Society of London, Series B. Biological Sciences''  271(Suppl 5):s255-s258.&lt;/ref&gt; [[Kreda (period)|kredu]] (preko 100 miliona godina)&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = Paleohaemoproteus burmacis gen.n., sp.n. (Haemosporidia: Plasmodidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/s0031182005007298 | pmid = 16038399| s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt; pa čak i [[kambrij|donji kambrij]] (preko 500 miliona godina).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bassett | first1 = M.G. | last2 = Popov | first2 = L.E. | last3 = Holmer | first3 = L.E. | year = 2004 | title = The oldest-known metazoan parasite? | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/extract/78/6/1214 | journal = Journal of Paleontology | volume = 78 | issue = 6| pages = 1214–1216 | doi=10.1666/0022-3360(2004)078&lt;1214:tomp&gt;2.0.co;2| s2cid = 86756106 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Dokazi parazitizma ==
[[File:Vetulicola restoration.jpg|thumb|''[[Vetulicola]]'' inficirana parazitom vrste ''[[Vermilituus gregarius]]'']]
One of the most daunting tasks involved in studying parasitic relationships from the past is supporting the assertion that the relationship between two organisms is indeed parasitic. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Littlewood | first1 = D.T.J. | last2 = Donovan | first2 = S.K. | year = 2003 | title = Fossil parasites: A case of identity | journal = Geology Today | volume = 19 | issue = 4| pages = 136–142 | doi=10.1046/j.1365-2451.2003.00406.x| s2cid = 247739877 }}&lt;/ref&gt; Organisms living in &quot;close association&quot; with each other may exhibit one of several different types of [[Trophic dynamics|trophic]] relationships, such as [[parasitism]], [[Mutualism (biology)|mutualism]], and [[commensalism]].  Demonstration of true parasitism between existing species typically involves observing the harmful effects of parasites on a presumed host. Experimental infection of the presumed host, followed by recovery of [[:wikt:viable|viable]] parasites from that host, also supports any claim of true parasitism. Obviously such experiments are not possible with specimens of extinct organisms found in paleontological contexts.

Assumptions of true parasitism in paleontological settings which are based on analogy to known present-day parasitic relationships ,may not be valid, ue to [[Host (biology)#Host range|h]]⁣⁣host-specificity⁣⁣.  Fo example, ''[[Trypanosoma brucei gambiense]]'' and ''[[Trypanosoma brucei rhodesiense]]'' are both devastating human parasites, but the related subspecies ''[[Trypanosoma brucei brucei]]'' will infect a number of animal hsts, but cannot even survive in the human bl''[[Trypanosoma brucei brucei|s]]''ood tream, much less reproduce and infect a human h ost.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pays | first1 = E. | last2 = Vanhollebeke | first2 = B. | year = 2008 | title = Mutual self-defence: The trypanolytic factor story | journal = Microbes and Infection | volume = 10 | issue = 9| pages = 985–989 | doi=10.1016/j.micinf.2008.07.020| pmid = 18675374 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;   So a related (or unidentifiable) species of ''Trypanosoma'' found in a paleontological or archaeological context may not be a true [[human parasite]], even though it appears identical (or very similar) to the modern parasitic forms.
[[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija glave ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda uzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']]
The most convincing evidence of paleoparasitism is obtained when a presumed parasite is found in direct association with its presumed host, in a context that is consistent with known host-parasite associations. Some examples include [[helminth]]s caught in amber in the process of escaping from the body of an insect ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2006 | title = Nematode (Nematoda: Mermithidae) and hairworm (Nematomorpha: Chordodidae) parasites in Early Cretaceous amber | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 93 | issue = 1| pages = 36–41 | doi=10.1016/j.jip.2006.04.006| pmid = 16737709 | bibcode = 2006JInvP..93...36P }}&lt;/ref&gt; lice found in the fur of guinea pig mummies ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K | year = 2000 | title = Evaluation of ectoparasites on the guinea pig mummies of El Yaral and Moquegua Valley, in southern Peru | journal = [[Chungara (journal)|Chungara, Revista de Antropología Chilena]] | volume = 32 | issue = 1| pages = 123–125 | doi=10.4067/s0717-73562000000100020| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; protozoans in the alimentary canal of flies in amber, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = ''Paleohaemoproteus burmacis'' gen.n., sp.n. (Haemospororidia: Plasmodiidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/S0031182005007298| pmid = 16038399 | s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | year = 2008 | title = ''Lutzomyia adiketis'' sp.n. (Diptera: Phlebotomidae), a vector of ''Paleoleishmania neotropicum'' sp.n. (Kinetoplastida: Trypanosomatidae) in Dominican amber | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=2491605&amp;blobtype=pdf | journal = Parasites &amp; Vectors | volume =  1| issue = 1| article-number = 22| pmc = 2491605 | pmid = 18627624 | doi = 10.1186/1756-3305-1-22 | doi-access = free | bibcode = 2008PVec....1...22P }}{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; [[Nematode|nematode larvae]] found embedded in animal coprolites ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = L.F. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Duarte | first3 = A.N. | year = 1993 | title = Nematode larvae in fossilized animal coprolites from Lower and Middle Pleistocene sites, central Italy | journal = Journal of Parasitology | volume = 79 | issue = 3| pages = 440–442 | doi=10.2307/3283583| jstor = 3283583 | pmid = 8501604 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Toker | first1 = N.Y. | last2 = Onar | first2 = V. | last3 = Belli | first3 = O | last4 = Ak | first4 = S. | last5 = Alpak | first5 = H. | last6 = Konyar | first6 = E. | year = 2005 | title = Preliminary results of the analysis of coprolite material of a dog unearthed from the Van-Yoncatepe necropolis in eastern Anatolia | url = http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf | journal = Turkish Journal of Veterinary and Animal Sciences | volume = 29 | issue = 6 | pages = 759–765 | archive-date = 2011-07-17 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110717030800/http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf }}&lt;/ref&gt; and a mite caught in amber in the process of apparently feeding on a spider.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Wunderlich | first1 = J | year = 2004 | title = Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses | journal = Beiträge zur Araneologie | volume = 3A | pages = 633–746 }}&lt;/ref&gt; In 2023, nematode eggs and possibly protozoan cysts were found in the [[Late Triassic]] coprolite of [[phytosaur]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach, Serge Morand, Alexis Ribas, Sita Manitkoon, Komsorn Lauprasert, Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Some holes in the [[mandible]]s of several specimens of ''[[Tyrannosaurus]]'' may have been caused by ''[[Trichomonas]]''-like parasites. &lt;ref&gt;{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Fossil organisms that are related to present-day parasites often possess the [[Morphology (biology)|morphological]] features associated with a parasitic lifestyle, such as blood-feeding mouthparts. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nagler | first1 = C. | last2 = Haug | first2 = J. T. | year = 2015 | title = From Fossil Parasitoids to Vectors: Insects as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 137–200 | doi=10.1016/bs.apar.2015.09.003| pmid = 26597067 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; So fossil ticks  &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De la Fuente | first1 = J | year = 2003 | title = The fossil record and the origin of ticks (Acari: Parasitiformes: Ixodida) | journal = Experimental and Applied Acarology | volume = 29 | issue = 3–4| pages = 331–344 | doi=10.1023/a:1025824702816| pmid = 14635818 | s2cid = 11271627 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2008 | title = ''Compluriscutula vetulum'' (Acari: Ixodida: Ixodidae), a new genus and species of hard tick from Lower Cretaceous Burmese amber | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 110 | issue = 2| pages = 445–450 | doi=10.4289/07-014.1| s2cid = 85577802 }}&lt;/ref&gt; and [[Hematophagy|hematophagous]] insects &lt;ref&gt;Lukashevich, E.D. and M.B. Mostovski (2003) [http://palaeoentomolog.ru/Publ/PALJ153.pdf Hematophagous insects in the fossil record].  ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 2003(2):48-56 (Russian) / ''Paleontological Journal'' 37(2):153-161 (English).&lt;/ref&gt; are generally assumed to be ectoparasites, even when their remains are found in the absence of a host. The ancient flea ''[[Saurophthirus]]'' found in [[Early Cretaceous]] deposits had a [[Insect_mouthparts#Proboscis_2|sucking proboscis]] and a stretching abdomen, which indicates the parasitic lifestyle of this insect. &lt;ref&gt;Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal''  10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal''  1976(3):102-106 (Russian)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Zhang2020/&gt;

The presence of structures resembling leaf miner trails in leaf fossils provides indirect evidence of parasitism, even if remains of the parasite are not recovered. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Labandeira | first1 = C.C. | last2 = Dilcher | first2 = D.L. | last3 = Davis | first3 = D.R. | last4 = Wagner | first4 = D.L. | year = 1994 | title = Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: Paleobiological insights into the meaning of coevolution | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 25| pages = 12278–12282 | doi=10.1073/pnas.91.25.12278| pmid = 11607501 | pmc = 45420 | bibcode = 1994PNAS...9112278L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; The dramatic tissue aberrations seen in present-day plant [[gall]]s and gall-like structures in some invertebrates are direct physiological reactions to the presence of either [[Morphology (biology)|metazoan]] parasites or [[microbial]] [[pathogens]]. Similar structures seen in fossil plant &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Srivastava | first1 = A.K. | year = 2007 | title = Fossil evidences of gall-inducing arthropod-plant interactions in the Indian subcontinent | journal = Oriental Insects | volume = 41 | pages = 213–222 | doi=10.1080/00305316.2007.10417505| s2cid = 84697925 }}&lt;/ref&gt; and invertebrate &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Neumann | first1 = C. | last2 = Wisshak | first2 = M. | year = 2006 | title = A foraminiferal parasite on the sea urchin ''Echinocorys'': Ichnological evidence from the Late Cretaceous (Lower Maastrichtian, northern Germany) | journal = Ichnos | volume = 13 | issue = 3| pages = 185–190 | doi=10.1080/10420940600853954| bibcode = 2006Ichno..13..185N | s2cid = 129030820 }}&lt;/ref&gt; remains are often interpreted as evidence of paleoparasitism.

Host-parasite interactions today are often exploited by other species, and similar examples have been found in the fossil record of plant galls and leaf mines. For example, there are species of wasps, called [[inquilines]], which are unable to induce their own plant galls, so they simply take up residence in the galls that are made by other wasps. &lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot; /&gt; Another example is the [[predation]] of plant galls, or leaf mines, to eat the trapped insect larva inside the gall or mine. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Krassilov | first1 = V | year = 2008 | title = Mine and gall predation as top-down regulation in the plant-insect systems from the Cretaceous of Negev, Israel | journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology | volume = 261 | issue = 3–4| pages = 261–269 | doi=10.1016/j.palaeo.2008.01.017| bibcode = 2008PPP...261..261K }}&lt;/ref&gt;

== Znanje stečeno od drevnih životinjskih i biljnih parazita ==
Studies of parasite remains and traces from the past have yielded a catalog of ancient host-parasite associations. &lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Baumiller, T.K. and F.J. Gahn (2002) [http://www.yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf Fossil record of parasitism on marine invertebrates with special emphasis on the platyceratid-crinoid interaction] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126233552/http://yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf |date=2009-01-26 }}.  ''Paleontological Society Papers''  8:195-209.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De Baets | first1 = K. | last2 = Littlewood | first2 = D. T. J. | year = 2015 | title = The Importance of Fossils in Understanding the Evolution of Parasites and Their Vectors | url = https://www.researchgate.net/publication/280091402 | format = PDF | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 1–51 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.07.001 | pmid = 26597064 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Leung | first1 = T. L. F. | year = 2016 | title = Fossils of parasites: what can the fossil record tell us about the evolution of parasitism? | journal = Biological Reviews | volume =  92| issue = 1| pages =  410–430| doi = 10.1111/brv.12238 | pmid = 26538112 | s2cid = 26088735 }}&lt;/ref&gt; Additionally, genetic sequence data obtained directly from ancient animal parasites, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K. | last2 = Mamat | first2 = U. | last3 = Whiting | first3 = M. | last4 = Goldmann | first4 = T. | last5 = Reinhard | first5 = K. | last6 = Guillen | first6 = S. | year = 2003 | title = Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 53–58 | doi=10.1590/s0074-02762003000900010| pmid = 12687763 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; and inferences of past relationships based on genetic sequences of existing parasite groups are being applied to paleoparasitological questions. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = S.F. | year = 2006 | title = Molecular trees of trypanosomes incongruent with fossil records of hosts | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 101 | issue = 1| pages = 25–30 | doi=10.1590/s0074-02762006000100006| pmid = 16612509 | doi-access = free | hdl = 1807/8361 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Stevens | first1 = J.R. | last2 = Wallman | first2 = J.F. | year = 2006 | title = The evolution of myiasis in humans and other animals in the Old and New Worlds. Part I. Phylogenetic analyses | journal = Trends in Parasitology | volume = 22 | issue = 3| pages = 129–136 | doi=10.1016/j.pt.2006.01.008| pmid = 16459148 }}&lt;/ref&gt; Data obtained by all of these methods have improved our understanding of the origin and evolution of the parasites themselves &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mu | first1 = J. | last2 = Duan | first2 = J. | last3 = Makova | first3 = K.D. | last4 = Joy | first4 = D.A. | last5 = Huynh | first5 = C.Q. | last6 = Branch | first6 = O.H. | last7 = Li | first7 = W.-H. | last8 = Su | first8 = X.-Z. | year = 2002 | title = ''Chromosome-wide SNPs reveal an ancient origin for ''Plasmodium falciparum | journal = Nature | volume = 418 | issue = 6895| pages = 323–326 | doi=10.1038/nature00836| pmid = 12124624 | bibcode = 2002Natur.418..323M | s2cid = 4409397 }}&lt;/ref&gt; and their vectors,&lt;ref&gt;Black, W.C, IV (2003) Evolution of arthropod disease vectors.  In: C.L. Greenblatt and M. Spigelman (eds) ''Emerging Pathogens: The Archaeology, Ecology, and Evolution of Infectious Disease''.  Oxford University Press, pp. 49-63.&lt;/ref&gt; and of the host-parasite and vector-parasite associations. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Opler | first1 = P.A. | year = 1973 | title = Fossil lepidopterous leaf mines demonstrate the age of some insect-plant relationships | journal = Science | volume = 179 | issue = 4080| pages = 1321–1323 | doi=10.1126/science.179.4080.1321| pmid = 17835937 | bibcode = 1973Sci...179.1321O | s2cid = 26877469 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Labandeira, C.C. (2006) [https://www.redalyc.org/pdf/505/50540401.pdf Four phases of plant-arthropod associations in deep time] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406175017/http://redalyc.uaemex.mx/pdf/505/50540401.pdf |date=2012-04-06 }}.  ''Geologica Acta''  4(4):409-438.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nel | first1 = A. | last2 = Azar | first2 = D. | year = 2005 | title = The oldest parasitic Scelionidae: Teleasinae (Hymenoptera: Platygastroidea) | url = http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | journal = Polskie Pismo Entomologiczne | volume = 74 | issue = 3 | pages = 333–338 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100708080005/http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | archive-date = 2010-07-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Sha | first1 = Z-L. | last2 = Zhu | first2 = C.-D. | last3 = Murphy | first3 = R.W. | last4 = Salle | first4 = J. La | last5 = Huang | first5 = D.-W. | year = 2006 | title = Mitochondrial phylogeography of a leafminer parasitoid, ''Diglyphus isaea'' (Hymenoptera: Eulophidae) in China | doi = 10.1016/j.biocontrol.2008.05.009 | journal = Biological Control | volume = 38 | issue = 3| pages = 380–389 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G.O Jr. | year = 2007 | title = The origins, acquisition and transmission of Leishmania in the distant past | journal = Science and Culture | volume = 73 | pages = 116–119 }}&lt;/ref&gt;

In some cases, presumed host-parasite relationships of the past seem quite different from those known in the present, such as a fly which appears to be a parasite of a [[mite|mit]][[mite|e.]]&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = P.H. | last2 = Winterton | first2 = S.L. | year = 2008 | title = Do parasitic flies attack mites? Evidence in Baltic amber | journal = Biological Journal of the Linnean Society | volume = 93 | issue = 1| pages = 9–13 | doi=10.1111/j.1095-8312.2007.00935.x| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Paleoparasitological studies have also provided insight into questions outside the realm of parasitology. Examples include the migration and [[phylogeography]] of [[marine mammal]] hosts, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bianucci | first1 = G. | last2 = Landini | first2 = W. | last3 = Buckeridge | first3 = J. | year = 2006 | title = Whale barnacles and Neogene cetacean migration routes | journal = New Zealand Journal of Geology and Geophysics | volume = 49 | issue = 1 | pages = 115–120 | doi = 10.1080/00288306.2006.9515152 | bibcode = 2006NZJGG..49..115B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; the identity of domestic animal bones based on the known hosts of parasite remains found at the site,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schelvis | first1 = J. | last2 = Koot | first2 = C. | year = 1995 | title = Sheep or goat? ''Damalinia'' deals with the dilemma | journal = Proceedings of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society | volume = 6 | pages = 161–162 }}&lt;/ref&gt; and the possible role of climatic changes on animal host [[genetic diversity]]. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Baker | first1 = B.W. | year = 2007 | title = Parasitism as a potential factor in reduced genetic variability in Late-Quaternary musk ox (''Ovibos moschatus'') | journal = Current Research in the Pleistocene | volume = 24 | pages = 159–162 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

Kategorija:Paleontologija
Kategorija:Parazitologija</text>
      <sha1>4j7sfbxzl7xp4svo314oxx79fkkgcju</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705652</id>
      <parentid>42705618</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:24:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znanje stečeno od drevnih životinjskih i biljnih parazita */</comment>
      <origin>42705652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33788" sha1="0o0xc2wxz6pwtf952kbxons4oxtadem" xml:space="preserve">[[File:Saurophthirid-flea-Saurophthirus-laevigatus-Zhang-Shih-Rasnitsyn-and-Gao-sp-nov.png|thumb|250 px|''[[Saurophthirus]]'', ektoparazitski insekt iz krede&lt;ref name=Zhang2020&gt;{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=http://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
'''Paleoparazitologija''' je proučavanje [[parazitizam|parazita]] iz prošlosti&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Araújo | first1 = A. | last2 = Reinhard | first2 = K. | last3 = Ferreira | first3 = L. F. | year = 2015 | title = Palaeoparasitology - Human Parasites in Ancient Material | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 349–387 | doi=10.1016/bs.apar.2015.03.003| pmid = 26597072 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; i njihovih interakcija s domaćinima i [[Vektorske zarazne bolesti|prenosnicima]]; to je podoblast [[paleontologija|paleontologije]], proučavanja živih organizama iz prošlosti. Neki autori definiraju ovaj termin uže: &quot;Paleoparazitologija je proučavanje parazita u arheološkom materijalu.&quot; (str. 103),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gonçalves | first1 = M.L.C. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Ferreira | first3 = L.F. | year = 2003 | title = Human intestinal parasites in the past: New findings and a review | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 103–118 | doi=10.1590/s0074-02762003000900016| pmid = 12687769 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; a K.J. Reinhard predlaže da se termin &quot;[[arheoparazitologija]]&quot; primjenjuje na &quot;... sve parazitološke ostatke iskopane iz arheoloških konteksta ... izvedene iz ljudske aktivnosti&quot; i da se &quot;termin 'paleoparazitologija' primjenjuje na proučavanje neljudskog, paleontološkog materijala&quot; (str. 233).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Reinhard | first1 = K.J. | year = 1992 | title = Parasitology as an interpretive tool in archaeology | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard| journal = American Antiquity | volume = 57 | issue = 2| pages = 231–245 | doi=10.2307/280729| jstor = 280729 | bibcode = 1992AmAnt..57..231R | s2cid = 51761552 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Izvori materijala ==
[[File:Parasite130094-fig1 Capillaria hepatica eggs.tif|thumb|left|Ciste pronađene na truplu iz groba u kasnorimskoj Francuskoj, protumačene&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;/&gt; kao znaci vjerojatne [[Ehinokokoza|hidatidoze]] i [[kapilarioza|kapilarioze]]]]
Primarni izvori paleoparazitološkog materijala uključuju [[mumija|mumificirana]] tkiva,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M |journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |pmid=23240712 |volume=99 |issue=3 |year=2013 |pages=570–572|title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | page = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | last2 = de la Cruz | first2 = K. | last3 = Ribbeck | first3 = R. | last4 = Daugschies | first4 = A. | year = 2003 | title = Paläoparasitologische Analyse von Meerschweinchenmumien der Chiribaya-Kultur (900-1100 AD) | journal = Berliner und Münchener Tierärztliche Wochenschrift | volume = 116 | issue = 1–2| pages = 45–49 }}&lt;/ref&gt; [[koprolit]]e (fosilizirani izmet) sisara&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schmidt | first1 = G.D. | last2 = Duszynski | first2 = D.W. | last3 = Martin | first3 = P.S. | year = 1992 | title = Parasites of the extinct Shasta ground sloth, ''Nothrotheriops shastensis'', in Rampart Cave, Arizona | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1189&amp;context=parasitologyfacpubs| journal = Journal of Parasitology | volume = 78 | issue = 5| pages = 811–816 | doi=10.2307/3283310| jstor = 3283310 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; ili [[dinosaur]]a,&lt;ref&gt;Poinar, G. Jr. and A.J. Boucot (2006). Evidence of intestinal parasites in dinosaurs. ''Parasitology''  133(2):245-249. [[doi:10.1017/S0031182006000138]].&lt;/ref&gt; [[fosil]]e&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Conway Morris | first1 = S | year = 1981 | title = Parasites and the fossil record | journal = Parasitology | volume = 82 | issue = 3| pages = 489–509 | doi=10.1017/s0031182000067020| bibcode = 1981Paras..82..489M | s2cid = 86286018 }}&lt;/ref&gt; i [[Jantar|inkluzije ćilibara]].&lt;ref&gt;Poinar, G.O. Jr. and R. Poinar (1999) ''The Amber Forest: A Reconstruction of a Vanished World.'' Princeton University Press, xviii, 239 pp.&lt;/ref&gt; Kosa,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Penalver | first1 = E. | last2 = Grimaldi | first2 = D. | year = 2005 | title = Assemblages of mammalian hair and blood-feeding midges (Insecta: Diptera: Psychodidae: Phlebotominae) in Miocene amber | journal = Transactions of the Royal Society of Edinburgh: Earth Sciences | volume = 96 | issue = 2| pages = 177–195 | doi=10.1017/S0263593300001292| s2cid = 85422613 }}&lt;/ref&gt; koža&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mey | first1 = E | year = 2005 | title = ''Psittacobrosus bechsteini'': A new extinct chewing louse (Insecta, Phthiraptera, Amblycera) off the Cuban macaw ''Ara tricolor'' (Psittaciiformes), with an annotated review of fossil and recently extinct animal lice | url = http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070110000755/http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-date = 2007-01-10 | journal = Anzeiger des Vereins Thueringer Ornithologen | volume = 5 | issue = 2| pages = 201–217 }}&lt;/ref&gt; i perje&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Martill | first1 = D.M. | last2 = Davis | first2 = P.G. | year = 2001 | title = A feather with possible ectoparasite eggs from the Crato Formation (Lower Cretaceous, Aptian) of Brazil | journal = Neues Jahrbuch für Geologie und Paläontologie - Abhandlungen | volume = 219 | issue = 3| pages = 241–259 | doi = 10.1127/njgpa/219/2001/241 | bibcode = 2001NJGPA.219..241M }}&lt;/ref&gt; također sadrže ostatke ektoparazita. Neki arheološki artefakti dokumentiraju prisustvo životinjskih parazita. Jedan primjer toga je prikaz životinje &quot;slične hijeni&quot; na crtežu u grobnici iz [[Teba (Grčka)|drevne Tebe]], sa nečim nalik grinjama u uhu.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Arthur | first1 = D.R. | year = 1965 | title = Ticks in Egypt in 1500 B.C.? | journal = Nature | volume = 206 | issue = 4988| pages = 1060–1061 | doi=10.1038/2061060a0| pmid = 5320270 | bibcode = 1965Natur.206.1060A | s2cid = 525928 }}&lt;/ref&gt;

Neki paraziti ostavljaju tragove ili znakove ([[ihnofosili]]) na ostacima domaćina, koji se zadržavaju u fosilnim zapisima u odsustvu strukturnih ostataka parazita. Parazitski ihnofosili uključuju biljne ostatke koji pokazuju karakteristične znakove zaraze parazitskim insektima, kao što su [[šiška|šiške]] ili [[lisni miner|lisne mine]]&lt;ref&gt;Scott, A.C., J. Stephenson, and M.E. Collinson (1994) [http://eprints.rhul.ac.uk/162/1/112Scottetal1994.pdf The fossil record of leaves with galls]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  In: M.A.J. Williams (ed) ''Plant Gall - Organisms, Interactions, and Populations''. Systematics Association Special Volume Series, Vol. 49. Clarendon Press: Oxford, pp. 447-470.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Woodcock | first1 = D.W. | last2 = Maekawa | first2 = S. | year = 2006 | title = Fossil leaf galls preserved in Honolulu volcanic series rocks | journal = Bishop Museum Occasional Papers | volume = 88 | pages = 20–22 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Erwin | first1 = D.M. | last2 = Schick | first2 = K.N. | year = 2007 | title = New Miocene oak galls (Cynipini) and their bearing on the history of cynipid wasps in western North America | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/81/3/568 | journal = Journal of Paleontology | volume = 81 | issue = 3| pages = 568–580 | doi=10.1666/05031.1| bibcode = 2007JPal...81..568E | s2cid = 86735450 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot;&gt;Stone, G.N., R.W.J.M. van der Ham, and J.G. Brewer (2008) [http://journals.royalsociety.org/content/f7162881um1p1437/fulltext.pdf Fossil oak galls preserve ancient multitrophic interactions]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  ''Proceedings of the Royal Society, Series B. Biological Sciences''  275(1648):2213-2219.&lt;/ref&gt; i određene anomalije koje se vide u endoskeletnim ostacima beskičmenjaka.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ruiz | first1 = G.M. | last2 = Lindberg | first2 = D.R. | year = 1989 | title = A fossil record for trematodes: Extent and potential uses | journal = Lethaia | volume = 22 | issue = 4| pages = 431–438 | doi=10.1111/j.1502-3931.1989.tb01447.x | bibcode = 1989Letha..22..431R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radwanska, U. and A. Radwanski (2005) [http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf Myzostomid and copepod infestation of Jurassic echinoderms: A general approach, some new occurrences, and/or re-interpretation of previous reports] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504002608/http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf |date=2006-05-04 }}.  ''Acta Geologica Polonica''  55(2):109-130.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Huntley | first1 = J. W. | last2 = De Baets | first2 = K. | year = 2015 | title = Trace Fossil Evidence of Trematode—Bivalve Parasite—Host Interactions in Deep Time | url = https://www.gzn.fau.de/fileadmin/data/pal/PDF/Huntley_and_De_Baets_2015_Advances_in_Parasitology_Trace_fossil_evidence_of_trematode-bivalve_parasite-host_interactions_in_deep_time.pdf | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 201–231 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.05.004 | pmid = 26597068 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}{{Dead link|date=May 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Donovan | first1 = S. K. | year = 2015 | title = A Prejudiced Review of Ancient Parasites and Their Host Echinoderms: CSI Fossil Record or Just an Excuse for Speculation? | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 291–328 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.003| pmid = 26597070 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Klompmaker | first1 = A.A. | last2 = Boxshall | first2 = G.A. | year = 2015 | title = Fossil Crustaceans as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 233–289 | doi=10.1016/bs.apar.2015.06.001| pmid = 26597069 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | year = 2015 | title = Differentiating Parasitism and Other Interactions in Fossilized Colonial Organisms | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 329–347 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.002| pmid = 26597071 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;

Biljni i životinjski paraziti pronađeni su u uzorcima iz širokog spektra geoloških perioda, uključujući [[holocen]] (uzorci stariji od 10.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Larew | first1 = H.G. | year = 1987 | title = Two cynipid wasp acorn galls preserved in the La Brea Tar Pits (early Holocene) | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 89 | issue = 4| pages = 831–833 }}&lt;/ref&gt; [[pleistocen]] (stariji od 550.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Jouy-Avantin | first1 = F. | last2 = Combes | first2 = C. | last3 = Lumley | first3 = H. | last4 = Miskovsky | first4 = J.-C. | last5 = Moné | first5 = H. | year = 1999 | title = Helminth eggs in animal coprolites from a Middle Pleistocene site in Europe | journal = Journal of Parasitology | volume = 85 | issue = 2| pages = 376–379 | doi=10.2307/3285652| jstor = 3285652 | pmid = 10219325 | bibcode = 1999JPara..85..376J }}&lt;/ref&gt; [[eocen]] (stariji od 44 miliona godina),&lt;ref&gt;Wappler, T., V.S. Smith, and R.C. Dalgleish (2004) Scratching an ancient itch: An Eocene bird louse fossil.  ''Proceedings of the Royal Society of London, Series B. Biological Sciences''  271(Suppl 5):s255-s258.&lt;/ref&gt; [[Kreda (period)|kredu]] (preko 100 miliona godina)&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = Paleohaemoproteus burmacis gen.n., sp.n. (Haemosporidia: Plasmodidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/s0031182005007298 | pmid = 16038399| s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt; pa čak i [[kambrij|donji kambrij]] (preko 500 miliona godina).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bassett | first1 = M.G. | last2 = Popov | first2 = L.E. | last3 = Holmer | first3 = L.E. | year = 2004 | title = The oldest-known metazoan parasite? | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/extract/78/6/1214 | journal = Journal of Paleontology | volume = 78 | issue = 6| pages = 1214–1216 | doi=10.1666/0022-3360(2004)078&lt;1214:tomp&gt;2.0.co;2| s2cid = 86756106 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Dokazi parazitizma ==
[[File:Vetulicola restoration.jpg|thumb|''[[Vetulicola]]'' inficirana parazitom vrste ''[[Vermilituus gregarius]]'']]
One of the most daunting tasks involved in studying parasitic relationships from the past is supporting the assertion that the relationship between two organisms is indeed parasitic. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Littlewood | first1 = D.T.J. | last2 = Donovan | first2 = S.K. | year = 2003 | title = Fossil parasites: A case of identity | journal = Geology Today | volume = 19 | issue = 4| pages = 136–142 | doi=10.1046/j.1365-2451.2003.00406.x| s2cid = 247739877 }}&lt;/ref&gt; Organisms living in &quot;close association&quot; with each other may exhibit one of several different types of [[Trophic dynamics|trophic]] relationships, such as [[parasitism]], [[Mutualism (biology)|mutualism]], and [[commensalism]].  Demonstration of true parasitism between existing species typically involves observing the harmful effects of parasites on a presumed host. Experimental infection of the presumed host, followed by recovery of [[:wikt:viable|viable]] parasites from that host, also supports any claim of true parasitism. Obviously such experiments are not possible with specimens of extinct organisms found in paleontological contexts.

Assumptions of true parasitism in paleontological settings which are based on analogy to known present-day parasitic relationships ,may not be valid, ue to [[Host (biology)#Host range|h]]⁣⁣host-specificity⁣⁣.  Fo example, ''[[Trypanosoma brucei gambiense]]'' and ''[[Trypanosoma brucei rhodesiense]]'' are both devastating human parasites, but the related subspecies ''[[Trypanosoma brucei brucei]]'' will infect a number of animal hsts, but cannot even survive in the human bl''[[Trypanosoma brucei brucei|s]]''ood tream, much less reproduce and infect a human h ost.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pays | first1 = E. | last2 = Vanhollebeke | first2 = B. | year = 2008 | title = Mutual self-defence: The trypanolytic factor story | journal = Microbes and Infection | volume = 10 | issue = 9| pages = 985–989 | doi=10.1016/j.micinf.2008.07.020| pmid = 18675374 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;   So a related (or unidentifiable) species of ''Trypanosoma'' found in a paleontological or archaeological context may not be a true [[human parasite]], even though it appears identical (or very similar) to the modern parasitic forms.
[[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija glave ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda uzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']]
The most convincing evidence of paleoparasitism is obtained when a presumed parasite is found in direct association with its presumed host, in a context that is consistent with known host-parasite associations. Some examples include [[helminth]]s caught in amber in the process of escaping from the body of an insect ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2006 | title = Nematode (Nematoda: Mermithidae) and hairworm (Nematomorpha: Chordodidae) parasites in Early Cretaceous amber | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 93 | issue = 1| pages = 36–41 | doi=10.1016/j.jip.2006.04.006| pmid = 16737709 | bibcode = 2006JInvP..93...36P }}&lt;/ref&gt; lice found in the fur of guinea pig mummies ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K | year = 2000 | title = Evaluation of ectoparasites on the guinea pig mummies of El Yaral and Moquegua Valley, in southern Peru | journal = [[Chungara (journal)|Chungara, Revista de Antropología Chilena]] | volume = 32 | issue = 1| pages = 123–125 | doi=10.4067/s0717-73562000000100020| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; protozoans in the alimentary canal of flies in amber, &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = ''Paleohaemoproteus burmacis'' gen.n., sp.n. (Haemospororidia: Plasmodiidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/S0031182005007298| pmid = 16038399 | s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | year = 2008 | title = ''Lutzomyia adiketis'' sp.n. (Diptera: Phlebotomidae), a vector of ''Paleoleishmania neotropicum'' sp.n. (Kinetoplastida: Trypanosomatidae) in Dominican amber | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=2491605&amp;blobtype=pdf | journal = Parasites &amp; Vectors | volume =  1| issue = 1| article-number = 22| pmc = 2491605 | pmid = 18627624 | doi = 10.1186/1756-3305-1-22 | doi-access = free | bibcode = 2008PVec....1...22P }}{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; [[Nematode|nematode larvae]] found embedded in animal coprolites ,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = L.F. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Duarte | first3 = A.N. | year = 1993 | title = Nematode larvae in fossilized animal coprolites from Lower and Middle Pleistocene sites, central Italy | journal = Journal of Parasitology | volume = 79 | issue = 3| pages = 440–442 | doi=10.2307/3283583| jstor = 3283583 | pmid = 8501604 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Toker | first1 = N.Y. | last2 = Onar | first2 = V. | last3 = Belli | first3 = O | last4 = Ak | first4 = S. | last5 = Alpak | first5 = H. | last6 = Konyar | first6 = E. | year = 2005 | title = Preliminary results of the analysis of coprolite material of a dog unearthed from the Van-Yoncatepe necropolis in eastern Anatolia | url = http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf | journal = Turkish Journal of Veterinary and Animal Sciences | volume = 29 | issue = 6 | pages = 759–765 | archive-date = 2011-07-17 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110717030800/http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf }}&lt;/ref&gt; and a mite caught in amber in the process of apparently feeding on a spider.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Wunderlich | first1 = J | year = 2004 | title = Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses | journal = Beiträge zur Araneologie | volume = 3A | pages = 633–746 }}&lt;/ref&gt; In 2023, nematode eggs and possibly protozoan cysts were found in the [[Late Triassic]] coprolite of [[phytosaur]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach, Serge Morand, Alexis Ribas, Sita Manitkoon, Komsorn Lauprasert, Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Some holes in the [[mandible]]s of several specimens of ''[[Tyrannosaurus]]'' may have been caused by ''[[Trichomonas]]''-like parasites. &lt;ref&gt;{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Fossil organisms that are related to present-day parasites often possess the [[Morphology (biology)|morphological]] features associated with a parasitic lifestyle, such as blood-feeding mouthparts. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nagler | first1 = C. | last2 = Haug | first2 = J. T. | year = 2015 | title = From Fossil Parasitoids to Vectors: Insects as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 137–200 | doi=10.1016/bs.apar.2015.09.003| pmid = 26597067 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; So fossil ticks  &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De la Fuente | first1 = J | year = 2003 | title = The fossil record and the origin of ticks (Acari: Parasitiformes: Ixodida) | journal = Experimental and Applied Acarology | volume = 29 | issue = 3–4| pages = 331–344 | doi=10.1023/a:1025824702816| pmid = 14635818 | s2cid = 11271627 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2008 | title = ''Compluriscutula vetulum'' (Acari: Ixodida: Ixodidae), a new genus and species of hard tick from Lower Cretaceous Burmese amber | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 110 | issue = 2| pages = 445–450 | doi=10.4289/07-014.1| s2cid = 85577802 }}&lt;/ref&gt; and [[Hematophagy|hematophagous]] insects &lt;ref&gt;Lukashevich, E.D. and M.B. Mostovski (2003) [http://palaeoentomolog.ru/Publ/PALJ153.pdf Hematophagous insects in the fossil record].  ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 2003(2):48-56 (Russian) / ''Paleontological Journal'' 37(2):153-161 (English).&lt;/ref&gt; are generally assumed to be ectoparasites, even when their remains are found in the absence of a host. The ancient flea ''[[Saurophthirus]]'' found in [[Early Cretaceous]] deposits had a [[Insect_mouthparts#Proboscis_2|sucking proboscis]] and a stretching abdomen, which indicates the parasitic lifestyle of this insect. &lt;ref&gt;Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal''  10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal''  1976(3):102-106 (Russian)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Zhang2020/&gt;

The presence of structures resembling leaf miner trails in leaf fossils provides indirect evidence of parasitism, even if remains of the parasite are not recovered. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Labandeira | first1 = C.C. | last2 = Dilcher | first2 = D.L. | last3 = Davis | first3 = D.R. | last4 = Wagner | first4 = D.L. | year = 1994 | title = Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: Paleobiological insights into the meaning of coevolution | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 25| pages = 12278–12282 | doi=10.1073/pnas.91.25.12278| pmid = 11607501 | pmc = 45420 | bibcode = 1994PNAS...9112278L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; The dramatic tissue aberrations seen in present-day plant [[gall]]s and gall-like structures in some invertebrates are direct physiological reactions to the presence of either [[Morphology (biology)|metazoan]] parasites or [[microbial]] [[pathogens]]. Similar structures seen in fossil plant &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Srivastava | first1 = A.K. | year = 2007 | title = Fossil evidences of gall-inducing arthropod-plant interactions in the Indian subcontinent | journal = Oriental Insects | volume = 41 | pages = 213–222 | doi=10.1080/00305316.2007.10417505| s2cid = 84697925 }}&lt;/ref&gt; and invertebrate &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Neumann | first1 = C. | last2 = Wisshak | first2 = M. | year = 2006 | title = A foraminiferal parasite on the sea urchin ''Echinocorys'': Ichnological evidence from the Late Cretaceous (Lower Maastrichtian, northern Germany) | journal = Ichnos | volume = 13 | issue = 3| pages = 185–190 | doi=10.1080/10420940600853954| bibcode = 2006Ichno..13..185N | s2cid = 129030820 }}&lt;/ref&gt; remains are often interpreted as evidence of paleoparasitism.

Host-parasite interactions today are often exploited by other species, and similar examples have been found in the fossil record of plant galls and leaf mines. For example, there are species of wasps, called [[inquilines]], which are unable to induce their own plant galls, so they simply take up residence in the galls that are made by other wasps. &lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot; /&gt; Another example is the [[predation]] of plant galls, or leaf mines, to eat the trapped insect larva inside the gall or mine. &lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Krassilov | first1 = V | year = 2008 | title = Mine and gall predation as top-down regulation in the plant-insect systems from the Cretaceous of Negev, Israel | journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology | volume = 261 | issue = 3–4| pages = 261–269 | doi=10.1016/j.palaeo.2008.01.017| bibcode = 2008PPP...261..261K }}&lt;/ref&gt;

== Znanje stečeno od drevnih životinjskih i biljnih parazita ==
Istraživanja ostataka i tragova parazita iz prošlosti dala su katalog drevnih asocijacija domaćina i parazita.&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Baumiller, T.K. and F.J. Gahn (2002) [http://www.yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf Fossil record of parasitism on marine invertebrates with special emphasis on the platyceratid-crinoid interaction] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126233552/http://yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf |date=2009-01-26 }}.  ''Paleontological Society Papers''  8:195-209.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De Baets | first1 = K. | last2 = Littlewood | first2 = D. T. J. | year = 2015 | title = The Importance of Fossils in Understanding the Evolution of Parasites and Their Vectors | url = https://www.researchgate.net/publication/280091402 | format = PDF | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 1–51 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.07.001 | pmid = 26597064 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Leung | first1 = T. L. F. | year = 2016 | title = Fossils of parasites: what can the fossil record tell us about the evolution of parasitism? | journal = Biological Reviews | volume =  92| issue = 1| pages =  410–430| doi = 10.1111/brv.12238 | pmid = 26538112 | s2cid = 26088735 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, podaci o genetskim sekvencama dobijeni direktno od drevnih životinjskih parazita&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K. | last2 = Mamat | first2 = U. | last3 = Whiting | first3 = M. | last4 = Goldmann | first4 = T. | last5 = Reinhard | first5 = K. | last6 = Guillen | first6 = S. | year = 2003 | title = Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 53–58 | doi=10.1590/s0074-02762003000900010| pmid = 12687763 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i zaključci o prošlim odnosima zasnovani na genetskim sekvencama postojećih grupa parazita primjenjuju se na paleoparazitološka pitanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = S.F. | year = 2006 | title = Molecular trees of trypanosomes incongruent with fossil records of hosts | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 101 | issue = 1| pages = 25–30 | doi=10.1590/s0074-02762006000100006| pmid = 16612509 | doi-access = free | hdl = 1807/8361 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Stevens | first1 = J.R. | last2 = Wallman | first2 = J.F. | year = 2006 | title = The evolution of myiasis in humans and other animals in the Old and New Worlds. Part I. Phylogenetic analyses | journal = Trends in Parasitology | volume = 22 | issue = 3| pages = 129–136 | doi=10.1016/j.pt.2006.01.008| pmid = 16459148 }}&lt;/ref&gt; Podaci dobijeni svim ovim metodama poboljšali su razumijevanje porijekla i evolucije samih parazita&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mu | first1 = J. | last2 = Duan | first2 = J. | last3 = Makova | first3 = K.D. | last4 = Joy | first4 = D.A. | last5 = Huynh | first5 = C.Q. | last6 = Branch | first6 = O.H. | last7 = Li | first7 = W.-H. | last8 = Su | first8 = X.-Z. | year = 2002 | title = ''Chromosome-wide SNPs reveal an ancient origin for ''Plasmodium falciparum | journal = Nature | volume = 418 | issue = 6895| pages = 323–326 | doi=10.1038/nature00836| pmid = 12124624 | bibcode = 2002Natur.418..323M | s2cid = 4409397 }}&lt;/ref&gt; i njihovih prenosnika,&lt;ref&gt;Black, W.C, IV (2003) Evolution of arthropod disease vectors.  In: C.L. Greenblatt and M. Spigelman (eds) ''Emerging Pathogens: The Archaeology, Ecology, and Evolution of Infectious Disease''.  Oxford University Press, pp. 49-63.&lt;/ref&gt; te asocijacija domaćina i parazita s jedne strane, kao i prenosnika i parazita s druge.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Opler | first1 = P.A. | year = 1973 | title = Fossil lepidopterous leaf mines demonstrate the age of some insect-plant relationships | journal = Science | volume = 179 | issue = 4080| pages = 1321–1323 | doi=10.1126/science.179.4080.1321| pmid = 17835937 | bibcode = 1973Sci...179.1321O | s2cid = 26877469 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Labandeira, C.C. (2006) [https://www.redalyc.org/pdf/505/50540401.pdf Four phases of plant-arthropod associations in deep time] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406175017/http://redalyc.uaemex.mx/pdf/505/50540401.pdf |date=2012-04-06 }}.  ''Geologica Acta''  4(4):409-438.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nel | first1 = A. | last2 = Azar | first2 = D. | year = 2005 | title = The oldest parasitic Scelionidae: Teleasinae (Hymenoptera: Platygastroidea) | url = http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | journal = Polskie Pismo Entomologiczne | volume = 74 | issue = 3 | pages = 333–338 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100708080005/http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | archive-date = 2010-07-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Sha | first1 = Z-L. | last2 = Zhu | first2 = C.-D. | last3 = Murphy | first3 = R.W. | last4 = Salle | first4 = J. La | last5 = Huang | first5 = D.-W. | year = 2006 | title = Mitochondrial phylogeography of a leafminer parasitoid, ''Diglyphus isaea'' (Hymenoptera: Eulophidae) in China | doi = 10.1016/j.biocontrol.2008.05.009 | journal = Biological Control | volume = 38 | issue = 3| pages = 380–389 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G.O Jr. | year = 2007 | title = The origins, acquisition and transmission of Leishmania in the distant past | journal = Science and Culture | volume = 73 | pages = 116–119 }}&lt;/ref&gt;

U nekim slučajevima, pretpostavljeni odnosi domaćina i parazita iz prošlosti izgledaju poprilično drugačije od onih poznatih u sadašnjosti; primjer toga je muha za koju se čini da je bila parazit [[grinja|grinje]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = P.H. | last2 = Winterton | first2 = S.L. | year = 2008 | title = Do parasitic flies attack mites? Evidence in Baltic amber | journal = Biological Journal of the Linnean Society | volume = 93 | issue = 1| pages = 9–13 | doi=10.1111/j.1095-8312.2007.00935.x| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Paleoparazitološka istraživanja su također pružila uvid u pitanja izvan polja parazitologije. U primjere toga spadaju migracija i [[filogeografija]] domaćina iz skupine [[morski sisar|morskih sisara]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bianucci | first1 = G. | last2 = Landini | first2 = W. | last3 = Buckeridge | first3 = J. | year = 2006 | title = Whale barnacles and Neogene cetacean migration routes | journal = New Zealand Journal of Geology and Geophysics | volume = 49 | issue = 1 | pages = 115–120 | doi = 10.1080/00288306.2006.9515152 | bibcode = 2006NZJGG..49..115B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; utvrđivanje identiteta kostiju domaćih životinja na osnovu ostataka poznatih parazitskih domaćina pronađenih na istoj lokaciji&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schelvis | first1 = J. | last2 = Koot | first2 = C. | year = 1995 | title = Sheep or goat? ''Damalinia'' deals with the dilemma | journal = Proceedings of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society | volume = 6 | pages = 161–162 }}&lt;/ref&gt; i određivanje moguće uloge klimatskih promjena na [[Genetička raznolikost|genetsku raznolikost]] životinjskih domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Baker | first1 = B.W. | year = 2007 | title = Parasitism as a potential factor in reduced genetic variability in Late-Quaternary musk ox (''Ovibos moschatus'') | journal = Current Research in the Pleistocene | volume = 24 | pages = 159–162 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

Kategorija:Paleontologija
Kategorija:Parazitologija</text>
      <sha1>0o0xc2wxz6pwtf952kbxons4oxtadem</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705728</id>
      <parentid>42705652</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dokazi parazitizma */</comment>
      <origin>42705728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33825" sha1="rc1lugbp6i6794uhfzuo9qtyig9rrjn" xml:space="preserve">[[File:Saurophthirid-flea-Saurophthirus-laevigatus-Zhang-Shih-Rasnitsyn-and-Gao-sp-nov.png|thumb|250 px|''[[Saurophthirus]]'', ektoparazitski insekt iz krede&lt;ref name=Zhang2020&gt;{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=http://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
'''Paleoparazitologija''' je proučavanje [[parazitizam|parazita]] iz prošlosti&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Araújo | first1 = A. | last2 = Reinhard | first2 = K. | last3 = Ferreira | first3 = L. F. | year = 2015 | title = Palaeoparasitology - Human Parasites in Ancient Material | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 349–387 | doi=10.1016/bs.apar.2015.03.003| pmid = 26597072 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; i njihovih interakcija s domaćinima i [[Vektorske zarazne bolesti|prenosnicima]]; to je podoblast [[paleontologija|paleontologije]], proučavanja živih organizama iz prošlosti. Neki autori definiraju ovaj termin uže: &quot;Paleoparazitologija je proučavanje parazita u arheološkom materijalu.&quot; (str. 103),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gonçalves | first1 = M.L.C. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Ferreira | first3 = L.F. | year = 2003 | title = Human intestinal parasites in the past: New findings and a review | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 103–118 | doi=10.1590/s0074-02762003000900016| pmid = 12687769 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; a K.J. Reinhard predlaže da se termin &quot;[[arheoparazitologija]]&quot; primjenjuje na &quot;... sve parazitološke ostatke iskopane iz arheoloških konteksta ... izvedene iz ljudske aktivnosti&quot; i da se &quot;termin 'paleoparazitologija' primjenjuje na proučavanje neljudskog, paleontološkog materijala&quot; (str. 233).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Reinhard | first1 = K.J. | year = 1992 | title = Parasitology as an interpretive tool in archaeology | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard| journal = American Antiquity | volume = 57 | issue = 2| pages = 231–245 | doi=10.2307/280729| jstor = 280729 | bibcode = 1992AmAnt..57..231R | s2cid = 51761552 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Izvori materijala ==
[[File:Parasite130094-fig1 Capillaria hepatica eggs.tif|thumb|left|Ciste pronađene na truplu iz groba u kasnorimskoj Francuskoj, protumačene&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;/&gt; kao znaci vjerojatne [[Ehinokokoza|hidatidoze]] i [[kapilarioza|kapilarioze]]]]
Primarni izvori paleoparazitološkog materijala uključuju [[mumija|mumificirana]] tkiva,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M |journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |pmid=23240712 |volume=99 |issue=3 |year=2013 |pages=570–572|title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | page = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | last2 = de la Cruz | first2 = K. | last3 = Ribbeck | first3 = R. | last4 = Daugschies | first4 = A. | year = 2003 | title = Paläoparasitologische Analyse von Meerschweinchenmumien der Chiribaya-Kultur (900-1100 AD) | journal = Berliner und Münchener Tierärztliche Wochenschrift | volume = 116 | issue = 1–2| pages = 45–49 }}&lt;/ref&gt; [[koprolit]]e (fosilizirani izmet) sisara&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schmidt | first1 = G.D. | last2 = Duszynski | first2 = D.W. | last3 = Martin | first3 = P.S. | year = 1992 | title = Parasites of the extinct Shasta ground sloth, ''Nothrotheriops shastensis'', in Rampart Cave, Arizona | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1189&amp;context=parasitologyfacpubs| journal = Journal of Parasitology | volume = 78 | issue = 5| pages = 811–816 | doi=10.2307/3283310| jstor = 3283310 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; ili [[dinosaur]]a,&lt;ref&gt;Poinar, G. Jr. and A.J. Boucot (2006). Evidence of intestinal parasites in dinosaurs. ''Parasitology''  133(2):245-249. [[doi:10.1017/S0031182006000138]].&lt;/ref&gt; [[fosil]]e&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Conway Morris | first1 = S | year = 1981 | title = Parasites and the fossil record | journal = Parasitology | volume = 82 | issue = 3| pages = 489–509 | doi=10.1017/s0031182000067020| bibcode = 1981Paras..82..489M | s2cid = 86286018 }}&lt;/ref&gt; i [[Jantar|inkluzije ćilibara]].&lt;ref&gt;Poinar, G.O. Jr. and R. Poinar (1999) ''The Amber Forest: A Reconstruction of a Vanished World.'' Princeton University Press, xviii, 239 pp.&lt;/ref&gt; Kosa,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Penalver | first1 = E. | last2 = Grimaldi | first2 = D. | year = 2005 | title = Assemblages of mammalian hair and blood-feeding midges (Insecta: Diptera: Psychodidae: Phlebotominae) in Miocene amber | journal = Transactions of the Royal Society of Edinburgh: Earth Sciences | volume = 96 | issue = 2| pages = 177–195 | doi=10.1017/S0263593300001292| s2cid = 85422613 }}&lt;/ref&gt; koža&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mey | first1 = E | year = 2005 | title = ''Psittacobrosus bechsteini'': A new extinct chewing louse (Insecta, Phthiraptera, Amblycera) off the Cuban macaw ''Ara tricolor'' (Psittaciiformes), with an annotated review of fossil and recently extinct animal lice | url = http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070110000755/http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-date = 2007-01-10 | journal = Anzeiger des Vereins Thueringer Ornithologen | volume = 5 | issue = 2| pages = 201–217 }}&lt;/ref&gt; i perje&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Martill | first1 = D.M. | last2 = Davis | first2 = P.G. | year = 2001 | title = A feather with possible ectoparasite eggs from the Crato Formation (Lower Cretaceous, Aptian) of Brazil | journal = Neues Jahrbuch für Geologie und Paläontologie - Abhandlungen | volume = 219 | issue = 3| pages = 241–259 | doi = 10.1127/njgpa/219/2001/241 | bibcode = 2001NJGPA.219..241M }}&lt;/ref&gt; također sadrže ostatke ektoparazita. Neki arheološki artefakti dokumentiraju prisustvo životinjskih parazita. Jedan primjer toga je prikaz životinje &quot;slične hijeni&quot; na crtežu u grobnici iz [[Teba (Grčka)|drevne Tebe]], sa nečim nalik grinjama u uhu.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Arthur | first1 = D.R. | year = 1965 | title = Ticks in Egypt in 1500 B.C.? | journal = Nature | volume = 206 | issue = 4988| pages = 1060–1061 | doi=10.1038/2061060a0| pmid = 5320270 | bibcode = 1965Natur.206.1060A | s2cid = 525928 }}&lt;/ref&gt;

Neki paraziti ostavljaju tragove ili znakove ([[ihnofosili]]) na ostacima domaćina, koji se zadržavaju u fosilnim zapisima u odsustvu strukturnih ostataka parazita. Parazitski ihnofosili uključuju biljne ostatke koji pokazuju karakteristične znakove zaraze parazitskim insektima, kao što su [[šiška|šiške]] ili [[lisni miner|lisne mine]]&lt;ref&gt;Scott, A.C., J. Stephenson, and M.E. Collinson (1994) [http://eprints.rhul.ac.uk/162/1/112Scottetal1994.pdf The fossil record of leaves with galls]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  In: M.A.J. Williams (ed) ''Plant Gall - Organisms, Interactions, and Populations''. Systematics Association Special Volume Series, Vol. 49. Clarendon Press: Oxford, pp. 447-470.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Woodcock | first1 = D.W. | last2 = Maekawa | first2 = S. | year = 2006 | title = Fossil leaf galls preserved in Honolulu volcanic series rocks | journal = Bishop Museum Occasional Papers | volume = 88 | pages = 20–22 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Erwin | first1 = D.M. | last2 = Schick | first2 = K.N. | year = 2007 | title = New Miocene oak galls (Cynipini) and their bearing on the history of cynipid wasps in western North America | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/81/3/568 | journal = Journal of Paleontology | volume = 81 | issue = 3| pages = 568–580 | doi=10.1666/05031.1| bibcode = 2007JPal...81..568E | s2cid = 86735450 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot;&gt;Stone, G.N., R.W.J.M. van der Ham, and J.G. Brewer (2008) [http://journals.royalsociety.org/content/f7162881um1p1437/fulltext.pdf Fossil oak galls preserve ancient multitrophic interactions]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  ''Proceedings of the Royal Society, Series B. Biological Sciences''  275(1648):2213-2219.&lt;/ref&gt; i određene anomalije koje se vide u endoskeletnim ostacima beskičmenjaka.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ruiz | first1 = G.M. | last2 = Lindberg | first2 = D.R. | year = 1989 | title = A fossil record for trematodes: Extent and potential uses | journal = Lethaia | volume = 22 | issue = 4| pages = 431–438 | doi=10.1111/j.1502-3931.1989.tb01447.x | bibcode = 1989Letha..22..431R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radwanska, U. and A. Radwanski (2005) [http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf Myzostomid and copepod infestation of Jurassic echinoderms: A general approach, some new occurrences, and/or re-interpretation of previous reports] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504002608/http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf |date=2006-05-04 }}.  ''Acta Geologica Polonica''  55(2):109-130.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Huntley | first1 = J. W. | last2 = De Baets | first2 = K. | year = 2015 | title = Trace Fossil Evidence of Trematode—Bivalve Parasite—Host Interactions in Deep Time | url = https://www.gzn.fau.de/fileadmin/data/pal/PDF/Huntley_and_De_Baets_2015_Advances_in_Parasitology_Trace_fossil_evidence_of_trematode-bivalve_parasite-host_interactions_in_deep_time.pdf | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 201–231 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.05.004 | pmid = 26597068 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}{{Dead link|date=May 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Donovan | first1 = S. K. | year = 2015 | title = A Prejudiced Review of Ancient Parasites and Their Host Echinoderms: CSI Fossil Record or Just an Excuse for Speculation? | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 291–328 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.003| pmid = 26597070 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Klompmaker | first1 = A.A. | last2 = Boxshall | first2 = G.A. | year = 2015 | title = Fossil Crustaceans as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 233–289 | doi=10.1016/bs.apar.2015.06.001| pmid = 26597069 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | year = 2015 | title = Differentiating Parasitism and Other Interactions in Fossilized Colonial Organisms | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 329–347 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.002| pmid = 26597071 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;

Biljni i životinjski paraziti pronađeni su u uzorcima iz širokog spektra geoloških perioda, uključujući [[holocen]] (uzorci stariji od 10.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Larew | first1 = H.G. | year = 1987 | title = Two cynipid wasp acorn galls preserved in the La Brea Tar Pits (early Holocene) | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 89 | issue = 4| pages = 831–833 }}&lt;/ref&gt; [[pleistocen]] (stariji od 550.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Jouy-Avantin | first1 = F. | last2 = Combes | first2 = C. | last3 = Lumley | first3 = H. | last4 = Miskovsky | first4 = J.-C. | last5 = Moné | first5 = H. | year = 1999 | title = Helminth eggs in animal coprolites from a Middle Pleistocene site in Europe | journal = Journal of Parasitology | volume = 85 | issue = 2| pages = 376–379 | doi=10.2307/3285652| jstor = 3285652 | pmid = 10219325 | bibcode = 1999JPara..85..376J }}&lt;/ref&gt; [[eocen]] (stariji od 44 miliona godina),&lt;ref&gt;Wappler, T., V.S. Smith, and R.C. Dalgleish (2004) Scratching an ancient itch: An Eocene bird louse fossil.  ''Proceedings of the Royal Society of London, Series B. Biological Sciences''  271(Suppl 5):s255-s258.&lt;/ref&gt; [[Kreda (period)|kredu]] (preko 100 miliona godina)&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = Paleohaemoproteus burmacis gen.n., sp.n. (Haemosporidia: Plasmodidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/s0031182005007298 | pmid = 16038399| s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt; pa čak i [[kambrij|donji kambrij]] (preko 500 miliona godina).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bassett | first1 = M.G. | last2 = Popov | first2 = L.E. | last3 = Holmer | first3 = L.E. | year = 2004 | title = The oldest-known metazoan parasite? | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/extract/78/6/1214 | journal = Journal of Paleontology | volume = 78 | issue = 6| pages = 1214–1216 | doi=10.1666/0022-3360(2004)078&lt;1214:tomp&gt;2.0.co;2| s2cid = 86756106 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Dokazi parazitizma ==
[[File:Vetulicola restoration.jpg|thumb|''[[Vetulicola]]'' inficirana parazitom vrste ''[[Vermilituus gregarius]]'']]
Jedan od najzahtjevnijih zadataka u proučavanju parazitskih odnosa iz prošlosti je potkrepljivanje tvrdnje da je odnos između dva organizma zaista bio parazitski.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Littlewood | first1 = D.T.J. | last2 = Donovan | first2 = S.K. | year = 2003 | title = Fossil parasites: A case of identity | journal = Geology Today | volume = 19 | issue = 4| pages = 136–142 | doi=10.1046/j.1365-2451.2003.00406.x| s2cid = 247739877 }}&lt;/ref&gt; Organizmi koji žive u &quot;bliskoj vezi&quot; jedni s drugima mogu pokazivati ​​jednu od nekoliko različitih vrsta [[lanac ishrane|trofičkih]] odnosa, kao što su [[parazitizam]], [[mutualizam]] i [[komensalizam]]. Dokazivanje pravog parazitizma između postojećih vrsta obično uključuje posmatranje štetnih učinaka parazita na pretpostavljenog domaćina. Eksperimentalna infekcija pretpostavljenog domaćina, nakon koje slijedi izolacija živih parazita iz tog domaćina, također potkrepljuje tvrdnju da je riječ o pravom parazitizmu. Međutim, takvi eksperimenti naravno nisu mogući s uzorcima izumrlih organizama pronađenim u paleontološkim kontekstima.

Pretpostavke o pravom parazitizmu unutar okvira paleontologije, koje se zasnivaju na analogiji sa već poznatim parazitskim odnosima iz današnjeg doba, možda nisu validne zbog specifičnosti [[domaćin (biologija)|domaćina]]. Na primjer, ''[[Trypanosoma brucei gambiense]]'' i ''[[Trypanosoma brucei rhodesiense]]'' su razorni ljudski paraziti, ali srodna podvrsta ''[[Trypanosoma brucei brucei]]'' ne može ni preživjeti u ljudskom krvnom sistemu, a kamoli se razmnožavati i zaraziti ljudskog domaćina, iako je sposobna zaraziti brojne životinjske domaćine.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pays | first1 = E. | last2 = Vanhollebeke | first2 = B. | year = 2008 | title = Mutual self-defence: The trypanolytic factor story | journal = Microbes and Infection | volume = 10 | issue = 9| pages = 985–989 | doi=10.1016/j.micinf.2008.07.020| pmid = 18675374 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Dakle, srodna (ili neidentificirana) vrsta iz roda ''[[Trypanosoma]]'' pronađena u paleontološkom ili arheološkom kontekstu možda nije pravi [[parazit čovjeka]], iako izgleda identično (ili vrlo slično) današnjim parazitskim oblicima.

[[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija glave ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda uzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']]

Najuvjerljiviji dokazi o paleoparazitizmu dobijaju se kada se pretpostavljeni parazit pronađe u direktnoj vezi sa svojim pretpostavljenim domaćinom, u kontekstu koji je u skladu sa poznatim odnosima domaćin-parazit. Neki primjeri uključuju [[parazitski crv|parazitske crve]] zarobljene u ćilibaru u procesu bijega iz tijela insekta,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2006 | title = Nematode (Nematoda: Mermithidae) and hairworm (Nematomorpha: Chordodidae) parasites in Early Cretaceous amber | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 93 | issue = 1| pages = 36–41 | doi=10.1016/j.jip.2006.04.006| pmid = 16737709 | bibcode = 2006JInvP..93...36P }}&lt;/ref&gt; uši pronađene u krznu mumificiranih zamoraca,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K | year = 2000 | title = Evaluation of ectoparasites on the guinea pig mummies of El Yaral and Moquegua Valley, in southern Peru | journal = [[Chungara (journal)|Chungara, Revista de Antropología Chilena]] | volume = 32 | issue = 1| pages = 123–125 | doi=10.4067/s0717-73562000000100020| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; protozoe u probavnom kanalu muha u ćilibaru,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = ''Paleohaemoproteus burmacis'' gen.n., sp.n. (Haemospororidia: Plasmodiidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/S0031182005007298| pmid = 16038399 | s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | year = 2008 | title = ''Lutzomyia adiketis'' sp.n. (Diptera: Phlebotomidae), a vector of ''Paleoleishmania neotropicum'' sp.n. (Kinetoplastida: Trypanosomatidae) in Dominican amber | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=2491605&amp;blobtype=pdf | journal = Parasites &amp; Vectors | volume =  1| issue = 1| article-number = 22| pmc = 2491605 | pmid = 18627624 | doi = 10.1186/1756-3305-1-22 | doi-access = free | bibcode = 2008PVec....1...22P }}{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; larve [[nematoda|valjkastih crva]] pronađene u životinjskim [[koprolit]]ima&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = L.F. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Duarte | first3 = A.N. | year = 1993 | title = Nematode larvae in fossilized animal coprolites from Lower and Middle Pleistocene sites, central Italy | journal = Journal of Parasitology | volume = 79 | issue = 3| pages = 440–442 | doi=10.2307/3283583| jstor = 3283583 | pmid = 8501604 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Toker | first1 = N.Y. | last2 = Onar | first2 = V. | last3 = Belli | first3 = O | last4 = Ak | first4 = S. | last5 = Alpak | first5 = H. | last6 = Konyar | first6 = E. | year = 2005 | title = Preliminary results of the analysis of coprolite material of a dog unearthed from the Van-Yoncatepe necropolis in eastern Anatolia | url = http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf | journal = Turkish Journal of Veterinary and Animal Sciences | volume = 29 | issue = 6 | pages = 759–765 | archive-date = 2011-07-17 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110717030800/http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf }}&lt;/ref&gt; i grinju uhvaćenu u ćilibaru, koja je očito bila u procesu parazitiranja na pauku.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Wunderlich | first1 = J | year = 2004 | title = Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses | journal = Beiträge zur Araneologie | volume = 3A | pages = 633–746 }}&lt;/ref&gt; Godine 2023., jaja nematoda i moguće ciste protozoa pronađene su u [[Gornji trijas|kasnotrijaskom]] koprolitu [[Phytosauria|fitosaura]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach, Serge Morand, Alexis Ribas, Sita Manitkoon, Komsorn Lauprasert, Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Neke rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' mogle su biti uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.&lt;ref&gt;{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Fosilni organizmi koji su srodni današnjim parazitima često posjeduju [[Morfologija (biologija)|morfološke]] osobine povezane s parazitskim načinom života, poput usta pomoću kojih se mogu hraniti krvlju.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nagler | first1 = C. | last2 = Haug | first2 = J. T. | year = 2015 | title = From Fossil Parasitoids to Vectors: Insects as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 137–200 | doi=10.1016/bs.apar.2015.09.003| pmid = 26597067 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; Stoga se fosilni krpelji&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De la Fuente | first1 = J | year = 2003 | title = The fossil record and the origin of ticks (Acari: Parasitiformes: Ixodida) | journal = Experimental and Applied Acarology | volume = 29 | issue = 3–4| pages = 331–344 | doi=10.1023/a:1025824702816| pmid = 14635818 | s2cid = 11271627 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2008 | title = ''Compluriscutula vetulum'' (Acari: Ixodida: Ixodidae), a new genus and species of hard tick from Lower Cretaceous Burmese amber | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 110 | issue = 2| pages = 445–450 | doi=10.4289/07-014.1| s2cid = 85577802 }}&lt;/ref&gt; i [[hematofagija|hematofagni]] insekti&lt;ref&gt;Lukashevich, E.D. and M.B. Mostovski (2003) [http://palaeoentomolog.ru/Publ/PALJ153.pdf Hematophagous insects in the fossil record].  ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 2003(2):48-56 (Russian) / ''Paleontological Journal'' 37(2):153-161 (English).&lt;/ref&gt; općenito smatraju ektoparazitima, čak i kada se njihovi ostaci pronađu u odsustvu domaćina. Drevna buha ''[[Saurophthirus]]'' pronađena u naslagama iz [[Donja kreda|rane krede]] imala je rilu za sisanje i rastezljiv abdomen, što ukazuje na parazitski način života kod tog insekta.&lt;ref&gt;Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal''  10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal''  1976(3):102-106 (Russian)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Zhang2020/&gt;

Prisustvo struktura koje podsjećaju na tragove lisnih rudara u fosilima listova pruža indirektan dokaz parazitizma, čak i ako ostaci parazita nisu pronađeni.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Labandeira | first1 = C.C. | last2 = Dilcher | first2 = D.L. | last3 = Davis | first3 = D.R. | last4 = Wagner | first4 = D.L. | year = 1994 | title = Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: Paleobiological insights into the meaning of coevolution | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 25| pages = 12278–12282 | doi=10.1073/pnas.91.25.12278| pmid = 11607501 | pmc = 45420 | bibcode = 1994PNAS...9112278L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Dramatične aberacije tkiva koje se vide na današnjim biljnim [[šiška]]ma i njima sličnim strukturama kod nekih beskičmenjaka su direktne fiziološke reakcije na prisustvo [[metazoa|metazojskih]] parazita ili [[mikrob]]nih [[patogen]]a. Slične strukture koje se mogu primijetiti u fosilnim ostacima biljaka&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Srivastava | first1 = A.K. | year = 2007 | title = Fossil evidences of gall-inducing arthropod-plant interactions in the Indian subcontinent | journal = Oriental Insects | volume = 41 | pages = 213–222 | doi=10.1080/00305316.2007.10417505| s2cid = 84697925 }}&lt;/ref&gt; i beskičmenjaka&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Neumann | first1 = C. | last2 = Wisshak | first2 = M. | year = 2006 | title = A foraminiferal parasite on the sea urchin ''Echinocorys'': Ichnological evidence from the Late Cretaceous (Lower Maastrichtian, northern Germany) | journal = Ichnos | volume = 13 | issue = 3| pages = 185–190 | doi=10.1080/10420940600853954| bibcode = 2006Ichno..13..185N | s2cid = 129030820 }}&lt;/ref&gt; često se tumače kao dokaz paleoparazitizma.

Druge vrste danas često iskorištavaju interakcije domaćina i parazita, a slični primjeri pronađeni su u fosilnim ostacima biljnih šiški i lisnih mina. Na primjer, određene vrste osa ([[inkvilinizam|inkviline]]) nisu u stanju stvoriti vlastite biljne šiške, pa se jednostavno nastanjuju u onima koje naprave druge ose.&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot; /&gt; Drugi primjer je [[predator|predacija]] biljnih šiški ili lisnih mina u kojoj su larve insekata unutar istih žrtve, odnosno plijen.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Krassilov | first1 = V | year = 2008 | title = Mine and gall predation as top-down regulation in the plant-insect systems from the Cretaceous of Negev, Israel | journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology | volume = 261 | issue = 3–4| pages = 261–269 | doi=10.1016/j.palaeo.2008.01.017| bibcode = 2008PPP...261..261K }}&lt;/ref&gt;

== Znanje stečeno od drevnih životinjskih i biljnih parazita ==
Istraživanja ostataka i tragova parazita iz prošlosti dala su katalog drevnih asocijacija domaćina i parazita.&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Baumiller, T.K. and F.J. Gahn (2002) [http://www.yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf Fossil record of parasitism on marine invertebrates with special emphasis on the platyceratid-crinoid interaction] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126233552/http://yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf |date=2009-01-26 }}.  ''Paleontological Society Papers''  8:195-209.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De Baets | first1 = K. | last2 = Littlewood | first2 = D. T. J. | year = 2015 | title = The Importance of Fossils in Understanding the Evolution of Parasites and Their Vectors | url = https://www.researchgate.net/publication/280091402 | format = PDF | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 1–51 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.07.001 | pmid = 26597064 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Leung | first1 = T. L. F. | year = 2016 | title = Fossils of parasites: what can the fossil record tell us about the evolution of parasitism? | journal = Biological Reviews | volume =  92| issue = 1| pages =  410–430| doi = 10.1111/brv.12238 | pmid = 26538112 | s2cid = 26088735 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, podaci o genetskim sekvencama dobijeni direktno od drevnih životinjskih parazita&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K. | last2 = Mamat | first2 = U. | last3 = Whiting | first3 = M. | last4 = Goldmann | first4 = T. | last5 = Reinhard | first5 = K. | last6 = Guillen | first6 = S. | year = 2003 | title = Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 53–58 | doi=10.1590/s0074-02762003000900010| pmid = 12687763 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i zaključci o prošlim odnosima zasnovani na genetskim sekvencama postojećih grupa parazita primjenjuju se na paleoparazitološka pitanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = S.F. | year = 2006 | title = Molecular trees of trypanosomes incongruent with fossil records of hosts | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 101 | issue = 1| pages = 25–30 | doi=10.1590/s0074-02762006000100006| pmid = 16612509 | doi-access = free | hdl = 1807/8361 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Stevens | first1 = J.R. | last2 = Wallman | first2 = J.F. | year = 2006 | title = The evolution of myiasis in humans and other animals in the Old and New Worlds. Part I. Phylogenetic analyses | journal = Trends in Parasitology | volume = 22 | issue = 3| pages = 129–136 | doi=10.1016/j.pt.2006.01.008| pmid = 16459148 }}&lt;/ref&gt; Podaci dobijeni svim ovim metodama poboljšali su razumijevanje porijekla i evolucije samih parazita&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mu | first1 = J. | last2 = Duan | first2 = J. | last3 = Makova | first3 = K.D. | last4 = Joy | first4 = D.A. | last5 = Huynh | first5 = C.Q. | last6 = Branch | first6 = O.H. | last7 = Li | first7 = W.-H. | last8 = Su | first8 = X.-Z. | year = 2002 | title = ''Chromosome-wide SNPs reveal an ancient origin for ''Plasmodium falciparum | journal = Nature | volume = 418 | issue = 6895| pages = 323–326 | doi=10.1038/nature00836| pmid = 12124624 | bibcode = 2002Natur.418..323M | s2cid = 4409397 }}&lt;/ref&gt; i njihovih prenosnika,&lt;ref&gt;Black, W.C, IV (2003) Evolution of arthropod disease vectors.  In: C.L. Greenblatt and M. Spigelman (eds) ''Emerging Pathogens: The Archaeology, Ecology, and Evolution of Infectious Disease''.  Oxford University Press, pp. 49-63.&lt;/ref&gt; te asocijacija domaćina i parazita s jedne strane, kao i prenosnika i parazita s druge.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Opler | first1 = P.A. | year = 1973 | title = Fossil lepidopterous leaf mines demonstrate the age of some insect-plant relationships | journal = Science | volume = 179 | issue = 4080| pages = 1321–1323 | doi=10.1126/science.179.4080.1321| pmid = 17835937 | bibcode = 1973Sci...179.1321O | s2cid = 26877469 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Labandeira, C.C. (2006) [https://www.redalyc.org/pdf/505/50540401.pdf Four phases of plant-arthropod associations in deep time] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406175017/http://redalyc.uaemex.mx/pdf/505/50540401.pdf |date=2012-04-06 }}.  ''Geologica Acta''  4(4):409-438.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nel | first1 = A. | last2 = Azar | first2 = D. | year = 2005 | title = The oldest parasitic Scelionidae: Teleasinae (Hymenoptera: Platygastroidea) | url = http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | journal = Polskie Pismo Entomologiczne | volume = 74 | issue = 3 | pages = 333–338 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100708080005/http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | archive-date = 2010-07-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Sha | first1 = Z-L. | last2 = Zhu | first2 = C.-D. | last3 = Murphy | first3 = R.W. | last4 = Salle | first4 = J. La | last5 = Huang | first5 = D.-W. | year = 2006 | title = Mitochondrial phylogeography of a leafminer parasitoid, ''Diglyphus isaea'' (Hymenoptera: Eulophidae) in China | doi = 10.1016/j.biocontrol.2008.05.009 | journal = Biological Control | volume = 38 | issue = 3| pages = 380–389 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G.O Jr. | year = 2007 | title = The origins, acquisition and transmission of Leishmania in the distant past | journal = Science and Culture | volume = 73 | pages = 116–119 }}&lt;/ref&gt;

U nekim slučajevima, pretpostavljeni odnosi domaćina i parazita iz prošlosti izgledaju poprilično drugačije od onih poznatih u sadašnjosti; primjer toga je muha za koju se čini da je bila parazit [[grinja|grinje]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = P.H. | last2 = Winterton | first2 = S.L. | year = 2008 | title = Do parasitic flies attack mites? Evidence in Baltic amber | journal = Biological Journal of the Linnean Society | volume = 93 | issue = 1| pages = 9–13 | doi=10.1111/j.1095-8312.2007.00935.x| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Paleoparazitološka istraživanja su također pružila uvid u pitanja izvan polja parazitologije. U primjere toga spadaju migracija i [[filogeografija]] domaćina iz skupine [[morski sisar|morskih sisara]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bianucci | first1 = G. | last2 = Landini | first2 = W. | last3 = Buckeridge | first3 = J. | year = 2006 | title = Whale barnacles and Neogene cetacean migration routes | journal = New Zealand Journal of Geology and Geophysics | volume = 49 | issue = 1 | pages = 115–120 | doi = 10.1080/00288306.2006.9515152 | bibcode = 2006NZJGG..49..115B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; utvrđivanje identiteta kostiju domaćih životinja na osnovu ostataka poznatih parazitskih domaćina pronađenih na istoj lokaciji&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schelvis | first1 = J. | last2 = Koot | first2 = C. | year = 1995 | title = Sheep or goat? ''Damalinia'' deals with the dilemma | journal = Proceedings of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society | volume = 6 | pages = 161–162 }}&lt;/ref&gt; i određivanje moguće uloge klimatskih promjena na [[Genetička raznolikost|genetsku raznolikost]] životinjskih domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Baker | first1 = B.W. | year = 2007 | title = Parasitism as a potential factor in reduced genetic variability in Late-Quaternary musk ox (''Ovibos moschatus'') | journal = Current Research in the Pleistocene | volume = 24 | pages = 159–162 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

Kategorija:Paleontologija
Kategorija:Parazitologija</text>
      <sha1>rc1lugbp6i6794uhfzuo9qtyig9rrjn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705877</id>
      <parentid>42705728</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42705877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28203" sha1="n81zg4yydq5750rowp11zcrrstcn17b" xml:space="preserve">[[File:Schistosoma haematobium egg 4843 lores.jpg|thumb|Jaje vrste ''[[Schistosoma haematobium]]'']]

'''Archaeoparasitology''', a multi-disciplinary field within [[paleopathology]], is the study of [[parasitism|parasites]] in [[Archaeology|archaeological]] contexts.&lt;ref&gt;{{cite book |vauthors=Reinhard KJ, Araújo A |chapter=Archaeoparasitology |editor=Pearsall, Deborah M. |title=Encyclopedia of Archaeology |publisher=Elsevier/Academic Press |location=Amsterdam |year=2008 |pages=494–501 |isbn=978-0-12-548030-7 }}&lt;/ref&gt;   It includes studies of the [[protozoa]]n and [[animal|metazoan]] parasites of humans in the past, as well as parasites which may have affected past human societies, such as those infesting domesticated animals.

Reinhard suggested that the term &quot;archaeoparasitology&quot; be applied to &quot;... all parasitological remains excavated from archaeological contexts ... derived from human activity&quot; and that &quot;the term '[[paleoparasitology]]' be applied to studies of nonhuman, paleontological material.&quot; (p.&amp;nbsp;233)&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Reinhard KJ |title=Parasitology as an interpretive tool in archaeology |journal=Am. Antiq. |volume=57 |issue=2 |pages=231–45 |year=1992 |doi=10.2307/280729 |jstor=280729|bibcode=1992AmAnt..57..231R |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Paleoparasitology includes all studies of ancient parasites outside of archaeological contexts, such as those found in [[amber]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Poinar G.O., Jr.  |author2=H. Poinar |title=''Paleoleishmania proterus'' n.gen., n.sp. (Trypanosomatidae: Kinetoplastida) from Cretaceous Burmese amber |journal=Protist |volume=155 |issue=3 |pages=305–10 |year=2004 |doi=10.1078/1434461041844259|pmid=15552057 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wier A, Dolan M, Grimaldi D, Guerrero R, Wagensberg J, [[Lynn Margulis|Margulis L]] |title=Spirochete and protist symbionts of a termite (Mastotermes electrodominicus) in Miocene amber |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=99 |issue=3 |pages=1410–3 |date=February 2002 |pmid=11818534 |pmc=122204 |doi=10.1073/pnas.022643899 |bibcode=2002PNAS...99.1410W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;  and even [[dinosaur]] parasites.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Poinar G, Boucot AJ |title=Evidence of intestinal parasites of dinosaurs |journal=Parasitology |volume=133 |issue=Pt 2 |pages=245–9 |date=August 2006 |pmid=16623965 |doi=10.1017/S0031182006000138 |bibcode=2006Paras.133..245P |s2cid=41076534 }}&lt;/ref&gt;

The first archaeoparasitology report described calcified eggs of [[Schistosoma haematobium|''Bilharzia haematobia'' (now ''Schistosoma haematobium'')]] from the kidneys of an ancient Egyptian mummy.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ruffer MA |title=Note on the presence of ''Bilharzia haematobia'' in Egyptian mummies of the Twentieth Dynasty (1250–1000 BC) |journal=British Medical Journal |volume=1 |pages=16 |year=1910 |doi=10.1136/bmj.1.2557.16-a |pmid=20764829 |pmc=2330583 |issue=2557|url=https://zenodo.org/record/1448419 }}&lt;/ref&gt;   Since then, many fundamental archaeological questions have been answered by integrating our knowledge of the [[host (biology)|hosts]], [[parasitic life cycles|life cycles]] and basic biology of parasites, with the [[archaeology|archaeological]], [[anthropology|anthropological]] and [[history|historical]] contexts in which they are found.

== Osvnove parazitologije ==
[[Parasitism|Parasite]]s are organisms which live in close association with another organism, called the host, in which the parasite benefits from the association, to the detriment of the [[host (biology)|host]].  Many other kinds of associations may exist between two closely allied organisms, such as [[commensalism]] or [[Mutualism (biology)|mutualism]].

[[Parasitism#Basic concepts|Endoparasites]] (such as [[protozoa]]ns and [[parasitic worm|helminths]]), tend to be found inside the host, while [[Parasitism#Basic concepts|ectoparasites]] (such as [[tick]]s, [[lice]] and [[flea]]s) live on the outside of the host body.  [[parasitic life cycles|Parasite life cycles]] often require that different developmental stages pass sequentially through multiple host species in order to successfully mature and reproduce.  Some parasites are very [[host (biology)|host]]-specific, meaning that only one or a few species of hosts are capable of perpetuating their life cycle.  Others are not host-specific, since many different hosts appear to harbor and pass on the infective stages of the parasite.

Most archaeoparasitology reports involve species which are considered to be true parasites of humans today. However, incidental parasitism (referred to by some authors as &quot;pseudoparasitism&quot;, &quot;false parasitism&quot; or &quot;accidental parasitism&quot;) occurs when a parasite which does not normally utilize a host for the perpetuation of its lifecycle is found in that host incidentally.  One example is finding the eggs of ''Cryptocotyle lingua'' (a fish parasite) in the stomach contents of an Eskimo [[mummy]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=Zimmerman MR |chapter=Aleutian and Alaskan mummies |editor1=Cockburn, Eve |editor2=Cockburn, Aidan |title=Mummies, disease, and ancient cultures |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=1980 |pages=[https://archive.org/details/mummiesdiseasean0000unse/page/118 118–134] |isbn=978-0-521-23020-9 |chapter-url=https://archive.org/details/mummiesdiseasean0000unse/page/118 }}&lt;/ref&gt;   It is estimated that 70% of the &quot;parasite&quot; species reported from present-day humans are actually only incidental parasites.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ashford RW |title=The human parasite fauna: towards an analysis and interpretation |journal=Ann Trop Med Parasitol |volume=85 |issue=1 |pages=189–98 |date=February 1991 |pmid=1888215 |doi=10.1080/00034983.1991.11812545 }}&lt;/ref&gt;   Some incidental parasites do cause harm to the infested pseudohosts.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sing A, Tybus K, Fackler I |title=Acute urticaria associated with ''Dicrocoelium dendriticum'' infestation |journal=Indian J Med Microbiol |volume=26 |issue=1 |pages=97–8 |year=2008 |pmid=18227619 |doi=10.1016/S0255-0857(21)02013-2 |doi-access=free |hdl=1807/53557 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Izvori materijala ==
In archaeological contexts, endoparasites (or their eggs or cysts) are usually found in (i) fossilized human or animal dung ([[coprolites]]), (ii) the tissues and digestive contents of [[mummies|mummified]] corpses,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M|journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |volume=99 |issue=3 |pages=570–572 |pmid=23240712|year=2013 |title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt; or (iii) soil samples from latrines, [[cesspit]]s, or [[midden]]s (dumps for domestic waste).  A cyst of ''Echinococcus granulosus'' was even retrieved from cemetery soil in Poland.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Gladykowska-Rzeczycka JJ, Wrzesinska A, Wrzesinski J |title=Rzadkie znalezisko torbieli pasozyta z wczesnosredniowiecznego cmentarzyska w dziekanowicach / A rare finding of a parasitic cyst from an early mediaeval cemetery in Dziekanowice |journal=Archeologia Polski |volume=48 |issue=1–2 |pages=65–76 |year=2003}}&lt;/ref&gt;  Ectoparasites may be found on the skin or scalp, as well as wigs, clothing, or [[personal grooming]] accessories found in archaeological sites.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mumcuoglu YK, Zias J |title=Head lice, ''Pediculus humanus capitis'' (Anoplura: Pediculidae) from hair combs excavated in Israel and dated from the first century B.C. to the eighth century A.D |journal=J. Med. Entomol. |volume=25 |issue=6 |pages=545–7 |date=November 1988 |pmid=3060619 |doi=10.1093/jmedent/25.6.545 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mumcuoglu KY, Zias J, Tarshis M, Lavi M, Stiebel GD |title=Body louse remains found in textiles excavated at Masada, Israel |journal=J. Med. Entomol. |volume=40 |issue=4 |pages=585–7 |date=July 2003 |pmid=14680131 |doi=10.1603/0022-2585-40.4.585 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;   Ectoparasite eggs may be found attached to individual hairs.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Capasso L, Di Tota G |title=Lice buried under the ashes of Herculaneum |journal=Lancet |volume=351 |issue=9107 |pages=992 |date=March 1998 |pmid=9734976 |doi=10.1016/s0140-6736(05)60665-4|s2cid=19628629 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Rivera MA, Mumcuoglu KY, Matheny RT, Matheny DG |title=Huevecillos de ''Anthropophthirus capitis'' en momias de la tradición Chinchorro, Camarones 15-D, norte de Chile / Head lice eggs, ''Anthropophthirus capitis'', from mummies of the Chinchorro tradition, Mamarones 15-D, northern Chile |journal=[[Chungara (journal)|Chungará – Revista de Antropología Chilena]] |volume=40 |issue=1 |pages=30–9 |year=2008 |doi=10.4067/s0717-73562008000100004|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;   The International Ancient Egyptian Mummy [[Tissue bank|Tissue Bank]] in Manchester, England, provides tissue samples for a variety of uses, including parasitological studies.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Lambert-Zazulak PI, Rutherford P, David AR |title=The International Ancient Egyptian Mummy Tissue Bank at the Manchester Museum as a resource for the pelaeoepidemiological study of schistosomiasis |journal=World Archaeology |volume=35 |issue=2 |pages=223–40 |year=2003 |doi=10.1080/0043824032000111399|s2cid=162867729 }}&lt;/ref&gt;

Since 1910, parasite remains have been found in archaeological samples from Africa, the Americas, Asia, Europe, the Middle East, and New Zealand.  The age of archaeological sites yielding [[human parasite]] remains ranges from approx. 25,000-30,000 years ago&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Bouchet F, Baffier D, Girard M, Morel P, Paicheler J, David F |title=Paléoparasitologie en contexte pléistocène premières observations à la Grande Grotte d'Arcy-sur-Cure (Yonne), France |journal=Comptes Rendus de l'Académie des Sciences, Série III |volume=319 |issue=2 |pages=147–51 |year=1996}}&lt;/ref&gt; to late 19th-early 20th century.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Reinhard KJ, Araújo A, Sianto L, Costello JG, Swope K |title=Chinese liver flukes in latrine sediments from Wong Nim's property, San Bernardino, California: archaeoparasitology of the Caltrans District Headquarters |journal=J. Parasitol. |volume=94 |issue=1 |pages=300–3 |date=February 2008 |pmid=18372657 |doi=10.1645/GE-1049.1 |bibcode=2008JPara..94..300R |s2cid=12108882 }}&lt;/ref&gt;   Parasite remains have also been found in domestic animal remains at archaeological sites.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Dittmar K, Teegen WR |title=The presence of ''Fasciola hepatica'' (liver-fluke) in humans and cattle from a 4,500-year-old archaeological site in the Saale-Unstrut Valley, Germany |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=98 |issue=Suppl 1 |pages=141–3 |year=2003 |url=http://www.scielo.br/pdf/mioc/v98s1/v98s1a21.pdf |doi=10.1590/S0074-02762003000900021 |doi-access=free|pmid=12687774 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Schelvis J, Koot C |title=Sheep or goat? ''Dalaminia'' deals with the dilemma |journal=Proceedings of the Section of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society |volume=6 |pages=161–2 |year=1995}}&lt;/ref&gt;

Human skeletal remains may exhibit indirect evidence of parasitism.  For example, [[hookworm]] (''Ancyslostoma duodenale'') parasitism may lead to [[anemia]], and anemia is one factor associated with the skeletal changes of cribra orbitalia and [[porotic hyperostosis]].  Thus, hookworm parasitism ''may'' be a causal factor in observed cribra orbitalia and porotic hyperostosis,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Carlson D, Armelagos G, Van Gerven D |title=Factors influencing the etiology of cribra orbitalia in prehistoric Nubia |journal=Journal of Human Evolution |volume=3 |issue=5 |pages=405–10 |year=1974 |doi=10.1016/0047-2484(74)90203-6 |bibcode=1974JHumE...3..405C }}&lt;/ref&gt;  though dietary factors may also lead to anemia.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Holland TD, O'Brien MJ |title=Parasites, porotic hyperostosis, and the implications of changing perspectives |journal=Am. Antiq. |volume=62 |issue=2 |pages=183–93 |year=1997 |doi=10.2307/282505 |jstor=282505|url=https://digitalcommons.tamusa.edu/hist_faculty/18 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Information on the presence of [[host (biology)|intermediate hosts]], required for life cycle completion by many parasites, is also useful in determining the likelihood that a parasite may have infected a particular ancient society.  One example is the identification of molluscan intermediate hosts of [[schistosomiasis]] in an Islamic archaeological context.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Insoll T, Hutchins E |title=The archaeology of disease: Molluscs as potential disease indicators in Bahrain |journal=World Archaeology |volume=37 |issue=4 |pages=579–88 |year=2005 |url=http://www.insoll.org/Bahrain%20Disease.pdf |doi=10.1080/00438240500411230 |s2cid=161727217 |access-date=2008-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110627081558/http://www.insoll.org/Bahrain%20Disease.pdf |archive-date=2011-06-27 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Artifacts depicting the appearance of individuals may also indicate cases of parasitism.  Examples include the characteristic facial deformities of [[leishmaniasis]] found on pre-Columbian [[Moche (culture)|Mochica]] pottery,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Serarcangeli C, Pennica A |title=Testimonianze di una malattia autoctona nella ceramica del Perú precolombiano / Testimonies of an autochthonous illness on the anthropomorphic pottery in ancient Peru |journal=Medicina Nei Secoli |volume=8 |issue=1 |pages=125–41 |year=1996 |pmid=11623468}}&lt;/ref&gt;  and morphological features of certain ancient Egyptian [[figurative art]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hoeppli R |title=Morphological changes in human schistosomiasis and certain analogies in ancient Egyptian sculpture |journal=Acta Tropica |volume=30 |issue=1 |pages=1–11 |year=1973 |pmid=4144954|doi=10.5169/seals-311865}}&lt;/ref&gt;   Literary sources also provide valuable information regarding not only the parasites present in historic societies, but also the knowledge and attitudes that the people had towards their parasitic infestations.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Moule |first=Léon  |title=La parasitologie dans la littérature antique. II. Les parasites du tube digestif  |journal=Archives de Parasitologie |volume=14 |pages=353–83 |year=1911}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sandison AT |chapter=Parasitic diseases |veditors=Brothwell DR, Sandison AT |title=Diseases in Antiquity |publisher=Charles C. Thomas |location=Springfield, IL |year=1967 |pages=178–183 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Beavis, Ian C. |title=Insects and other invertebrates in classical antiquity |publisher=University of Exeter |location=Exeter |year=1988 |isbn=978-0-85989-284-1 }}&lt;/ref&gt;   However, specific parasitological diagnoses reported in ancient and medieval texts must always be read with some degree of skepticism.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bondeson J |title=The bosom serpent |journal=J R Soc Med |volume=91 |issue=8 |pages=442–7 |date=August 1998 |pmid=9816368 |pmc=1296852 |doi=10.1177/014107689809100817 }}&lt;/ref&gt;

== Tehnike i metode ==
[[File:Parasite130094-fig3 Cysts.tif|thumb|left|Jaja ''[[Capillaria hepatica]]'' s trupla adolescenta iz kasnog [[Rimsko Carstvo|rimskog]] perioda u Francuskoj, tretirana [[Petrografija|petrografskim]] metodama]]

Parasite remains in archaeological samples are identified by a variety of techniques.  Very durable remains, such as eggs and cysts, may remain intact for many thousands of years.  In some cases, relatively intact soft-bodied adult helminths&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Allison MJ, Pezzia A, Hasegawa I, Gerszten E |title=A case of hookworm infestation in a precolumbian American |journal=American Journal of Physical Anthropology |volume=41 |issue=1 |pages=103–6 |year=1974 |doi=10.1002/ajpa.1330410113 |pmid=4602000 |bibcode=1974AJPA...41..103A }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Ferreira LF, Araújo A, Duarte AN |title=Nematode larvae in fossilized animal coprolites from lower and middle Pleistocene sites, central Italy |journal=J. Parasitol. |volume=79 |issue=3 |pages=440–2 |date=June 1993 |pmid=8501604 |doi=10.2307/3283583 |jstor=3283583 }}&lt;/ref&gt;  and ectoparasitic arthropods&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araújo A, Ferreira LF, Guidon N, Maues Da Serra Freire N, Reinhard KJ, Dittmar K |title=Ten thousand years of head lice infection |journal=Parasitol. Today (Regul. Ed.) |volume=16 |issue=7 |pages=269 |date=July 2000 |pmid=10858638 |doi=10.1016/S0169-4758(00)01694-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kenward H |title=Pubic lice in Roman and medieval Britain |journal=Trends Parasitol. |volume=17 |issue=4 |pages=167–8 |date=April 2001 |pmid=11360885 |doi=10.1016/S1471-4922(01)01890-6}}&lt;/ref&gt;  have been found.  All of these forms can be identified to the family, genus or species level by compound or electron [[microscopy]]. &lt;br /&gt;
[[petrography|Petrographic]] techniques have been used for eggs of ''[[Capillaria hepatica]]'' found in [[cyst]]s in the corpse of an adolescent from the late [[Roman Empire|Roman]] period buried in [[Amiens]] ([[France]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | pages = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt; The authors stated that identification of tissue-dwelling parasites such as ''[[Capillaria hepatica]]'' in [[archaeology|archaeological]] remains is particularly dependent on preservation conditions and [[taphonomy|taphonomic]] changes and should be interpreted with caution due to morphological similarities with ''[[Trichuris]]'' sp. eggs

In cases where the intact bodies of parasites are not found, protein or DNA from the parasite may still be present.   Antigenic and immunological assays (including enzyme-linked [[immunoassay]] - [[ELISA]],&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Deelder AM, Miller RL, de Jonge N, Krijger FW |title=Detection of schistosome antigen in mummies |journal=Lancet |volume=335 |issue=8691 |pages=724–5 |date=March 1990 |pmid=1969079 |doi=10.1016/0140-6736(90)90838-V|s2cid=12113260 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Gonçalves ML, Araújo A, Duarte R |title=Detection of Giardia duodenalis antigen in coprolites using a commercially available enzyme-linked immunosorbent assay |journal=Trans. R. Soc. Trop. Med. Hyg. |volume=96 |issue=6 |pages=640–3 |year=2002 |pmid=12625140 |doi=10.1016/S0035-9203(02)90337-8 |display-authors=etal|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mitchell PD, Stern E, Tepper Y |title=Dysentery in the crusader kingdom of Jerusalem: An ELISA analysis of two medieval latrines in the City of Acre (Israel) |journal=Journal of Archaeological Science |volume=35 |issue=7 |pages=1849–53 |year=2008 |doi=10.1016/j.jas.2007.11.017 |bibcode=2008JArSc..35.1849M }}&lt;/ref&gt;), and [[DNA sequencing]]&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Aufderheide AC, Salo W, Madden M |title=A 9,000-year record of Chagas' disease |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=101 |issue=7 |pages=2034–9 |date=February 2004 |pmid=14766963 |pmc=357047 |doi=10.1073/pnas.0307312101 |display-authors=etal|bibcode=2004PNAS..101.2034A |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Dittmar K, Mamat U, Whiting M, Goldmann T, Reinhard K, Guillen S |title=Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=98 |issue=Suppl 1 |pages=53–8 |year=2003 |doi=10.1590/S0074-02762003000900010|pmid=12687763 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1057&amp;context=natrespapers |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Iñiguez AM, Reinhard K, Carvalho Gonçalves ML, Ferreira LF, Araújo A, Paulo Vicente AC |title=SL1 RNA gene recovery from Enterobius vermicularis ancient DNA in pre-Columbian human coprolites |journal=Int. J. Parasitol. |volume=36 |issue=13 |pages=1419–25 |date=November 2006 |pmid=16950265 |doi=10.1016/j.ijpara.2006.07.005 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1051&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Loreille O, Roumat E, Verneau O, Bouchet F, Hänni C |title=Ancient DNA from Ascaris: extraction amplification and sequences from eggs collected in coprolites |journal=Int. J. Parasitol. |volume=31 |issue=10 |pages=1101–6 |date=August 2001 |pmid=11429174 |doi=10.1016/S0020-7519(01)00214-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Raoult D, Reed DL, Dittmar K |title=Molecular identification of lice from pre-Columbian mummies |journal=J. Infect. Dis. |volume=197 |issue=4 |pages=535–43 |date=February 2008 |pmid=18254682 |doi=10.1086/526520 |display-authors=etal|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Zink AR, Spigelman M, Schraut B, Greenblatt CL, Nerlich AG, Donoghue HD |title=Leishmaniasis in ancient Egypt and Upper nubia |journal=Emerging Infect. Dis. |volume=12 |issue=10 |pages=1616–7 |date=October 2006 |pmid=17176592 |doi=10.3201/eid1210.060169 |pmc=3290941}}&lt;/ref&gt;  are used to identify the source of these chemical remains, often to the species level.

== Osnovna pitanja ==
Archaeoparasitological studies have provided information on many fundamental archaeological, historical, and biogeographical questions.  These questions may be grouped into the following broad categories: past dietary and farming practices,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Reinhard KJ, Hevly RH, Anderson GA |title=Helminth remains from prehistoric Indian coprolites on the Colorado Plateau |journal=J. Parasitol. |volume=73 |issue=3 |pages=630–9 |date=June 1987 |pmid=3298603 |doi=10.2307/3282147 |jstor=3282147 |bibcode=1987JPara..73..630R |url=http://digitalcommons.unl.edu/natresreinhard/6 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  animal domestication,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nansen P, Jorgensen RJ |title=[Parasite eggs identified in material from archaeological excavations in Ribe (the viking age) (author's transl)] |language=da |journal=Nord Vet Med |volume=29 |issue=6 |pages=263–6 |date=June 1977 |pmid=896405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Sadler JP |title=Records of ectoparasites on humans and sheep from Viking-age deposits in the former western settlement of Greenland |journal=J. Med. Entomol. |volume=27 |issue=4 |pages=628–31 |date=July 1990 |pmid=2201769 |doi=10.1093/jmedent/27.4.628 }}&lt;/ref&gt;  migration patterns,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araujo A, Reinhard KJ, Ferreira LF, Gardner SL |title=Parasites as probes for prehistoric human migrations? |journal=Trends Parasitol. |volume=24 |issue=3 |pages=112–5 |date=March 2008 |pmid=18262843 |doi=10.1016/j.pt.2007.11.007 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1058&amp;context=parasitologyfacpubs |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Montenegro A, Araújo A, Eby M |title=Parasites, paleoclimate, and the peopling of the Americas: Using the hookworm to time the Clovis migration |journal=Current Anthropology |volume=47 |issue=1 |pages=193–200 |year=2006 |doi=10.1086/499553 |url=https://arca.fiocruz.br/handle/icict/40781 }}&lt;/ref&gt;  [[climate change]],&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araújo A, Rangel A, Ferreira LF |title=Climatic change in northeastern Brazil: Paleoparasitological data |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=88 |issue=4 |pages=577–9 |year=1993 |doi=10.1590/S0074-02761993000400014|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;  [[sanitation|sanitary]] practices,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Faulkner CT |title=Prehistoric diet and parasitic infection in Tennessee: Evidence from the analysis of desiccated human paleofeces |journal=Am. Antiq. |volume=56 |issue=4 |pages=687–700 |year=1991 |doi=10.2307/281546 |jstor=281546|title-link=paleofeces }}&lt;/ref&gt;  cultural contacts,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araújo A, Ferreira LF, Confalonieri U, Chame M |title=Hookworms and the peopling of America |journal=Cadernos de Saúde Pública |volume=4 |issue=2 |pages=226–33 |year=1988 |doi=10.1590/S0102-311X1988000200006|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Bouchet F, Harter S, Paicheler JC, Aráujo A, Ferreira LF |title=First recovery of ''Schistosoma mansoni'' eggs from a latrine in Europe (15-16th centuries) |journal=J. Parasitol. |volume=88 |issue=2 |pages=404–5 |date=April 2002 |pmid=12054021 |doi=10.1645/0022-3395(2002)088[0404:FROSME]2.0.CO;2 }}&lt;/ref&gt;  [[ethnomedicine]],&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Reinhard KJ, Ambler JR, McGuffie M |title=Diet and parasitism at Dust Devil Cave |journal=Am. Antiq. |volume=50 |issue=4 |pages=819–24 |year=1985 |doi=10.2307/280170 |jstor=280170|bibcode=1985AmAnt..50..819R |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1031&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Chaves S.A. |author2=de M. |author3=K.J. Reinhard |title=Critical analysis of coprolite evidence of medicinal plant use in Piaui, Brazil |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=237 |issue=1 |pages=110–8 |year=2006 |doi=10.1016/j.palaeo.2005.11.031|bibcode=2006PPP...237..110C |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=anthropologyfacpub |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  and the overall health of various human societies.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sallares, Robert |title=Malaria and Rome: a history of malaria in ancient Italy |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=2002 |isbn=978-0-19-924850-6 |url=https://books.google.com/books?id=1uomaTvw11IC }}&lt;/ref&gt;  Archaeoparasitology data, combined with our knowledge of  present host-parasite associations, also contributes to our understanding of the co-evolution of human host-parasite interactions.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ashford RW |title=Parasites as indicators of human biology and evolution |journal=J. Med. Microbiol. |volume=49 |issue=9 |pages=771–2 |date=1 September 2000 |pmid=10966223 |url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/jmm/10.1099/0022-1317-49-9-771 |doi=10.1099/0022-1317-49-9-771 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;   Our understanding of the geographic origins, [[evolution]] and [[biogeography]] of the parasites themselves and human diseases associated with them&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hugot JP, Reinhard KJ, Gardner SL, Morand S |title=Human enterobiasis in evolution: origin, specificity and transmission |journal=Parasite |volume=6 |issue=3 |pages=201–8 |date=September 1999 |pmid=10511967 | doi = 10.1051/parasite/1999063201 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Nozais JP |title=The origin and dispersion of human parasitic diseases in the old world (Africa, Europe and Madagascar) |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=98 |issue=Suppl 1|pages=13–9 |year=2003 |pmid=12687757 |doi=10.1590/S0074-02762003000900004 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hoberg EP |title=Phylogeny of ''Taenia'': Species definitions and origins of human parasites |journal=Parasitol. Int. |volume=55 |issue=Suppl|pages=S23–30 |year=2006 |pmid=16371252 |doi=10.1016/j.parint.2005.11.049 |url=https://zenodo.org/record/1259295 }}&lt;/ref&gt;  has also benefitted from archaeoparasitological studies.

== Reference ==
{{Reflist|2}}

Kategorija:Paleontologija
Kategorija:Parazitologija</text>
      <sha1>n81zg4yydq5750rowp11zcrrstcn17b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706131</id>
      <parentid>42705877</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:40:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42706131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28173" sha1="l0ulozy2esgp40uchuwf84e84qgmzy4" xml:space="preserve">[[File:Schistosoma haematobium egg 4843 lores.jpg|thumb|Jaje vrste ''[[Schistosoma haematobium]]'']]

'''Arheoparazitologija''', multidisciplinarna oblast unutar [[paleopatologija|paleopatologije]], je proučavanje [[parazitizam|parazita]] u [[arheologija|arheološkom]] kontekstu.&lt;ref&gt;{{cite book |vauthors=Reinhard KJ, Araújo A |chapter=Archaeoparasitology |editor=Pearsall, Deborah M. |title=Encyclopedia of Archaeology |publisher=Elsevier/Academic Press |location=Amsterdam |year=2008 |pages=494–501 |isbn=978-0-12-548030-7 }}&lt;/ref&gt; Uključuje studije [[protozoa|protozojskih]] i [[metazoa|metazojskih]] parazita čovjeka u prošlosti, kao i parazita koji su mogli utjecati na ljudska društva, poput onih koji su napadali domaće životinje.

Reinhard je predložio da se termin &quot;arheoparazitologija&quot; primjenjuje na &quot;... sve parazitološke ostatke iskopane iz arheoloških konteksta ... izvedene iz ljudske aktivnosti&quot; i da se &quot;termin 'paleoparazitologija' primjenjuje na studije neljudskog, paleontološkog materijala&quot; (str. 233).&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Reinhard KJ |title=Parasitology as an interpretive tool in archaeology |journal=Am. Antiq. |volume=57 |issue=2 |pages=231–45 |year=1992 |doi=10.2307/280729 |jstor=280729|bibcode=1992AmAnt..57..231R |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Paleoparazitologija obuhvata sva istraživanja drevnih parazita izvan arheoloških konteksta, poput onih pronađenih u [[ćilibar]]u,&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Poinar G.O., Jr.  |author2=H. Poinar |title=''Paleoleishmania proterus'' n.gen., n.sp. (Trypanosomatidae: Kinetoplastida) from Cretaceous Burmese amber |journal=Protist |volume=155 |issue=3 |pages=305–10 |year=2004 |doi=10.1078/1434461041844259|pmid=15552057 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Wier A, Dolan M, Grimaldi D, Guerrero R, Wagensberg J, [[Lynn Margulis|Margulis L]] |title=Spirochete and protist symbionts of a termite (Mastotermes electrodominicus) in Miocene amber |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=99 |issue=3 |pages=1410–3 |date=February 2002 |pmid=11818534 |pmc=122204 |doi=10.1073/pnas.022643899 |bibcode=2002PNAS...99.1410W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; pa čak i parazita [[dinosaur]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Poinar G, Boucot AJ |title=Evidence of intestinal parasites of dinosaurs |journal=Parasitology |volume=133 |issue=Pt 2 |pages=245–9 |date=August 2006 |pmid=16623965 |doi=10.1017/S0031182006000138 |bibcode=2006Paras.133..245P |s2cid=41076534 }}&lt;/ref&gt;

Prvi arheoparazitološki izvještaj opisuje kalcificirana jaja ''Bilharzia haematobia'' (sada ''[[Schistosoma haematobium]]'') iz bubrega drevne egipatske mumije.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ruffer MA |title=Note on the presence of ''Bilharzia haematobia'' in Egyptian mummies of the Twentieth Dynasty (1250–1000 BC) |journal=British Medical Journal |volume=1 |pages=16 |year=1910 |doi=10.1136/bmj.1.2557.16-a |pmid=20764829 |pmc=2330583 |issue=2557|url=https://zenodo.org/record/1448419 }}&lt;/ref&gt; Od tada su mnoga fundamentalna arheološka pitanja odgovorena integriranjem znanja o [[domaćin (biologija)|domaćinima]], [[životni ciklus parazita|životnim ciklusima]] i osnovnoj biologiji parazita, s [[arheologija|arheološkim]], [[antropologija|antropološkim]] i [[historija|historijskim]] kontekstima u kojima se nalaze.

== Osvnove parazitologije ==
[[Parasitism|Parasite]]s are organisms which live in close association with another organism, called the host, in which the parasite benefits from the association, to the detriment of the [[host (biology)|host]].  Many other kinds of associations may exist between two closely allied organisms, such as [[commensalism]] or [[Mutualism (biology)|mutualism]].

[[Parasitism#Basic concepts|Endoparasites]] (such as [[protozoa]]ns and [[parasitic worm|helminths]]), tend to be found inside the host, while [[Parasitism#Basic concepts|ectoparasites]] (such as [[tick]]s, [[lice]] and [[flea]]s) live on the outside of the host body.  [[parasitic life cycles|Parasite life cycles]] often require that different developmental stages pass sequentially through multiple host species in order to successfully mature and reproduce.  Some parasites are very [[host (biology)|host]]-specific, meaning that only one or a few species of hosts are capable of perpetuating their life cycle.  Others are not host-specific, since many different hosts appear to harbor and pass on the infective stages of the parasite.

Most archaeoparasitology reports involve species which are considered to be true parasites of humans today. However, incidental parasitism (referred to by some authors as &quot;pseudoparasitism&quot;, &quot;false parasitism&quot; or &quot;accidental parasitism&quot;) occurs when a parasite which does not normally utilize a host for the perpetuation of its lifecycle is found in that host incidentally.  One example is finding the eggs of ''Cryptocotyle lingua'' (a fish parasite) in the stomach contents of an Eskimo [[mummy]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=Zimmerman MR |chapter=Aleutian and Alaskan mummies |editor1=Cockburn, Eve |editor2=Cockburn, Aidan |title=Mummies, disease, and ancient cultures |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=1980 |pages=[https://archive.org/details/mummiesdiseasean0000unse/page/118 118–134] |isbn=978-0-521-23020-9 |chapter-url=https://archive.org/details/mummiesdiseasean0000unse/page/118 }}&lt;/ref&gt;   It is estimated that 70% of the &quot;parasite&quot; species reported from present-day humans are actually only incidental parasites.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ashford RW |title=The human parasite fauna: towards an analysis and interpretation |journal=Ann Trop Med Parasitol |volume=85 |issue=1 |pages=189–98 |date=February 1991 |pmid=1888215 |doi=10.1080/00034983.1991.11812545 }}&lt;/ref&gt;   Some incidental parasites do cause harm to the infested pseudohosts.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sing A, Tybus K, Fackler I |title=Acute urticaria associated with ''Dicrocoelium dendriticum'' infestation |journal=Indian J Med Microbiol |volume=26 |issue=1 |pages=97–8 |year=2008 |pmid=18227619 |doi=10.1016/S0255-0857(21)02013-2 |doi-access=free |hdl=1807/53557 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Izvori materijala ==
In archaeological contexts, endoparasites (or their eggs or cysts) are usually found in (i) fossilized human or animal dung ([[coprolites]]), (ii) the tissues and digestive contents of [[mummies|mummified]] corpses,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M|journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |volume=99 |issue=3 |pages=570–572 |pmid=23240712|year=2013 |title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt; or (iii) soil samples from latrines, [[cesspit]]s, or [[midden]]s (dumps for domestic waste).  A cyst of ''Echinococcus granulosus'' was even retrieved from cemetery soil in Poland.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Gladykowska-Rzeczycka JJ, Wrzesinska A, Wrzesinski J |title=Rzadkie znalezisko torbieli pasozyta z wczesnosredniowiecznego cmentarzyska w dziekanowicach / A rare finding of a parasitic cyst from an early mediaeval cemetery in Dziekanowice |journal=Archeologia Polski |volume=48 |issue=1–2 |pages=65–76 |year=2003}}&lt;/ref&gt;  Ectoparasites may be found on the skin or scalp, as well as wigs, clothing, or [[personal grooming]] accessories found in archaeological sites.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mumcuoglu YK, Zias J |title=Head lice, ''Pediculus humanus capitis'' (Anoplura: Pediculidae) from hair combs excavated in Israel and dated from the first century B.C. to the eighth century A.D |journal=J. Med. Entomol. |volume=25 |issue=6 |pages=545–7 |date=November 1988 |pmid=3060619 |doi=10.1093/jmedent/25.6.545 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mumcuoglu KY, Zias J, Tarshis M, Lavi M, Stiebel GD |title=Body louse remains found in textiles excavated at Masada, Israel |journal=J. Med. Entomol. |volume=40 |issue=4 |pages=585–7 |date=July 2003 |pmid=14680131 |doi=10.1603/0022-2585-40.4.585 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;   Ectoparasite eggs may be found attached to individual hairs.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Capasso L, Di Tota G |title=Lice buried under the ashes of Herculaneum |journal=Lancet |volume=351 |issue=9107 |pages=992 |date=March 1998 |pmid=9734976 |doi=10.1016/s0140-6736(05)60665-4|s2cid=19628629 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Rivera MA, Mumcuoglu KY, Matheny RT, Matheny DG |title=Huevecillos de ''Anthropophthirus capitis'' en momias de la tradición Chinchorro, Camarones 15-D, norte de Chile / Head lice eggs, ''Anthropophthirus capitis'', from mummies of the Chinchorro tradition, Mamarones 15-D, northern Chile |journal=[[Chungara (journal)|Chungará – Revista de Antropología Chilena]] |volume=40 |issue=1 |pages=30–9 |year=2008 |doi=10.4067/s0717-73562008000100004|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;   The International Ancient Egyptian Mummy [[Tissue bank|Tissue Bank]] in Manchester, England, provides tissue samples for a variety of uses, including parasitological studies.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Lambert-Zazulak PI, Rutherford P, David AR |title=The International Ancient Egyptian Mummy Tissue Bank at the Manchester Museum as a resource for the pelaeoepidemiological study of schistosomiasis |journal=World Archaeology |volume=35 |issue=2 |pages=223–40 |year=2003 |doi=10.1080/0043824032000111399|s2cid=162867729 }}&lt;/ref&gt;

Since 1910, parasite remains have been found in archaeological samples from Africa, the Americas, Asia, Europe, the Middle East, and New Zealand.  The age of archaeological sites yielding [[human parasite]] remains ranges from approx. 25,000-30,000 years ago&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Bouchet F, Baffier D, Girard M, Morel P, Paicheler J, David F |title=Paléoparasitologie en contexte pléistocène premières observations à la Grande Grotte d'Arcy-sur-Cure (Yonne), France |journal=Comptes Rendus de l'Académie des Sciences, Série III |volume=319 |issue=2 |pages=147–51 |year=1996}}&lt;/ref&gt; to late 19th-early 20th century.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Reinhard KJ, Araújo A, Sianto L, Costello JG, Swope K |title=Chinese liver flukes in latrine sediments from Wong Nim's property, San Bernardino, California: archaeoparasitology of the Caltrans District Headquarters |journal=J. Parasitol. |volume=94 |issue=1 |pages=300–3 |date=February 2008 |pmid=18372657 |doi=10.1645/GE-1049.1 |bibcode=2008JPara..94..300R |s2cid=12108882 }}&lt;/ref&gt;   Parasite remains have also been found in domestic animal remains at archaeological sites.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Dittmar K, Teegen WR |title=The presence of ''Fasciola hepatica'' (liver-fluke) in humans and cattle from a 4,500-year-old archaeological site in the Saale-Unstrut Valley, Germany |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=98 |issue=Suppl 1 |pages=141–3 |year=2003 |url=http://www.scielo.br/pdf/mioc/v98s1/v98s1a21.pdf |doi=10.1590/S0074-02762003000900021 |doi-access=free|pmid=12687774 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Schelvis J, Koot C |title=Sheep or goat? ''Dalaminia'' deals with the dilemma |journal=Proceedings of the Section of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society |volume=6 |pages=161–2 |year=1995}}&lt;/ref&gt;

Human skeletal remains may exhibit indirect evidence of parasitism.  For example, [[hookworm]] (''Ancyslostoma duodenale'') parasitism may lead to [[anemia]], and anemia is one factor associated with the skeletal changes of cribra orbitalia and [[porotic hyperostosis]].  Thus, hookworm parasitism ''may'' be a causal factor in observed cribra orbitalia and porotic hyperostosis,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Carlson D, Armelagos G, Van Gerven D |title=Factors influencing the etiology of cribra orbitalia in prehistoric Nubia |journal=Journal of Human Evolution |volume=3 |issue=5 |pages=405–10 |year=1974 |doi=10.1016/0047-2484(74)90203-6 |bibcode=1974JHumE...3..405C }}&lt;/ref&gt;  though dietary factors may also lead to anemia.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Holland TD, O'Brien MJ |title=Parasites, porotic hyperostosis, and the implications of changing perspectives |journal=Am. Antiq. |volume=62 |issue=2 |pages=183–93 |year=1997 |doi=10.2307/282505 |jstor=282505|url=https://digitalcommons.tamusa.edu/hist_faculty/18 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Information on the presence of [[host (biology)|intermediate hosts]], required for life cycle completion by many parasites, is also useful in determining the likelihood that a parasite may have infected a particular ancient society.  One example is the identification of molluscan intermediate hosts of [[schistosomiasis]] in an Islamic archaeological context.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Insoll T, Hutchins E |title=The archaeology of disease: Molluscs as potential disease indicators in Bahrain |journal=World Archaeology |volume=37 |issue=4 |pages=579–88 |year=2005 |url=http://www.insoll.org/Bahrain%20Disease.pdf |doi=10.1080/00438240500411230 |s2cid=161727217 |access-date=2008-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110627081558/http://www.insoll.org/Bahrain%20Disease.pdf |archive-date=2011-06-27 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Artifacts depicting the appearance of individuals may also indicate cases of parasitism.  Examples include the characteristic facial deformities of [[leishmaniasis]] found on pre-Columbian [[Moche (culture)|Mochica]] pottery,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Serarcangeli C, Pennica A |title=Testimonianze di una malattia autoctona nella ceramica del Perú precolombiano / Testimonies of an autochthonous illness on the anthropomorphic pottery in ancient Peru |journal=Medicina Nei Secoli |volume=8 |issue=1 |pages=125–41 |year=1996 |pmid=11623468}}&lt;/ref&gt;  and morphological features of certain ancient Egyptian [[figurative art]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hoeppli R |title=Morphological changes in human schistosomiasis and certain analogies in ancient Egyptian sculpture |journal=Acta Tropica |volume=30 |issue=1 |pages=1–11 |year=1973 |pmid=4144954|doi=10.5169/seals-311865}}&lt;/ref&gt;   Literary sources also provide valuable information regarding not only the parasites present in historic societies, but also the knowledge and attitudes that the people had towards their parasitic infestations.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Moule |first=Léon  |title=La parasitologie dans la littérature antique. II. Les parasites du tube digestif  |journal=Archives de Parasitologie |volume=14 |pages=353–83 |year=1911}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sandison AT |chapter=Parasitic diseases |veditors=Brothwell DR, Sandison AT |title=Diseases in Antiquity |publisher=Charles C. Thomas |location=Springfield, IL |year=1967 |pages=178–183 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=Beavis, Ian C. |title=Insects and other invertebrates in classical antiquity |publisher=University of Exeter |location=Exeter |year=1988 |isbn=978-0-85989-284-1 }}&lt;/ref&gt;   However, specific parasitological diagnoses reported in ancient and medieval texts must always be read with some degree of skepticism.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bondeson J |title=The bosom serpent |journal=J R Soc Med |volume=91 |issue=8 |pages=442–7 |date=August 1998 |pmid=9816368 |pmc=1296852 |doi=10.1177/014107689809100817 }}&lt;/ref&gt;

== Tehnike i metode ==
[[File:Parasite130094-fig3 Cysts.tif|thumb|left|Jaja ''[[Capillaria hepatica]]'' s trupla adolescenta iz kasnog [[Rimsko Carstvo|rimskog]] perioda u Francuskoj, tretirana [[Petrografija|petrografskim]] metodama]]

Parasite remains in archaeological samples are identified by a variety of techniques.  Very durable remains, such as eggs and cysts, may remain intact for many thousands of years.  In some cases, relatively intact soft-bodied adult helminths&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Allison MJ, Pezzia A, Hasegawa I, Gerszten E |title=A case of hookworm infestation in a precolumbian American |journal=American Journal of Physical Anthropology |volume=41 |issue=1 |pages=103–6 |year=1974 |doi=10.1002/ajpa.1330410113 |pmid=4602000 |bibcode=1974AJPA...41..103A }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Ferreira LF, Araújo A, Duarte AN |title=Nematode larvae in fossilized animal coprolites from lower and middle Pleistocene sites, central Italy |journal=J. Parasitol. |volume=79 |issue=3 |pages=440–2 |date=June 1993 |pmid=8501604 |doi=10.2307/3283583 |jstor=3283583 }}&lt;/ref&gt;  and ectoparasitic arthropods&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araújo A, Ferreira LF, Guidon N, Maues Da Serra Freire N, Reinhard KJ, Dittmar K |title=Ten thousand years of head lice infection |journal=Parasitol. Today (Regul. Ed.) |volume=16 |issue=7 |pages=269 |date=July 2000 |pmid=10858638 |doi=10.1016/S0169-4758(00)01694-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kenward H |title=Pubic lice in Roman and medieval Britain |journal=Trends Parasitol. |volume=17 |issue=4 |pages=167–8 |date=April 2001 |pmid=11360885 |doi=10.1016/S1471-4922(01)01890-6}}&lt;/ref&gt;  have been found.  All of these forms can be identified to the family, genus or species level by compound or electron [[microscopy]]. &lt;br /&gt;
[[petrography|Petrographic]] techniques have been used for eggs of ''[[Capillaria hepatica]]'' found in [[cyst]]s in the corpse of an adolescent from the late [[Roman Empire|Roman]] period buried in [[Amiens]] ([[France]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | pages = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt; The authors stated that identification of tissue-dwelling parasites such as ''[[Capillaria hepatica]]'' in [[archaeology|archaeological]] remains is particularly dependent on preservation conditions and [[taphonomy|taphonomic]] changes and should be interpreted with caution due to morphological similarities with ''[[Trichuris]]'' sp. eggs

In cases where the intact bodies of parasites are not found, protein or DNA from the parasite may still be present.   Antigenic and immunological assays (including enzyme-linked [[immunoassay]] - [[ELISA]],&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Deelder AM, Miller RL, de Jonge N, Krijger FW |title=Detection of schistosome antigen in mummies |journal=Lancet |volume=335 |issue=8691 |pages=724–5 |date=March 1990 |pmid=1969079 |doi=10.1016/0140-6736(90)90838-V|s2cid=12113260 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Gonçalves ML, Araújo A, Duarte R |title=Detection of Giardia duodenalis antigen in coprolites using a commercially available enzyme-linked immunosorbent assay |journal=Trans. R. Soc. Trop. Med. Hyg. |volume=96 |issue=6 |pages=640–3 |year=2002 |pmid=12625140 |doi=10.1016/S0035-9203(02)90337-8 |display-authors=etal|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1018&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Mitchell PD, Stern E, Tepper Y |title=Dysentery in the crusader kingdom of Jerusalem: An ELISA analysis of two medieval latrines in the City of Acre (Israel) |journal=Journal of Archaeological Science |volume=35 |issue=7 |pages=1849–53 |year=2008 |doi=10.1016/j.jas.2007.11.017 |bibcode=2008JArSc..35.1849M }}&lt;/ref&gt;), and [[DNA sequencing]]&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Aufderheide AC, Salo W, Madden M |title=A 9,000-year record of Chagas' disease |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=101 |issue=7 |pages=2034–9 |date=February 2004 |pmid=14766963 |pmc=357047 |doi=10.1073/pnas.0307312101 |display-authors=etal|bibcode=2004PNAS..101.2034A |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Dittmar K, Mamat U, Whiting M, Goldmann T, Reinhard K, Guillen S |title=Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=98 |issue=Suppl 1 |pages=53–8 |year=2003 |doi=10.1590/S0074-02762003000900010|pmid=12687763 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1057&amp;context=natrespapers |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Iñiguez AM, Reinhard K, Carvalho Gonçalves ML, Ferreira LF, Araújo A, Paulo Vicente AC |title=SL1 RNA gene recovery from Enterobius vermicularis ancient DNA in pre-Columbian human coprolites |journal=Int. J. Parasitol. |volume=36 |issue=13 |pages=1419–25 |date=November 2006 |pmid=16950265 |doi=10.1016/j.ijpara.2006.07.005 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1051&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Loreille O, Roumat E, Verneau O, Bouchet F, Hänni C |title=Ancient DNA from Ascaris: extraction amplification and sequences from eggs collected in coprolites |journal=Int. J. Parasitol. |volume=31 |issue=10 |pages=1101–6 |date=August 2001 |pmid=11429174 |doi=10.1016/S0020-7519(01)00214-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Raoult D, Reed DL, Dittmar K |title=Molecular identification of lice from pre-Columbian mummies |journal=J. Infect. Dis. |volume=197 |issue=4 |pages=535–43 |date=February 2008 |pmid=18254682 |doi=10.1086/526520 |display-authors=etal|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Zink AR, Spigelman M, Schraut B, Greenblatt CL, Nerlich AG, Donoghue HD |title=Leishmaniasis in ancient Egypt and Upper nubia |journal=Emerging Infect. Dis. |volume=12 |issue=10 |pages=1616–7 |date=October 2006 |pmid=17176592 |doi=10.3201/eid1210.060169 |pmc=3290941}}&lt;/ref&gt;  are used to identify the source of these chemical remains, often to the species level.

== Osnovna pitanja ==
Arheoparazitološka istraživanja pružila su informacije o mnogim fundamentalnim arheološkim, historijskim i biogeografskim pitanjima. Ova pitanja se mogu grupisati u sljedeće široke kategorije: prošle prehrambene i poljoprivredne prakse,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Reinhard KJ, Hevly RH, Anderson GA |title=Helminth remains from prehistoric Indian coprolites on the Colorado Plateau |journal=J. Parasitol. |volume=73 |issue=3 |pages=630–9 |date=June 1987 |pmid=3298603 |doi=10.2307/3282147 |jstor=3282147 |bibcode=1987JPara..73..630R |url=http://digitalcommons.unl.edu/natresreinhard/6 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; pripitomljavanje životinja,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nansen P, Jorgensen RJ |title=[Parasite eggs identified in material from archaeological excavations in Ribe (the viking age) (author's transl)] |language=da |journal=Nord Vet Med |volume=29 |issue=6 |pages=263–6 |date=June 1977 |pmid=896405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Sadler JP |title=Records of ectoparasites on humans and sheep from Viking-age deposits in the former western settlement of Greenland |journal=J. Med. Entomol. |volume=27 |issue=4 |pages=628–31 |date=July 1990 |pmid=2201769 |doi=10.1093/jmedent/27.4.628 }}&lt;/ref&gt; migracijski obrasci,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araujo A, Reinhard KJ, Ferreira LF, Gardner SL |title=Parasites as probes for prehistoric human migrations? |journal=Trends Parasitol. |volume=24 |issue=3 |pages=112–5 |date=March 2008 |pmid=18262843 |doi=10.1016/j.pt.2007.11.007 |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1058&amp;context=parasitologyfacpubs |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Montenegro A, Araújo A, Eby M |title=Parasites, paleoclimate, and the peopling of the Americas: Using the hookworm to time the Clovis migration |journal=Current Anthropology |volume=47 |issue=1 |pages=193–200 |year=2006 |doi=10.1086/499553 |url=https://arca.fiocruz.br/handle/icict/40781 }}&lt;/ref&gt; [[klimatske promjene]],&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araújo A, Rangel A, Ferreira LF |title=Climatic change in northeastern Brazil: Paleoparasitological data |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=88 |issue=4 |pages=577–9 |year=1993 |doi=10.1590/S0074-02761993000400014|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; [[sanitacija|sanitarne prakse]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Faulkner CT |title=Prehistoric diet and parasitic infection in Tennessee: Evidence from the analysis of desiccated human paleofeces |journal=Am. Antiq. |volume=56 |issue=4 |pages=687–700 |year=1991 |doi=10.2307/281546 |jstor=281546|title-link=paleofeces }}&lt;/ref&gt; kulturološki kontakt,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Araújo A, Ferreira LF, Confalonieri U, Chame M |title=Hookworms and the peopling of America |journal=Cadernos de Saúde Pública |volume=4 |issue=2 |pages=226–33 |year=1988 |doi=10.1590/S0102-311X1988000200006|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Bouchet F, Harter S, Paicheler JC, Aráujo A, Ferreira LF |title=First recovery of ''Schistosoma mansoni'' eggs from a latrine in Europe (15-16th centuries) |journal=J. Parasitol. |volume=88 |issue=2 |pages=404–5 |date=April 2002 |pmid=12054021 |doi=10.1645/0022-3395(2002)088[0404:FROSME]2.0.CO;2 }}&lt;/ref&gt; [[etnomedicina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Reinhard KJ, Ambler JR, McGuffie M |title=Diet and parasitism at Dust Devil Cave |journal=Am. Antiq. |volume=50 |issue=4 |pages=819–24 |year=1985 |doi=10.2307/280170 |jstor=280170|bibcode=1985AmAnt..50..819R |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1031&amp;context=natresreinhard |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Chaves S.A. |author2=de M. |author3=K.J. Reinhard |title=Critical analysis of coprolite evidence of medicinal plant use in Piaui, Brazil |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=237 |issue=1 |pages=110–8 |year=2006 |doi=10.1016/j.palaeo.2005.11.031|bibcode=2006PPP...237..110C |url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=anthropologyfacpub |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; i opće zdravlje različitih ljudskih društava.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sallares, Robert |title=Malaria and Rome: a history of malaria in ancient Italy |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=2002 |isbn=978-0-19-924850-6 |url=https://books.google.com/books?id=1uomaTvw11IC }}&lt;/ref&gt; Arheoparazitološki podaci, u kombinaciji sa znanjem o sadašnjim vezama domaćina i parazita, također doprinose razumijevanju koevolucije interakcija ljudskog domaćina i parazita.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ashford RW |title=Parasites as indicators of human biology and evolution |journal=J. Med. Microbiol. |volume=49 |issue=9 |pages=771–2 |date=1 September 2000 |pmid=10966223 |url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/jmm/10.1099/0022-1317-49-9-771 |doi=10.1099/0022-1317-49-9-771 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Naše razumijevanje geografskog porijekla, [[evolucija|evolucije]] i [[biogeografija|biogeografije]] samih parazita i ljudskih bolesti povezanih s njima&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hugot JP, Reinhard KJ, Gardner SL, Morand S |title=Human enterobiasis in evolution: origin, specificity and transmission |journal=Parasite |volume=6 |issue=3 |pages=201–8 |date=September 1999 |pmid=10511967 | doi = 10.1051/parasite/1999063201 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Nozais JP |title=The origin and dispersion of human parasitic diseases in the old world (Africa, Europe and Madagascar) |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz |volume=98 |issue=Suppl 1|pages=13–9 |year=2003 |pmid=12687757 |doi=10.1590/S0074-02762003000900004 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hoberg EP |title=Phylogeny of ''Taenia'': Species definitions and origins of human parasites |journal=Parasitol. Int. |volume=55 |issue=Suppl|pages=S23–30 |year=2006 |pmid=16371252 |doi=10.1016/j.parint.2005.11.049 |url=https://zenodo.org/record/1259295 }}&lt;/ref&gt; također je imalo koristi od arheoparazitoloških istraživanja.

== Reference ==
{{Reflist|2}}

Kategorija:Paleontologija
Kategorija:Parazitologija</text>
      <sha1>l0ulozy2esgp40uchuwf84e84qgmzy4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42706135</id>
      <parentid>42705106</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Predviđeni događaji */</comment>
      <origin>42706135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44781" sha1="7m3dldra962257n3y06hsmu6mua90x7" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
* avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10&lt;/ref&gt;

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;, Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista &quot;Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija&quot; predala potpise 12-tog, &quot;Studentska lista - studenti pobeđuju&quot; (3) 14-tog.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
* [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og).
* [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli.
* [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih.
* [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina.
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]].
* [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''.
* [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana.
* [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland.
* [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade.
* [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu.
* [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos.
* 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić.
* 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana.
* [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog).
* [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela).

== Predviđeni događaji ==

* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.
* decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji.

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
* [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]])
* 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]])
* [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]])
* [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]])
* [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]])
* 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]])
* [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]])
* [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]])
* [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]])
* 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>7m3dldra962257n3y06hsmu6mua90x7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706138</id>
      <parentid>42706135</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42706138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44908" sha1="02x1sj3tmfhevvmydryzg4my5no86o5" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
* avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10&lt;/ref&gt;

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;, Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista &quot;Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija&quot; predala potpise 12-tog, &quot;Studentska lista - studenti pobeđuju&quot; (3) 14-tog.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
* [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og).
* [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli.
* [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih.
* [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina.
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]].
* [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''.
* [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana.
* [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland.
* [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade.
* [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu.
* [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos.
* 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić.
* 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana.
* [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog).
* [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela).
* [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.

== Predviđeni događaji ==

* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.
* decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji.

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
* [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]])
* 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]])
* [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]])
* [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]])
* [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]])
* 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]])
* [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]])
* [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]])
* [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]])
* 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>02x1sj3tmfhevvmydryzg4my5no86o5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Head-Smashed-In Buffalo Jump</title>
    <ns>0</ns>
    <id>259132</id>
    <revision>
      <id>42706155</id>
      <parentid>42263908</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:22:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5388" sha1="5dzhoidyonacmj1b25c2nssr2uqh2w2" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Bizonski ponor Head-Smashed-In
|slika = Head-Smashed-In.jpg
|godina = [[1981.]] &lt;small&gt;(5. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = vi
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/158
|država = {{flagcountry|KAN}}
&lt;br /&gt;
&lt;center&gt;{{location map2|Kanada|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Head-Smashed-In|position=right
|lat_deg=51|lat_min=44|lat_sec=58|lat_dir=N
|lon_deg=110|lon_min=37|lon_sec=29|lon_dir=W
}}&lt;small&gt;Lokacija bizonskog ponora Head-Smashed-In u Kanadi&lt;/small&gt;&lt;/center&gt; 
}}
'''Bizonski ponor Head-Smashed-In''' ([[engleski]]: ''Head-Smashed-In Buffalo Jump'', [[Blackfoot jezik|siksika]]: ''Estipah-skikikini-kots'', tj. &quot;Bizonski ponor utisnute glave&quot;) je tradicionalno lovište [[bizon]]a u podbrđu [[Stjenjak]]a koje se izdiže iz prostrane [[prerija|prerije]] oko 18&amp;nbsp;km sjeverozapadno od grada [[Fort Macleod]] na jugoistoku [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|kanadske pokrajine]] [[Alberta|Alberte]]&lt;ref&gt;[http://www.head-smashed-in.com/ Head-Smashed-In Buffalo Jump (Discover Alberta)] {{eng oznaka}} Preuzeto 1. rujna 2012.&lt;/ref&gt;. Ime mu potječe od Blackfoot legende prema kojoj je mladi ratnik u želji da izbliza vidi kako bizoni padaju s litice, pao i bio pokopan ispod bizona. Kasnije su ga pronašli s glavom utisnutom u tlo zbog težine bizona&lt;ref&gt;[http://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/calgary/Legend.html Legenda o Bizonskom ponoru Head-Smashed-In] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130228074541/http://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/calgary/Legend.html |date=2013-02-28 }}, ''Bison in Mythology and Religious Ritual'', University of Calgary, the Applied History Research Group. 1997. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Alfred Jacob Miller - Hunting Buffalo - Walters 371940190.jpg|thumb|lijevo|[[Alfred Jacob Miller]], ''Indijanci love bizone tjerajući ih u ponor'', kraj 19. st.]]
Godine 1981., Bizonski ponor Head-Smashed-In je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] kao &quot;dom i muzej na otvorenom kulture naroda [[Blackfoot]]&quot;&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/158 Head-Smashed-In Buffalo Jump] {{eng oznaka}} Preuzeto 30. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Head-Smashed-In Buffalo Jump-27527-1.jpg|thumb|lijevo|Informacijski centar i muzej na lokalitetu]]

== Odlike ==
&quot;Bizonske ponore&quot; (''buffalo jumps'') su posljednjih 5.700 godina koristili [[Prerijski Indijanci|starosjedilački narodi prerije]] kako bi lovili bizone tako što su ih tjerali na pad s visokih litica. Mjesta takvog lova su poznata i drugdje na svijetu, poput [[Solutré-Pouilly]] u [[Francuska|Francuskoj]] (gdje su ubijani divlji [[konj]]i) ili [[Dolní Věstonice]] u [[Češka|Češkoj]] (gdje su ubijani [[mamut]]i), ali je bizonski ponor Head-Smashed-In daleko najveći i bio je najdulje u uporabi.

Prije kasnijeg uvođenja konja, [[Blackfoot]] indijanci bi se obukli u kože kojota i vukova, te bi plašeći potjerali bizone s 3&amp;nbsp;km udaljenih brda ''Porcupine Hills'' (&quot;dikobraščeva brda&quot;) do zapadne linije goleme prerije (površine od oko 40&amp;nbsp;km²) koja je završavala stotinama stjenovitih litica. &quot;Bizonski trkači&quot; su bili posebno obučeni mladići koji su izučavali ponašanje životinja kako bi ih znali opkoliti straga i uz vjetar, te potom vikajući i mašući robom potjerati u trk. Bizoni bi znali stati prije litice, ali bi ih težina krda iza njih gurnula u ponor. Bizoni bi se polomili tako da su ih poslije mogli lako savladati u podnožju litice i odnijeti na obradu u obližnji kamp. U kampu, koji je morao biti na mjestu sa svježom vodom, bizoni su u potpunosti iskorištavani; od mesa koje se sušilo suncem na kamenju, do proizvodnje alatki od kostiju, masti od koštane srži i koža za šatore. U blizini bizonskog ponora Head-Smashed-In pronađeni su ostaci kamenih temelja za šatore (tzv. &quot;tipi prstenje&quot;) koji su služili da učvrste šator protiv vjetra.

Nadalje, lov na bizone, koji se odvijao sezonski, imao je i duhovnu važnost, te je obogaćivao umjetnost i kulturu naroda koji je nakon lova imao vremena za dokolicu i užitak.

Bizonski ponor Head-Smashed-In je sam dug oko 300 metara i na najvišem dijelu visok 11 m. Naslage kostiju u njegovom podnožju su duboke do 12 m, a pronađeni su i brojni ostaci polomljenog kamenog oružja, te na stotine starijih kamenih i novijih vrhova strijelica, što govori o tisućljetnoj uporabi za lov.

== Izvori ==
{{commonscat|Head-Smashed-In}}
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pc.gc.ca/pn-np/nt/woodbuffalo/index_E.asp Parks Canada web site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040214011145/http://www.pc.gc.ca/pn-np/nt/woodbuffalo/index_E.asp |date=2004-02-14 }} {{eng oznaka}}
* [http://www.head-smashed-in.com/ Head-Smashed-In Buffalo Jump Interpretive Centre] {{eng oznaka}}
* ''[http://www.ama.ab.ca/westworld/?/articles/imagining_head_smashed_in/ Imagining Head Smashed-In] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214185059/http://www.ama.ab.ca/westworld/?%2Farticles%2Fimagining_head_smashed_in%2F |date=2012-02-14 }}'', revizija knjige {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Kanadi}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Kanadi]]
[[Kategorija:Geografija Kanade]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta američkih kultura]]</text>
      <sha1>5dzhoidyonacmj1b25c2nssr2uqh2w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fragmente der griechischen Historiker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265810</id>
    <revision>
      <id>42705644</id>
      <parentid>42658896</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:31:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42705644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2970" sha1="o1lqot58xfosphd7t8cfcz685fzgc0i" xml:space="preserve">{{italictitle}}
'''''Die Fragmente der griechischen Historiker''''', skraćeno '''''FGrHist''''' ili '''''FGrH''''' (''Fragmenti grčkih historičara''), jeste zbirka dela [[Starogrčka historiografija|starogrčkih istoričara]] čija su dela izgubljena, ali su od njih sačuvani citati, izvodi ili sažeci. Tu je zbirku sastavio [[Felix Jacoby]], nemački [[klasični filolog]] jevrejskog porekla, i to uglavnom na temelju ranijeg dela, ''[[Fragmenta Historicorum Graecorum]]'', koje je u periodu od 1841. do 1870. objavio [[Karl Wilhelm Ludwig Müller]].

Jacoby je svoje delo započeo 1923. i na njemu je radio sve do smrti 1959. Čitav je projekat bio podeljen na pet delova, od kojih su objavljena samo prva tri. Prvi je obuhvatao [[Mitografija|mitografe]] i najstarije [[Antika|antičke]] historičare (autori 1–63), drugi deo [[historičar]]e u užem smislu reči (autori 64–856), a treći deo [[Autobiografija|autobiografe]], lokalne historije i dela o stranim zemljama (autori 262–856). Ta tri dela objavljena su u ukupno 15 tomova. Četvrti deo ([[biografija]] i [[antikvarska književnost]]) i peti deo ([[historijska geografija]]) nikad nisu napisani. Taj zadatak danas pokušava da obavi grupa urednika (''Die Fragmente der griechischen Historiker. Continued''). ''Brill's New Jacoby'' (BNJ) objavljuje se na Internetu i daje engleski prevod fragmenata.

== Reference ==
* {{cite journal |last=Jacoby |first=Felix |year=1909 |title={{lang|de|Über die Entwicklung der griechischen Historiographie und den Plan einer neuen Sammlung der griechischen Historikerfragmente}} |journal=Klio |volume=9 |issue= |pages=80&amp;ndash;123 |issn=0075-6334 |language=German }} (&quot;O razvoju grčke historiografije i planu za novu zbirku fragmenata grčkih historičara&quot;)
* {{cite book |title=Collecting Fragments. Fragmente sammeln |url=https://archive.org/details/collectingfragme0000unse |last=Schepens |first=Guido |editor=Most, Glenn W |year=1996 |publisher=Vandenhoeck &amp;amp; Ruprecht |location=Göttingen |isbn=3-525-25900-X |pages=[https://archive.org/details/collectingfragme0000unse/page/144 144]&amp;ndash;172 |chapter=Jacoby's FGrHist. Problems, Methods, Prospects }}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ancientlibrary.com/wcd/FGrH Wiki Classical Dictionary: FGrH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051220151851/http://www.ancientlibrary.com/wcd/FGrH |date=2005-12-20 }}
* [http://www.brillsnewjacoby.com/ Brill’s New Jacoby] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080617223656/http://www.brillsnewjacoby.com/ |date=2008-06-17 }}
* [http://www.grammatici.narod.ru/jacoby.html Listing of ''FGrHist'' authors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111006071401/http://www.grammatici.narod.ru/jacoby.html |date=2011-10-06 }}
* [http://www.attalus.org/translate/fgh.html Translation of selected fragments]
* [https://web.archive.org/web/20131203014020/http://www.fragmentarytexts.org/ Fragmentary Texts]

[[Kategorija:Klasična filologija]]</text>
      <sha1>o1lqot58xfosphd7t8cfcz685fzgc0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beuxes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275578</id>
    <revision>
      <id>42706196</id>
      <parentid>42108771</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T06:41:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4420" sha1="q2nb1sitnogyn9d02uujhljausqlj0d" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Beks
| originalni_naziv = Beuxes
| slika =  
| opis_slike =  
| grb = Blason ville FR Beuxes (Vienne).svg
| država = {{FRA}}
| region = Poatu-Šarant
| departman = Vienne
| prefektura = Šatelro
| kanton = Luden
| gšir = 47.095
| gduž = 0.181666666666667
| nadm visina = 51
| maksimalna_nadmorska_visina = 68
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 11,19
| površina-he = 1.119
| stanovništvo        = 554&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 49,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 86026
| poštanski kod = 86120
}}

'''Beks''' ({{jez-fra|Beuxes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Poatu-Šarant]], u departmanu [[Vijen (departman)|Vijena]] koja pripada prefekturi Šatelro.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 481 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,19&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 51 metar (maksimalnoj 68 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=404|
1968=409|
1975=408|
1982=443|
1990=420|
1999=481|
2006=|
2011=554|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,137)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 414 1968: 409
  points:(84,136)(100,136)    color:blue    width:2 #1975: 408
  points:(100,136)(128,146)   color:blue    width:2 #1982: 443
  points:(128,146)(160,139)   color:blue    width:2 #1990: 420
  points:(160,139)(196,156)   color:blue    width:2 #1999: 481
  points:(196,156)(228,158)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77774 Beuxes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=86&amp;codecom=026 Beuxes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821962811270948&amp;RadLong1=0.00317068147462694 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=860026 Položaj mesta Beuxes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.095&amp;longitude=.181666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Beuxes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vijen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_05_42_N_00_10_54_E_type:city_region:FR|47° 05' 42&quot; SG Š, 00° 10' 54&quot; IGD}}</text>
      <sha1>q2nb1sitnogyn9d02uujhljausqlj0d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276202</id>
    <revision>
      <id>42706198</id>
      <parentid>42106789</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T07:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3629" sha1="1yvca640gj3ya4skmxfridqsfwts4t8" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Asti}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Asti
| originalni_naziv = Astis
| slika = Mairie d'Astis.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Astis (Pyrénées Atlantiques).svg 
| država={{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Pyrénées-Atlantiques
| prefektura = Pau 
| kanton = Tez
| geografska_širina = 43° 26' 31&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 19' 37&quot; ZGD
| gšir = 43.4419
| gduž = -0.3269
| nadm visina = 234
| maksimalna_nadmorska_visina = 242
| minimalna_nadmorska_visina = 160
| površina-km = 3,16
| površina-he = 316
| stanovništvo        = 310&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 98,1
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 64070
| poštanski_kod = 64450
| pozicijaX = 100
| pozicijaY = 250
}}

'''Asti''' ({{jez-fra|Astis}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj|Atlantski Pirineji]] koja pripada prefekturi Pau .

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 266 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 84&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 3&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 234 metara (maksimalnoj 242 m, a minimalnoj 160 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=111|
1968=101|
1975=98|
1982=163|
1990=198|
1999=266|
2006=|
2011=310|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,72)(84,68) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 111 1968: 101
  points:(84,68)(100,66)    color:blue    width:2 #1975: 98
  points:(100,66)(128,97)   color:blue    width:2 #1982: 163
  points:(128,97)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 198
  points:(160,113)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 266
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Astis}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_26_31_N_00_19_37_W_type:city_region:FR|43° 26' 31&quot; SG Š, 00° 19' 37&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>1yvca640gj3ya4skmxfridqsfwts4t8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706218</id>
      <parentid>42706198</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Astis (Francuska)]] na [[Astis]]</comment>
      <origin>42706198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3629" sha1="1yvca640gj3ya4skmxfridqsfwts4t8" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Asti}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Asti
| originalni_naziv = Astis
| slika = Mairie d'Astis.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Astis (Pyrénées Atlantiques).svg 
| država={{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Pyrénées-Atlantiques
| prefektura = Pau 
| kanton = Tez
| geografska_širina = 43° 26' 31&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 19' 37&quot; ZGD
| gšir = 43.4419
| gduž = -0.3269
| nadm visina = 234
| maksimalna_nadmorska_visina = 242
| minimalna_nadmorska_visina = 160
| površina-km = 3,16
| površina-he = 316
| stanovništvo        = 310&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 98,1
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 64070
| poštanski_kod = 64450
| pozicijaX = 100
| pozicijaY = 250
}}

'''Asti''' ({{jez-fra|Astis}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj|Atlantski Pirineji]] koja pripada prefekturi Pau .

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 266 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 84&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 3&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 234 metara (maksimalnoj 242 m, a minimalnoj 160 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=111|
1968=101|
1975=98|
1982=163|
1990=198|
1999=266|
2006=|
2011=310|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,72)(84,68) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 111 1968: 101
  points:(84,68)(100,66)    color:blue    width:2 #1975: 98
  points:(100,66)(128,97)   color:blue    width:2 #1982: 163
  points:(128,97)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 198
  points:(160,113)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 266
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Astis}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Atlantski Pirineji u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|43_26_31_N_00_19_37_W_type:city_region:FR|43° 26' 31&quot; SG Š, 00° 19' 37&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>1yvca640gj3ya4skmxfridqsfwts4t8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blanzy-la-Salonnaise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>279429</id>
    <revision>
      <id>42706194</id>
      <parentid>42109058</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T05:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4657" sha1="btp6gkahu95guwdf6uyl6s0130s1tt1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Blanzi la Salonez
| originalni_naziv = Blanzy-la-Salonnaise
| slika = Blanzy la Salonnaise-08190 (Ardennes) cropped.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Blanzy-la-Salonnaise (Ardennes).svg
| država={{FRA}}
| region = Šampanj-Arden
| departman = Ardennes
| prefektura = Retel
| kanton = Asfeld
| gšir = 49.4891666666667
| gduž = 4.17222222222222
| nadm visina = 70
| maksimalna_nadmorska_visina = 
| minimalna_nadmorska_visina = 
| površina-km = 12,13
| površina-he = 1.213
| stanovništvo        = 340&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 28,03
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 08070
| poštanski kod = 08190
}}

'''Blanzi la Salonez''' ({{jez-fra|Blanzy-la-Salonnaise}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanja-Ardeni|Šampanj-Arden]], u departmanu [[Ardeni (departman)|Ardeni]] koja pripada prefekturi Retel.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 282 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,13&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 70 metara.

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=294|
1968=316|
1975=302|
1982=291|
1990=293|
1999=282|
2006=|
2011=340|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=294|
1968=316|
1975=302|
1982=291|
1990=293|
1999=282|
2006=|
2011=340|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:480 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:320 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:160 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 338 1968: 316
  points:(84,132)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 302
  points:(100,127)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 291
  points:(128,123)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 293
  points:(160,124)(196,120)   color:blue    width:2 #1999: 282
  points:(196,120)(228,127)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=93593 Blanzy-la-Salonnaise na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=08&amp;codecom=070 Blanzy-la-Salonnaise na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.863748902448027&amp;RadLong1=0.0728190149065697 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=080070 Položaj mesta Blanzy-la-Salonnaise na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.4891666666667&amp;longitude=4.17222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Blanzy-la-Salonnaise na mapi (Mapquest)]

{{Departman Ardeni u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Blanzy-la-Salonnaise}}</text>
      <sha1>btp6gkahu95guwdf6uyl6s0130s1tt1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arvigna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280495</id>
    <revision>
      <id>42706195</id>
      <parentid>42106690</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T06:19:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>svg</comment>
      <origin>42706195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4483" sha1="j7bvc1xijkk2241pqyi9ksk0kdp0qoy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Arvinja
| originalni_naziv = Arvigna
| slika = Eglise Arvigna façade fortifiée.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Commune Arvigna.svg
| država={{FRA}}
| region = Središnji-Pirineji
| departman = Ariège
| prefektura = Pamje
| kanton = Pamje-istok
| gšir = 43.0636111111111
| gduž = 1.73305555555556
| nadm visina = 650
| maksimalna_nadmorska_visina = 490
| minimalna_nadmorska_visina = 279
| površina-km = 8,6
| površina-he = 860
| stanovništvo        = 225&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,16
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 09022
| poštanski kod = 09100
}}

'''Arvinja''' ({{jez-fra|Arvigna}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Arjež u Francuskoj|Arjež]] koja pripada prefekturi Pamje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 156 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 18&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,6&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 650 metara (maksimalnoj 490 m, a minimalnoj 279 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=118|
1968=132|
1975=127|
1982=154|
1990=149|
1999=156|
2006=|
2011=225|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=118|
1968=132|
1975=127|
1982=154|
1990=149|
1999=156|
2006=|
2011=225|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,103)(84,95) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 146 1968: 132
  points:(84,95)(100,92)    color:blue    width:2 #1975: 127
  points:(100,92)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 154
  points:(128,107)(160,104)   color:blue    width:2 #1990: 149
  points:(160,104)(196,108)   color:blue    width:2 #1999: 156
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=14110 Arvinja na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=09&amp;codecom=022 Arvinja na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.751601801727736&amp;RadLong1=0.0302475255660512 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=090022 Položaj mesta Arvinja na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.0636111111111&amp;longitude=1.73305555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Arvinja na mapi (Mapquest)]

{{Departman Arijež u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}{{commonscat|Arvigna}}</text>
      <sha1>j7bvc1xijkk2241pqyi9ksk0kdp0qoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouchamps-lès-Craon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281741</id>
    <revision>
      <id>42706191</id>
      <parentid>42109517</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T05:07:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4610" sha1="sliffyr82d2jsp3c1hae9m9qpm9inj6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bušan le Kraon
| originalni_naziv = Bouchamps-lès-Craon
| slika = Eglise de Bouchamps-lès-Craon.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Bouchamps-lès-Craon (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Kraon (Majen)
| gšir = 47.8155555555556
| gduž =-0.991111111111111
| nadm visina = 106
| maksimalna_nadmorska_visina = 104
| minimalna_nadmorska_visina = 31
| površina-km = 18,15
| površina-he = 1.815
| stanovništvo        = 565&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,13
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53035
| poštanski kod = 53800
}}

'''Bušan le Kraon''' ({{jez-fra|Bouchamps-lès-Craon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 514 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 106 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 31 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=514|
1968=525|
1975=528|
1982=518|
1990=507|
1999=514|
2006=|
2011=565|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,172)(84,169) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 536 1968: 525
  points:(84,169)(100,170)    color:blue    width:2 #1975: 528
  points:(100,170)(128,167)   color:blue    width:2 #1982: 518
  points:(128,167)(160,164)   color:blue    width:2 #1990: 507
  points:(160,164)(196,166)   color:blue    width:2 #1999: 514
  points:(196,166)(228,172)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49296 Bouchamps-lès-Craon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=035 Bouchamps-lès-Craon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834538878159606&amp;RadLong1=-0.0172981521429188 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530035 Položaj mesta Bouchamps-lès-Craon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8155555555556&amp;longitude=-.991111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Bouchamps-lès-Craon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_48_56_N_00_59_28_W_type:city_region:FR|47° 48' 56&quot; SG Š, 00° 59' 28&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>sliffyr82d2jsp3c1hae9m9qpm9inj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carelles</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281825</id>
    <revision>
      <id>42706190</id>
      <parentid>42111261</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T04:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4287" sha1="i2qy1ze303q4e0bcnx3y9atdjvucnrw" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Karel
| originalni_naziv =Carelles
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Carelles (Mayenne).svg 
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Goron
| gšir =48.3941666666667
| gduž =-0.903611111111111
| nadm visina =251
| maksimalna_nadmorska_visina =255
| minimalna_nadmorska_visina =169
| površina-km = 13,23
| površina-he =1.323
| stanovništvo        =324&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,94
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53047
|poštanski kod=53120
}}

'''Karel''' ({{jez-fra|Carelles}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 324 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 251 metar (maksimalnoj 255 m, a minimalnoj 169 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=463|
1968=538|
1975=441|
1982=387|
1990=358|
1999=324|
2006=|
2011=277|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 613 1968: 538
  points:(84,122)(100,103)    color:blue    width:2 #1975: 441
  points:(100,103)(128,93)   color:blue    width:2 #1982: 387
  points:(128,93)(160,88)   color:blue    width:2 #1990: 358
  points:(160,88)(196,81)   color:blue    width:2 #1999: 324
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49321 Carelles na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=047 Carelles na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844637547137661&amp;RadLong1=-0.0157709890473416 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530047 Položaj mesta Carelles na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3941666666667&amp;longitude=-.903611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Carelles na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_22_99_N_00_54_13_W_type:city_region:FR|48° 22' 99&quot; SG Š, 00° 54' 13&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>i2qy1ze303q4e0bcnx3y9atdjvucnrw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bagneux (Marne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281892</id>
    <revision>
      <id>42706213</id>
      <parentid>42107464</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T10:16:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="f5ztl8byhludxoa1s42ow1551jcg3i2" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bagneux}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Banjo
| originalni_naziv = Bagneux
| slika = Canal du Docteur.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Bagneux (Marne).svg
| država={{FRA}}
| region = Šampanj-Arden
| departman = Marna
| prefektura = Eperne
| kanton = Anglir
| gšir = 48.5583333333333
| gduž = 3.82916666666667
| nadm visina = 79
| maksimalna_nadmorska_visina = 
| minimalna_nadmorska_visina = 
| površina-km = 13,8
| površina-he = 1.380
| stanovništvo        = 490&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 35,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 51032
| poštanski kod = 51260
}}

'''Banjo''' ({{jez-fra|Bagneux}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Marna u Francuskoj|Marna]] koja pripada prefekturi Eperne.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 458 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,8&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 79 metara.

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=481|
1968=521|
1975=458|
1982=516|
1990=501|
1999=458|
2006=|
2011=490|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,156)(84,168) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 481 1968: 521
  points:(84,168)(100,150)    color:blue    width:2 #1975: 458
  points:(100,150)(128,166)   color:blue    width:2 #1982: 516
  points:(128,166)(160,162)   color:blue    width:2 #1990: 501
  points:(160,162)(196,150)   color:blue    width:2 #1999: 458
  points:(196,150)(228,159)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=94135 Banjo na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=51&amp;codecom=032 Banjo na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.847502795993173&amp;RadLong1=0.0668315659445448 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=510032 Položaj mesta Banjo na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.5583333333333&amp;longitude=3.82916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Banjo na mapi (Mapquest)]

{{Departman Marna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_33_30_N_03_49_45_E_type:city_region:FR|48° 33' 30&quot; SG Š, 03° 49' 45&quot; IGD}}</text>
      <sha1>f5ztl8byhludxoa1s42ow1551jcg3i2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706214</id>
      <parentid>42706213</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bagneux (Marna)]] na [[Bagneux (Marne)]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42706213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="f5ztl8byhludxoa1s42ow1551jcg3i2" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bagneux}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Banjo
| originalni_naziv = Bagneux
| slika = Canal du Docteur.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Bagneux (Marne).svg
| država={{FRA}}
| region = Šampanj-Arden
| departman = Marna
| prefektura = Eperne
| kanton = Anglir
| gšir = 48.5583333333333
| gduž = 3.82916666666667
| nadm visina = 79
| maksimalna_nadmorska_visina = 
| minimalna_nadmorska_visina = 
| površina-km = 13,8
| površina-he = 1.380
| stanovništvo        = 490&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 35,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 51032
| poštanski kod = 51260
}}

'''Banjo''' ({{jez-fra|Bagneux}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Marna u Francuskoj|Marna]] koja pripada prefekturi Eperne.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 458 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,8&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 79 metara.

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=481|
1968=521|
1975=458|
1982=516|
1990=501|
1999=458|
2006=|
2011=490|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,156)(84,168) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 481 1968: 521
  points:(84,168)(100,150)    color:blue    width:2 #1975: 458
  points:(100,150)(128,166)   color:blue    width:2 #1982: 516
  points:(128,166)(160,162)   color:blue    width:2 #1990: 501
  points:(160,162)(196,150)   color:blue    width:2 #1999: 458
  points:(196,150)(228,159)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=94135 Banjo na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=51&amp;codecom=032 Banjo na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.847502795993173&amp;RadLong1=0.0668315659445448 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=510032 Položaj mesta Banjo na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.5583333333333&amp;longitude=3.82916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Banjo na mapi (Mapquest)]

{{Departman Marna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_33_30_N_03_49_45_E_type:city_region:FR|48° 33' 30&quot; SG Š, 03° 49' 45&quot; IGD}}</text>
      <sha1>f5ztl8byhludxoa1s42ow1551jcg3i2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Campuzan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282342</id>
    <revision>
      <id>42706197</id>
      <parentid>42111127</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T06:54:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4359" sha1="7p02dv3ed2x8an2jg81xp98a6x7x7s8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kampizan
| originalni_naziv = Campuzan
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Campuzan (65).svg
| država={{FRA}}
| region = Središnji-Pirineji
| departman = Hautes-Pyrénées
| prefektura = Tarb
| kanton = Kastelno Manjoak
| gšir = 43.2722222222222
| gduž = 0.429166666666667
| nadm visina = 300
| maksimalna_nadmorska_visina = 333
| minimalna_nadmorska_visina = 249
| površina-km = 6,62
| površina-he = 662
| stanovništvo        =160&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,02
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 65126
| poštanski kod = 65230
}}

'''Kampizan''' ({{jez-fra|Campuzan}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornji Pirineji u Francuskoj|Gornji Pirineji]] koja pripada prefekturi Tarb.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 160 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 300 metara (maksimalnoj 333 m, a minimalnoj 249 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=195|
1968=203|
1975=207|
1982=197|
1990=164|
1999=160|
2006=|
2011=159|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 211 1968: 203
  points:(84,135)(100,137)    color:blue    width:2 #1975: 207
  points:(100,137)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 197
  points:(128,132)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 164
  points:(160,113)(196,111)   color:blue    width:2 #1999: 160
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=62354 Campuzan na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=65&amp;codecom=126 Campuzan na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.755242752473065&amp;RadLong1=0.00749037137354529 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=650126 Položaj mesta Campuzan na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.2722222222222&amp;longitude=.429166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Campuzan na mapi (Mapquest)]

{{Departman Gornji Pirineji u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>7p02dv3ed2x8an2jg81xp98a6x7x7s8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bigottière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282603</id>
    <revision>
      <id>42706200</id>
      <parentid>42108875</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:10:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4418" sha1="iggelzys5n91k39666r3wd8jz4y7s7x" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bigotjer
| originalni_naziv = Bigottière
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Bigottière (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Šajan
| gšir = 48.2194444444444
| gduž =-0.797777777777778
| nadm visina = 150
| maksimalna_nadmorska_visina = 183
| minimalna_nadmorska_visina = 93
| površina-km = 18,40
| površina-he = 1.840
| stanovništvo        =331&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 25,43
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53031
| poštanski kod = 53240
}}

'''Bigotjer''' ({{jez-fra|Bigottière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 331 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 17&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,4&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 150 metara (maksimalnoj 183 m, a minimalnoj 93 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=353|
1968=407|
1975=383|
1982=342|
1990=349|
1999=331|
2006=|
2011=468|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,151)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 461 1968: 407
  points:(84,135)(100,129)    color:blue    width:2 #1975: 383
  points:(100,129)(128,117)   color:blue    width:2 #1982: 342
  points:(128,117)(160,119)   color:blue    width:2 #1990: 349
  points:(160,119)(196,114)   color:blue    width:2 #1999: 331
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49288 Bigottière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=031 Bigottière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.841588069083318&amp;RadLong1=-0.0139238489222149 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530031 Položaj mesta Bigottière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2194444444444&amp;longitude=-.797777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bigottière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_13_10_N_00_47_52_W_type:city_region:FR|48° 13' 10&quot; SG Š, 00° 47' 52&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>iggelzys5n91k39666r3wd8jz4y7s7x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazouge-des-Alleux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282779</id>
    <revision>
      <id>42706192</id>
      <parentid>42108030</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T05:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4490" sha1="2bchhis0pdg870m7tj6006qipatiy8n" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bazuž dez Ale
| originalni_naziv = Bazouge-des-Alleux
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Bazouge-des-Alleux (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Majen
| gšir = 48.1841666666667
| gduž =-0.608888888888889
| nadm visina = 130
| maksimalna_nadmorska_visina = 146
| minimalna_nadmorska_visina = 76
| površina-km = 18,10
| površina-he = 1.810
| stanovništvo        = 481&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,57
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53023
| poštanski kod = 53470
}}

'''Bazuž dez Ale''' ({{jez-fra|Bazouge-des-Alleux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 262 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 130 metara (maksimalnoj 146 m, a minimalnoj 76 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=276|
1968=286|
1975=260|
1982=249|
1990=261|
1999=262|
2006=|
2011=481|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:420 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:280 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:140 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 296 1968: 286
  points:(84,136)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 260
  points:(100,125)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 249
  points:(128,121)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 261
  points:(160,126)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 262
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49272 Bazouge-des-Alleux na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=023 Bazouge-des-Alleux na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840972355708276&amp;RadLong1=-0.0106271158904927 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530023 Položaj mesta Bazouge-des-Alleux na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1841666666667&amp;longitude=-.608888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bazouge-des-Alleux na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_11_03_N_00_36_32_W_type:city_region:FR|48° 11' 03&quot; SG Š, 00° 36' 32&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>2bchhis0pdg870m7tj6006qipatiy8n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706193</id>
      <parentid>42706192</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T05:24:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>&quot;La&quot;</comment>
      <origin>42706193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4496" sha1="72ijbi7slt0r73noukkpnxkumk11w4u" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bazuž dez Ale
| originalni_naziv = La Bazouge-des-Alleux
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Bazouge-des-Alleux (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Majen
| gšir = 48.1841666666667
| gduž =-0.608888888888889
| nadm visina = 130
| maksimalna_nadmorska_visina = 146
| minimalna_nadmorska_visina = 76
| površina-km = 18,10
| površina-he = 1.810
| stanovništvo        = 481&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,57
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53023
| poštanski kod = 53470
}}

'''Bazuž dez Ale''' ({{jez-fra|La Bazouge-des-Alleux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 262 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 130 metara (maksimalnoj 146 m, a minimalnoj 76 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=276|
1968=286|
1975=260|
1982=249|
1990=261|
1999=262|
2006=|
2011=481|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:420 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:280 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:140 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 296 1968: 286
  points:(84,136)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 260
  points:(100,125)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 249
  points:(128,121)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 261
  points:(160,126)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 262
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49272 Bazouge-des-Alleux na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=023 Bazouge-des-Alleux na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840972355708276&amp;RadLong1=-0.0106271158904927 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530023 Položaj mesta Bazouge-des-Alleux na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1841666666667&amp;longitude=-.608888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bazouge-des-Alleux na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_11_03_N_00_36_32_W_type:city_region:FR|48° 11' 03&quot; SG Š, 00° 36' 32&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>72ijbi7slt0r73noukkpnxkumk11w4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châtillon-sur-Morin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284225</id>
    <revision>
      <id>42706211</id>
      <parentid>42113295</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T10:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4345" sha1="scjuftnohcp0bckph8u5r553dkxn4qj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatijon sir Moren
| originalni_naziv = Châtillon-sur-Morin
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville FR Chatillon-sur-Morin (Marne).svg
| država={{FRA}}
| region = Šampanj-Arden
| departman = Marna
| prefektura = Eperne
| kanton = Eterne
| gšir = 48.7141666666667
| gduž = 3.58
| nadm visina = 155
| maksimalna_nadmorska_visina = 
| minimalna_nadmorska_visina =
| površina-km = 18,05
| površina-he = 1.805
| stanovništvo        =163&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 10,47
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 51137
| poštanski kod = 51310
}}

'''Šatijon sir Moren''' ({{jez-fra|Châtillon-sur-Morin}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Marna u Francuskoj|Marna]] koja pripada prefekturi Eperne.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 163 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 155 metara.

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=130|
1968=166|
1975=131|
1982=135|
1990=155|
1999=163|
2006=|
2011=189|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,114) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 202 1968: 166
  points:(84,114)(100,94)    color:blue    width:2 #1975: 131
  points:(100,94)(128,96)   color:blue    width:2 #1982: 135
  points:(128,96)(160,108)   color:blue    width:2 #1990: 155
  points:(160,108)(196,112)   color:blue    width:2 #1999: 163
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=94167 Châtillon-sur-Morin na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=51&amp;codecom=137 Châtillon-sur-Morin na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.850222600744343&amp;RadLong1=0.0624827872247584 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=510137 Položaj mesta Châtillon-sur-Morin na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.7141666666667&amp;longitude=3.58&amp;zoom=8 Plan naselja Châtillon-sur-Morin na mapi (Mapquest)]

{{Departman Marna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>scjuftnohcp0bckph8u5r553dkxn4qj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Astis</title>
    <ns>1</ns>
    <id>293070</id>
    <revision>
      <id>42706220</id>
      <parentid>1835826</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Astis (Francuska)]] na [[Razgovor:Astis]]</comment>
      <origin>1835826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bagneux (Marne)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>300898</id>
    <revision>
      <id>42706216</id>
      <parentid>1843675</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Bagneux (Marna)]] na [[Razgovor:Bagneux (Marne)]]</comment>
      <origin>1843675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Атлантски Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>304506</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706129</id>
      <parentid>5771810</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:21:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Atlantski Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>304509</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705974</id>
      <parentid>5771663</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Аверон)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>314784</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706074</id>
      <parentid>1857676</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Averon)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>314786</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705915</id>
      <parentid>1857678</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Аверон)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>315196</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706102</id>
      <parentid>1858099</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:16:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Averon)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>315198</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705944</id>
      <parentid>1858101</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Север-Па де Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>322836</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706025</id>
      <parentid>1865802</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Sever-Pa de Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>322839</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705751</id>
      <parentid>1865805</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (насеље)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>323947</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706048</id>
      <parentid>1866914</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:07:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (naselje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>323950</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705875</id>
      <parentid>1866917</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grambek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1369133</id>
    <revision>
      <id>42706136</id>
      <parentid>42530798</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3066" sha1="9lqkap2yxu3b357ahzw723b84escex8" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Grambek
 | izvorni_naziv       = ''Grambek''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Grambek COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Šlezvig-Holštajn]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 406&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 32
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 12,7
 | gšir                = 53.56667
 | gduž                = 10.68333
 | nadmorska_visina    = 28
 | registarska_oznaka  = RZ
 | pozivni_broj        = 04542
 | poštanski_kod       = 23883
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.amt-breitenfelde.de/ www.amt-breitenfelde.de]
 | gradonačelnik       = ''Uwe Buske''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Grambek''' ({{jez-nem|Grambek}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 131 opštinskog središta okruga [[Okrug Hercogtum Lauenburg|Hercogtum Lauenburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 406 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1053037.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Grambek_in_RZ.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Hercogtum Lauenburg]]
Grambek se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Hercogtum Lauenburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 28 metara. Površina opštine iznosi 12,7&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 406 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 32 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Grambek}}

* [https://web.archive.org/web/20070611082557/http://www.amt-breitenfelde.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hercogtum Lauenburg}}</text>
      <sha1>9lqkap2yxu3b357ahzw723b84escex8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hornbek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1369742</id>
    <revision>
      <id>42706188</id>
      <parentid>42532035</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T03:23:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3615" sha1="ib3hqf2youtyh4e3fh6wipt8wp9jkfc" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Hornbek
 | izvorni_naziv       = ''Hornbek''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Hornbek COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Šlezvig-Holštajn]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 167&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 28
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 5,9
 | gšir                = 53.56667
 | gduž                = 10.63333
 | nadmorska_visina    = 31
 | registarska_oznaka  = RZ
 | pozivni_broj        = 04158
 | poštanski_kod       = 21514
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.amt-breitenfelde.de/ www.amt-breitenfelde.de]
 | gradonačelnik       = ''Christina Dibbern''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Hornbek''' ({{jez-nem|Hornbek}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 131 opštinskog središta okruga [[Vojvodstvo Lauenburg|Hercogtum Lauenburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 167 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1053056.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Hornbek_in_RZ.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Hercogtum Lauenburg]]
Hornbek se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Hercogtum Lauenburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 31 metra. Površina opštine iznosi 5,9&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 167 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 28 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Liperi]]|[[Finska]]|partnerstvo|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Hornbek&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Hornbek}}

* [https://web.archive.org/web/20070611082557/http://www.amt-breitenfelde.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hercogtum Lauenburg}}</text>
      <sha1>ib3hqf2youtyh4e3fh6wipt8wp9jkfc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harmsdorf (Ostholstein)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1382634</id>
    <revision>
      <id>42706177</id>
      <parentid>42531354</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T23:31:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3093" sha1="0q6esynoov2u7k8jwwdjvhe2pt5jbhy" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Harmsdorf}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Harmsdorf
 | izvorni_naziv       = ''Harmsdorf''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Harmsdorf
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Harmsdorf (Ostholstein) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Šlezvig-Holštajn]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 724&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 41
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 17,8
 | gšir                = 54.25
 | gduž                = 10.81667
 | nadmorska_visina    = 29
 | registarska_oznaka  = OH
 | pozivni_broj        = 04363
 | poštanski_kod       = 23738
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.lensahn.de/ www.lensahn.de]
 | gradonačelnik       = ''Reinhard Schöning''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Harmsdorf''' ({{jez-nem|Harmsdorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 36 opštinskih središta okruga [[Okrug Ostholštajn|Ostholštajn]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 724 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1055020.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Harmsdorf in OH.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ostholštajn]]
Harmsdorf se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Ostholštajn. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 29 metara. Površina opštine iznosi 17,8&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 724 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 41 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Harmsdorf (Ostholstein)}}

* [https://web.archive.org/web/20070405120831/http://www.lensahn.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ostholštajn}}</text>
      <sha1>0q6esynoov2u7k8jwwdjvhe2pt5jbhy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Orebić</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1408545</id>
    <revision>
      <id>42706154</id>
      <parentid>40659208</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:21:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="566" sha1="dr4jovttis1a3z8kl601kk3j4eevmlo" xml:space="preserve">{{Navbox
| name  = Orebić
| title = [[Orebić|Naselja u sastavu Općine Orebić]]
| image = 
| list1 = [[Donja Banda]] • [[Kučište]] • [[Kuna Pelješka]] • [[Lovište (Orebić)|Lovište]] • [[Nakovanj (Orebić)|Nakovanj]] • [[Orebić]] • [[Oskorušno]] • [[Pijavičino]] • [[Podgorje (Orebić)|Podgorje]] • [[Podobuče]] • [[Potomje]] • [[Stankovići (Orebić)|Stankovići]] • [[Trstenik (Orebić)|Trstenik]] • [[Viganj]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Grupni šabloni administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dr4jovttis1a3z8kl601kk3j4eevmlo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovište (Orebić)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1408626</id>
    <revision>
      <id>42706152</id>
      <parentid>42416253</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:21:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Lovište]] na [[Lovište (Orebić)]]</comment>
      <origin>42416253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6782" sha1="0bicgyfttudnjbwxr8f3vyg5sdz0mp4" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Lovište
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|općina = [[Orebić]]
|mikroregija = [[Pelješac]]
|najgrad = [[Dubrovnik]]
|površina = 
|nadvisina = 
|z. širina = 43.022
|z. dužina = 17.033
|brojstan = 189
|gustoća = 
|domaćinstva = 78
|pošta = 20269 Lovište
|pozbroj = 020
|autooznaka = DU
|karta2      =Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2 =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
|slika =Panorama Lovišta1121182.JPG
|slika_opis = Panorama Lovišta 
}}

'''Lovište''' je naselje na poluotoku [[Pelješac]] u općini [[Orebić]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]].

== Geografija ==
Lovište je krajnje pelješko naselje, smješteno na samom [[zapad]]u poluotoka Pelješac, u prelijepoj uvali uz [[obala|obalu]] [[Jadransko more|Jadrana]].

Područje Lovišta u odnosu na ostali dio Pelješca ima vrlo blagi [[reljef]]. Brda ne prelaze 200 nadmorske visine i blagih su padina.

== Historija ==

[[Datoteka:Spomen ploča prvim doseljenicima, Lovište05701.JPG|mini|200px|Spomen ploča-prvim doseljenicima]]
Lovište je osnovano sredinom 19. stoljeća od doseljenika sa područja otoka Hvara koji su između iseljavanja u Ameriku i odlaska na Pelješac odabrali ovo drugo. Tim stanovnicima su se kasnije pridruživali doseljenici iz [[Nakovanj (Orebić)|Nakovane]].
Prvi doseljenik u Lovištu (1878.) bio je Ante Visković iz hvarskog sela [[Gdinj]].&lt;ref&gt;Glamuzina, str. 163&lt;/ref&gt;
[[Slika:Rt Lovište1121177.JPG|mini|200px|rt Lovište kraj naselja Lovište-najzapadniji dio [[Pelješac|Pelješca]]]]
== Klima ==
Zahvaljujući zemljopisnom položaju i karakteristikama reljefa, na predjelu Lovišta padaline su rijetke, a broj [[sunce|sunčanih]] sati jako velik. Prema nekim izvorima taj broj se penje i do 3000 sunčanih sati godišnje, što je više čak i od najsunčanijeg [[otok]]a [[Hvar]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Zemljopisni položaj i klima Lovišta |url=http://www.loviste-peljesac.com/hr/prirodne-znamenitosti.html |access-date=2014-06-09 |archivedate=2009-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090609005231/http://www.loviste-peljesac.com/hr/prirodne-znamenitosti.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Flora i fauna ==
Najzastupljenija je [[mediteran]]ska flora, [[šikara|šikare]] i [[makija|makije]] te primorske [[crnogorična šuma|crnogorične šume]] [[hrast crnika|hrasta crnike]] i [[bor (drvo)|bora]].

U akvatoriju uz obalu Lovišta mogu se naći naselja morske trave posidonije i zaštićena vrsta [[školjkaši|školjke]] [[periska|periske]] koju se može naći isključivo u čistom [[more|moru]].

Na zapadnom djelu poluotoka Pelješca, u području Lovišta, do sada je zabilježeno preko 100 vrsta [[ptice|ptica]]. Od ostalih [[životinje|životinjskih]] vrsta najpoznatije su [[čagalj]] (''lat. Canis aureus''), [[indijski mali mungos]] (''lat. Herpestes javanicus''), sivi [[puh orašar|puh]] (''lat. Myoxus glis''), [[zec]] (''lat. Lepus europaeus''), [[divlja svinja]] (''lat. Sus scrofa''), [[blavor]] (''lat. Pseudopus apus''), crni [[kos]] (''lat. Turdus merula''), [[žaba]] [[zelena krastača]] (''lat. Bufo viridis''), sredozemni [[galeb]] (''lat. Larus audouinii'') te [[sove|sova]] [[sova ušara|ušara]] (''lat. Bubo bubo'').

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2001|2021]]. godine u Lovištu u 75 domaćinstava obitavaju 189 stanovnika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=DZS - Popis stanovništva 2001. godine |url=http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-3085.html |access-date=2014-06-09 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924014118/http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-3085.html }}&lt;/ref&gt;, uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] [[Katoličanstvo|katolika]].

{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2021.'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&amp;ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&amp;path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&amp;lang=10 |access-date=2014-06-09 |archive-date=2022-06-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220617192010/http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&amp;ti=Dubrova%E8ko-neretvanska+%9Eupanija+-+broj+stanovnika+po+naseljima+&amp;path=..%2FDatabase%2FNaselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske%2F4%20Stanovnistvo%20naselja%2F&amp;lang=10 }}&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 250
 |crta1   = 50
 |crta2   = 25
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991.
 |a15     = 2001.
 |p1      = 0
 |p2      = 0
 |p3      = 0
 |p4      = 12
 |p5      = 9
 |p6      = 109
 |p7      = 216
 |p8      = 0
 |p9      = 184
 |p10     = 193
 |p11     = 208
 |p12     = 187
 |p13     = 196
 |p14     = 242
 |p15     = 244
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 |a16=2021|p16=189}}

== Gospodarstvo ==
Zahvaljujući povoljnoj klimi i velikom broju sunčanih sati, Lovište ima dugačku tradiciju turizma koja datira još od [[1935.]] godine kada su prvi [[turizam|turisti]] došli u ovaj kraj. U Lovištu se danas mogu naći brojni obiteljski pansioni, auto-kampovi, [[restoran]]i, [[konoba|konobe]] i [[caffe bar|barovi]].

Osim turizma, mještani se bave i [[ribarstvo]]m te uzgojem [[maslina]] i proizvodnjom [[maslinovo ulje|maslinovog ulja]]. Oko naselja postoje brojni maslinici sa preko 10.000 stabala masline.

== Obrazovanje ==
S obzirom da u naselju trenutno obitava petnaestak djece predškolskog uzrasta, a zbog povećanog broja mladih se očekuje daljnji prirodni rast mjesta, u Lovištu je predviđena gradnja [[osnovna škola|osnovne škole]] zbog čega su izrađeni idejni projekti&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Plan i program održivog razvoja Lovišta |url=http://www.loviste-peljesac.com/plan-program.html |access-date=2014-06-09 |archivedate=2008-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080930205506/http://www.loviste-peljesac.com/plan-program.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.loviste-peljesac.com/ Lovište - Pelješac]
* [http://www.loviste-peljesac.com/plan-program.html Plan i program razvoja Lovišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080930205506/http://www.loviste-peljesac.com/plan-program.html |date=2008-09-30 }}

{{Orebić}}

[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>0bicgyfttudnjbwxr8f3vyg5sdz0mp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veterinarski fakultet u Zagrebu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471348</id>
    <revision>
      <id>42706163</id>
      <parentid>42418310</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10771" sha1="jfcnmilpbwkgdm2akct3h9i6ck76eg2" xml:space="preserve">{{Infokvir unizg
| ime = Veterinarski fakultet
| latinski = Facultas medicinae veterinariae Zagrabiensis
| grb =
| osnovan = [[26. rujna]] [[1919.]]
| osnivači =
| dekan = [[Tomislav Dobranić]]
| zaposlenici = 321 *
| studenti = 593 *
| integrirani = [[veterinarska medicina]] &lt;small&gt;(6+0)&lt;/small&gt;
| web_stranica = http://www.vef.unizg.hr
| napomena = * podatci iz ak. god. 2004/05.
}}

[[Datoteka:Veterinarski fakultet u Zagrebu.jpg|mini|desno|275px|Veterinarski fakultet u Zagrebu]]

'''Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu''' jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je [[1919.]] godine kao ''Veterinarska visoka škola''. [[7. prosinca]] [[1924.]] godine škola je preimenovana u Veterinarski fakultet, koji postaje sastavnicom [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Misija i djelovanje ==
Znanstveno nastavna ustanova koja se bavi kontinuiranim osposobljavanjem kandidata (studenata) za izvršavanje zadataka iz područja [[veterinarska medicina|veterinarske medicine]]. Zadaća Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je poboljšati i unaprijediti vodeću obrazovnu visokoškolsku ulogu te osigurati vodeću znanstvenu poziciju na području veterinarske medicine i dodirnih znanosti u Hrvatskoj i široj regiji. Te zadaće ostvaruju se na tradiciji, osmišljenoj kadrovskoj politici, suvremenoj opremi te na povezivanju u europskim i svjetskim razmjerima. Pri tome se posebno predviđa i očekuje izrazit razvitak regionalne suradnje u okvirima EU, a osobito u sklopu udruga i organizacija poput Veterinary Network of Student and Staff Transfer, te fakulteta i sveučilišta s kojima je ugovorena izravna suradnja.

'''VetNEST''' je organizacija koja je osnovana [[1993.]] godine, a okuplja sedam europskih veterinarskih visokih učilišta (Sveučilišta u Beču i Košicama, te fakultete u Ljubljani, Brnu, Budimpešti, Wroclawu i Zagrebu). Članice VetNEST-a putem spomenute organizacije uspješno obavljaju razmjenu studenata i nastavnog osoblja te razmjenjuju iskustva u nastavnom, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu. U cilju unapređenja cjelokupnog rada nastavnici Veterinarskoga fakulteta također razmjenjuju iskustvo i znanja s inozemnim fakultetima kroz članstvo našega fakulteta u Europskoj udruzi ustanova za veterinarsku izobrazbu (European Association of Establishments for Veterinary Education, EAEVE.

'''EAEVE''' je osnovan [[1987.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] i među prvima je u [[Europa|Europi]]. razradio trajni sustav prosudbe veterinarskih učilišta te na taj način odredio visoki položaj veterinarske medicine u europskom sustavu obrazovanja. Veterinarski fakultet je među prvim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu prihvatio ovakvo vrednovanje s ciljem da mu se odredi položaj s obzirom na kvalitetu i uvjete izvođenja nastave, odnosno s obzirom na znanstveno-stručne aktivnosti. Sukladno ocjeni ekspertnog tima prema kojoj Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ispunjava kriterije kvalitete visokih učilišta u [[Europa|Europi]], te na temelju izvješća koje je prihvaćeno na godišnjoj skupštini EAEVE-a, Fakultet je [[2003.]] godine uvršten na listu pozitivno ocijenjenih veterinarskih visokih učilišta u [[Europa|Europi]].

Veći dio nastavnog procesa obavlja se u sklopu [[Fakultet]]a, smještenog u jugoistočnom dijelu [[Zagreb]]a. [[Fakultet]]a  posjeduje brojne zgrade u kojima se nalaze nastavni prostori poput predavaonica, vježbaonica, kompjutorskih učionica, laboratorija te nastambi za velike i male životinje. Preostali dio nastave odvija se u lovištu [[Črnovšćak]] kao izdvojenoj jedinici [[Fakultet]]a i vanjskim radilištima ([[Veterinarska stanica|Veterinarske stanice]], [[farma|farme]], [[mesna industrija|mesne industrije]] i dr.) s kojima [[Fakultet]] surađuje. Fakultetsko dobro u [[Dugo Selo|Dugom Selu]], planirano na zemljištu koje je [[Fakultet]]u darovano odlukom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], ukupne površine gotovo 100 ha, u budućnosti bi svakako trebalo ojačati praktičnu nastavu u aspektima držanja farmskih životinja.

Postojeća dobro opremljena infrastruktura [[Fakultet]]a omogućava provedbu diplomske i poslijediplomske nastave, znanstvenih istraživanja i stručno-kliničkog rada u specijalističkim ambulantama. Nastavna, znanstvena i klinička djelatnost [[Fakultet]]a osniva se na radu [[zavod]]a i [[klinika]] koji su na osnovi Statuta iz [[2005.]] godine objedinjeni u Odjel za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti, Odjel klinika, Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane. Na Veterinarskom fakultetu postoji udruga studenata veterinarske medicine [[Equus]], a osnovana je [[1993.]] godine s jasnim ciljem poboljšanja uvjeta studiranja i zaštite prava studenata. U udruzi djeluje više sekcija radi ostvarivanja stručnih, znanstvenih, društvenih, kulturnih, sportskih i drugih interesa studenata. Studenti Veterinarskoga fakulteta također aktivno sudjeluju u radu Međunarodnog udruženja studenata veterinarske medicine - IVSA, (engl. International Veterinary Students Association).

Studij je podijeljen na dodiplomsku i posljediplomsku nastavu:

== Dodiplomska nastava ==

Sveučilišni diplomski studij izvodi se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine u trajanju od 6 godina (12 semestara), a njegovim se završetkom stječe akademski naziv [[veterinar|'''''doktor veterinarske medicine''''']]. Do [[1997.]]/[[1998.]]&lt;ref&gt;Markt, Dubravka et al. (ur.) ''Zaposliti se ili studirati : kamo nakon srednje škole : vodič kroz visoka učilišta Republike Hrvatske'', Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zavod za zapošljavanje, Zagreb, ožujka 1996., str. 51.&lt;/ref&gt; akademske godine studenti su stjecali akademski naziv '''''diplomiranoga veterinara''''' (10 semestara). U prve četiri godine student odsluša teorijsku i obavi praktičnu nastavu iz društvenih, temeljnih, zootehničkih, pretkliničkih i pojedinih kliničkih predmeta. U posljednje dvije godine student sudjeluje u teorijskoj i praktičnoj nastavi iz redovnih kliničkih predmeta, kolegija vezanih za javno zdravstvo i obveznih izbornih predmeta prema odabranom usmjerenju (Farmske životinje i konji; Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko javno zdravstvo; Kućni ljubimci). Pored toga, sudjeluje u praktičnom radu u [[veterinarske organizacije|veterinarskim organizacijama]], [[farma]]ma i [[prehrambena industrija|prehrambenim industrijama]] (izvanfakultetska nastava putem ambulantne [[klinika|klinike]] i organiziranog terensko-stručnog rada), čime u potpunosti stječe znanja i vještine za obavljanje budućeg zanimanja.

Tijekom studija student također upisuje izborne predmete u okviru 20 posto studijskoga programa. Izbor je relativno velik, a podiljeljeni su na opće predmete, predmete zajedničke za sva tri usmjerenja i predmete vezane za pojedina usmjerenja. Svaki student može ih izabrati u upisanom semestru, ali i kasnije tijekom studiranja, kada uvidi potrebu za dodatnim znanjem prema svojim sklonostima. Na taj način studenti ujedno oblikuju svoju kvalifikaciju. Završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine student je osposobljen za: 
*liječenje životinja; 
*rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva; 
*zaštitu čovjekova okoliša, terensku, kliničku i laboratorijsku dijagnostiku; 
*preventivno suzbijanje [[zarazne bolesti|zaraznih bolesti]] i [[zoonoza]]; 
*projektiranje i sudjelovanje u izradbi programa za razvijanje i unapređivanje djelatnosti u [[stočarstvo|stočarstvu]] te proizvodnji namirnica animalnog podrijetla; 
*razvijanje svih oblika zaštite [[životinja]] i [[okoliš]]a te njegovanje [[etika|etike]] i humanog odnosa prema [[životinja]]ma.

Stjecanjem diplome doktora veterinarske medicine pruža se mogućnost nastavka školovanja na poslijediplomskom specijalističkom ili doktorskom studiju, odnosno uključivanje u programe cjeloživotnog učenja radi nadogradnje postojećih znanja u okviru stečenih kvalifikacija tijekom profesionalne karijere.

Osnovna skupina predmeta:
* [[Anatomija]],
* [[Histologija]] i [[embriologija]],
* [[Fiziologija]],
* Veterinarska patologija,
* Patološka fiziologija,
* [[Unutarnje bolesti]] [[domaće životinje|domaćih životinja]],
* [[Kirurgija]], [[ortopedija]] i [[oftalmologija]],
* [[Porodništvo]] domaćih životinja,
* [[Zarazne bolesti]],
* Ambulantna klinika
zatim: 
* [[Mikrobiologija]],
* Veterinarska [[imunologija]],
* [[Farmakologija]] i [[toksikologija]],
* [[Parazitologija]] i [[invazione bolesti]],
* [[Radiobiologija]],
* Opća i klinička [[rendgenologija]]
* Metode [[fizikalna terapija|fizikalne terapije]] i dijagnostike, 
kojima prethode sljedeći kolegiji:
* [[Biologija]],
* [[Fizika]] i [[biofizika]] za veterinare,
* [[Kemija]], 
* [[Biokemija]]

Uz navedene kolegije cjelinu izobrazbe nadopunjuju i:
* Tehnologija proizvodnje i uzgoja [[životinje|životinja]],
* Fiziologija i patologija hranidbe [[životinje|životinja]],
* Animalna higijena, okoliš i [[etologija]],
* [[Povijest]], [[etika]] i [[sociologija]] veterinarstva,
* Patologija [[perad]]i u uzgoju i proizvodnji,
* Biologija i patologija [[riba]],
* Biologija i patologija [[pčela]], 
* Uzgoj i patologija [[lovna divljač|lovne divljači]], 
* Higijena i tehnologija [[namirnica]],
* Veterinarska ekonomika i analitička [[epidemiologija]]
* Upravno i sudsko veterinarstvo

== Poslijediplomski studij &quot;Veterinarska medicina&quot; ==
Doktori veterinarske medicine u okviru kontinuiranog usavršavanja i školovanja imaju priliku kroz specijalističke i znanstvene discipline odabrati sljedeće smjerove:

* [[anatomija]], [[histologija]] i [[embriologija]]
* [[animalna higijena]] - okoliš i [[etologija]]
* [[biologija]] i [[patologija]] [[pčela]]
* [[ekonomika]] veterinarstva
* [[fiziologija]] domaćih životinja
* fiziologija i [[patologija peradi]] i [[pernata divljač|pernate divljači]]
* higijena i tehnologija [[namirnica životinjskog podrijetla]]
* [[ihtiopatologija]]
* [[kirurgija]], [[ortopedija]] i [[oftamologija]] s [[rendgenologija|rendgenologijom]] i [[ultrazvuk|ultrazvučnom dijagnostikom]]
* [[mikrobiologija]] i [[epizootiologija]]
* [[parazitologija]]
* [[patološka anatomija]]
* [[unutrašnje bolesti]] [[domaće životinje|domaćih životinja]]

== Poznati studenti ==
*[[Ratimir Orban]]

== Literatura ==
* [http://www.vef.unizg.hr/ Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu] [Elektroničko gradivo], službeno mrežno mjesto Fakulteta.

== Reference ==
{{izvori}}
{{Sveučilište u Zagrebu}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]]</text>
      <sha1>jfcnmilpbwkgdm2akct3h9i6ck76eg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobroslav Paraga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1472074</id>
    <revision>
      <id>42705600</id>
      <parentid>42485832</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mvlatkovic</username>
        <id>397990</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>42705600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65682" sha1="akxm7exoloiswa7pby7x5qu48dn6k65" xml:space="preserve">{{NPOV}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Sređivanje}}

{{Infookvir političar
|ime             = Dobroslav Paraga
|slika           = Dobroslav Paraga.png
|veličina        = 250px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = {{birth date and age|1960|12|9|df=y}} 
|datum smrti     =

|položaj         = predsjednik [[Hrvatska stranka prava 1861|HSP-a 1861]]
|mandat_start    = [[31. 5.|31. maj]] [[1995]].
|mandat_kraj     = 
|podpredsjednik  = 
|zamjenik        = 
|prethodnik      = ured osnovan
|nasljednik      =

|čin2            = zastupnik u [[Hrvatski sabor|Saboru]]
|mandat_start2   = [[2. 8.|2. august]] [[1992]].
|mandat_kraj2    = [[29. 10.|29. oktobar]] [[1995.]]
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = [[Franjo Gregurić]] &lt;small&gt;(1992.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Hrvoje Šarinić]] &lt;small&gt;(1992. - 1993.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Nikica Valentić]] &lt;small&gt;(od 1993.)&lt;/small&gt;{{-}}
|predsjednik     = [[Franjo Tuđman]]
|prethodnik2     = 
|nasljednik2     =

|čin3            = 1. predsjednik [[Hrvatska stranka prava|HSP-a]]
|mandat_start3   = [[25.6.|25. jun]] [[1991]].
|mandat_kraj3    = [[11.9.|11. septembar]] [[1993]].
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    =
|prethodnik3     = ured osnovan
|nasljednik3     = [[Ante Đapić]]

|stranka         = [[Hrvatska stranka prava|HSP]] &lt;small&gt;(1991. - 1993.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Hrvatska stranka prava 1861|HSP 1861]]&lt;small&gt;(od 1995.)&lt;/small&gt;
|supruga         = Nevenka Paraga
|zanimanje       = 
|fusnote         = 
}}
'''Dobroslav Paraga''' ([[Zagreb]], [[9. decembra]] [[1960]]), [[Hrvati|hrvatski]] desničarski političar. Bio je prvi predsjednik krajnje desne [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] nakon što je stranka ponovno osnovana [[1991.]] godine. Godine [[1993.]] osnovao je [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861.]] nakon političkog raskola s [[Anto Đapić|Antom Đapićem]]. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] bio je predsjednik HSP-a te osnivač i vrhovni zapovjednik [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]] (HOS) od [[1991.]] do [[1993]].

== Biografija ==
Dobroslav Paraga je rođen [[9. decembra]] [[1960.]] u [[Zagreb]]u u porodici Smiljana i Arne Paraga. Sa majčine strane je [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla, tj. majka mu potječe iz bogate zagrebačke porodice Laufer. Troje Paraginih najbližih članova porodice je ubijeno tijekom [[Holokaust]]a u [[Logor Jasenovac|Koncentracijskom logor Jasenovac]] [[1941.]] godine, a [[1945.]] komunisti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] su strijeljali njegovog djeda i ujaka.&lt;ref&gt;Dnevnik; T. Krsmanović; ''Loše zdrastveno stanje političkih zatvorenika i boraca za ljudska prava''; 1. 9. 1986.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;us&quot;&gt;Ulrich Schiller (Mario Grčević), 2009, str. 395&lt;/ref&gt; Paraga je u Zagrebu završio osnovnu školu i gimnaziju, nakon čega se upisao na studij prava i laičke teologije.

Studij nije uspio završiti jer su ga [[1980.]] godine uhitile vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] tj. [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] kad mu je bilo devetnaest godina. Bio je uhićen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, a koju je potpisalo nekoliko desetaka hrvatskih uglednika među kojima su bili [[Ivan Supek]], [[Franjo Tuđman]], [[Vlado Gotovac]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Dobriša Cesarić]] i drugi. Paraga je na sudskom procesu bio osuđen na četiri godine zatvora zbog:&lt;ref name=Frank/&gt;
{{quote|[...] neprijateljske propagande, suradnje s [[Ustaše|ustaško]]-terorističkim organizacijama: počinio je krivično djelo protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFR Jugoslavije.|Robert Frank, ''Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema'', Novi list, 3. 6. 2000.}}

Kaznu je služio u kaznionici [[Lepoglava]] i na [[Goli otok|Golom otoku]].&lt;ref name=Vecernji&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/dobroslav-paraga-228 Dobroslav Paraga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131124061107/http://www.vecernji.hr/biografije/dobroslav-paraga-228 |date=2013-11-24 }}. [[Večernji list]]. Preuzeto 26. studenog 2013.&lt;/ref&gt; Od četiri zatvorske godine, od [[21. oktobra]] [[1980.]] do 21. oktobra [[1984.]] godine, ukupno je samo u samicama proveo čak 271 dan, bez hrane, grijanja, danjeg svjetla i kretanja, a na Golom otoku sve to pod zemljom.{{efn|Neprestano je bio premlaćivan, prijetilo mu se smrću, mučen je na zimi, prisilno mu je sondiran želudac.&lt;ref name=Frank&gt;Robert Frank: &quot;Političke sudbine: Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema&quot;. Novi list: 3. 6. 2000.&lt;/ref&gt; Dotični Slobodan Nedeljković, iz [[Srbac|Srbca]] kraj [[Banja Luka|Banja Luke]], slomio mu je nogu na pet mjesta bacivši mu na nogu klupu.&lt;ref name=Mistreatment&gt;[http://dobroslavparaga.com/images/December_6,_1986-Dobroslav_Paraga_Describes_Mistreatment_in_Prison-East_Europe_Report.pdf East Europe report: Dobroslav Paraga describes mistreatment in prison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102407/http://dobroslavparaga.com/images/December_6,_1986-Dobroslav_Paraga_Describes_Mistreatment_in_Prison-East_Europe_Report.pdf |date=2014-07-27 }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Hrvatski sudovi su [[2002.]] godine utvrdili da su posljedice premlaćivanjem pendrekom vidljive i dva desetljeća nakon toga.&lt;ref&gt;H. Dečak: &quot;Već 17 godina političar od države traži 500 000 kuna za zlostavljanja u zatvoru&quot;. Večernji list: 17. 01. 2003.&lt;/ref&gt;. U prvom šestomjesečju [[1982.]] godine, dok je bio na Golom otoku, višestruki ubojica Bruno Reketti mu je obećao zaštitu od ostalih zatvorenika. No, u nastupu pijanstva i posljedične iskrenosti Reketti mu je priznao da mu je rečeno da Paragu treba ubiti, kako bi sam bio pomilovan. Ono što je pijan rekao, Reketti je trijezan pokušao ostvariti: nožem je pokušao ubiti Paragu. Ipak, to mu nije pošlo za rukom, a kasnije su se odnosi između njih dvojice popravili tako da ga je Reketti čak dva puta spasio od dvojice također naručenih egzekutora, a osim toga, priznao mu je da ga je trebao nagovoriti na pokušaj bijega s Golog otoka što bi poslužilo vlastima da ga likvidiraju.&lt;ref name=Frank/&gt;&lt;ref name=Mistreatment/&gt;}} Za Paragu je u zatvoru intervenirao [[Francuska|francuski]] predsjednik [[François Mitterrand]].

Na odsluženje vojnog roka u kaznenoj jedinici u [[Knin]]u pozvan je [[13. februara]] [[1986.]], na dan kad je [[Andrija Artuković]] izručen Jugoslaviji. Iz JNA, gdje je služio u kaznenoj jedinici, pušten je 14. maja, dan nakon što je Artuković osuđen.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA - Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&amp;title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feral&quot;&gt;[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna_pregled.php?vjest_id=51 Predsjednik HSP 1861] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727103003/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna_pregled.php?vjest_id=51 |date=27. srpnja 2014. }}. Feral Tribune. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;{{efn|Tih dana, Paraginog prijatelja [[Ernest Brajder|Ernesta Brajdera]] likvidirala je [[Služba državne sigurnosti]] (UDBA) bacivši ga kroz prozor s četvrtog kata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]], a čitav je slučaj tih dana u novinama bio popraćen naslovom “Skočili ga kroz prozor”.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Default.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Tragičar povijesti. Slobodna Dalmacija: članak Marine Karlović-Sabolić. Preuzeto 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;}} Paraga je zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru 1986. podigao tužbu protiv [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt; Tužba je odbačena kao neosnovana. {{efn|Paraginu tužbu jugoslavenskim je vlastima &quot;pod nos&quot; stavio američki državni sekretar George Shultz kada SFRJ nije htjela izručiti jednog od otmičara s broda Achile Lauro.&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;/&gt; Sredinom osamdesetih u zagrebačkom je Vjesniku novinar Inoslav Bešker napisao da “čak i ako je deseti dio Paraginih tvrdnji o zlostavljanjima u zatvorima točan, to zahtijeva ispitivanje, koje može završiti javnom osudom krivaca”, a značajnu javnu podršku Paragi je u travnju ’87. godine pružio kardinal [[Franjo Kuharić]] izjavivši Glasu Amerike da je “Paraga pobornik ljudskih prava koji ne optužuje nikoga, već samo zahtijeva da se brani čovjek, a Paraga je samo javno progovorio o zloupotrebama kojih je i sam bio žrtva”.}} [[1987.]] je ponovno osuđen, ovog puta ne na zatvorsku kaznu, nego s kaznom od tri godine zabrane javnog nastupanja.&lt;ref name=&quot;Frank&quot;/&gt;

Uz pomoć [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], kojeg je Smiljan Paraga, otac Dobroslava, molio za pomoć, pušten je iz zatvora iste 1987. godine. Počeo je pisati knjigu o svojim stradanjima na robiji, pa mu je zbog te knjige ponovno suđeno.&lt;ref name=&quot;Novosti&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:275784-Paraga-svedo269i-protiv-Srba Paraga svedoči protiv Srba]. Novosti, 16. travnja 2002. Preuzeto 21. prosinca 2013. (na srpskom)&lt;/ref&gt; Uz zagovor njemačkog predsjednika [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]] uspio je dobiti [[Pasoš Slovenije|putovnicu]] u Sloveniji koju mu je uskraćivala slovenska [[Služba državne sigurnosti]].&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://dobroslavparaga.com/images/August_4,_1989-S.Res._169_Passes_Senate-Supporting_the_efforts_of_Dobroslav_Paraga_to_bring_about_increased_respect_for_human_rights_in_Yugoslavia.pdf S.Res. 169-Supporting the efforts of Dobroslav Paraga to bring about increased respect for human rights in Yugoslavia-Senate passage on August 4, 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727095452/http://dobroslavparaga.com/images/August_4,_1989-S.Res._169_Passes_Senate-Supporting_the_efforts_of_Dobroslav_Paraga_to_bring_about_increased_respect_for_human_rights_in_Yugoslavia.pdf |date=27. srpnja 2014. }}. ''Von Weizsacker had invited Paraga already in December od 1988 on the occasion of the 40th anniversary of the proclamation of the Universal Declaration of Human Rights. Because he was denied a passport, Paraga staged a 17 day hunger strike. Von Weizsacker intervened with the Yugoslav government; the Croatian Cardinal Kuharic openly condemned the incident. Finally, government gave him a passport.'' Pristupljeno 19. jula 2014.&lt;/ref&gt; Nakon toga počeo je pisati o zlostavljanjima u zatvorima i montiranim političkim procesima u slovenskoj ''[[Nova revija (časopis)|Novoj reviji]]'' i ljubljanskoj ''[[Mladina|Mladini]]''. Uz pomoć slovenske putovnice otputovao je u [[SR Njemačka|Zapadnu Njemačku]], u službeni posjet kod predsjednika [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]],&lt;ref name=&quot;weizsacker&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti8/richardvonweizsackerdparaga.jpeg RICHARD VON WEIZSACKER GERMAN PRESIDENT AND DOBROSLAV PARAGA IN BONN]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Disident ==
O tome kako i zašto je uzeo slovensku putovnicu obrazložio je u intervjuu. Budući da ga je visoki dužnosnik ondašnje vlasti, ali i vlasti koja je bila aktualna u vrijeme intervjua 2000., osudio 1987. na tri godine zatvora pod optužbom za lažnu propagandu jer da je &quot;iznosio istinu o uvjetima života u tadašnjim zatvorima&quot;. Suđenje nije prošlo nezapaženo kod demokratskog svijeta. Pratio ga je i američki konzul, što se nikada prije nije dogodilo, zbog čega je na pritisak kazna preinačena u uvjetnu. Usprkos tomu, policija mu je oduzela osobnu iskaznicu pa je bio bez ikakvih isprava, jer mu je putovnica oduzeta desetljeće prije. Tada su mu Slovenci dali putovnicu i tako je dvije godine živio u Sloveniji. Za dobivanje te putovnice Paraga je zahvaljivao ondašnjem njemačkom predsjedniku Richardu von Weizsackeru, koji je čuo za njegov slučaj te ga 1989. pozvao kao svoga gosta u Bonn na obilježavanje 40. obljetnice Deklaracije o ljudskim pravima. Jugoslavenske su mu vlasti i dalje pravile probleme. Nisu ga pustile i nastao je skandal u Sloveniji. Naime, unatoč što je živio u Jugoslaviji gdje je postojala i središnja vlast, u Sloveniji je postojala neka mogućnost djelovanja pa je nakon poziva njemačkog predsjednika, dobio i putovnicu i državljanstvo. Slovenskom je SUP-u osobno dao ondašnji predsjednik Slovenije [[Janez Stanovnik]]. Paraga tada ipak nije otišao u Njemačku, jer su se u Zagrebu i Beogradu protivili. Otputovao je ipak godinu poslije, kad ga je primio predsjednik Weizsacker.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201123nsai.htm INTERVJU Dobroslav Paraga u povodu ustavnih promjena. Zamolio sam Gama’a al Islamiju da ne podmeće bombe po Hrvatskoj] razgovarala: Nada Starijaš AI Issa, Arena, 23. studenoga 2000.&lt;/ref&gt;

Zatim je otputovao u [[Prag]] češkom državniku i žrtvi komunizma [[Vaclav Havel|Vaclavu Havelu]], Švedsku, potom u parlament u Ontariju, Kanadi, i u niz drugih zapadnih zemalja i gradova gdje govori o problemu političkih zatvorenika, velikosrpske ideologije i upozorava općenito na probleme u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Hrv.pravo&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti8/14082006-1.html Povodom obljetnice rezolucije 169]. Hrvatsko pravo. Preuzeto 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Primjerice, gradsko vijeće američkog Chicaga je, pod utjecajem borbe Dobroslava Parage za ljudska prava u Hrvatskoj i Jugoslaviji, donijelo 28. lipnja 1989. rezoluciju kojom je osuđena Jugoslavija zbog kršenja ljudskih prava, a na sličnu je rezoluciju utjecao i u gradskom vijeću Illinoisa.&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;&gt;[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune. Preuzeto 12. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Predsjednik torontskog ogranka Hrvatskog odbora za ljudska prava Josip Gamulin omogućio mu je ’89. godine da posjeti kanadske Hrvate i prepriča im svoja traumatična iskustva o kršenju ljudskih prava u Jugoslaviji. U Kanadi, osim što je zagovarao “hrvatsku stvar”, Paraga je protestirao zbog uvođenja izvanrednog stanja na Kosovu. O tome je informirao brojne kanadske parlamentarce.&lt;ref name=&quot;Frank&quot;/&gt; Knjigu dokumenata o borbi hrvatskih političkih zatvorenika protiv represije i progona u Jugoslaviji poklonio je crnačkom kandidatu za predsjednika SAD-a svećeniku Jesseu Jacksonu. Amnesty International, organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava, dvaput ga je proglasila zatočenikom savjesti,&lt;ref name=&quot;AmnestyInternational&quot;&gt;[https://www.govtrack.us/congress/bills/105/hres375/text &quot;Whereas Dobroslav Paraga, who has twice been adopted as a prisoner of conscience by Amnesty International&quot;] Pristupljeno 11. lipnja 2014.god.&lt;/ref&gt; a svojevremeno je bio označen kao vodeći jugoslavenski disident.&lt;ref name=&quot;Chicagotribune&quot;/&gt;

U [[Toronto|Torontu]] je Paraga organizirao protujugoslavenske demonstracije. U [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]] ishodio je 4. kolovoza 1989. Rezoluciju br. 169&lt;ref name=&quot;thepoliticalguide&quot;&gt;[http://www.thepoliticalguide.com/Legislation/senate/101/S%20Res%20169/ Službeni sažetak rezolucije (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130322000756/http://www.thepoliticalguide.com/Legislation/senate/101/S%20Res%20169/ |date=22. ožujka 2013. }} Pristupljeno 11. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ, slobodno udruživanje građana&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt; i istraga političkih ubojstava. Time se svrstao uz rame komunističkih disidenata poput [[Andrej Saharov|Andreja Saharova]] i [[Vaclav Havel|Vaclava Havela]], koji su dobili priznanje od saveznog parlamenta SAD za svoje djelatnosti na polju borbe za ljudska prava i demokraciju, a uz to, Paraga je postao i jedini Hrvat u hrvatskoj povijesti koji je dobio takvo priznanje.&lt;ref name=&quot;Tinolovka&quot;&gt;[http://tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/44568-medunarodna-nagrada-karolini-vidovic-jaka-pljuska-banskim-dvorima-i-rezimskoj-htv Međunarodna nagrada Karolini Vidović jaka pljuska Banskim dvorima i režimskoj HTV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714203709/http://tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/44568-medunarodna-nagrada-karolini-vidovic-jaka-pljuska-banskim-dvorima-i-rezimskoj-htv |date=14. srpnja 2014. }} Tinolovka-news: &quot;(...) a inače je činjenica, da je Dobroslav Paraga jedini Hrvat i Zagrepčanin u hrvatskoj povijesti koji je počašćen takvim jednim priznanjem od strane kolijevke moderne demokracije (...) Uz Dobroslava Paragu je takvu nagradu u ono vrijeme dobio još samo disident Andrej Saharov.)&quot; Preuzeto 11. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Paragine djelatnosti po svijetu nisu prošle nezapaženo te su u Jugoslaviji izazvale žestoke reakcije. Beogradski, ali i neki drugi prorežimski dnevnici i tjednici, optužili su tada SAD (jer je Paraga bio gost mnogih utjecajnih osoba tamo, uključujući i najutjecajnijeg demokratskog senatora Edwarda Kennedyja i američkog predsjednika Georga Busha) da podržavaju “ustaško-albansku spregu”. Očito se aludiralo da postoji veza između hrvatskog nacionalizma Dobroslava Parage i albanskog separatizma.&lt;ref name=&quot;Frank&quot;/&gt;{{efn|Tako je [[Borba (novine)|Borba]], glasilo jugoslavenske komunističke partije, 11. kolovoza 1989. u članku pod naslovom &quot;Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž&quot;, objavilo:
{{quote|(...) Od studenta teologije pretvorio se u očigledno utjecajnog disidenta u svijetu, a po nekim saznanjima dospio je do samog vrha ustaške emigracije. (...) Paraga se, inače, reklamira kao prvi čovjek koji je u zemljama istočnog bloka podigao glas protiv sudskih progona i nasilja. Navodno se poslije njegovih razgovora «svijetom proširio val zgražanja pa je pod pritiskom svijeta naša vlada zatvorila Goli otok. (...) Sa Slobodanom Miloševićem nije imao nikakvih kontakata, ali upozorava slušateljstvo da se radi o «balkanskom Führeru». Nedavne događaje na Kosovu i uvođenje privremenih mjera ''(izvanredno stanje i vojno-policijsko slamanje miroljubivih albanskih prosvjeda, op.a.) ''Paraga rado komentira kao «čistu okupaciju», potkrepljujući to lažnim podatcima – da je u nedavnim demonstracijama na Kosovu poginulo više od 250 ljudi (...) ... U Chicagu ga je u svibnju primio crnački vođa Jesse Jackson, bivši kandidat za američkog predsjednika (...) Prema pisanju «Nove Hrvatske», Jackson je Paragu primio ljubazno i srdačno, i predstavio ga svojim suradnicima kao «borca za ljudska prava koji je nekoliko godina proživio torturu u jugoslavenskim zatvorima». (...) Svojevremeno je i «Chicago Defender» objavio tekst u kojemu Annette Warmter, pored ostalog, opisuje strahovite patnje hrvatskog disidenta u zatvoru zato što je «odbio žaliti zbog diktatora kao što je Tito». Navodno je tada doživio pravi pakao koji se može usporediti samo s onim što su radili gestapovci u Auschwitzu i Dachauu. U tim pričama inače prevladavaju ubojstva – recimo Paraga tvrdi da je osobno gledao na Golom otoku nekoliko ubojstava, 15 samoubojstava i bezbroj strahovitih mučenja. (...)|Borba, Beograd, 11. augusta 1989. godine, članak &quot;Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž&quot;.}}
Osim ovoga, vrijedi istaknuti izvješće britanskih novina &quot;Financial Times&quot; od 11. kolovoza 1989., koje su izvijestile u članku pod naslovom «Beograd odbacuje američku Rezoluciju o ljudskim pravima» kako je «(...) ''Jugoslavija američku Rezoluciju o kršenju ljudskih prava, čije je posljedice osjetio jedan od najpoznatijih disidenata ove komunističke zemlje, izvješćuje Reuters iz Beograda, nazvala «monstruoznom». (...) Jugoslavenski diplomati u Washingtonu izjavili su službenicima američkoga Senata da su vlasti u Beogradu odbacile njihovu Rezoluciju''.»&lt;/ref&gt;}}

Osim posjeta zapadnoj hemisferi, sreo se i s potpredsjednikom Ruske demokratske stranke, svjetskim šahovskim prvakom, [[Gari Kasparov|Garijem Kasparovim]], te čehoslovačkim predsjednikom Vaclavom Havelom.&lt;ref name=&quot;Frank&quot;/&gt; Pred američkim Kongresom Paraga se uoči rata oštro sukobio sa srpskim književnikom i političarem [[Dobrica Ćosić|Dobricom Ćosićem]] - Paraga se pojavio pred komisijom Kongresa SAD-a u proljeće 1990. godine, održanoj kako bi se ustvrdilo proganjaju li Srbi kosovske Albance, kao albanski svjedok protiv Srba.&lt;ref name=&quot;Novosti&quot;/&gt; Također, uoči rata trudi se uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju u koju bi bili uključeni Hrvatska, Crna Gora, Kosovo, Albanija, Bugarska s mogućnošću još i Bosne i Hercegovine,&lt;ref&gt;«Vjesnik», 19.7.1991.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NU2&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija &quot;Nedjeljom u 2&quot;, voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; obilazeći pritom te države i pokrajine,&lt;ref name=&quot;PravasiKosovo&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; apelirajući na svoj prijedlog. Ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Sofija&quot;&gt;[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Djelovanje u HSP-u ==
U vrijeme uvođenja demokratskih promjena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovana je i [[Hrvatska stranka prava]] 25. veljače 1990., nakon inicijative Dobroslava Parage 1989. godine (koji se u to vrijeme nalazio u Beču) koja je upućena Anti Paradžiku u Zagrebu da se osnuje poticajni odbor za osnivanje/obnavljanje stranke.&lt;ref&gt;Pismo povjesničara Gorana Jurišića &quot;Vjesniku&quot; i njegovom glavnom uredniku Igoru Mandiću 5. srpnja 2000., Zagreb

&lt;nowiki&gt;http://www.hsp1861.hr/vijesti/200705gjvj.htm&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt; Paraga je, kao inicijator osnivanja stranke i poznati borac za ljudska prava, imenovan predsjednikom stranke, iako se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Pravaški tisak je uskoro počeo tjedno objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 550.&lt;/ref&gt; Dva mjeseca kasnije dolazi do sukoba unutar stranke. Stranačko vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bili su Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Paraga je izdao &quot;Priopćenje za javnost&quot; u kojem je naveo da je u HSP-u postojala &quot;neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...&quot;. Jedan dio grupe bili su, prema &quot;Priopćenju&quot;, izdanci [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio &quot;destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva&quot; koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo u [[Bleiburg]]u. Doduše, kasnije se zbilja pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 553. - 554.&lt;/ref&gt;

Trojac Paraga-Paradžik-Pavelić zatim se počeo obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku izjavio: &quot;Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, neće se kontati...&quot;.&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 559. - 560.&lt;/ref&gt; Unatoč tome, članstvo stranke raste nevjerojatnom brzinom - broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.&lt;ref&gt;R. Moseley, &quot;Croatian Extremist Spoiling for Wider War,&quot; Chicago Tribune, 7. listopada 1991., str. 8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990.-1996.&quot; - Jill A. Irvin, sveučilište u Oklahomi, str. 7. - 8.&lt;/ref&gt;

Na prvim slobodnim izborima stranka nastupa u Hrvatskom bloku zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. U to su vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,&lt;ref&gt;Jonjić, 2013., str. 551.&lt;/ref&gt; a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.&lt;ref name=&quot;Foca&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 18. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u,&lt;ref name=&quot;Republikanci&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; gdje se zalaže za raspad Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Hrv.pravo&quot;/&gt; Svoju namjeru uspostavljanja anti-velikosrpske koalicije Paraga nastavlja i kroz djelovanje u HSP-u - sarajevska komunistička partijska novina &quot;Oslobođenje&quot; izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o antivelikosrpskoj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava:
{{quote|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.|''Srbiju u prirodne granice'', [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]], Sarajevo, 12. 7. 1991.}}

Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Paraga osniva [[Hrvatske obrambene snage]], koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. HOS je službeno osnovan 25. lipnja 1991. godine, premda je u Splitu oformljen vod dragovoljaca, pripadnika HSP-a još u siječnju te godine, a prva jedinica HOS-a s područja grada Zagreba osnovana je 15. lipnja, deset dana prije službenog datuma osnivanja.&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;/&gt; Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je nabrzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihov doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]], sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 123. - 124.&lt;/ref&gt; Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. Ustaška ikonografija postala je neodvojiv dio stranke i njezina vojnog krila. Pojedine su se jedinice nazivale po ustaškim časnicima iz Drugog svjetskog rata. Zbog krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet protivnika iz Srbije. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) - Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija &quot;U ime države&quot; Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji &quot;za dom spremni&quot;. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane Janezu Janši ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati.

Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz Foče. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki.

Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. &quot;Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta&quot;, žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme, koje su dobrovoljcima HOS-a bile sašivene u okolici Kočevja. Kupili su približno 3000 uniformi i vojnih čizama. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.&lt;ref name=&quot;index&quot;/&gt;

Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)&lt;ref name=&quot;HOS&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a - DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom Roberta Šilića upućena na bojište u Vukovar.&lt;ref name=&quot;udhosa&quot;&gt;[http://www.udhos-zagreb.hr/sudhos/hos-u-vukovaru-2 HOS u Vukovaru]. Magazin za vojnu povijest / studeni 2012. Tekst: Tomislav Šulj. Preuzeto 11. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije pravaši zauzimaju Starčevićev dom u Zagrebu i ispred njega postavljaju top.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt; To je bio jedan u nizu od incidenata koje su tih dana radili hrvatski pravaši. U drugom dijelu Hrvatske, u Splitu, splitski pravaši predvođeni zapovjednikom [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;|&quot;IX. bojne HOS-a Rafael vitez Boban&quot;]] [[Jozo Radanović|Jozom Radanovićem]] ruše željeznu konstrukciju na kojoj je pisalo &quot;TITO&quot;, a to opravdavaju tvrdnjom da oni &quot;ispravljaju greške vladajuće stranke&quot; i kako će &quot;paziti da umjesto Titovog imena ne osvane - Franjino&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://oi62.tinypic.com/2ch0u4i.jpg |title=Legenda s Marjana otišla u povijest |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162907/http://oi62.tinypic.com/2ch0u4i.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uspjesi HOS-a u obrani zemlje kao i ekstremni nacionalizam baziran na tome jednako koliko i na kontroverznim izjavama i samom pojavom vodstva HSP-a (na primjer, Paraga je u nekim situacijama davao intervjue iza stola na kojem su smješteni protutenkovsi raketni bacači&lt;ref&gt;Irvin 1996., str. 8&lt;/ref&gt;) dodatno su doprinijeli rastućoj popularnosti stranke.

Povezivanje s ustaštvom bilo je prisutno na svim razinama stranke. Tako je na Prvome općem saboru HSP-a, održanom u veljači 1991. godine, Paraga “10. travnja 1941. označio kao ostvarenje najsvetijih ideala HSP-a i hrvatskog naroda”.&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 118.&lt;/ref&gt; Anto Đapić, također jedan od čelnih ljudi u stranci, izjavljuje da &quot;HSP nikad nije krio svoje veze s NDH, s 10. travnjem i s ustaškim pokretom&quot;,&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 119.&lt;/ref&gt; a možda je i najizraženiji je primjer neslužbene himne HOS-a,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=FtI1lDzZyB4 Himna HOS-a]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; nastale 1992. godine koja sadrži pregršt otvorenih ustaških konotacija, a sam osnivač HOS-a i HSP-a, Dobroslav Paraga, spominje se u pjesmi uz imena zapovjednika [[Crna legija|Crne legije]], [[Jure Francetić]]a i [[Rafael Boban|Rafaela Bobana]], te ustaškog poglavnika [[Ante Pavelić]]a (''Kunem ti se, Francetiću, Srbiju spalit ću / Kunem ti se, moj Bobane, zavit ću ti sve rane / Kunem ti se, Paveliću, još bolji postat ću / Uz Paragu i uz HOS, ja do smrti ostat ću!''). Vodstvo HSP-a otvoreno je priznavalo da njihovi dragovoljci na uniformama nose ustaško znakovlje. Paraga je u jednom intervjuu izjavio da se HOS nema zašto sramiti toga što nosi ustaške simbole i služi se pozdravom ''[[Za dom spremni]]'', korišćenom za vrijeme [[NDH]] i ekvivalent nacističkog ''[[Hitlerov pozdrav|Sieg Heil!]]''&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 124.&lt;/ref&gt;

[[Ante Paradžik]], dopredsjednik HSP-a, ubijen je 21. rujna 1991. na povratku sa stranačkog skupa, od strane hrvatske policije. Paraga slučajno izbjegava smrt, odustavši od putovanja u posljednji trenutak.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Savjest&quot;/&gt; Četiri policajca su u listopadu 1993. osuđena za taj zločin, od kojih je najdulju kaznu dobio prvooptuženi - šest godina zatvora. Međutim, do veljače 1995. godine svi su već bili na slobodi pošto im je prvo Vrhovni sud 1994. smanjio kaznu, a potom su ubrzo pomilovani od strane predsjednika Tuđmana.&lt;ref name=&quot;paradzik-jutarnji&quot;&gt;[http://www.jutarnji.hr/policajac-osuden-za-ubojstvo-paradzika-pucao-po-svojoj-kuci/242687/ Policajac osuđen za ubojstvo Paradžika pucao po svojoj kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726113901/http://www.jutarnji.hr/policajac-osuden-za-ubojstvo-paradzika-pucao-po-svojoj-kuci/242687/ |date=26. srpnja 2014. }}. Jutarnji list. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dnevno&quot;&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/97128-zbog-cega-je-ubijen-ante-paradzik-zbog-cega-su-hrvata-ubili-hrvati.html Zbog čega je ubijen Paradžik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714205356/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/97128-zbog-cega-je-ubijen-ante-paradzik-zbog-cega-su-hrvata-ubili-hrvati.html |date=14. srpnja 2014. }} Zbog čega je ubijen Ante Paradžik, zbog čega su Hrvata ubili – Hrvati? Preuzeto 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;
U to vrijeme stigli su vapaji branitelja Vukovara koji su putem svojih predstavnika posjetili Paragu u Starčevićevom domu i s njim vodili pregovore oko odlaska dragovoljaca HOS-a za obranu Vukovara.

Pred [[Bitka za Vukovar|pad Vukovara]], Paraga zajedno s [[Anto Đapić|Antom Đapićem]] boravi u [[Vinkovci]]ma. Sudeći po kontroverznom izvješću Josipa Manolića pod naslovom &quot;Izvješće državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara&quot;,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/procitajte-sramotni-izvjestaj-iz-91-koji-blati-heroje-vukovara-243600 Pročitajte sramotni izvještaj iz '91. koji blati heroje Vukovara]. 24sata. Pristupljeno 9. 6. 2014.&lt;/ref&gt; u Vinkovcima Paraga promiče tezu da se HSP zalaže za granice [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] uključujući i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te [[Sandžak]]. Također obavješćuje da je HSP uspostavio &quot;antisrpsku koaliciju&quot; na osovini Zagreb-[[Priština]]-[[Tirana]]-[[Sofija]], zajedno s izvjesnim [[Crna Gora|crnogorskim]] snagama. U to vrijeme Paraga uspostavlja i suradnju s [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem]], zapovjednikom obrane Vukovara.&lt;ref&gt;Manolić et al., 1991., str. 141.&lt;/ref&gt;

Situacija u Vukovaru je sve teža, šalju se apeli za pomoć, a očajno stanje se najbolje može iščitati iz Dedakovićeva dopisa 15. studenoga 1991. upućenog Vrhovništvu i Glavnom stožeru HV te Crvenom križu Hrvatske i Caritasu: &quot;Zahtijevam da nam hitno uputite: uniforme,civilnu odjeću i obuću... Nemamo niti jedan komad odjeće, ni par obuće, a pomoć od Kriznog štaba Vinkovci ne možemo dobiti...Zahtijevam da se konačno udostojite da mi pismeno odgovorite što ćete poduzeti...&quot;,&lt;ref&gt;Manolić et al., 1991., str. 147.&lt;/ref&gt; a Vukovar se nalazi pred padom. Paraga se ni ovaj put ne oglušuje na apele&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815180534/http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=15. kolovoza 2012. }}. Objavljeno u Nacionalu br. 741, 2010-01-26: DOSSIER: ŽRTVE TUĐMANOVA REŽIMA - &quot;Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti&quot;, autor: Orhidea Gaura. Citat:  ''Jedna satnija HOS-a odmah se uputila prema Vukovaru, međutim, kad je vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo dodatnu Paraginu pomoć, 200 hosovaca koji su krenuli u pomoć tom opkoljenom gradu zaustavio je Tomislav Merčep, tada zamjenik ministra policije Ivana Vekića''.&lt;/ref&gt; Vukovaraca i 13. studenog šalje 200 bojovnika HOS-a&lt;ref name=&quot;sloboda&quot;&gt;[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006124253/http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ |date=6. listopada 2014. }}. Sloboda.hr. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HOS&quot;/&gt; pod zapovjedništvom bojnika Eugena Meindorfera i instruktora Dubravka Klauderotija u pomoć opkoljenom gradu. U Vinkovcima ih zaustavlja Tomislav Merčep, zamjenik ministra policije Ivana Vekića. Poslao ih je u Osijek gdje su zatvoreni u Crvenu vojarnu.

Na dan pada Vukovara, 18. studenog 1991., Paraga izjavljuje za ''[[Agence France-Presse]]'' (AFP) da &quot;ako padne Vukovar, treba pasti i predsjednik Franjo Tuđman&quot;. Ipak, u istoj izjavi naveo je i kako &quot;nema namjeru da poduzme nasilnu akciju protiv vlade u Zagrebu, nego da razriješi predsjednika Tuđmana na fronti reorganizirajući obranu na istoku Slavonije&quot;. Optužio je Tuđmana da je zaustavio pojačavanje vukovarske obrane s bojnom HOS-a od &quot;1200 ljudi&quot; (ta brojka bila je mnogostruko preuveličana) te je najavio kako HSP ne priznaje prekid vatre. Međutim, sudeći po spomenutom izvještaju Josipa Manolića, takva Paragina teza o prodaji Vukovara nije odgovarala stvarnom stanju - naime, general [[Anton Tus]] je 20. studenog zapovjedio &quot;nastavljanje spajanja jakih snaga u pozadinu agresora i spajanje sa snagama obrane Vukovara, u cilju narastanja otpora na tom prostoru&quot;.&lt;ref&gt;Manolić et al., 1991., str. 148. - 149.&lt;/ref&gt;

{{quote box|width=33%| (...) A vi od drugog kolovoza [dan izbora], prijatelji, Hrvatice i Hrvati: skidajte četnike, skidajte komuniste s vlasti, skidajte one koji su nas uveli u ovo zlo. Skidajte one koji su govorili da &quot;znaju&quot; i da &quot;zna se&quot;, a ja vam kažem: zna se - da su krali i da kradu samo za se! Ne damo više lopovima da kradu Hrvatsku! Skinimo [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku boljševičku zajednicu]]! Živjela Nezavisna Država Hrvatska i za dom (publika odgovara: ''spremni!'')! Za dom (''spremni!'')! Za dom (''spremni!'')!|Dobroslav Paraga, govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. godine&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=QB59TQ67D8Q Metković 92- Evo zore....nigdje dana]. Govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postaje prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković - Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva koje su pravaši slali svojim dobrovoljačkim postrojbama diljem Hrvatske. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbom za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti i osnivanje paravojnih postrojbi. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 11. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Ipak, svoju nevinost su dokazali na suđenju pred Vrhovnim sudom RH i Vojnim sudom RH koji su ih oslobodili optužbi - Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio je rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih odbačene kao neosnovane.&lt;ref name=&quot;Dedakovic&quot;/&gt; Dedaković se, po izlasku, sklonio pod zaštitu jedinica Dobroslava Parage u Starčevićevom domu&lt;ref name=&quot;Starcevicevdom&quot;&gt;[http://forum.net.hr/cfs-filesystemfile.ashx/__key/CommunityServer.Components.ImageFileViewer/CommunityServer.Discussions.Components.Files.19/5224._5F00_dedakovic_5F00_paraga.jpg_2D00_550x0.jpg Nakon izlaska iz pritvora Mile Dedaković-Jastreb sklonio se pod zaštitu jedinica Dobroslava Parage u Starčevićevu domu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714133931/http://forum.net.hr/cfs-filesystemfile.ashx/__key/CommunityServer.Components.ImageFileViewer/CommunityServer.Discussions.Components.Files.19/5224._5F00_dedakovic_5F00_paraga.jpg_2D00_550x0.jpg |date=14. srpnja 2014. }} Pristupljeno 12. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Kasnije je Vrhovni sud Republike Hrvatske po drugi put potvrdio oslobađajuću presudu za Dobroslava Paragu, i k tome u obrazloženju naveo da je HOS legalni i legitimni dio Hrvatske vojske, čime je otpala i optužba na račun dragovoljaca i bojovnika Hrvatskih obrambenih snaga, da je HOS navodno paravojna formacija.&lt;ref name=&quot;Obrana&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2012-12/17122012-1.html U RH KOS kolo vodi]. Preuzeto 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Veselinovic&quot;&gt;[https://www.scribd.com/doc/228738770/Hrvatsko-prava%C5%A1tvo-na-prijelazu-tisu%C4%87lje%C4%87a] Velimir Veselinović, prikaz knjige: &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot; - Goran Rohaček. Anali hrvatskog politiološkog društva, 2010.god., 276.str.&lt;/ref&gt;

Pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home” i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi. Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na pitanja što smatra da je najvažnije napraviti u ovom povijesnom trenutku za Hrvatsku, odgovarao je da je najvažnije uništiti komunizam i osloboditi Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://oi59.tinypic.com/eqnvrn.jpg |title=Najvažnije je da uništimo komunizam i oslobodimo Hrvatsku |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162827/http://oi59.tinypic.com/eqnvrn.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Javne tribine Dobroslava Parage u jeku predizborne kampanje primjer su napadne estetizacije politike koja naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju,&lt;ref name=&quot;Veselinović, 2010., 276.str&quot;&gt;Veselinović, 2010., 276.str.&lt;/ref&gt; a na njima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput Miše Kovača,&lt;ref&gt;[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Zlatka Pejakovića,&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković - Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Marka Perkovića Thompsona, Dražena Zečića.&lt;ref&gt;[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Na izborima za Zastupnički dom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u kolovozu 1992. Paraga je izabran za zastupnika, a pravaši postaju treća politička opcija po jačini.&lt;ref name=&quot;izbori&quot;&gt;[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1992/1992_2_2_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom_po_listama.pdf Izbori 1992. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401234721/http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1992/1992_2_2_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom_po_listama.pdf |date=1. travnja 2012. }} Pristupljeno 12. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; U Hrvatskom je saboru potpredsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih i etničkih manjina. U studenome 1992. Paraga je dao intervju u [[Globus (tjednik)|Globusu]] u kojem je tvrdio da ima snimke sastanka Tuđmana i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u Karađorđevu gdje su raspravljali o podjeli Bosne i Hercegovine. Zaprijetio je da će snimke pustiti u javnost ako Tuđman &quot;napravi još jedan kiks prema HSP-u&quot;.&lt;ref&gt;Lučić, 2003., str. 22. - 23.&lt;/ref&gt;

Paraga u Saboru upozorava na ogroman niz nerazjašnjenih ubojstava pripadnika HSP-a (njih 30-ak) koji su ubijeni pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima.&lt;ref name=&quot;Ubojstva&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša.&lt;/ref&gt; Nabrojao je: dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik, Ivan Bebić koji je ubijen na Črnomercu u Zagrebu, Miroslav Martinovski koji je ubijen u Kutini, Darko Rušanac u Vinkovcima, Vlado Knežević također u Vinkovcima, Ivo Bošnjak, Blaž Kraljević, Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac, Marko Stjepanović, Stojan Vujnović - Srbin, Robert Tupek, Saša Ilić, Dinko Figać, Zdravko Trošelj (predsjednik HSP-a u Našicama ubijen u vlastitom domu), Željko Đapić u Osijeku (podmetnuta eksplozivna naprava pod automobil), dok su još neki od ubijenih pravaša:  Ratko Zrno, Fuad Muhić, Katica Lanciotti, Kluk Gabrić, Darko Šagud, Branko Cvitanović.

U svibnju 1993. odlazi u SAD gdje kritizira Tuđmanovu politiku prema Bosni i Hercegovini, likvidacije Hrvata koji se ne slažu s trenutnim režimom (osim ubojstava i progona pravaša,&lt;ref&gt;U znatnom dijelu strane historiografije to se već uzima kao notorna činjenica. Npr. - R. Craig Nation:&quot;Index for war in the Balkans 1991 - 2002&quot;, 2003., 156. str.: &quot;Friction between the HVO and the HOS was evident from the start, and eventually Zagreb would take steps to reassert control over its unruly militia forces, including the arrest of Paraga, the assassination of military coordinator Ante Paradžik, and the murder of Kraljević (together with eight members of his staff) on August 9, 1992.&quot; Vidjeti još bilješke u dijelu &quot;Tužbe i optužbe&quot;&lt;/ref&gt; nabrojani su Milan Krivokuća, predsjednik jednog od najvećih hrvatskih sindikata, i Marina Nuić, potpredsjednica Hrvatske demokratske stranke iz Kraljevice), osuđuje medijsko jednoumlje, zagovara savezništvo Hrvata i Muslimana itd.&lt;ref name=&quot;Kongres&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-8/09082013-1.html Povijesni nastup pred zastupnicima i senatorima]. On-line izdanje &quot;Hrvatskog prava&quot;. Preuzeto 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Polovicom 1993. godine pravaši su izbačeni iz Starčevićevog doma sa stranačkom dokumentacijom, osmrtnicama poginulih HOS-ovaca, privatnim stvarima, a dio materijala je konfisciran.&lt;ref name=&quot;Izbaceni&quot;&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=bhg409&amp;s=4#.U8nRivl_uSp I mrtvi izbačeni na ulicu]. Progon pravaša - nastavljeno suđenje Paragi i ostalima. Hrvatsko pravo srpanj-kolovoz 1993.god.&lt;/ref&gt; U isto vrijeme traje još jedno suđenje pravašima, čelnicima HSP-a, Dobroslavu Paragi, Mili Dedakoviću, Anti Prkačinu i Anti Đapiću, ovoga puta na Vojnom sudu za terorizam i poticanje na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske. S obzirom na to da su neki od njih bili saborski zastupnici, prvo im je morao biti skinut imunitet, za što su u Saboru većinom glasovali HDZ-ovci.&lt;ref&gt;[http://oi58.tinypic.com/1hbk86.jpg Dostojanstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162714/http://oi58.tinypic.com/1hbk86.jpg |date=14. kolovoza 2014. }}. ''Jedan od trojice hadezeovaca koji nije podigao ruku bio je bivši ministar poljodjelstva mr. Ivan Tarnaj. Svoj potez prokomentirao je riječima: &quot;Nije uopće riječ o mojoj hrabrosti. Jednostavno se radi o mom ljudskom dostojanstvu jer je i moj brat poginuo s oznakama HOS-a na rukavu. Zar sam trebao pljunuti na svog brata?!&quot;''&lt;/ref&gt; Pogotovo je Paragino zatvaranje izazvalo brojna negodovanja kod pravaša diljem Hrvatske: u Osijeku je nekoliko stotina članova HSP-ove mladeži prosvjedovalo,&lt;ref&gt;Bosto, Cipek &amp; Milosavljević, 2008., str. 121.&lt;/ref&gt; dok su pravaši iz Ploča čak izjavili da će i oni s njim u pritvor: &quot;Ako naš predsjednik gospodin Paraga bude pritvoren, eto i nas Neretvana da mu se pridružimo u pritvoru.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://oi58.tinypic.com/2cf5dgh.jpg |title=S Paragom svi ćemo u pritvor |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162837/http://oi58.tinypic.com/2cf5dgh.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Usprkos dugotrajnom suđenju ni ovaj put tužiteljstvo nije dokazalo krivnju HSP-ovaca, a kad je predsjednik vijeća objavio ključne riječi iz oslobađajuće presude, daljnje čitanje bilo je prekinuto na minutu-dvije burnim odobravanjem i pljeskom publike u sudnici.&lt;ref name=&quot;Veselinović, 2010., 276.str&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://tinypic.com/view.php?pic=28kj13a&amp;s=4#.U8pZ-Pl_uSo Nema dokaza protiv pravaša]&lt;/ref&gt;

Nakon toga dolazi do raskola u HSP-u. [[Anto Đapić]] zahtijeva izvanredne izbore za predsjednika, a rezultat toga je njegovo izbacivanje&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg |title=Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305075501/http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg |title=Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305145057/http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u srpnju 1993. (zajedno s Borisom Kandareom i još trojicom članova koji su tražili izvanredni sabor i kršili propise) iz Hrvatske stranke prava nakon što mu je Središnji odbor HSP-a na dvije sjednice u svibnju 1993. odbio prijedlog&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162940/http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162811/http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162958/http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; o sazivanju izvanrednog sabora HSP-a.&lt;ref name=&quot;Dapic&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-3/23032007-1.html] Preuzeto 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao kontroverzni Sabor HSP-a&lt;ref name=&quot;Anto&quot;&gt;[http://i50.servimg.com/u/f50/12/80/50/14/djapic10.jpg Sabor pod Pavelićem]. Pristupljeno 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; gdje se pod budnim okom policije proglasio za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika stranke, iako je de facto Đapić postao glavni čovjek u stranci. Iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist, a taj je slučaj ostavio dojam političkog arbitriranja, političkog utjecaja u pravosuđu.&lt;ref name=&quot;Veselinović, 2010., 276.str&quot;/&gt; Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku&lt;/ref&gt; a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, Dražen Keleminec (koji je potkraj stoljeća na kraju ipak napustio Paragu i osnovao još jednu pravašku stranku), koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90% članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za &quot;pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga&quot;. Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.&lt;ref&gt;[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162807/http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg |date=14. kolovoza 2014. }}. Pismo Franji Tuđmanu.&lt;/ref&gt;

Indikativno je da je na sljedećim izborima, 1995. godine, Đapićev HSP prešao izborni prag sa samo 226 glasova više od potrebnog broja, odnosno s 0,01% više od potrebnih 5%, i ušao u Hrvatski državni sabor. Goran Rohaček, autor knjige &quot;Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća&quot;, ističe kako je malo tko vjerovao da Đapićevom HSP-u u tome nije pomogla Hrvatska demokratska zajednica i njezini brojači glasova, tim više što se puna dva tjedna odugovlačilo s objavom izbornih rezultata.&lt;ref name=&quot;Veselinović, 2010., 277.str&quot;&gt;Veselinović, 2010., 277.str.&lt;/ref&gt;

Paraga je, na kraju, s pristašama 1995. godine morao osnovati HSP 1861.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt; koji nikada nije ostvario ni približne rezultate kao HSP pod njegovim vodstvom.

U međuvremenu, Paraga je sudjelovao i na Saboru Hrvata BiH u Sarajevu 6.veljače 1994., održanog dan nakon maskra na tržnici Markale. Osnovni prijedlog bio je da se BiH uredi na osnovi deset provincija/županija, tri hrvatske (posavska, travnička i hercegovačka), tri srpske i tri bošnjačke, a Sarajevo da bude distrikt. Dokumenti i stavovi Sabora bitno su utjecali na zaustavljanje sukoba između Armije BiH i HVO-a i na zaključivanje Washingtonskog sporazuma koji je definitivno okončao sukob Bošnjaka i Hrvata.&lt;ref&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/2014/03/hrvatski-koordinacioni-odbor-i-sabor-hrvata-bih-1994/ Hrvatski koordinacioni odbor i sabor Hrvata BiH 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006080637/http://hkdnapredak.com/napredak/2014/03/hrvatski-koordinacioni-odbor-i-sabor-hrvata-bih-1994/ |date=6. listopada 2014. }}  Članak predsjednika HKD Napredak prof. dr. Franje Topića, &quot;Katolički tjednik&quot; – br. 7 od 23. veljače 2014.&lt;/ref&gt;

== Nakon rata ==
Nakon rata, vratio se u politiku i osnovao [[Hrvatska stranka prava 1861.|Hrvatsku stranku prava 1861.]] postigući slabe rezultate. Broj pristaša je se polako smanjio, a političke veze su se postupno prekinule. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1995.|parlamentarnim izborima iz 1995.]] program HSP-a 1861. predlagao je &quot;konfiskaciju pokradene imovine&quot; optužujući pritom &quot;novopečene domaće i uvozne kapitaliste&quot;.&lt;ref name=&quot;krstatice1&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=7Uh3GsxIxVQ HSP 1861 - Dobroslav Paraga 1.dio]. 1995. - Hrvatski parlamentarni izbori. Predstavljanje programa Hrvatske stranke prava 1861. Pristupljeno 19. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000.|predsjedničkim izborima 2000.]] godine HSP 1861. deklarativno je podržao [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], no ubrzo nakon izbora su se dvije strane razišle i sukobile. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|izborima 2003.]] godine stranka je samo formalno sudjelovala.

Poslije napuštanja politike, radio je kao pravnik.&lt;ref name=&quot;uvijek-buntovnik&quot;/&gt;

== Privatni život i zanimljivosti ==
Paraga je oženjen Nevenkom s kojom ima dvije kćeri i sina.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt;

Djed i ujak su mu ubijeni od strane komunista nakon Drugog svjetskog rata, otac mu je progonjen jer je bio katolik, a njegov brat morao je emigrirati u SAD.&lt;ref&gt;Američki magazin &quot;Spin&quot;, studeni 1994. godine, str. 80.&lt;/ref&gt;

Svoja iskustva i svjedočanstva s Golog otoka objavio je 1995. godine u knjizi &quot;Goli otok - istočni grijeh zapada&quot; na više od 600 stranica.

Tvrdi kako je na njega tri puta pokušan atentat,&lt;ref&gt;Branko Belan: &quot;U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije&quot;, 2010., str. 63.&lt;/ref&gt; a najkrvaviji pokušaj bio je u Vinkovcima 1. ožujka 1992., kada su petorica pravaša poginula, a osmorica su ozlijeđena nakon što je podmetnuta bomba u lokalni stožer HOS-a.&lt;ref name=&quot;Slika&quot;&gt;[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h eksplozija koja je odnijela živote naših suboraca. Pristupljeno 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

Paraga i HSP bili su prvi koji su zatražili neovisnost Hrvatske, dok su u isto vrijeme SDP-ovci izlazili s programima jugoslavenske federacije, a HDZ-ovci konfederacije.&lt;ref name=&quot;Program&quot;&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-8/vlist13082013.jpeg Prvi sam tražio samostalnu Hrvatsku]. Pristupljeno 9. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kasapović, 1996., str. 160.: &quot;Nijedna važnija stranka nije 1989. godine otvoreno zahtijevala secesiju Hrvatske, nego su uglavnom tražile konfederalizaciju Jugoslavije.&quot; Fusnota pod brojem 80, ista stranica: &quot;''Programska deklaracija'' Hrvatske demokratske zajednice iz 1990. počinje stavom: «'''Hrvatska demokratska zajednica''' (HDZ) organizacija je slobodnih ljudi različitih svjetonazora '''kojima je želja i cilj napredak''' SR Hrvatske i '''SFRJ Jugoslavije'''»(Naše teme, 34, 3/4:699., 1990.).&quot;
Fusnota po brojem 81, ista stranica: &quot;U spomenutoj Programskoj deklaraciji iz 1990., Hrvatska demokratska zajednica, koja je u javnosti slovila kao najradikalnija oporbena stranka, zapisala je da će se ona «u svojoj političkoj djelatnosti pridržavati Ustava SR Hrvatske i Ustava SFRJ. To je razlog zbog kojega HDZ želi svoju djelatnost razvijati u okviru Socijalističkog saveza SR Hrvatske (...)»''(Naše teme, 34, 3/4:704., 1990.)''&lt;/ref&gt;

Jedan je od rijetkih političara koji nisu nikad zagovarali ulazak Hrvatske u Europsku uniju.&lt;ref&gt;[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/25092013-1.html Ulazak Hrvatske u EU nikad nam nije bio cilj]. Glas koncila, Katolički tjednik, 15. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

Iako su Paragini HOS-ovci cijelo vrijeme bili optuživani i etiketirani kao &quot;paravojska&quot; koja radi protiv Hrvatske, danas, 20-ak godina nakon rata, bivši ratni ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ivan Vekić priznaje da &quot;što se tiče policije i njihove suradnje s HOS-om, Hrvatskim obrambenim snagama, ona je bila savršena.&quot; Vekić nadodaje: &quot; Nikada nisu odbili nijednu zapovijed zajedničke akcije, ni s našom vojskom ni s našom policijom, to pouzdano znam.&quot;&lt;ref name=&quot;Bujica&quot;&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=v3ZowKDjp24 BUJICA 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić]. TV emisija &quot;Bujica&quot;, 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić - 56:25.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Goli otok : istočni grijeh Zapada'', Zagreb, 1995, 618 stranica.

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book|last=Ulrich Schiller|first=Mario Grčević|title=Deutschland und &quot;seine&quot; Kroaten: Vom Ustasa-Faschismus zu Tudjmans Nationalismus (Kroatien auf dem weg in die EU)|year=2009|publisher=Donat Verlag|location=Bremen|isbn=978-3-938275-70-2|ref=harv}}
* [[Tomislav Jonjić]]: ''Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990.–1992.'', Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}}
* [[Ivica Lučić]]: ''Karađorđevo: politički mit ili dogovor?'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2003.
* [[Josip Manolić]], [[Milan Ramljak]], [[Gojko Šušak]], [[Ivan Vekić]], [[Željko Olujić]], [[Josip Perković]], [[Zdravko Mustač]], [[Stjepan Herceg]]: ''Izvješće Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara. Državna komisija o pripremi i vođenju obrane Vukovara'', Zagreb, 1991.
* Jill A. Irvin: ''Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990.-1996.'', sveučilište u Oklahomi, 1996.
* Velimir Veselinović, ''Anali Hrvatskog politološkog društva 2010'', Sveučilište u Zagrebu, prikaz knjige Gorana Rohačeka ''Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća'', Čakovec, 2009.
* Mirjana Kasapović: ''Demokratska tranzicija i političke stranke'', Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996. {{ISBN|953-96058-4-9}}
* Branko Belan: ''U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije'', 2010.
* Sabrina P. Ramet: ''Balkanski Babilon - Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada'', 2005. {{ISBN|953-180-127-4}}
* Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: ''Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti''. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}}
{{refend}}

{{Životni vijek|1960||Paraga, Dobroslav}}

[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski Židovi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske stranke prava]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]]</text>
      <sha1>akxm7exoloiswa7pby7x5qu48dn6k65</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista naselja u Hrvatskoj: B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1484989</id>
    <revision>
      <id>42706202</id>
      <parentid>42487604</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak linkova za naselje Bolman</comment>
      <origin>42706202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45747" sha1="jayrszc7nmevqu2l2lln4z475m7kjya" xml:space="preserve">{{Abecedni popis naselja u RH}}
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; 
! colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ccccff&quot; |Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj - &lt;big&gt;B&lt;/big&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot;
! Naselje
! Grad ili općina
! Županija
|-
|[[Babići (Kaštelir-Labinci)|Babići]]
|[[Kaštelir-Labinci]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Babići (Umag)|Babići]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Babina Greda]]
|[[Babina Greda]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Babina Rijeka]]
|[[Donji Kukuruzari]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Babinac (Ivanska)|Babinac]]
|[[Ivanska]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Babinac (Velika Pisanica)|Babinac]]
|[[Velika Pisanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Babindub]]
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Babine Kuće]]
|[[Mljet (općina)|Mljet]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Babinec]]
|[[Cestica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Babino Polje]]
|[[Mljet (općina)|Mljet]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Babotok]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bačevac]]
|[[Gradina (Virovitičko-podravska županija)|Gradina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bačkovica]]
|[[Velika Pisanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bačva (Višnjan)|Bačva]]{{newdsm}}
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Baćin Dol]]
|[[Cernik]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Baćin (Hrvatska Dubica)|Baćin]]
|[[Hrvatska Dubica]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Baćina]]
|[[Ploče]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Badanj (Drniš)|Badanj]]{{newdsm}}
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Baderna]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Badličan]]
|[[Gornji Mihaljevec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Badljevina]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Badovinci]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Badžula]]
|[[Zažablje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Bađinec]]
|[[Dubrava (općina)|Dubrava]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Baići]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bair]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bajagić]]
|[[Sinj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bajčići]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bajkini]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bakar (grad)|Bakar]](dio)
|[[Bakar (grad)|Bakar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bakarac]]
|[[Kraljevica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bakić]]
|[[Slatina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bakovčice]]
|[[Koprivnica]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Baldaši]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bale]]
|[[Bale]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Balići I]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Balići II]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Balinac]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Balinci]]
|[[Mikleuš]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Baljci (Ružić)|Baljci]]
|[[Ružić]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bandino Selo]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Banfi]]
|[[Štrigova]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Baničevec (Rakovec)|Baničevec]]
|[[Rakovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Banićevac (Cernik)|Banićevac]]
|[[Cernik]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Banići]]
|[[Dubrovačko primorje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Banki]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bankovci (Požega)|Bankovci]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bankovci (Zdenci)|Bankovci]]
|[[Zdenci]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Banova Jaruga]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Banovci (Bebrina)|Banovci]]
|[[Bebrina]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Banovci (Nijemci)|Banovci]]
|[[Nijemci (općina)|Nijemci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Banovo]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Banska Gorica]]
|[[Tuhelj]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Banska Selnica]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Banski Kovačevac]]
|[[Lasinja]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Banski Moravci]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Banšćica]]
|[[Gornja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Banj]]
|[[Pašman (općina)|Pašman]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Banja (Ploče)|Banja]]
|[[Ploče]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Banja (Vrgorac)|Banja]]
|[[Vrgorac]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Banje Selo]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Banjevci]]
|[[Stankovci]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Banjol]]
|[[Rab (grad)|Rab]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Banjole]]
|[[Medulin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Banjsko Selo]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bapča]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bapska]]
|[[Ilok]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Baranjsko Petrovo Selo]]
|[[Petlovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Barat (Kanfanar)|Barat]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Barat (Višnjan)|Barat]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Barban]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Barbarići Kravarski]]
|[[Kravarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Barbat na Rabu]]
|[[Rab (grad)|Rab]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Barbići]]
|[[Raša (općina)|Raša]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Baredine (Buje)|Baredine]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Baredine (Buzet)|Baredine]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Barica (Sirač)|Barica]]
|[[Sirač]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Barić Draga]]
|[[Karlobag]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Barići (Višnjan)|Barići]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Barilović]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Barlabaševec]]
|[[Gornja Rijeka]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Barlete]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Barovka]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bartići]]
|[[Labin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bartolići]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bartolovci]]
|[[Sibinj]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bartolovec]]
|[[Trnovec Bartolovečki]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Barušići (Buzet)|Barušići]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Barušići (Malinska-Dubašnica)|Barušići]]
|[[Malinska-Dubašnica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Basara]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bast (Baška Voda)|Bast]]
|[[Baška Voda]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bastajski Brđani]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bašanija]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bašarinka]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bašići (Barban)|Bašići]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Baška]]
|[[Baška]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Baška Voda]]
|[[Baška Voda]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Baške Oštarije]]
|[[Karlobag]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Baškoti]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Baštijani]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bater]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Batina (Draž)|Batina]]
|[[Draž]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Batina (Kutina)|Batina]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Batinova Kosa]]
|[[Topusko]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Batinske]]
|[[Kalinovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Batinjani (Đulovac)|Batinjani]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Batinjani (Pakrac)|Batinjani]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Batinjska Rijeka]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Batlug]]
|[[Gračišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Batnoga]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Batomalj]]
|[[Baška]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Batrina]]
|[[Nova Kapela]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Baturi]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bazgalji]]
|[[Gračišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bazli]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bebrina]]
|[[Bebrina]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Beč (Bosiljevo)|Beč]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bečic]]
|[[Oriovac]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bedekovčina]]
|[[Bedekovčina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bedenec]]
|[[Ivanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Bedenica]]
|[[Bedenica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bedenička]]
|[[Velika Pisanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bedenik]]
|[[Nova Rača]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Beder]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bednja]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Bednjica]]
|[[Lepoglava]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Begi]]
|[[Vrsar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Begluci]]
|[[Gračac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Begovac]]
|[[Saborsko]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Begovača]]
|[[Berek]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Begovići]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Begovo Brdo Žumberačko]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Begovo Brdo]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Begovo Razdolje]]
|[[Mrkopalj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Beketinci]]
|[[Čepin]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Beketinec]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bektež]]
|[[Kutjevo]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bela (Novi Marof)|Bela]]{{newdsm}}
|[[Novi Marof]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Bela Vodica]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Belaj (Barilović)|Belaj]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belaj (Cerovlje)|Belaj]]
|[[Cerovlje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Belajska Vinica]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belajske Poljice]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belajski Malinci]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belanovo Selo]]
|[[Rasinja]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Belavići (Duga Resa)|Belavići]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belavići (Marčana)|Belavići]]
|[[Marčana]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Belčići]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Belec]]
|[[Zlatar]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Belej]]
|[[Mali Lošinj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Beletinec]]
|[[Sveti Ilija]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Beli Manastir]]'''
|[[Beli Manastir]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Beli]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Belica]]
|[[Belica]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Belinsko Selo]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belišće]]'''
|[[Belišće]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Belo Selo]]
|[[Fužine]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Belo]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Beloslavec]]
|[[Bedenica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Belošići]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Belovar Zlatarski]]
|[[Bedekovčina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Belovar]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Belski Ravan]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Beljevina]]
|[[Đurđenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bencani]]
|[[Oprtalj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Benčani]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Benčići (Buzet)|Benčići]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Benčići (Žminj)|Benčići]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Beničanci]]
|[[Magadenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Benkovac Fužinski]]
|[[Fužine]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Benkovac (Okučani)|Benkovac]]
|[[Okučani]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Benkovac]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Benkovačko Selo]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Benkovec Petrovski]]
|[[Petrovsko]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Benkovec]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Benkovo]]
|[[Pregrada]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Berak]]
|[[Tompojevci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Beram]]
|[[Pazin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Beravci]]
|[[Velika Kopanica]] 
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Berek]]
|[[Berek]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Beretinec]]
|[[Beretinec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Berislavec]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bertelovci]]
|[[Jakšić]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bertoši]]
|[[Pazin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bestovje]]
|[[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bestrma]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bešinci]]
|[[Kaptol (općina)|Kaptol]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bešlinec]]
|[[Kloštar Ivanić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Beter]]
|[[Klinča Sela]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Betina]]
|[[Tisno]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bezavina]]
|[[Veliko Trgovišće]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bibali]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bibići]]
|[[Svetvinčenat]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bibinje]]
|[[Bibinje]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bicko Selo]]
|[[Garčin]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bičići]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bičine]]
|[[Skradin]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bijela (Sirač)|Bijela]]
|[[Sirač]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bijela Gorica]]
|[[Marija Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bijela Loza]]
|[[Podgorač]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bijela Stijena]]
|[[Okučani]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bijele Vode (Glina)|Bijele Vode]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bijele Zemlje]]
|[[Grožnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bijeli Klanac]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bijeli Vir]]
|[[Zažablje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Bijelnik]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bijelo Brdo (Erdut)|Bijelo Brdo]]
|[[Erdut]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bijeljevina Orahovička]]
|[[Orahovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bikovec]]
|[[Maruševec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Bila Vlaka]]
|[[Stankovci]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bilaj]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bile]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bili Brig]]
|[[Nova Kapela]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bilice]]
|[[Bilice]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bilice (Pleternica)|Bilice]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bilišane]]
|[[Obrovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bilo]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bilje]]
|[[Bilje]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Biljevec]]
|[[Maruševec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Biljevina]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Biljevine]]
|[[Senj]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Biočić]]
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Biograd na Moru]]'''
|[[Biograd na Moru]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Biokovsko Selo]]
|[[Zagvozd]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Biorine]]
|[[Cista Provo]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Biovičino Selo]]
|[[Kistanje]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Birovača]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bisag]]
|[[Breznica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Bisko]]
|[[Trilj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Biskupija (Biskupija)|Biskupija]]
|[[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupija]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bistrač]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bistrica (Slatina)|Bistrica]]
|[[Slatina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bistrinci]]
|[[Belišće]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bišćanovo]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Biševo (Komiža)|Biševo]]{{newdsm}}
|[[Komiža]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Biškupci]]
|[[Velika]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Biškupec Zelinski]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bitorajci]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bizovac]]
|[[Bizovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bjelajci]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bjelanovac]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bjelina]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bjeliševac]]
|[[Kutjevo]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bjelkovac]]
|[[Nova Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bjelopolje]]
|[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bjelovar]]'''
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Blaca]]
|[[Solin]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Blace]]
|[[Slivno]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Blacko]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Blagaj (Slunj)|Blagaj]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Blagdanići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Blagorodovac]]
|[[Dežanovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Blaguša]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Blanje]]
|[[Viljevo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Blaškovec]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Blaškovići]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Blata]]
|[[Saborsko]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Blatna Vas]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Blatnica (Štefanje)|Blatnica]]
|[[Štefanje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Blatnica Pokupska]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Blato]]
|[[Blato]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Blato (Mljet)|Blato]]
|[[Mljet (općina)|Mljet]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Blato na Cetini]]
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Blatuša]]
|[[Gvozd]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Blaževci (Vrbovsko)|Blaževci]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Blaževdol]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Blažević Dol]]
|[[Staro Petrovo Selo]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Blinja]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Blinjska Greda]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Blinjski Kut]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Blizna Donja]]
| [[Marina (općina)|Marina]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Blizna Gornja]]
| [[Marina (općina)|Marina]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bobare]]
|[[Okučani]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bobodol]]
|[[Promina (općina)|Promina]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bobota]]
|[[Trpinja]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Bobovac (Sunja)|Bobovac]]{{newdsm}}
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bobovec Rozganski]]
|[[Dubravica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bobovec Tomaševečki]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bobovica (Samobor)|Bobovica]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bobovišća na Moru]]
|[[Milna (općina)|Milna]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bobovišća]]
|[[Milna (općina)|Milna]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bobovje]]
|[[Krapina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bocanjevci]]
|[[Belišće]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bockovac]]
|[[Viljevo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bočadir]]
|[[Konjščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bočaki]]
|[[Konjščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bočkinci]]
|[[Marijanci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bočkovec]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bodegraj]]
|[[Okučani]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bodovaljci]]
|[[Vrbje]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bogačevo Riječko]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bogačevo]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bogatić (Drniš)|Bogatić]]
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bogatnik]]
|[[Obrovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bogdanovci]]
|[[Bogdanovci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Bogdanovec]]
|[[Gornji Mihaljevec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Bogdanovići]]
|[[Prgomet]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bogdašić]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bogetić]]
|[[Promina (općina)|Promina]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bogomolje]]
|[[Sućuraj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bogovci]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bogovići (Malinska-Dubašnica)|Bogovići]]
|[[Malinska-Dubašnica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bogovolja]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bojačno]]
|[[Zagorska Sela]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bojana (Čazma)|Bojana]]
|[[Čazma]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bojna (Glina)|Bojna]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bojnikovec]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bok Palanječki]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bokane]]
|[[Voćin]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bokordići]]
|[[Svetvinčenat]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bokšić (Đurđenovac)|Bokšić]]
|[[Đurđenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bokšić (Tompojevci)|Bokšić]]
|[[Tompojevci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Bokšić Lug]]
|[[Đurđenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]]
|[[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bolč]]
|[[Farkaševac]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bolfan]]
|[[Ludbreg]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Bolman]]
|[[Jagodnjak (općina)|Jagodnjak]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bolomače]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Boljenovići]]
|[[Ston]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Boljevići (Kršan)|Boljevići]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Boljun]]
|[[Lupoglav]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Boljunsko Polje]]
|[[Lupoglav]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bonaci]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Boraja]]
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Borak]]
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Borenec]]
|[[Breznica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Boričevac]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Boričevci]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Boričevec Toplički]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Borik]]
|[[Mikleuš]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Borinići]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Boriš]]
|[[Končanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Borje (Kalnik)|Borje]]
|[[Kalnik]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Borkovec]]
|[[Zlatar]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Borojevci]]
|[[Levanjska Varoš]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Borojevići]]
|[[Donji Kukuruzari]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Borova Kosa]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Borova (Suhopolje)|Borova]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Borovac (Novska)|Borovac]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Borovci]]
|[[Kula Norinska]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Borovik (Drenje)|Borovik]]
|[[Drenje]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Borovik (Komiža)|Borovik]]
|[[Komiža]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Borovita]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Borovljani]]
|[[Novigrad Podravski]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Borovo]]
|[[Borovo]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Borut (Cerovlje)|Borut]]
|[[Cerovlje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bosanci (Bosiljevo)|Bosanci]]{{newdsm}}
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bosanka]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Bosiljevo]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevo]]
|[[Čazma]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bosna (Bedenica)|Bosna]]
|[[Bedenica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bošana]]
|[[Pag (grad)|Pag]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Boševci]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Boškari]]
|[[Svetvinčenat]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]]
|[[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Bošt]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Botinac]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Botinec]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Botinovec]]
|[[Koprivnički Ivanec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Botovo]]
|[[Drnje]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bović]]
|[[Gvozd]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Božava]]
|[[Sali]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Božjakovina]]
|[[Brckovljani]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bračak]]
|[[Zabok]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bračevci]]
|[[Drenje]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Bračević]]
|[[Muć]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Brajakovo Brdo]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brajdić Selo]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brajkovići (Kanfanar)|Brajkovići]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brajkovići (Pazin)|Brajkovići]]
|[[Pazin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bralići]]
|[[Vrsar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Branešci]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Branimirovac]]
|[[Koška]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Branjin Vrh]]
|[[Beli Manastir]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Branjina]]
|[[Popovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Braslovje]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brašina]]
|[[Župa dubrovačka]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Brašljevica]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bratelji]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bratina]]
|[[Pisarovina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bratiškovci]]
|[[Skradin]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Bratkovec]]
|[[Zagorska Sela]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bratovanci]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bratovići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bratovski Vrh]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bratulići (Barban)|Bratulići]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bratulići (Marčana)|Bratulići]]
|[[Marčana]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bratuljevci]]
|[[Velika]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bratuš]]
|[[Baška Voda]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Brbinj]]
|[[Sali]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Brcković Draga]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brckovljani]]
|[[Brckovljani]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brčevec]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brčići (Poreč)|Brčići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brčići (Tinjan)|Brčići]]
|[[Tinjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brčino]]
|[[Sibinj]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Brdce]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brdo (Buje)|Brdo]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brdo Cirkvensko]]
|[[Sveti Ivan Žabno]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brdo Jesenjsko]]
|[[Jesenje]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brdo Orehovečko]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brdo Utinjsko]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brdovec]]
|[[Brdovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brđani (Pleternica)|Brđani]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brđani (Rešetari)|Brđani]]
|[[Rešetari]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Brđani Cesta]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brđani Kosa]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brđani Sokolovački]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brđani Šamarički]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brebernica]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Brebornica]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brebrovac]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brečevići]]
|[[Tinjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brečići]]
|[[Pojezerje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Breg Mokrički]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Breg]]
|[[Labin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bregana Pisarovinska]]
|[[Pisarovina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bregana]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Breganica]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bregi Kostelski]]
|[[Pregrada]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bregi Radobojski]]
|[[Radoboj]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bregi Zabočki]]
|[[Zabok]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Bregi]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bregovljana]]
|[[Pušća]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brekinska]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brela (Brela)|Brela]]
|[[Brela]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bresnica]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brest pod Učkom]]
|[[Lupoglav]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brest Pokupski]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brest (Lanišće)|Brest]]
|[[Lanišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brestača]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brestik]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brestova Draga]]
|[[Mrkopalj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brestovac]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brestovac Daruvarski]]
|[[Končanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Brestovačka Brda]]
|[[Končanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Brestovec Orehovički]]
|[[Bedekovčina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brešca]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Breštane]]
|[[Udbina]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Breštanovci]]
|[[Crnac (općina)|Crnac]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Breza (Bjelovar)|Breza]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Breza (Klana)|Breza]]
|[[Klana]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brezakovec]]
|[[Zagorska Sela]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brezani]]
|[[Rakovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezari]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezarić]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Breze (Novi Vinodolski)|Breze]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brezik (Gospić)|Brezik]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Brezik (Lukač)|Brezik]]
|[[Lukač]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Brezik (Nova Bukovica)|Brezik]]
|[[Nova Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Brezik Našički]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Brezine (Farkaševac)|Brezine]]
|[[Farkaševac]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezine (Lipik)|Brezine]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brezje (Dubrava)|Brezje]]
|[[Dubrava (općina)|Dubrava]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezje (Gornja Stubica)|Brezje]]
|[[Gornja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brezje (Sveta Nedelja)|Brezje]]
|[[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezje (Sveti Juraj na Bregu)|Brezje]]
|[[Sveti Juraj na Bregu]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Brezje Dobransko]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brezje Dravsko]]
|[[Cestica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Brezje Miholečko]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brezje Vivodinsko]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Breznica]]
|[[Breznica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Breznica Đakovačka]]
|[[Levanjska Varoš]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Breznica Našička]]
|[[Koška]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Breznički Hum]]
|[[Breznički Hum]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Breznik Plešivički]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Breznik Žakanjski]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Breznik]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brezno Gora]]
|[[Hum na Sutli]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brezova Glava]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brezova Gora]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Brezova]]
|[[Sveti Križ Začretje]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brezovac (Bjelovar)|Brezovac]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Brezovac (Rakovica)|Brezovac]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brezovac Dobroselski]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Brezovac Subocki]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brezovac Žumberački]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezovec Zelinski]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brezovec]]
|[[Sveti Martin na Muri]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Brezovica (Gradina)|Brezovica]]
|[[Gradina (Virovitičko-podravska županija)|Gradina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Brezovica (Marijanci)|Brezovica]]
|[[Marijanci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Brezovica Petrovska]]
|[[Petrovsko]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Brezovica Žumberačka]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brezovljani Vojlovički]]
|[[Čačinci]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Brezovljani (Sveti Ivan Žabno)|Brezovljani]]
|[[Sveti Ivan Žabno]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brezovo Polje (Glina)|Brezovo Polje]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brežane Lekeničke]]&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup03-2283.html DZS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304123212/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup03-2283.html |date=2016-03-04 }} Popis 2001.&lt;/ref&gt;
|[[Lekenik]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brežani (Karlovac)|Brežani]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brgod (Raša)|Brgod]]
|[[Raša (općina)|Raša]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brgud (Benkovac)|Brgud]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Brgudac]]
|[[Lanišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brgujac]]
|[[Vis (grad)|Vis]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Brgulje]]
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bribir (Vinodol)|Bribir]]
|[[Vinodolska općina]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bribir (Skradin)|Bribir]]
|[[Skradin]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Brič]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bričanci]]
|[[Svetvinčenat]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brig]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brihovo]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brijest (Osijek)|Brijest]]
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Brijesta]]
|[[Ston]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Briješće]]
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Brinjani]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brinje]]
|[[Brinje]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Brinjeva Draga]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brist]]
|[[Gradac]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Bristivica]]
|[[Seget]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Briševo (Poličnik)|Briševo]]{{newdsm}}
|[[Poličnik]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Brištane]]
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Brkač]]
|[[Motovun]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brkiševina]]
|[[Lekenik]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brlekovo]]
|[[Konjščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Brlenić]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Brlog Ozaljski]]
|[[Kamanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brlog (Otočac)|Brlog]]
|[[Otočac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Brloška Dubrava]]
|[[Otočac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Brnaze]]
|[[Sinj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Brnčići]]
|[[Kastav]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brnelići]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brnobići (Buzet)|Brnobići]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brnobići (Kaštelir-Labinci)|Brnobići]]
|[[Kaštelir-Labinci]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brnjavac]]
|[[Gvozd]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brnjeuška]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brnjica]]
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Broce]]
|[[Ston]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Bročice]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Broćanac (Rakovica)|Broćanac]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Brod Moravice]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brod na Kupi]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brodarovec]]
|[[Maruševec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Brodić]]
|[[Ferdinandovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Brodski Drenovac]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brodski Stupnik]]
|[[Brodski Stupnik]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Brodski Varoš]]
|[[Slavonski Brod]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Brodski Zdenci]]
|[[Podcrkavlje]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Brođanci]]
|[[Bizovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Brođani]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Broskvari]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brotnice]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Brotnja]]
|[[Gračac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Brovinje]]
|[[Raša (općina)|Raša]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brseč]]
|[[Mošćenička Draga]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brsečine]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Bršadin]]
|[[Trpinja]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Brštanovo]]
|[[Klis]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Brtonigla]]
|[[Brtonigla]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Brubno]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Brusići]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Brusje]]
|[[Hvar (grad)|Hvar]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Brusnik (Pakrac)|Brusnik]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Brušane]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bruška]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bruvno]]
|[[Gračac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Brzac]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bubani]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bubnjarački Brod]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bubnjarci]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bucalovići]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bučje (Pakrac)|Bučje]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bučje (Pleternica)|Bučje]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bučje Gorjansko]]
|[[Drenje]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Budačka Rijeka]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Budak (Gospić)|Budak]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Budak (Stankovci)|Budak]]
|[[Stankovci]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Budakovac]]
|[[Gradina (Virovitičko-podravska županija)|Gradina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Budančevica]]
|[[Kloštar Podravski]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Budanica]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Budaševo]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Budenec]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Budim Vivodinski]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Budimci]]
|[[Podgorač]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Budimir]]
|[[Trilj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Budinščak]]
|[[Donja Voća]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Budinščina]]
|[[Budinščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Budinjak]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Budislavec]]
|[[Vidovec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Budrovac Lukački]]
|[[Lukač]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Budrovac]]
|[[Đurđevac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Budrovci]]
|[[Đakovo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Buhača]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Buići (Poreč)|Buići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Buići (Župa dubrovačka)|Buići]]
|[[Župa dubrovačka]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Buinja]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Buinjski Riječani]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bujarići]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bujavica]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Buje]]'''
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Buk (Pleternica)|Buk]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Buk Vlaka]] (Desna obala Male Neretve)
|[[Opuzen]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Bukevje (Orle)|Bukevje]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukevje (Sveti Ivan Zelina)|Bukevje]]
|[[Orle]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukori]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bukov Vrh]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bukova]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bukovac Perjasički]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bukovac Perušićki]]
|[[Perušić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bukovac Podvrški]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Bukovac Svetojanski]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukovački Antunovac]]
|[[Nova Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bukovčak]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukovčani]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bukovec Zelinski]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukovec]]
|[[Selnica]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Bukovica (Rešetari)|Bukovica]]
|[[Rešetari]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bukovica (Topusko)|Bukovica]]
|[[Topusko]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bukovica Prekriška]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukovica Utinjska]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Buković (Benkovac)|Buković]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bukovje Bistransko]]
|[[Bistra]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukovje Križevačko]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Bukovje Netretićko]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bukovje Podvrško]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bukovlje]]
|[[Bukovlje]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Bukovsko]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Bukvik]]
|[[Čačinci]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Bulić]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Bulići (Ozalj)|Bulići]]{{newdsm}}
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Bulinac]]
|[[Nova Rača]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Bunica (Senj)|Bunica]]
|[[Senj]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bunić]]
|[[Udbina]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bunjak]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bunjani]]
|[[Križ (općina)|Križ]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bunjevci (Vrbovsko)|Bunjevci]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Burić Selo]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Burići (Kanfanar)|Burići]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Buroli]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Busnovi]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Bušetina]]
|[[Špišić Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Buševec]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Bušević]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bušin]]
|[[Pregrada]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Butkovec]]
|[[Breznički Hum]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Butkovići]]
|[[Svetvinčenat]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Butoniga]]
|[[Pazin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Buzadovac]]
|[[Gradec (općina)|Gradec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Buzdohanj]]
|[[Čavle]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Buzet]]'''
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Buzeta]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Buzin (Skrad)|Buzin]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Buzin (Zagreb)|Buzin]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Bužim (Gospić)|Bužim]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Bužin]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bužinija]]
|[[Novigrad]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Bzenica]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|}

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>jayrszc7nmevqu2l2lln4z475m7kjya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista naselja u Hrvatskoj: J</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1485007</id>
    <revision>
      <id>42706201</id>
      <parentid>42196434</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak linkova za naselje Jagodnjak</comment>
      <origin>42706201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12154" sha1="9zk92i7nwe5mogr4d7244w31z11mqpt" xml:space="preserve">{{Abecedni popis naselja u RH}}
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; 
! colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ccccff&quot; |Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj - &lt;big&gt;J&lt;/big&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot;
! Naselje
! Grad ili općina
! Županija
|-
|[[Jablan (Vrbovsko)|Jablan]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Jablanac]]
|[[Senj]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Jablanovec]]
|[[Zaprešić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jabučeta]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Jabuka (Trilj)|Jabuka]]
|[[Trilj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Jabukovac (Petrinja)|Jabukovac]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jadranovo]]
|[[Crikvenica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Jadreški]]
|[[Ližnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jadrići]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jadrtovac]]
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Jadruhi]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jagma]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jagnjedovec]]
|[[Koprivnica]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Jagnjić Dol]]
|[[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jagodna]]
|[[Hvar (grad)|Hvar]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Jagodno]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jagodnjak|Jagodnjak]]
|[[Jagodnjak (općina)|Jagodnjak]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Jagodnje]]
|[[Udbina]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Jagrovac]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jaguplije]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jakačići]]
|[[Gračišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jakačina Mala]]
|[[Sibinj]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Jakići I]]
|[[Sveti Lovreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jakići II]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jakomići]]
|[[Pićan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jakopovac]]
|[[Zrinski Topolovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Jakopovec]]
|[[Jalžabet]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jakov Polje]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Jakovci Netretićki]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jakovci]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jakovici]]
|[[Tinjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jakovlje (Jakovlje)|Jakovlje]]
|[[Jakovlje]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jakšić (Jakšić)|Jakšič]]
|[[Jakšić]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jakšići]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Jakšinec]]
|[[Gornja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jakuševec Zabočki]]
|[[Zabok]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jales Breznički]]
|[[Breznica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jalkovec]]
|[[Varaždin]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jalševec Breški]]
|[[Ivanić-Grad]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jalševec Nartski]]
|[[Rugvica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jalševec Svibovečki]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jalšje]]
|[[Veliko Trgovišće]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jalšovec]]
|[[Štrigova]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Jalžabet (Jalžabet)|Jalžabet]]
|[[Jalžabet]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jamarica]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jamarje]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jame (Slunj)|Jame]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jamnica Pisarovinska]]
|[[Pisarovina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jamno]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jančani]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jankovac (Sokolovac)|Jankovac]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Jankovo Selište]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Janja Gora]]
|[[Plaški]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Janja Lipa]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Janjina (Janjina)|Janjina]]
|[[Janjina]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Japaga]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jarčani]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Jarče Polje]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jarebinjak]]
|[[Rogoznica]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Jarek Bisaški]]
|[[Breznica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jarek Habekov]]
|[[Hrašćina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jarki Horvatićevi]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jarki]]
|[[Cestica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jarmina (Jarmina)|Jarmina]]
|[[Jarmina]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Jarnevići]]
|[[Ribnik]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jaruge (Sikirevci)|Jaruge]]
|[[Sikirevci]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Jarušje]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jasenak]]
|[[Ogulin]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jasenaš]]
|[[Virovitica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Jasenice (Jasenice)|Jasenice]]
|[[Jasenice]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Jasenice (Konavle)|Jasenice]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Jasenik (Šandrovac)|Jasenik]]
|[[Šandrovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Jasenovac (Jasenovac)|Jasenovac]]
|[[Jasenovac]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jasenovac (Kneževi Vinogradi)|Jasenovac]]
|[[Kneževi Vinogradi]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Jasenovac Zagorski]]
|[[Krapinske Toplice]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jasenovčani]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jasenovica (Poreč)|Jasenovica]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jasenovica (Ribnik)|Jasenovica]]
|[[Ribnik]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jasensko]]
|[[Sinj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Jasik (Čaglin)|Jasik]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jasikovac (Plitvička jezera)|Jasikovac]]
|[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Jasnić Brdo]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jastrebarsko]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jaškovo]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Javnica]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Javor (Žumberak)|Javor]]
|[[Žumberak (općina)|Žumberak]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Javorek]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Javorje (Brdovec)|Javorje]]
|[[Brdovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Javorje (Novi Vinodolski)|Javorje]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Javornik (Dvor)|Javornik]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Javorovac]]
|[[Novigrad Podravski]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Jazavica]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jazbina Cvetlinska]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jazbina Višnjička]]
|[[Lepoglava]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jazbina]]{{newdsm}}
|[[Desinić]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jazvenik (Sisak)|Jazvenik]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jazvine]]
|[[Radoboj]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jeduševac]]
|[[Koprivnički Bregi]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Jehnići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jelenščak]]
|[[Novi Marof]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jelenjak]]
|[[Desinić]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jelenje (Jelenje)|Jelenje]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Jelisavac]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Jelov Klanac]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jelovec Voćanski]]
|[[Donja Voća]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jelovec]]
|[[Konjščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jelovice]]
|[[Lanišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jelsa (Jelsa)|Jelsa]]
|[[Jelsa]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Jeminovac]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jerebić]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jerovec]]
|[[Ivanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jertovec]]
|[[Konjščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]]
|[[Dugi Rat]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Jesenovec]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Jesenovik]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jezera]]
|[[Tisno]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Jezerane]]
|[[Brinje]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Jezerce]]
|[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Jezerine]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jezerišće]]
|[[Đurmanec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jezernice]]
|[[Žumberak (općina)|Žumberak]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jezero (Čaglin)|Jezero]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jezero (Plaški)|Jezero]]
|[[Plaški]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jezero Klanječko]]
|[[Veliko Trgovišće]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jezero Posavsko]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Ježdovec]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Ježenj]]
|[[Pazin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Ježević]]
|[[Vrlika]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Ježevik]]
|[[Bukovlje]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Ježevo]]
|[[Rugvica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Ježovec]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Johi]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Johovec]]
|[[Križ (općina)|Križ]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Johovo]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Josipdol (Josipdol)|Josipdol]]
|[[Josipdol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Josipovac Punitovački]]
|[[Punitovci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Josipovac]]
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Josipovo]]
|[[Sopje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Jošan]]
|[[Udbina]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Jošavica (Petrinja)|Jošavica]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Joševica]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jovac]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Jovići]]
|[[Ražanac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Jugovac]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jugovo Polje]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Juradi]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jural]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurandvor]]
|[[Baška]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Juranšćina]]
|[[Zlatar]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jurazini]]
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurcani]]
|[[Sveti Lovreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurdani]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Jurga]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Juricani]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Juričići]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurićev Kal]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurići (Poreč)|Jurići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurići (Žminj)|Jurići]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jurjevac Punitovački]]
|[[Punitovci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Jurjevčani]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jurjevec]]
|[[Krapinske Toplice]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Jurketinec]]
|[[Maruševec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Jurkovac]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Jurkovo Selo]]
|[[Žumberak (općina)|Žumberak]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Jurovčak]]
|[[Sveti Martin na Muri]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Jurovec]]
|[[Sveti Martin na Muri]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Jurovo]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Jurovski Brod]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Juršići]]
|[[Svetvinčenat]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Jušići (Matulji)|Jušići]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>9zk92i7nwe5mogr4d7244w31z11mqpt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista naselja u Hrvatskoj: L</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1485009</id>
    <revision>
      <id>42706156</id>
      <parentid>42196444</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:23:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20182" sha1="5hbqyl7lwzq0vqcu3hqtx9w5owt8da4" xml:space="preserve">{{Abecedni popis naselja u RH}}
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; 
! colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ccccff&quot; |Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj - &lt;big&gt;L&lt;/big&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot;
! Naselje
! Grad ili općina
! Županija
|-
|[[Labin (Prgomet)|Labin]]
|[[Prgomet]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Labin]]
|[[Labin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Labinci]]
|[[Kaštelir-Labinci]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lacići]]
|[[Magadenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Ladešići]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Ladići]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Ladimirevci]]
|[[Valpovo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Ladina]]
|[[Dubrava (općina)|Dubrava]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Ladinec]]
|[[Sveti Ivan Žabno]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Ladislav (Hercegovac)|Ladislav]]{{newdsm}}
|[[Hercegovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Ladislav Sokolovački]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Ladislavec]]
|[[Zlatar]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Ladna Voda]] - (dio)
|[[Kalinovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Ladrovići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Ladvenjak]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lađanska]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lađevac]]
|[[Okučani]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Lađevačko Selište]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lađevci (Skradin)|Lađevci]]
|[[Skradin]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Laginji]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lakmartin]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lakovići]]
|[[Sveti Lovreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Laktac]]
|[[Hrvace]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Laktec]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lakušija]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Lalići]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Laminac]]
|[[Štefanje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Lančić]]
|[[Ivanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lanišće (Jastrebarsko)|Lanišće]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lanišće (Kršan)|Lanišće]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lanišće (Lanišće)|Lanišće]]
|[[Lanišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lapat]]
|[[Plaški]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lapovac]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lapovci]]
|[[Trnava (Osječko-baranjska županija)|Trnava]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lapšina]]
|[[Sveti Martin na Muri]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Lasinja (Lasinja)|Lasinja]]
|[[Lasinja]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Laslavići]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Laslovo]]
|[[Ernestinovo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lasovac Brdo]]
|[[Šandrovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Lasovac]]
|[[Šandrovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Lastine]]
|[[Hum na Sutli]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lastovo (Lastovo)|Lastovo]]
|[[Lastovo (općina)|Lastovo]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lašići]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Latin]]
|[[Plaški]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Latinovac]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Lautari]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Laz Bistrički]]
|[[Marija Bistrica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Laz Stubički]]
|[[Marija Bistrica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lazac Lokvarski]]
|[[Lokve]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lazarići]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Laze Prnjavor]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Laze]]
|[[Staro Petrovo Selo]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Lazi Krapinski]]
|[[Krapina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lazi Turopoljski]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lazi (Čabar)|Lazi]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lazina Čička]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lećevica (Lećevica)|Lećevica]]
|[[Lećevica]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Ledenice]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Ledenik Cesarički]]
|[[Karlobag]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Ledenik]]
|[[Koška]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Ledina]]
|[[Preseka]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Ledine Klanječke]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Ledinec]]
|[[Beretinec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Legovići]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Legrad (Legrad)|Legrad]]
|[[Legrad]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Lekenik (Lekenik)|Lekenik]]
|[[Lekenik]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lekneno]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lemeš (Križevci)|Lemeš]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Lemeš Križevački]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Lenišće]]
|[[Tuhelj]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lepa Ves]]
|[[Donja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lepajci]]
|[[Krapina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lepavina]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]]
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Lepoglava]]
|[[Lepoglava]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lepoglavec]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Leprovica]]
|[[Dugo Selo]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lepšić]]
|[[Ivanić-Grad]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lesci]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lesišćina]]
|[[Lupoglav]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Leska]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Leskova Draga]]
|[[Ravna Gora]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Leskovac Barilovićki]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Leskovec Toplički]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Leskovec]]
|[[Štrigova]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Lešće]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Leštakovec]]
|[[Jalžabet]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Letaj]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Letajac]]
|[[Raša (općina)|Raša]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Letičani]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Letinac]]
|[[Brinje]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Letovanci]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Letovanić]]
|[[Lekenik]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Letovčan Novodvorski]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Letovčan Tomaševečki]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Levanjska Varoš (Levanjska Varoš)|Levanjska Varoš]]
|[[Levanjska Varoš]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Levinovac]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Levkušje]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lič]]
|[[Fužine]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lička Jesenica]]
|[[Saborsko]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lički Čitluk]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lički Novi]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lički Osik]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lički Ribnik]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Ličko Cerje]]
|[[Lovinac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Ličko Lešće]]
|[[Otočac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Ličko Novo Selo]]
|[[Đurđenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Ličko Petrovo Selo]]
|[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Liganj]]
|[[Lovran]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Liješće (Ozalj)|Liješče]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lijeva Luka]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lijevi Degoj]]
|[[Pokupsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lijevi Dubrovčak]]
|[[Ivanić-Grad]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lijevi Štefanki]]
|[[Pokupsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lijevo Sredičko]]
|[[Pisarovina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lijevo Trebarjevo]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lijevo Željezno]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lila]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Linardići]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lindar]]
|[[Pazin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lipa (Matulji)|Lipa]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lipa (Generalski Stol)|Lipa]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lipice]]
|[[Brinje]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lipik]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Lipine]]
|[[Đurđenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lipje (Karlovac)|Lipje]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Liplje (Vrbovsko)|Liplje]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lipnica (Rakovec)|Lipnica]]
|[[Rakovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lipnica (Zagreb)|Lipnica]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Lipnica Zagorska]]
|[[Tuhelj]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lipnik (Ribnik)|Lipnik]]
|[[Ribnik]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lipov Pesak]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lipovac (Gradina)|Lipovac]]
|[[Gradina (Virovitičko-podravska županija)|Gradina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Lipovac (Nijemci)|Lipovac]]
|[[Nijemci (općina)|Nijemci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Lipovac (Pakrac)|Lipovac]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Lipovac (Rakovica)|Lipovac]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lipovac Hrastinski]]
|[[Vuka (općina)|Vuka]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lipovac Krstinjski]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lipovac Majur]]
|[[Daruvar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Lipovača (Rakovica)|Lipovača]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]]
|[[Vukovar]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Lipovčani]]
|[[Rovišće]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Lipovec Lonjski]]
|[[Kloštar Ivanić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lipovec]]
|[[Zlatar Bistrica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lipovljani (Lipovljani)|Lipovljani]]
|[[Lipovljani]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lipovlje]]
|[[Otočac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lipovnik]]
|[[Klenovnik]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lipovo Brdo]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Lipovo Polje]]
|[[Perušić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lipovšćaki]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lisac (Dubrovačko primorje)|Lisac]]
|[[Dubrovačko primorje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lisac (Klana)|Lisac]]
|[[Klana]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lisičić]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Lisičina Gorica]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lisičine]]
|[[Voćin]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Lisine]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Liska]]
|[[Dugopolje]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Lišane Ostrovičke (Lišane Ostrovičke)|Lišane Ostrovičke]]
|[[Lišane Ostrovičke]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Lišane Tinjske]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Lišnica]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lišnjak]]
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Livade]]
|[[Oprtalj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Livađani]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Livana]]
|[[Čepin]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Ližnjan (Ližnjan)|Ližnjan]]
|[[Ližnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lobor (Lobor)|Lobor]]
|[[Lobor]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Loborika]]
|[[Marčana]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lokošin Dol]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lokva Rogoznica]]
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Lokve (Lokve)|Lokve]]
|[[Lokve]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lokvica]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lokvičići (Lokvičići)|Lokvičići]]
|[[Lokvičići]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Lončar Brdo]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lončarica]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Londžica]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lonja (Sisak)|Lonja]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lonjgari]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lonjica]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lopača]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lopar (Lopar)|Lopar]]
|[[Lopar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lopatinec]]
|[[Sveti Juraj na Bregu]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Loskunja]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lotine]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lovas (Lovas)|Lovas]]
|[[Lovas]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Lovča]]
|[[Donji Kukuruzari]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lovčić]]
|[[Brodski Stupnik]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Lović Prekriški]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lovinac (Lovinac)|Lovinac]]
|[[Lovinac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lovinac (Poličnik)|Lovinac]]
|[[Poličnik]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Lovište (Orebić)|Lovište]]
|[[Orebić]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lovorje]]
|[[Slivno]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lovorno]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lovran (Lovran)|Lovran]]
|[[Lovran]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lovranska Draga]]
|[[Lovran]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lovrečan (Ivanec)|Lovrečan]]
|[[Zlatar Bistrica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lovrečan (Zlatar Bistrica)|Lovrečan]]
|[[Ivanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lovrečica]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lovrečka Varoš]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lovrečka Velika]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lovreć (Lovreć)|Lovreć]]
|[[Lovreć]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Lovreća Sela]]
|[[Krapinske Toplice]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lovrentovec]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lovska]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lozan]]
|[[Špišić Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Lozari]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Lozica]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lozice]]
|[[Vir (općina)|Vir]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Loznati]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lozovac]]
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Ložišća]]
|[[Milna (općina)|Milna]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Ložnice]]
|[[Rogoznica]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Lubarska]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lubena]]
|[[Gradec (općina)|Gradec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lubenice]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Luč]]
|[[Petlovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lučane]]
|[[Sinj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Lučelnica Tomaševečka]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lučelnica]]
|[[Pisarovina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lučica]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lučice (Delnice)|Lučice]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lučina (Slivno)|Lučina]]
|[[Slivno]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lučinci]]
|[[Velika]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Lučko]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Ludbreg]]
|[[Ludbreg]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Ludbreški Ivanac]]
|[[Rasinja]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Ludinica]]
|[[Velika Ludina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Ludvinci]]
|[[Trpinja]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Lug (Bilje)|Lug]]
|[[Bilje]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lug Gradinski]]
|[[Gradina (Virovitičko-podravska županija)|Gradina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Lug Orehovički]]
|[[Bedekovčina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lug Poznanovečki]]
|[[Bedekovčina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lug Samoborski]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lug Subotički]]
|[[Koška]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Lug Zabočki]]
|[[Zabok]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lugarski Breg]]
|[[Dubravica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Luka (Luka)|Luka]]
|[[Luka (općina)|Luka]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Luka (Sali)|Luka]]
|[[Sali]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Luka (Ston)|Luka]]
|[[Ston]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Luka (Vrbovec)|Luka]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Luka Krmpotska]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Luka Ludbreška]]
|[[Sveti Đurđ]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Luka Pokupska]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lukač (Kutjevo)|Lukač]]
|[[Kutjevo]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Lukač (Lukač)|Lukač]]
|[[Lukač]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Lukačevec Toplički]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lukačevec]]
|[[Gornja Rijeka]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Lukar]]
|[[Promina]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Lukarišće]]
|[[Dugo Selo]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lukavac (Slatina)|Lukavac]]
|[[Slatina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Lukavec (Ivanec)|Lukavec]]
|[[Ivanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lukavec (Velika Gorica)|Lukavec]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lukavec Klanječki]]
|[[Kraljevec na Sutli]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lukavec Posavski]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lukavec Sutlanski]]
|[[Dubravica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Luke Poljanske]]
|[[Zagorska Sela]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Luke (Cetingrad)|Luke]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lukeži]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lukinić Brdo]]
|[[Pokupsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lukoran]]
|[[Preko]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Lukovčak]]
|[[Đurmanec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lukovdol]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Lukovec]]
|[[Rasinja]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Lukovo (Senj)|Lukovo]]
|[[Senj]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lukovo (Vrbovec)|Lukovo]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lukovo Šugarje]]
|[[Karlobag]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lukšići Ozaljski]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lukunić Draga]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lumbarda (Lumbarda)|Lumbarda]]
|[[Lumbarda]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Lumbardenik]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Lun]]
|[[Novalja]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Lunjkovec]]
|[[Mali Bukovec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lupinjak]]
|[[Hum na Sutli]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lupoglav (Brckovljani))|Lupoglav]]
|[[Brckovljani]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Lupoglav (Lupoglav)|Lupoglav]]
|[[Lupoglav]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Luščani]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Lužan Biškupečki]]
|[[Gornji Kneginec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Lužan]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Lužani (Oriovac)|Lužani]]
|[[Oriovac]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Lužani Zagorski]]
|[[Jesenje]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Lužnica]]
|[[Zaprešić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>5hbqyl7lwzq0vqcu3hqtx9w5owt8da4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista naselja u Hrvatskoj: M</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1485011</id>
    <revision>
      <id>42706204</id>
      <parentid>42196458</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:19:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak linkova za naselje Majške Međe</comment>
      <origin>42706204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35404" sha1="arheypf84qwa2gw7rmg9p7cz8mu1wz5" xml:space="preserve">{{Abecedni popis naselja u RH}}
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; 
! colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ccccff&quot; |Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj - &lt;big&gt;M&lt;/big&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot;
! Naselje
! Grad ili općina
! Županija
|-
|[[Macinec]]
|[[Nedelišće]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Macute]]
|[[Voćin]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mače (Mače)|Mače]]
|[[Mače]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mački]]
|[[Farkaševac]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mačkovac (Voćin)|Mačkovac]]
|[[Voćin]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]]
|[[Vrbje]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Mačkovec]]
|[[Čakovec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Mačkovo Selo]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Madaraševec]]
|[[Martijanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Madžarevo]]
|[[Novi Marof]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Madžari (Sisak)|Madžari]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Magadenovac (Magadenovac))|Magadenovac]]
|[[Magadenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Magadinovac]]
|[[Orahovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Magić Mala]]
|[[Nova Kapela]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Maglenča]]
|[[Veliko Trojstvo]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mahićno]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mahovo]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Maja (Glina)|Maja]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Majar]]
|[[Levanjska Varoš]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Majdan (Dvor)|Majdan]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Majer]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Majerje]]
|[[Petrijanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Majkovec]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Majkovi]]
|[[Dubrovačko primorje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Majkusi]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Majske Poljane]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Majski Trtnik]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Majške Međe]]
|[[Jagodnjak (općina)|Jagodnjak]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Majur (Farkaševac)|Majur]]
|[[Farkaševac]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Majur (Majur)|Majur]]
|[[Majur]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Majurec]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Makarska]]
|[[Makarska]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Maklen]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Makloševac]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Makoše]]
|[[Župa dubrovačka]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Makov Hrib]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Makovci]]
|[[Grožnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mala Babina Gora]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Barna]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Branjska]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mala Bršljanica]]
|[[Garešnica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Buna]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Ciglena]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Crkvina]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mala Črešnjevica]]
|[[Pitomača]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mala Dapčevica]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Dobra]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mala Erpenja]]
|[[Krapinske Toplice]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mala Gora]]
|[[Pregrada]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mala Gorica (Sveta Nedelja)|Mala Gorica]]
|[[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Gorica (Petrinja)|Mala Gorica]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mala Gradusa]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mala Hrastilnica]]
|[[Križ (općina)|Križ]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Huba]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mala Jasenovača]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Jazbina]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Klisa]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Kopanica]]
|[[Velika Kopanica]] 
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Mala Kosa]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mala Kosnica]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Lešnica]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mala Ludina]]
|[[Velika Ludina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mala Maslenjača]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Milešina]]
|[[Muć]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mala Mlaka]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Mala Mlinska]]
|[[Velika Trnovitica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Mučna]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mala Ostrna]]
|[[Dugo Selo]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Pačetina]]
|[[Petrovsko]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mala Paka]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mala Paukova]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mala Peratovica]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Pisanica]]
|[[Veliki Grđevac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Plana]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mala Rakovica]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mala Rasinjica]]
|[[Rasinja]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mala Rijeka]]
|[[Rasinja]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mala Solina]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mala Subotica (Mala Subotica)|Mala Subotica]]
|[[Mala Subotica]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Mala Trapinska]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mala Trnovitica]]
|[[Velika Trnovitica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mala Vranovina]]
|[[Topusko]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Male Drage]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Male Mune]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Male Sesvete]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Male Srakane (Mali Lošinj)|Male Srakane]]{{newdsm}}
|[[Mali Lošinj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Malešević Selo]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Maletići]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mali Banovac]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mali Bastaji]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mali Bilač]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mali Botinovac]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Brezovec]]
|[[Gradec (općina)|Gradec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mali Brgud]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mali Budići]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mali Bukovec (Mače)|Mali Bukovec]]
|[[Mače]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mali Bukovec (Mali Bukovec)|Mali Bukovec]]
|[[Mali Bukovec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Mali Carevdar]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Dol]]
|[[Kraljevica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mali Erjavec]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mali Golji]]
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mali Gorenec]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Mali Grabičani]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Gradac]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mali Grđevac]]
|[[Veliki Grđevac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mali Iž]]
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Mali Jadrč]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mali Komor]]
|[[Mače]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mali Kozinac]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mali Lipovec]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mali Lošinj]]
|[[Mali Lošinj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mali Lovrečan]]
|[[Cestica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Mali Lug]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mali Maj]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mali Mihaljevec]]
|[[Sveti Juraj na Bregu]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Mali Miletinac]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mali Mlun]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mali Modruš Potok]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mali Obljaj]]
|[[Glina (Sisačko-moslavačka županija)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mali Otok (Legrad)|Mali Otok]]
|[[Legrad]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Pašijan]]
|[[Garešnica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Mali Podol]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mali Poganac]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Potočec]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Prolog]]
|[[Pojezerje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mali Rastovac]]
|[[Crnac (općina)|Crnac]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mali Raven]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mali Ston]]
|[[Ston]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mali Tabor (Hum na Sutli)|Mali Tabor]]
|[[Hum na Sutli]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mali Turini]]
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mali Vareški]]
|[[Marčana]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mali Vrh Kamanjski]]
|[[Kamanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mali Vuković]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mali Zdenci]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Malička]]
|[[Topusko]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Malik]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Malinci]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Malino]]
|[[Oriovac]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Malinovac]]
|[[Magadenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Malinska]]
|[[Malinska-Dubašnica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Malo Grablje]]
|[[Hvar (grad)|Hvar]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Malo Gradišće]]
|[[Cestica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Malo Korenovo]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Malo Krčevo]]
|[[Majur]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Malo Polje (Perušić)|Malo Polje]]
|[[Perušić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Malo Selce]]
|[[Skrad]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Malo Selo (Delnice)|Malo Selo]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Malo Trojstvo]]
|[[Veliko Trojstvo]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Malo Vukovje]]
|[[Garešnica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Malunje]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Maljevac]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Maljevačko Selište]]
|[[Cetingrad]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Maljkovo]]
|[[Hrvace]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mandalenčići]]
|[[Gračišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mandaljena]]
|[[Župa dubrovačka]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mandić Selo]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mandićevac]]
|[[Drenje]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Mandli]]
|[[Čabar]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mandre]]
|[[Kolan]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Manja Vas]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Manjadvorci]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Manjerovići]]
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Maovice]]
|[[Vrlika]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Maranovići]]
|[[Mljet (općina)|Mljet]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Marasi]]
|[[Vrsar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marceljani]]
|[[Labin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marčan]]
|[[Vinica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Marčana (Marčana)|Marčana]]
|[[Marčana]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marčani]]
|[[Čazma]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Marčelji]]
|[[Viškovo]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Marčenegla]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mareda]]
|[[Novigrad]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marenić]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Maretić]]
|[[Hrašćina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Margečan]]
|[[Ivanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Marići (Kanfanar)|Marići]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marići (Sveta Nedelja)|Marići]]
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marići (Rovišće)|Marići]]
|[[Rovišće]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Marigutić]]
|[[Budinščina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Marija Bistrica (Marija Bistrica)|Marija Bistrica]]
|[[Marija Bistrica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Marija Gorica (Marija Gorica)|Marija Gorica]]
|[[Marija Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Marija Magdalena]]
|[[Pušća]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Marija Trošt]]
|[[Delnice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Marijanci (Marijanci)|Marijanci]]
|[[Marijanci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Marina (općina)|Marina]]
| [[Marina (općina)|Marina]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Marinbrod]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Marinci (Buzet)|Marinci]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Marinci (Nuštar)|Marinci]]
|[[Nuštar]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Marindolsko Brdo]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Marindvor]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Marinec]]
|[[Pregrada]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Marinići]]
|[[Viškovo]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Marino Selo]]
|[[Lipik]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Marinovec Zelinski]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Marinovec]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Marinje Zemlje]]
|[[Vis (grad)|Vis]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Marjančaci]]
|[[Valpovo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Marjanski Ivanovci]]
|[[Marijanci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Markoci]]
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Markovac (Višnjan)|Markovac]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Markovac (Daruvar)|Markovac]]
|[[Daruvar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Markovac (Velika)|Markovac]]
|[[Velika]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Markovac (Biskupija)|Markovac]]
|[[Biskupija (općina)|Biskupija]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Markovac Križevački]]
|[[Sveti Ivan Žabno]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Markovac Našički]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Marković Selo]]
|[[Ogulin]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Markovići (Vižinada)|Markovići]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Markovo]]
|[[Slatina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Markovo Polje]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Markušbrijeg]]
|[[Lobor]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Markuševec Turopoljski]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Markušica (Markušica)|Markušica]]
|[[Markušica]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Markušići]]
|[[Žumberak (općina)|Žumberak]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Marlovac]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Marof]]
|[[Sveti Martin na Muri]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Maršići]]
|[[Malinska-Dubašnica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Martijanec (Martijanec))|Martijanec]]
|[[Martijanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Martin (Našice)|Martin]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Martina (Mošćenička Draga)|Martina]]
|[[Mošćenička Draga]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Martinac (Čazma)|Martinac]]
|[[Čazma]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Martinac (Veliko Trojstvo)|Martinac]]
|[[Veliko Trojstvo]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Martinci]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Martinci Miholjački]]
|[[Podravska Moslavina]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Martinčići]]
|[[Grožnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Martinec Orehovički]]
|[[Bedekovčina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Martinić]]
|[[Mali Bukovec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Martinišće]]
|[[Zabok]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Martinkovec]]
|[[Varaždinske Toplice]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Martinovići (Glina)|Martinovići]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Martinovići (Župa dubrovačka)|Martinovići]]
|[[Župa dubrovačka]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Martinovo Selo]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Martinska Ves (Vrbovec)|Martinska Ves]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Martinska Ves (Martinska Ves)|Martinska Ves]]
|[[Martinska Ves]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Martinski Vrh]]
|[[Ribnik]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Martinšćica]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Martinšćina]]
|[[Zlatar]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Martinuševec]]
|[[Gornji Mihaljevec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Martiša Ves]]
|[[Pregrada]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Maruševec (Maruševec)|Maruševec]]
|[[Maruševec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Marušići (Omiš)|Marušiči]]
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Marušići (Buje)|Marušići]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Maružini]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Maslinica]]
|[[Šolta (općina)|Šolta]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mastelići]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mastrinka (Trogir)|Mastrinka]]
|[[Trogir]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mašić]]
|[[Dragalić]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Mašvina]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Matase]]
|[[Promina]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Matenci]]
|[[Donja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Materada]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Materada Maj]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mateše]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mateško Selo]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Matići (Vrbovsko)|Matići]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Matijaši]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Matijevići (Dvor)|Matijevići]]
|[[Dvor (općina)|Dvor]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Matijevići (Kula Norinska)|Matijevići]]
|[[Kula Norinska]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Matković Mala]]
|[[Podcrkavlje]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Matohanci]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Matulini]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Matulji (Matulji)|Matulji]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Maturovec]]
|[[Krapinske Toplice]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Maurovići]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mavrinci]]
|[[Čavle]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mazin]]
|[[Gračac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Mece]]
|[[Darda]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Mečenčani]]
|[[Donji Kukuruzari]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Medak]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Medaki]]
|[[Sveti Lovreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Medančići]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Medari (Dragalić)|Medari]]
|[[Dragalić]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Medinci]]
|[[Slatina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Medovdolac]]
|[[Lovreć]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Medsave]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Medulin (Medulin)|Medulin]]
|[[Medulin]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Medveja]]
|[[Lovran]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Medveje]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Medven Draga]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Medvidići]]
|[[Sveti Lovreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Medvidovića Draga]]
|[[Imotski]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Medviđa]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Međare]]
|[[Skradin]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Međedi]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Međeđak]]
|[[Plaški]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Međeđak Utinjski]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Međurača]]
|[[Nova Rača]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Međurače]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Međurić]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mekiši kod Kaštelira]]
|[[Kaštelir-Labinci]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mekiši kod Vižinade]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Melinovac]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Melnica]]
|[[Barban]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Melnice]]
|[[Senj]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Meljan]]
|[[Bednja]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Merag]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Merenje]]
|[[Zaprešić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Merhatovec]]
|[[Selnica]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Merišće]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Merolino Sikirevačko]]
|[[Strizivojna]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Metajna]]
|[[Novalja]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Metković]]
|[[Metković]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Metohija (Ston)|Metohija]]
|[[Ston]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mezinovac]]
|[[Perušić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mičetići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mičetinac]]
|[[Đurđevac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mičevec]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mičijevac]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Migalovci]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mihajlije]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mihalić Selo]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mihalj]]
|[[Slivno]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mihaljekov Jarek]]
|[[Krapina]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mihaljevac (Plitvička jezera)|Mihaljevac]]
|[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mihaljevci]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mihaljevići (Pleternica)|Mihaljevići]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mihanići]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mihanovićev Dol]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mihatovići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mihelići]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Miholašćica]]
|[[Cres (grad)|Cres]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Miholec]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Miholjački Poreč]]
|[[Donji Miholjac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Miholjanec]]
|[[Virje]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Miholjsko]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mihotići]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mihovljan (Mihovljan)|Mihovljan]]
|[[Mihovljan]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mihovljan (Čakovec)|Mihovljan]]
|[[Čakovec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Mijaca]]
|[[Vrgorac]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mijači]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Miklavec]]
|[[Podturen]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Mikleuš (Mikleuš)|Mikleuš]]
|[[Mikleuš]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mikleuška]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mikluševci]]
|[[Tompojevci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Mikovec]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mikulići (Konavle)|Mikulići]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Miladini]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Milanezi]]
|[[Višnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Milani (Bosiljevo)|Milani]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Milanlug]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Milanovac (Virovitica)|Milanovac]]
|[[Virovitica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Milanovac (Crnac)|Milanovac]]
|[[Crnac (općina)|Crnac]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Milanovac (Velika)|Milanovac]]
|[[Velika]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Milaševac]]
|[[Čazma]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Milaši]]
|[[Jelenje]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Milčetići]]
|[[Malinska-Dubašnica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Milekovo Selo]]
|[[Donja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Miličani]]
|[[Sokolovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Milinac]]
|[[Levanjska Varoš]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Milivojevci]]
|[[Velika]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Milna (Hvar)|Milna]]
|[[Hvar (grad)|Hvar]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Milna (Vis)|Milna]]
|[[Vis (grad)|Vis]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Milna (Milna)|Milna]]
|[[Milna (općina)|Milna]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Milohnići]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Miloševac]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Milotski Breg]]
|[[Gračišće]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Milovčići]]
|[[Malinska-Dubašnica]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Miljana]]
|[[Zagorska Sela]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Miljanovac]]
|[[Sirač]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Miljevac]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Miljevci (Nova Bukovica)|Miljevci]]
|[[Nova Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Mimice]]
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Miočić]]
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Miočinovići]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Miranje]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Mirca]]
|[[Supetar]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mirkopolje]]
|[[Krašić]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mirkovac (Kneževi Vinogradi)|Mirkovac]]
|[[Kneževi Vinogradi]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Mirkovci]]
|[[Vinkovci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Mirkovec]]
|[[Sveti Križ Začretje]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mirkovec Breznički]]
|[[Breznica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Mirlović Polje]]
|[[Ružić]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Mirlović Zagora]]
|[[Unešić]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Mislina]]
|[[Zažablje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mišinci]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mišinka]]
|[[Kutina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Miškovci (Pag)|Miškovci]]
|[[Pag (grad)|Pag]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Mišljenovac]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mitlo]]
| [[Marina (općina)|Marina]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mitrovac (Kutjevo)|Mitrovac]]
|[[Kutjevo]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mitrovac (Čeminac)|Mitrovac]]
|[[Čeminac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Mjesto Primišlje]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mladenići]]
|[[Viškovo]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mlaka (Rakovec)|Mlaka]]
|[[Rakovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mlaka (Jasenovac)|Mlaka]]
|[[Jasenovac]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mlaka Antinska]]
|[[Tordinci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Mlakovac]]
|[[Krnjak]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mlakva]]
|[[Perušić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mlinari]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mlini (Župa dubrovačka)|Mlini]]
|[[Župa dubrovačka]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mlinište (Zažablje)|Mlinište]]
|[[Zažablje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mlinski Vinogradi]]
|[[Velika Trnovitica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Močići]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Močile]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Modrino Selo]]
|[[Kistanje]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Modrovec]]
|[[Gornja Stubica]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Modruš]]
|[[Josipdol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Modrušani]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mogorić]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mohovo]]
|[[Ilok]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Mokošica]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mokreš]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mokrica Tomaševečka]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mokrice]]
|[[Oroslavje]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mokrice Miholečke]]
|[[Sveti Petar Orehovec]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Mokro Polje]]
|[[Ervenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Molat (Zadar)|Molat]]
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Molunat (Konavle)|Molunat]]
|[[Konavle]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Molve (Molve)|Molve]]
|[[Molve]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Molve Grede]]
|[[Molve]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Molvice (Samobor)|Molvice]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Molvice (Kalinovac)|Molvice]]
|[[Kalinovac]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Momčilovića Kosa]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Momići]]
|[[Kula Norinska]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Momjan]]
|[[Buje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Monterol]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Montižana]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Montovani]]
|[[Pićan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Moravče]]
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|-
|[[Moravice (Vrbovsko)|Moravice]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Moravička Sela]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Morpolača]]
|[[Stankovci]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Moseć (Ružić)|Moseć]]
|[[Ružić]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Moslavačka Slatina]]
|[[Popovača]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mostari]]
|[[Dubrava (općina)|Dubrava]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Most-Raša]]
|[[Raša (općina)|Raša]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mošanci]]
|[[Žakanje]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mošćenica]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mošćenice]]
|[[Mošćenička Draga]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mošćenička Draga (Mošćenička Draga)|Mošćenička Draga]]
|[[Mošćenička Draga]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Možđenec]]
|[[Novi Marof]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Moštanica]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Motovun (Motovun)|Motovun]]
|[[Motovun]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Motovunski Novaki]]
|[[Karojba]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Movrač]]
|[[Kraljevec na Sutli]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mracelj]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mraclin]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mračaj (Majur)|Mračaj]]
|[[Majur]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mračaj Krstinjski]]
|[[Vojnić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mračin]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mratovo]]
|[[Promina]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Mravince]]
|[[Solin]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Mravinjac]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]]
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Mravnica (Dubrovačko primorje)|Mravnica]]
|[[Dubrovačko primorje]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Mrežnica (Barilović)|Mrežnica]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrežničke Poljice]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrežnički Brest]]
|[[Generalski Stol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrežnički Brig]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrežnički Novaki]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrežnički Varoš]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrežničko Dvorište]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrgani]]
|[[Kanfanar]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mrkopalj (Mrkopalj)|Mrkopalj]]
|[[Mrkopalj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mrkoplje]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Mrljane]]
|[[Pašman (općina)|Pašman]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Mrzla Vodica]]
|[[Lokve]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mrzli Dol]]
|[[Senj]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mrzlo Polje Žumberačko]]
|[[Veliko Trgovišće]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Mrzlo Polje]]
|[[Žumberak (općina)|Žumberak]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Mrzljaki]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Mrzović]]
|[[Semeljci]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Mučići]]
|[[Matulji]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mugeba]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mundanije]]
|[[Rab (grad)|Rab]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Munije]]
|[[Grubišno Polje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Muntić]]
|[[Ližnjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Muntrilj]]
|[[Tinjan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Munjava]]
|[[Josipdol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Munjava Modruška]]
|[[Josipdol]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Muraj (Krk)|Muraj]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Muričevec]]
|[[Lepoglava]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Murine (Umag)|Murine]]
|[[Umag]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mursko Središće]]
|[[Mursko Središće]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Murter (Murter-Kornati)|Murter]]
|[[Murter-Kornati]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Murvica (Poličnik)|Murvica]]
|[[Poličnik]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Murvica (Bol)|Murvica]]
|[[Bol (općina)|Bol]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Murvica Gornja]]
|[[Poličnik]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Musić]]
|[[Levanjska Varoš]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Mustafina Klada]]
|[[Velika Ludina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Musulini]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Mušalež]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mušaluk]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Muškovci]]
|[[Obrovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Mutilić]]
|[[Udbina]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Mutvoran]]
|[[Marčana]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Mužilovčica]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Mužini]]
|[[Žminj]]
|[[Istarska županija]]
|-
|}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>arheypf84qwa2gw7rmg9p7cz8mu1wz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista naselja u Hrvatskoj: N</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1485012</id>
    <revision>
      <id>42706203</id>
      <parentid>42196463</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:18:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Belirac</username>
        <id>17</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak linkova za naselje Novi Bolman</comment>
      <origin>42706203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13046" sha1="rc1rr80em3dnz1ffhqo149fgpcoewex" xml:space="preserve">{{Abecedni popis naselja u RH}}
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; 
! colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ccccff&quot; |Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj - &lt;big&gt;N&lt;/big&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot;
! Naselje
! Grad ili općina
! Županija
|-
|[[Nadin]]
|[[Benkovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Nadvoda]]
|[[Obrovac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Nadvrelo]]
|[[Gračac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Nadvučnik]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Naglići]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Najevi]]
| [[Marina (općina)|Marina]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Naklice]]
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Nakovanj (Orebić)|Nakovanj]]
|[[Orebić]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Nard]]
|[[Valpovo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Nardući]]
|[[Vižinada]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Nart Savski]]
|[[Rugvica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Narta]]
|[[Štefanje]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Naselje Stjepana Radića]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Našice]]
|[[Našice]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Našičko Novo Selo]]
|[[Đurđenovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Natkrižovljan]]
|[[Cestica]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Naudovac]]
|[[Suhopolje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Nebljusi]]
|[[Donji Lapac]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Nebojan]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Nebojse]]
|[[Desinić]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Nečujam]]
|[[Šolta (općina)|Šolta]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Nedelišće (Nedelišće)|Nedelišće]]
|[[Nedelišće]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Nedeljanec]]
|[[Vidovec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Nedešćina]]
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Negnar]]
|[[Buzet]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Negoslavci (Negoslavci)|Negoslavci]]
|[[Negoslavci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Negovec]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Nemčevec]]
|[[Gornja Rijeka]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Nemetin]]
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Nenadići]]
|[[Krk (grad)|Krk]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Neorić]]
|[[Muć]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Nerezine]]
|[[Mali Lošinj]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Nerežišća (Nerežišća)|Nerežišća]]
|[[Nerežišća]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Nespeš]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Neteka]]
|[[Gračac]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Netretić (Netretić)|Netretić]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Nevest]]
|[[Unešić]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Neviđane]]
|[[Pašman (općina)|Pašman]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Nevinac]]
|[[Nova Rača]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Nijemci (Nijemci)|Nijemci]]
|[[Nijemci (općina)|Nijemci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Nikšići]]
|[[Vrbovsko]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Nin]]
|[[Nin]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Ninski Stanovi]]
|[[Nin]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Nisko]]
|[[Klis]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Niza]]
|[[Koška]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Normanci]]
|[[Koška]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Noršić Selo]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Nos Kalik]]
|[[Drniš]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Noskovačka Dubrava]]
|[[Čađavica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Noskovci]]
|[[Čađavica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Nova Bukovica (Nova Bukovica)|Nova Bukovica]]
|[[Nova Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Nova Diklenica]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Nova Drenčina]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Nova Gradiška]]
|[[Nova Gradiška]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Nova Jošava]]
|[[Orahovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Nova Kapela (Dubrava)|Nova Kapela]]
|[[Dubrava (općina)|Dubrava]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Nova Kapela (Nova Kapela)|Nova Kapela]]
|[[Nova Kapela]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Nova Krivaja]]
|[[Đulovac]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Nova Kršlja]]
|[[Rakovica]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Nova Lipa]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Nova Lipovica]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Nova Ljeskovica]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Nova Mokošica]]
|[[Dubrovnik]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Nova Pisanica]]
|[[Velika Pisanica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Nova Ploščica]]
|[[Velika Trnovitica]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Nova Rača (Nova Rača)|Nova Rača]]
|[[Nova Rača]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Nova Sela (Omiš)|Nova Sela]]{{newdsm}}
|[[Omiš]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Nova Sela (Trilj)|Nova Sela]]
|[[Trilj]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]]
|[[Kula Norinska]]
|[[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
|[[Nova Subocka]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Nova Šarovka]]
|[[Sopje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Nova Vas (Poreč)|Nova Vas]]
|[[Poreč]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Nova Vas (Kršan)|Nova Vas]]
|[[Kršan]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Nova Vas (Brtonigla)|Nova Vas]]
|[[Brtonigla]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Nova Ves Petrijanečka]]
|[[Petrijanec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Novačka]]
|[[Gola]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novaki (Sveta Nedelja)|Novaki]]
|[[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novaki (Dubrava)|Novaki]]
|[[Dubrava (općina)|Dubrava]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novaki (Maruševec)|Novaki]]
|[[Maruševec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Novaki (Sopje)|Novaki]]
|[[Sopje]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Novaki Bistranski]]
|[[Bistra]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novaki Bizovački]]
|[[Bizovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Novaki Lipnički]]
|[[Ribnik]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novaki Nartski]]
|[[Rugvica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novaki Oborovski]]
|[[Rugvica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novaki Ozaljski]]
|[[Ozalj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novaki Pazinski]]
|[[Cerovlje]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Novaki Petrovinski]]
|[[Jastrebarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novaki Ravenski]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novaki Šćitarjevski]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novakovec (Jalžabet)|Novakovec]]
|[[Jalžabet]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Novakovec (Podturen)|Novakovec]]
|[[Podturen]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Novakovec Bisaški]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novalja]]
|[[Novalja]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Nove Hiže]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Novi Antunovac]]
|[[Špišić Bukovica]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Novi Bešinci]]
|[[Kaptol (općina)|Kaptol]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novi Bezdan]]
|[[Petlovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Novi Bolman]]
|[[Jagodnjak (općina)|Jagodnjak]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Novi Bošnjani]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novi Čeminac]]
|[[Čeminac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Novi Dol]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novi Dvori Klanječki]]
|[[Klanjec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Novi Đurđic]]
|[[Križevci]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novi Farkašić]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novi Glog]]
|[[Sveti Ivan Žabno]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novi Golubovec (Novi Golubovec)|Novi Golubovec]]
|[[Novi Golubovec]]
|[[Krapinsko-zagorska županija]]
|-
|[[Novi Grabovac]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novi Grad (Oprisavci)|Novi Grad]]
|[[Oprisavci]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Novi Gradac]]
|[[Gradina (Virovitičko-podravska županija)|Gradina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Novi Jankovci]]
|[[Stari Jankovci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Novi Lazi (Brod Moravice)|Novi Lazi]]
|[[Brod Moravice]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Novi Majur]]
|[[Pakrac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novi Marof]]
|[[Novi Marof]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Novi Mihaljevci]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novi Mikanovci]]
|[[Stari Mikanovci]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|[[Novi Pavljani]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Novi Perkovci]]
|[[Đakovo]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Novi Senkovac]]
|[[Slatina]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Novi Skucani]]
|[[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Novi Štitnjak]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novi Varoš]]
|[[Stara Gradiška]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Novi Vinodolski]]
|[[Primorsko-goranska županija]]
|-
|[[Novi Zdenkovac]]
|[[Čaglin]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novigrad (općina)|Novigrad]]
|[[Novigrad (općina)|Novigrad]]
|[[Zadarska županija]]
|-
|[[Novigrad]]
|[[Novigrad]]
|[[Istarska županija]]
|-
|[[Novigrad na Dobri]]
|[[Netretić]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novigrad Podravski (Novigrad Podravski)|Novigrad Podravski]]
|[[Novigrad Podravski]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novo Brdo (Kravarsko)|Novo Brdo]]
|[[Kravarsko]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Brdo Mrežničko]]
|[[Duga Resa]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novo Čiče]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Kusonje]]
|[[Voćin]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Novo Mjesto]]
|[[Sveti Ivan Zelina]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Nevesinje]]
|[[Petlovac]]
|[[Osječko-baranjska županija]]
|-
|[[Novo Petrovo Polje]]
|[[Crnac (općina)|Crnac]]
|[[Virovitičko-podravska županija]]
|-
|[[Novo Pračno]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novo Selište]]
|[[Petrinja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novo Selo (Vrbovec)|Novo Selo]]
|[[Vrbovec]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Selo (Selca)|Novo Selo]]
|[[Selca]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
|[[Novo Selo (Sisak)|Novo Selo]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novo Selo (Slunj)|Novo Selo]]
|[[Slunj]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novo Selo (Čazma)|Novo Selo]]
|[[Čazma]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Novo Selo (Požega)|Novo Selo]]
|[[Požega]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novo Selo Bosiljevsko]]
|[[Bosiljevo]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novo Selo Garešničko]]
|[[Berek]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Novo Selo Glinsko]]
|[[Glina (grad)|Glina]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novo Selo Koreničko]]
|[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Novo Selo Lasinjsko]]
|[[Lasinja]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novo Selo Lekeničko]]
|[[Velika Gorica]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Selo na Dravi]]
|[[Čakovec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Novo Selo Okićko]]
|[[Klinča Sela]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Selo Palanječko]]
|[[Sisak]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novo Selo Perjasičko]]
|[[Barilović]]
|[[Karlovačka županija]]
|-
|[[Novo Selo Podravsko]]
|[[Mali Bukovec]]
|[[Varaždinska županija]]
|-
|[[Novo Selo Rok]]
|[[Čakovec]]
|[[Međimurska županija]]
|-
|[[Novo Selo Žumberačko]]
|[[Samobor]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novo Topolje]]
|[[Donji Andrijevci]]
|[[Brodsko-posavska županija]]
|-
|[[Novo Virje (Novo Virje)|Novo Virje]]
|[[Novo Virje]]
|[[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
|[[Novo Zvečevo]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novoselci (Sunja)|Novoselci]]
|[[Sunja]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Novoselci (Pleternica)|Novoselci]]
|[[Pleternica]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Novoselec]]
|[[Križ (općina)|Križ]]
|[[Zagrebačka županija]]
|-
|[[Novoselo Bilajsko]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Novoselo Trnovačko]]
|[[Gospić]]
|[[Ličko-senjska županija]]
|-
|[[Novoseljani]]
|[[Bjelovar]]
|[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
|[[Novska]]
|[[Novska]]
|[[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
|[[Nunić]]
|[[Kistanje]]
|[[Šibensko-kninska županija]]
|-
|[[Nurkovac]]
|[[Brestovac]]
|[[Požeško-slavonska županija]]
|-
|[[Nuštar (Nuštar)|Nuštar]]
|[[Nuštar]]
|[[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
|}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>rc1rr80em3dnz1ffhqo149fgpcoewex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Atlantski Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1507573</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705792</id>
      <parentid>5771046</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:25:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Relativna visina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1655086</id>
    <revision>
      <id>42706143</id>
      <parentid>42316798</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:34:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1265" sha1="mwl3llwa45pe6j16c4780roibklx63m" xml:space="preserve">[[Image:Mexico-Popocatepetl.jpg|thumb|200px|[[Popokatepetl]]]]
'''Relativna visina''' je razlika između [[apsolutna visina|apsolutnih visina]] dve tačke na [[Zemlja|Zemljnoj]] površini. Izračunava se prostim upoređivanjem dobijenih podataka za posmatrane jedinice.  Relativna visina se najčešće izražava za [[vulkan]]e, koji se nalaze na nevulkanskim osnovama. Naime, brojni su primeri poput [[Čimboraso|Čimborasa]], [[Popokatepetl]]a i dr. Vulkan Čimboraso u [[Ekvador]]u ima apsolutnu visinu od 6.272 metara, dok je njegova stvarna, tj. relativna visina samo 2300 metara. Razlog tome je što se nalazi na planinskim vencim [[Andi|Anda]] i izdiže se sa nevulkanske podloge. Popokatepetl je visok 5.452, tj. 3.000 metara. Sa druge strane vulkan [[Etna]] se nalazi na vulkansoj osnovi pa je njegova apsolutna visina jednaka relativnoj i iznosi 3.263. metra,

== Povezano ==
* [[Nadmorska visina]]
* [[Apsolutna visina]]
* [[Altimetar]]
* [[Dubina]]

==Literatura==
* Mastilo, Natalija (2005): ''Rečnik savremene srpske geografske terminologije'', Geografski fakultet, Beograd.
* Petrović, D. i Manojlović P. (2003): ''Geomorfologija'', Geografski fakultet, Beograd

[[Kategorija:Opšta geografija]]
[[Kategorija:Topografija]]
[[Kategorija:Geodezija]]</text>
      <sha1>mwl3llwa45pe6j16c4780roibklx63m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ловци (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1793258</id>
    <redirect title="Lovci" />
    <revision>
      <id>42705594</id>
      <parentid>6213064</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:03:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70" sha1="ntxzplytrf7ma228616h2scew2m9had" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lovci]]
{{Bb|nepotrebno, mešanje ćirilice i latinice}}</text>
      <sha1>ntxzplytrf7ma228616h2scew2m9had</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1793263</id>
    <revision>
      <id>42705597</id>
      <parentid>42705593</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="523" sha1="h292x59ulbw6ldkooc2h7045x9p4fuc" xml:space="preserve">'''Lovci''' mogu biti:
* [[Lovac|Lovci]], osobe koje se bave lovom.
** [[Lovac-sakupljač|Lovci-sakupljači]].

== Vojska ==
* [[Lovački avion|Lovački avioni]] ili lovci.
* [[Lovačko-bombarderski avion|Lovačko-bombarderski avioni]] ili lovci-bombarderi.
* [[Lovačke jedinice]], jedinice lake pješadije ({{jez-njem|Jaeger}}).

== Toponimi ==
* [[Lovci (Jagodina)]], naselje grada Jagodine, Srbija.
* [[Lovci (Kruševac)]], naselje grada Kruševca, Srbija.

== Povezano ==
* [[Lovac (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>h292x59ulbw6ldkooc2h7045x9p4fuc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705598</id>
      <parentid>42705597</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Toponimi */</comment>
      <origin>42705598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="541" sha1="9l7gxk3bqivtafes6lxdgbd2i4s7pvs" xml:space="preserve">'''Lovci''' mogu biti:
* [[Lovac|Lovci]], osobe koje se bave lovom.
** [[Lovac-sakupljač|Lovci-sakupljači]].

== Vojska ==
* [[Lovački avion|Lovački avioni]] ili lovci.
* [[Lovačko-bombarderski avion|Lovačko-bombarderski avioni]] ili lovci-bombarderi.
* [[Lovačke jedinice]], jedinice lake pješadije ({{jez-njem|Jaeger}}).

== Toponimi ==
* [[Lovci (Jagodina)]], naseljeno mjesto grada Jagodine, Srbija.
* [[Lovci (Kruševac)]], naseljeno mjesto grada Kruševca, Srbija.

== Povezano ==
* [[Lovac (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>9l7gxk3bqivtafes6lxdgbd2i4s7pvs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705615</id>
      <parentid>42705598</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:05:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vojska */</comment>
      <origin>42705615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="545" sha1="t7d8v27surh9ffrysxj0wd95ittrede" xml:space="preserve">'''Lovci''' mogu biti:
* [[Lovac|Lovci]], osobe koje se bave lovom.
** [[Lovac-sakupljač|Lovci-sakupljači]].

== Vojska ==
* [[Lovački avion|Lovački avioni]] (''lovci'').
* [[Lovačko-bombarderski avion|Lovačko-bombarderski avioni]] (''lovci-bombarderi'').
* [[Lovačke jedinice]], jedinice lake pješadije ({{jez-njem|Jaeger}}).

== Toponimi ==
* [[Lovci (Jagodina)]], naseljeno mjesto grada Jagodine, Srbija.
* [[Lovci (Kruševac)]], naseljeno mjesto grada Kruševca, Srbija.

== Povezano ==
* [[Lovac (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>t7d8v27surh9ffrysxj0wd95ittrede</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705650</id>
      <parentid>42705615</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42705650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="544" sha1="20w5zzvw5abu04811m27h52dvxux3yh" xml:space="preserve">'''Lovci''' mogu biti:
* [[Lovac|Lovci]], osobe koje se bave lovom.
* [[Lovac-sakupljač|Lovci-sakupljači]].

== Vojska ==
* [[Lovački avion|Lovački avioni]] (''lovci'').
* [[Lovačko-bombarderski avion|Lovačko-bombarderski avioni]] (''lovci-bombarderi'').
* [[Lovačke jedinice]], jedinice lake pješadije ({{jez-njem|Jaeger}}).

== Toponimi ==
* [[Lovci (Jagodina)]], naseljeno mjesto grada Jagodine, Srbija.
* [[Lovci (Kruševac)]], naseljeno mjesto grada Kruševca, Srbija.

== Povezano ==
* [[Lovac (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>20w5zzvw5abu04811m27h52dvxux3yh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706171</id>
      <parentid>42705650</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="554" sha1="qm1ym455nhef8cumm26dipmbq0y6uat" xml:space="preserve">'''Lovci''' ima više značenja:
* [[Lovac|Lovci]], osobe koje se bave lovom.
* [[Lovac-sakupljač|Lovci-sakupljači]].

== Vojska ==
* [[Lovački avion|Lovački avioni]] (''lovci'').
* [[Lovačko-bombarderski avion|Lovačko-bombarderski avioni]] (''lovci-bombarderi'').
* [[Lovačke jedinice]], jedinice lake pješadije ({{jez-njem|Jaeger}}).

== Toponimi ==
* [[Lovci (Jagodina)]], naseljeno mjesto grada Jagodine, Srbija.
* [[Lovci (Kruševac)]], naseljeno mjesto grada Kruševca, Srbija.

== Povezano ==
* [[Lovac (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>qm1ym455nhef8cumm26dipmbq0y6uat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovac (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1793282</id>
    <revision>
      <id>42706161</id>
      <parentid>42705589</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:35:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="500" sha1="l86itnywoj9naonp1e2y5awbkzvwjba" xml:space="preserve">'''Lovac''' može biti:
* [[Lovac]], osoba koja se bavi lovom.
* [[Lovac-sakupljač]].
* [[Lovački avion]] (''lovac'').
* [[Lovačko-bombarderski avion]] (''lovac-bombarder'').
* [[Lovac (šah)]] ili laufer, šahovska figura.
* [[Sazvežđe Lovac]], sazviježđe Orion.
* [[Lovac (Zvečan)]], naseljeno mjesto u opštini Zvečan.

== Povezano ==
* [[Lovci (razvrstavanje)]]
* [[Lovočuvar]], osoba koja nadgleda lovišta
* [[Lovokradica]], osoba koja se lovom bavi protivzakonito 

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>l86itnywoj9naonp1e2y5awbkzvwjba</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706169</id>
      <parentid>42706161</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="523" sha1="jxov63n39iqkxlbcfonsdr6kjl2fki7" xml:space="preserve">'''Lovac''' može biti:
* [[Lovac]], osoba koja se bavi lovom.
* [[Lovac-sakupljač]].
* [[Lovački avion]] (''lovac'').
* [[Lovačko-bombarderski avion]] (''lovac-bombarder'').
* [[Lovac (šah)]] ili laufer, šahovska figura.
* [[Orion (zviježđe)|Lovac (zviježđe)]] ili Orion, zviježđe.
* [[Lovac (Zvečan)]], naseljeno mjesto u opštini Zvečan.

== Povezano ==
* [[Lovci (razvrstavanje)]]
* [[Lovočuvar]], osoba koja nadgleda lovišta
* [[Lovokradica]], osoba koja se lovom bavi protivzakonito 

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>jxov63n39iqkxlbcfonsdr6kjl2fki7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706170</id>
      <parentid>42706169</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="511" sha1="bwl9l0ho042gti01r37jyf9otofgl30" xml:space="preserve">'''Lovac''' može biti:
* [[Lovac]], osoba koja se bavi lovom.
* [[Lovac-sakupljač]].
* [[Lovački avion]] (''lovac'').
* [[Lovačko-bombarderski avion]] (''lovac-bombarder'').
* [[Lovac (šah)]] ili laufer, šahovska figura.
* [[Orion (zviježđe)|Lovac (zviježđe)]] ili Orion.
* [[Lovac (Zvečan)]], naseljeno mjesto u opštini Zvečan.

== Povezano ==
* [[Lovci (razvrstavanje)]]
* [[Lovočuvar]], osoba koja nadgleda lovišta
* [[Lovokradica]], osoba koja se lovom bavi protivzakonito 

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>bwl9l0ho042gti01r37jyf9otofgl30</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706172</id>
      <parentid>42706170</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42706172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="520" sha1="8w1qdi4bc5ufek0zii9zlu339sin55w" xml:space="preserve">'''Lovac''' ima više značenja:
* [[Lovac]], osoba koja se bavi lovom.
* [[Lovac-sakupljač]].
* [[Lovački avion]] (''lovac'').
* [[Lovačko-bombarderski avion]] (''lovac-bombarder'').
* [[Lovac (šah)]] ili laufer, šahovska figura.
* [[Orion (zviježđe)|Lovac (zviježđe)]] ili Orion.
* [[Lovac (Zvečan)]], naseljeno mjesto u opštini Zvečan.

== Povezano ==
* [[Lovci (razvrstavanje)]]
* [[Lovočuvar]], osoba koja nadgleda lovišta
* [[Lovokradica]], osoba koja se lovom bavi protivzakonito 

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>8w1qdi4bc5ufek0zii9zlu339sin55w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706173</id>
      <parentid>42706172</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T22:06:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42706173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="521" sha1="jg59ihu8z5116samy0z0pjusmywj52k" xml:space="preserve">'''Lovac''' ima više značenja:
* [[Lovac]], osoba koja se bavi lovom.
* [[Lovac-sakupljač]].
* [[Lovački avion]] (''lovac'').
* [[Lovačko-bombarderski avion]] (''lovac-bombarder'').
* [[Lovac (šah)]] ili laufer, šahovska figura.
* [[Orion (zviježđe)|Lovac (zviježđe)]] ili Orion.
* [[Lovac (Zvečan)]], naseljeno mjesto u opštini Zvečan.

== Povezano ==
* [[Lovci (razvrstavanje)]]
* [[Lovočuvar]], osoba koja nadgleda lovišta.
* [[Lovokradica]], osoba koja se lovom bavi protivzakonito.

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>jg59ihu8z5116samy0z0pjusmywj52k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1883743</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705760</id>
      <parentid>6222055</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:20:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1883745</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705733</id>
      <parentid>6222057</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1883746</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706007</id>
      <parentid>6222058</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1884821</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705762</id>
      <parentid>6223155</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1884823</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705735</id>
      <parentid>6223157</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1884825</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706009</id>
      <parentid>6223159</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Atlantski Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1886062</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705779</id>
      <parentid>6224409</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:23:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Atlantski Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1886064</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705960</id>
      <parentid>6224411</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:53:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Atlantski Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1886066</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706107</id>
      <parentid>6224413</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:17:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1887116</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705777</id>
      <parentid>6225474</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:23:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1887118</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705958</id>
      <parentid>6225476</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:52:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1887120</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706105</id>
      <parentid>6225478</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:17:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1924480</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705811</id>
      <parentid>6263306</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:28:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1924482</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705911</id>
      <parentid>6263308</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:45:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1924484</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706059</id>
      <parentid>6263310</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Averon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1925685</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705801</id>
      <parentid>6264557</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:27:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Averon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1925687</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705901</id>
      <parentid>6264559</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:43:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Averon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1925689</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706049</id>
      <parentid>6264561</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1930544</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705839</id>
      <parentid>6269474</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:33:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1930546</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705940</id>
      <parentid>6269476</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1930548</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706087</id>
      <parentid>6269478</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:14:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Averon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1931976</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705829</id>
      <parentid>6270921</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:31:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Averon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1931978</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705929</id>
      <parentid>6270923</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:48:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Averon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1931980</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706077</id>
      <parentid>6270925</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1938115</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705887</id>
      <parentid>6277147</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:41:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1938117</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705863</id>
      <parentid>6277149</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:37:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1938119</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706033</id>
      <parentid>6277151</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:05:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1940019</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705885</id>
      <parentid>6279066</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:40:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1940021</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705861</id>
      <parentid>6279068</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:37:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1940023</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706031</id>
      <parentid>6279070</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:04:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1954706</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705773</id>
      <parentid>6293954</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:22:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1954708</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705750</id>
      <parentid>6293956</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1954710</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706021</id>
      <parentid>6293958</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Sever)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1955180</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705771</id>
      <parentid>6294433</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Sever)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1955183</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705748</id>
      <parentid>6294436</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Sever)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1955184</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706019</id>
      <parentid>6294437</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:02:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1956987</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705790</id>
      <parentid>6296252</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:25:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1956989</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705972</id>
      <parentid>6296254</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:55:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1956991</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706119</id>
      <parentid>6296256</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:19:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Atlantski Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1957218</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706121</id>
      <parentid>6296486</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:19:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Averon)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1991363</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706063</id>
      <parentid>6331015</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:10:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1993992</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705825</id>
      <parentid>6333691</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:31:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1993994</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705925</id>
      <parentid>6333694</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:47:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1993996</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706073</id>
      <parentid>6333696</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:11:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Averon)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1996819</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706091</id>
      <parentid>6336585</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2000193</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705852</id>
      <parentid>6340308</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2000195</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705954</id>
      <parentid>6340310</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:52:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2000197</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706101</id>
      <parentid>6340312</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:16:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Sever)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2003899</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705895</id>
      <parentid>6344043</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:42:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Sever)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2003901</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705872</id>
      <parentid>6344045</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:38:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Sever)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2003903</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706042</id>
      <parentid>6344047</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:06:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2008009</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705897</id>
      <parentid>6348258</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:42:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2008011</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705874</id>
      <parentid>6348260</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2008013</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706044</id>
      <parentid>6348262</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Север</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2019387</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705763</id>
      <parentid>6360075</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:20:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Север</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2019389</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705736</id>
      <parentid>6360077</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Север</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2019391</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706011</id>
      <parentid>6360079</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Атлантски Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2021739</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705788</id>
      <parentid>6362451</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Атлантски Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2021741</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705970</id>
      <parentid>6362453</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:54:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Атлантски Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2021743</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706117</id>
      <parentid>6362455</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2024471</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705765</id>
      <parentid>6365187</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:21:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2024473</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705738</id>
      <parentid>6365189</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2024475</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706013</id>
      <parentid>6365191</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2026756</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705787</id>
      <parentid>6367476</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:24:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2026758</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705969</id>
      <parentid>6367478</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:54:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2026760</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706116</id>
      <parentid>6367480</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Аверон</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2058763</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705812</id>
      <parentid>6399882</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:29:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Аверон</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2058764</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705912</id>
      <parentid>6399883</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:45:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Аверон</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2058765</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706060</id>
      <parentid>6399884</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Аверон</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2064816</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705840</id>
      <parentid>6406001</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:33:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Аверон</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2064819</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705941</id>
      <parentid>6406004</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:50:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Аверон</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2064821</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706088</id>
      <parentid>6406006</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:14:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2066854</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705814</id>
      <parentid>6408080</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2066856</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705914</id>
      <parentid>6408082</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:45:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2066858</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706062</id>
      <parentid>6408084</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:10:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Север</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2072662</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705888</id>
      <parentid>6414030</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:41:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Север</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2072665</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705864</id>
      <parentid>6414033</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Север</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2072667</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706034</id>
      <parentid>6414035</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:05:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2073022</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705842</id>
      <parentid>6414394</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2073024</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705943</id>
      <parentid>6414396</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:50:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2073026</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706090</id>
      <parentid>6414398</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2080212</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705890</id>
      <parentid>6421685</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:41:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2080213</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705866</id>
      <parentid>6421686</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:37:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2080214</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706036</id>
      <parentid>6421687</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:05:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Север)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2089334</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705774</id>
      <parentid>6430844</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Север)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2089336</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705752</id>
      <parentid>6430846</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Север)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2089338</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706022</id>
      <parentid>6430848</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Атлантски Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2091674</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705799</id>
      <parentid>6433202</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:26:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Атлантски Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2091676</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705982</id>
      <parentid>6433204</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2095981</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705776</id>
      <parentid>6437539</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:23:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2095982</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705754</id>
      <parentid>6437540</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2095986</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706024</id>
      <parentid>6437544</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:03:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2098274</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705798</id>
      <parentid>6439867</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2098276</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705981</id>
      <parentid>6439869</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:56:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2098279</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706128</id>
      <parentid>6439872</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:21:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Аверон)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2128466</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705826</id>
      <parentid>6470303</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Аверон)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2128468</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705926</id>
      <parentid>6470305</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Аверон)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2134344</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705853</id>
      <parentid>6478206</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Аверон)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2134346</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705955</id>
      <parentid>6478208</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:52:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2136372</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705828</id>
      <parentid>6480241</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:31:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2136374</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705928</id>
      <parentid>6480243</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:48:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2136376</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706076</id>
      <parentid>6480245</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Север)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2141705</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705898</id>
      <parentid>6485636</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:43:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Север)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2141707</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705876</id>
      <parentid>6485638</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Север)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2141710</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706045</id>
      <parentid>6485641</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:07:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2142523</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705855</id>
      <parentid>6486468</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2142525</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705957</id>
      <parentid>6486470</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:52:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2142527</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706104</id>
      <parentid>6486472</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2150210</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705900</id>
      <parentid>6494239</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:43:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2150212</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705879</id>
      <parentid>6494241</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2150214</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706047</id>
      <parentid>6494243</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:07:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Ardennes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2152277</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705705</id>
      <parentid>6496307</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:12:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Ardennes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2152279</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705687</id>
      <parentid>6496309</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Ardennes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2152281</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705985</id>
      <parentid>6496311</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:57:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Nord</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2157288</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705757</id>
      <parentid>6501341</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:19:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Nord</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2157290</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705729</id>
      <parentid>6501343</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Nord</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2157292</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706004</id>
      <parentid>6501345</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:00:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Pyrénées-Atlantiques</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2159524</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705962</id>
      <parentid>6503594</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:53:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Pyrénées-Atlantiques</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2159526</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706109</id>
      <parentid>6503596</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:17:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2161168</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705707</id>
      <parentid>6505278</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2161170</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705689</id>
      <parentid>6505280</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2161172</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705987</id>
      <parentid>6505282</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2166360</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705759</id>
      <parentid>6510551</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:20:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2166362</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705731</id>
      <parentid>6510553</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2166364</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706006</id>
      <parentid>6510555</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2168624</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705778</id>
      <parentid>6512820</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:23:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2168626</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705959</id>
      <parentid>6512822</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:53:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2168628</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706106</id>
      <parentid>6512824</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:17:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Aveyron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2196732</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705803</id>
      <parentid>6541490</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:27:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Aveyron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2196734</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705903</id>
      <parentid>6541492</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Aveyron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2196736</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706051</id>
      <parentid>6541494</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:08:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Aveyron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2202375</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705831</id>
      <parentid>6547472</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:32:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Aveyron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2202377</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705931</id>
      <parentid>6547474</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:48:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Aveyron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2202379</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706079</id>
      <parentid>6547476</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:12:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2206509</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705810</id>
      <parentid>6551624</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:28:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2206511</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705910</id>
      <parentid>6551626</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:45:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2206513</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706058</id>
      <parentid>6551628</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Nord</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2209845</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705882</id>
      <parentid>6555031</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Nord</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2209847</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705858</id>
      <parentid>6555033</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Nord</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2209849</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706028</id>
      <parentid>6555035</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:04:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2212673</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705835</id>
      <parentid>6557948</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2212675</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705936</id>
      <parentid>6557950</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2212677</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706083</id>
      <parentid>6557952</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2220307</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705884</id>
      <parentid>6565591</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:40:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2220309</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705860</id>
      <parentid>6565593</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:36:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2220311</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706030</id>
      <parentid>6565595</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:04:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Ardennes)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2220538</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705717</id>
      <parentid>6565822</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:14:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Ardennes)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2220540</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705697</id>
      <parentid>6565824</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:10:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Ardennes)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2220542</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705995</id>
      <parentid>6565826</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:59:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Nord)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2225637</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705768</id>
      <parentid>6570947</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Nord)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2225639</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705743</id>
      <parentid>6570949</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Nord)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2225641</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706016</id>
      <parentid>6570951</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:02:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Pyrénées-Atlantiques)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2227897</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705976</id>
      <parentid>6573426</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Pyrénées-Atlantiques)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2227899</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706123</id>
      <parentid>6573428</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:20:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2231283</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705719</id>
      <parentid>6577057</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:14:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2231285</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705699</id>
      <parentid>6577059</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2231287</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705997</id>
      <parentid>6577061</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2236450</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705770</id>
      <parentid>6582496</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:22:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2236452</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705746</id>
      <parentid>6582498</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2236454</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706018</id>
      <parentid>6582500</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2238723</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705791</id>
      <parentid>6584769</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2238725</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705973</id>
      <parentid>6584771</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2238727</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706120</id>
      <parentid>6584773</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:19:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Aveyron)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2265152</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705816</id>
      <parentid>6611314</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:29:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Aveyron)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2265154</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705917</id>
      <parentid>6611316</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:46:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Aveyron)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2265156</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706065</id>
      <parentid>6611318</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Aveyron)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2271116</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705844</id>
      <parentid>6617321</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:34:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Aveyron)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2271118</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705946</id>
      <parentid>6617324</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Aveyron)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2271120</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706093</id>
      <parentid>6617326</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2276334</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705823</id>
      <parentid>6622587</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2276336</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705924</id>
      <parentid>6622589</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:47:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2276338</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706072</id>
      <parentid>6622591</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:11:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Nord)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2278671</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705869</id>
      <parentid>6624971</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:38:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Nord)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2278673</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706039</id>
      <parentid>6624973</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2283940</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705848</id>
      <parentid>6630255</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:34:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2283944</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705950</id>
      <parentid>6630259</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2283948</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706097</id>
      <parentid>6630263</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Calozzo, Como</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2343461</id>
    <revision>
      <id>42706139</id>
      <parentid>42048748</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:20:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <origin>42706139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2520" sha1="r0ehduj8vksdap42oyxqgeqi7e5ynyy" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Calozzo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Como (provincija)|Como]]
| slika               = Calozzo, Pianello del Lario, Italy.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 1028
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 46.10055
| gduž                = 9.27531
| nadmorska_visina    = 227
| geonameid           = 8949408
}}

'''Calozzo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Como (provincija)|Como]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 1028 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 227 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Calozzo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Como}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Como]]</text>
      <sha1>r0ehduj8vksdap42oyxqgeqi7e5ynyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2388998</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705709</id>
      <parentid>6736097</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:12:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2393756</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705756</id>
      <parentid>6740925</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:19:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2393758</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705727</id>
      <parentid>6740927</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2393760</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706003</id>
      <parentid>6740929</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:00:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2402197</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705894</id>
      <parentid>6749417</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:42:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2402199</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705871</id>
      <parentid>6749419</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:38:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2402201</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706041</id>
      <parentid>6749421</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Ardeni, Šampanja-Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2412069</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705704</id>
      <parentid>6759472</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Ardeni, Šampanja-Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2412070</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705686</id>
      <parentid>6759473</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:09:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Ardeni, Šampanja-Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2412071</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705984</id>
      <parentid>6759474</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:57:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Sever, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2417147</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705761</id>
      <parentid>6764559</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:20:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Sever, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2417149</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705734</id>
      <parentid>6764561</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Sever, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2417151</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706008</id>
      <parentid>6764563</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Atlantski Pirineji, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2419607</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705780</id>
      <parentid>6767063</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:23:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Atlantski Pirineji, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2419609</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705961</id>
      <parentid>6767065</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:53:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Atlantski Pirineji, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2419611</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706108</id>
      <parentid>6767067</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2428959</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705806</id>
      <parentid>6776521</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:28:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2428961</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705906</id>
      <parentid>6776523</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:44:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2428962</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706054</id>
      <parentid>6776524</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:08:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2434540</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705834</id>
      <parentid>6782136</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:32:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2434542</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705934</id>
      <parentid>6782138</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2434544</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706082</id>
      <parentid>6782140</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2441571</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705881</id>
      <parentid>6789261</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:40:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2441573</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705857</id>
      <parentid>6789263</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Francuska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2441575</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706027</id>
      <parentid>6789265</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2451634</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705721</id>
      <parentid>6799454</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2456328</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705767</id>
      <parentid>6804154</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:21:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2456330</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705741</id>
      <parentid>6804156</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2456332</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706015</id>
      <parentid>6804158</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:02:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Averon, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2460513</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705802</id>
      <parentid>6808374</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Averon, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2460515</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705902</id>
      <parentid>6808376</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Averon, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2460517</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706050</id>
      <parentid>6808378</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Averon, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2466670</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705830</id>
      <parentid>6814858</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:31:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Averon, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2466672</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705930</id>
      <parentid>6814860</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Averon, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2466674</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706078</id>
      <parentid>6814862</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:12:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Sever, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2474461</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705886</id>
      <parentid>6825486</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:41:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Sever, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2474463</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705862</id>
      <parentid>6825490</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:37:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Sever, Sever-Pa d Kale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2474465</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706032</id>
      <parentid>6825494</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Ardeni, Šampanja-Ardeni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2486017</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705716</id>
      <parentid>6845282</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Ardeni, Šampanja-Ardeni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2486019</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705696</id>
      <parentid>6845285</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Ardeni, Šampanja-Ardeni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2486021</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705994</id>
      <parentid>6845287</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Sever, Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2491209</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705772</id>
      <parentid>6855745</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:22:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Sever, Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2491211</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705749</id>
      <parentid>6855748</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Sever, Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2491213</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706020</id>
      <parentid>6855752</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:03:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2492104</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705819</id>
      <parentid>6857257</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2492106</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705920</id>
      <parentid>6857259</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:46:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2492108</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706068</id>
      <parentid>6857261</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:11:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Atlantski Pirineji, Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2493561</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705793</id>
      <parentid>6859817</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Atlantski Pirineji, Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2493562</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705975</id>
      <parentid>6859819</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:55:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Atlantski Pirineji, Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2493563</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706122</id>
      <parentid>6859822</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2498083</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705847</id>
      <parentid>6865808</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:34:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2498085</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705949</id>
      <parentid>6865810</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2498087</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706096</id>
      <parentid>6865813</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:15:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2504878</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705892</id>
      <parentid>6873317</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:42:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2504879</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705868</id>
      <parentid>6873319</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2504881</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706038</id>
      <parentid>6873324</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:06:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2514961</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705708</id>
      <parentid>6889460</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:12:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2519734</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705755</id>
      <parentid>6899094</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:19:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2519736</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705726</id>
      <parentid>6899098</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2519738</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706002</id>
      <parentid>6899102</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Averon, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2532445</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705815</id>
      <parentid>6925097</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:29:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Averon, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2532447</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705916</id>
      <parentid>6925100</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Averon, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2532449</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706064</id>
      <parentid>6925103</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Averon, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2538715</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705843</id>
      <parentid>6937278</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:34:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Averon, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2538717</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705945</id>
      <parentid>6937282</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Averon, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2538719</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706092</id>
      <parentid>6937286</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:15:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Sever, Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2546461</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705896</id>
      <parentid>6953131</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:42:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Sever, Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2546463</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705873</id>
      <parentid>6953135</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Sever, Sever-Pa d Kale)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2546465</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706043</id>
      <parentid>6953139</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2555805</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705805</id>
      <parentid>6972150</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:27:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2555807</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705905</id>
      <parentid>6972154</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:44:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2555809</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706053</id>
      <parentid>6972158</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Ардени, Шампања-Ардени</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2557788</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705715</id>
      <parentid>6976361</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:13:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Ардени, Шампања-Ардени</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2557790</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705695</id>
      <parentid>6976365</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Ардени, Шампања-Ардени</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2557792</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705993</id>
      <parentid>6976369</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:58:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2561446</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705833</id>
      <parentid>6983948</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2561448</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705933</id>
      <parentid>6983952</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2561450</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706081</id>
      <parentid>6983956</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Север, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2563118</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705764</id>
      <parentid>6987325</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:21:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Север, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2563120</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705737</id>
      <parentid>6987329</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Север, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2563122</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706012</id>
      <parentid>6987333</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Атлантски Пиринеји, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2565450</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705789</id>
      <parentid>6992420</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Атлантски Пиринеји, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2565452</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705971</id>
      <parentid>6992423</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Атлантски Пиринеји, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2565454</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706118</id>
      <parentid>6992428</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2568605</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705880</id>
      <parentid>6999134</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:40:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2568607</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705856</id>
      <parentid>6999138</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:36:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2568609</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706026</id>
      <parentid>6999142</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2578678</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705720</id>
      <parentid>7019668</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2583644</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705766</id>
      <parentid>7029967</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2583646</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705740</id>
      <parentid>7029972</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2583648</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706014</id>
      <parentid>7029976</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Аверон, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2603991</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705813</id>
      <parentid>7062613</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:29:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Аверон, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2603993</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705913</id>
      <parentid>7062615</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:45:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Аверон, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2603995</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706061</id>
      <parentid>7062617</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Аверон, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2609786</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705841</id>
      <parentid>7068469</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:33:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Аверон, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2609787</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705942</id>
      <parentid>7068470</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:50:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Аверон, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2609788</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706089</id>
      <parentid>7068471</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:14:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Север, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2617530</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705889</id>
      <parentid>7076311</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:41:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Север, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2617532</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705865</id>
      <parentid>7076313</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Север, Север-Па д Кале</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2617534</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706035</id>
      <parentid>7076315</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2620279</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705818</id>
      <parentid>7079069</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2620281</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705919</id>
      <parentid>7079071</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:46:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2620283</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706067</id>
      <parentid>7079073</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:10:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2625884</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705846</id>
      <parentid>7084732</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2625886</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705948</id>
      <parentid>7084734</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:51:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2625888</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706095</id>
      <parentid>7084736</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:15:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Ардени, Шампања-Ардени)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2628751</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705725</id>
      <parentid>7087623</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Ардени, Шампања-Ардени)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2628753</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705703</id>
      <parentid>7087625</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:11:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Ардени, Шампања-Ардени)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2628778</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42706001</id>
      <parentid>7087650</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42706001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2632797</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705891</id>
      <parentid>7091776</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:41:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2632799</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705867</id>
      <parentid>7091778</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:38:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (France)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2632801</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706037</id>
      <parentid>7091780</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Север, Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2634664</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705775</id>
      <parentid>7093705</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:22:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Север, Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2634666</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705753</id>
      <parentid>7093707</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Север, Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2634668</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706023</id>
      <parentid>7093709</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Атлантски Пиринеји, Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2637180</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705800</id>
      <parentid>7096253</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:27:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Атлантски Пиринеји, Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2637182</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705983</id>
      <parentid>7096255</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:57:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Атлантски Пиринеји, Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2637184</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706130</id>
      <parentid>7096257</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Žinivil, Šampanja-Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2642218</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705713</id>
      <parentid>7101296</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Žinivil, Šampanja-Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2642220</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705693</id>
      <parentid>7101299</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:10:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Žinivil, Šampanja-Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2642222</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705991</id>
      <parentid>7101301</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:58:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Tez, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2649003</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705783</id>
      <parentid>7108245</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:24:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Tez, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2649005</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705965</id>
      <parentid>7108247</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:54:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Tez, Akvitanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2649007</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706112</id>
      <parentid>7108249</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Kornis, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2682149</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705808</id>
      <parentid>7141646</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:28:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Kornis, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2682151</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705908</id>
      <parentid>7141648</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:44:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Kornis, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2682153</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706056</id>
      <parentid>7141650</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:09:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Perlo, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2687248</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705837</id>
      <parentid>7146792</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Perlo, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2687250</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705938</id>
      <parentid>7146794</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Perlo, Središnji Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2687252</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706085</id>
      <parentid>7146796</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:13:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Аверон, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2691487</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705827</id>
      <parentid>7151100</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Аверон, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2691488</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705927</id>
      <parentid>7151101</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Аверон, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2691490</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706075</id>
      <parentid>7151103</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:12:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Аверон, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2697633</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705854</id>
      <parentid>7157298</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Аверон, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2697635</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705956</id>
      <parentid>7157300</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:52:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Аверон, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2697637</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706103</id>
      <parentid>7157302</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:16:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Žinivil, Šampanja-Ardeni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2703240</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705723</id>
      <parentid>7162964</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Žinivil, Šampanja-Ardeni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2703243</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705701</id>
      <parentid>7162967</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:11:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Žinivil, Šampanja-Ardeni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2703244</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705999</id>
      <parentid>7162968</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:59:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Север, Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2705634</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705899</id>
      <parentid>7165375</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Север, Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2705636</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705878</id>
      <parentid>7165377</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:39:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Север, Север-Па д Кале)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2705638</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706046</id>
      <parentid>7165379</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:07:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Tez, Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2711022</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705795</id>
      <parentid>7170859</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:26:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Tez, Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2711024</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705978</id>
      <parentid>7170861</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:56:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Tez, Akvitanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2711026</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706125</id>
      <parentid>7170863</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:20:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Ardennes, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2715772</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705706</id>
      <parentid>7177626</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Ardennes, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2715774</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705688</id>
      <parentid>7177630</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Ardennes, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2715776</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705986</id>
      <parentid>7177634</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:57:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres, Nord, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2721123</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705758</id>
      <parentid>7188575</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr, Nord, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2721125</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705730</id>
      <parentid>7188579</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр, Nord, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2721127</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706005</id>
      <parentid>7188583</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:00:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Pyrénées-Atlantiques, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2723476</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705781</id>
      <parentid>7193277</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Pyrénées-Atlantiques, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2723478</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705963</id>
      <parentid>7193280</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:53:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Pyrénées-Atlantiques, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2723480</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706110</id>
      <parentid>7193285</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:18:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Kornis, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2745668</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705821</id>
      <parentid>7238595</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Kornis, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2745669</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705922</id>
      <parentid>7238598</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Kornis, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2745672</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706070</id>
      <parentid>7238605</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:11:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Perlo, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2750921</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705850</id>
      <parentid>7249302</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:35:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Perlo, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2750923</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705952</id>
      <parentid>7249306</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:51:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Perlo, Središnji Pirineji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2750925</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706099</id>
      <parentid>7249310</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:16:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Aveyron, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2762348</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705804</id>
      <parentid>7272700</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:27:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Aveyron, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2762350</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705904</id>
      <parentid>7272703</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:44:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Aveyron, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2762352</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706052</id>
      <parentid>7272706</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:08:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Žinivil, Шампања-Ардени</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2767153</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705714</id>
      <parentid>7280337</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:13:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Žinivil, Шампања-Ардени</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2767155</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705694</id>
      <parentid>7280342</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Žinivil, Шампања-Ардени</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2767157</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705992</id>
      <parentid>7280345</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:58:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Aveyron, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2768553</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705832</id>
      <parentid>7283145</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:32:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Aveyron, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2768555</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705932</id>
      <parentid>7283149</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Aveyron, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2768557</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706080</id>
      <parentid>7283153</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:13:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Tez, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2773987</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705786</id>
      <parentid>7292676</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:24:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Tez, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2773989</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705968</id>
      <parentid>7292680</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Tez, Аквитанија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2773991</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706115</id>
      <parentid>7292684</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:18:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth, Nord, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2776321</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705883</id>
      <parentid>7297315</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:40:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et, Nord, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2776323</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705859</id>
      <parentid>7297319</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:36:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет, Nord, Nord-Pas-de-Calais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2776324</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706029</id>
      <parentid>7297322</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:04:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Ardennes, Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2787565</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705718</id>
      <parentid>7319719</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:14:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Ardennes, Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2787567</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705698</id>
      <parentid>7319722</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:11:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Ardennes, Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2787569</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705996</id>
      <parentid>7319726</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:59:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artres (Nord, Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2792851</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705769</id>
      <parentid>7330309</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:21:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artr (Nord, Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2792852</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42705745</id>
      <parentid>7330310</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:18:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42705745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Артр (Nord, Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2792853</id>
    <redirect title="Artres" />
    <revision>
      <id>42706017</id>
      <parentid>7330311</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Artres]]</comment>
      <origin>42706017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Artres]]</text>
      <sha1>9u0775hq0zgvtj6iexmwqa4e218okp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Pyrénées-Atlantiques, Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2795136</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705794</id>
      <parentid>7334754</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Pyrénées-Atlantiques, Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2795138</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705977</id>
      <parentid>7334758</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Pyrénées-Atlantiques, Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2795140</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706124</id>
      <parentid>7334763</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:20:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Kornis, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2809515</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705809</id>
      <parentid>7365507</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:28:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Kornis, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2809518</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705909</id>
      <parentid>7365514</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Kornis, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2809519</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706057</id>
      <parentid>7365515</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Perlo, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2814699</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705838</id>
      <parentid>7375268</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:33:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Perlo, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2814701</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705939</id>
      <parentid>7375272</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Perlo, Средишњи Пиринеји</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2814703</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706086</id>
      <parentid>7375276</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Žinivil, Шампања-Ардени)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2830747</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705724</id>
      <parentid>7399337</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Žinivil, Шампања-Ардени)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2830749</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705702</id>
      <parentid>7399339</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:11:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Žinivil, Шампања-Ардени)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2830752</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42706000</id>
      <parentid>7399342</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42706000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Aveyron, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2832318</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705817</id>
      <parentid>7400913</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:29:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Aveyron, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2832321</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705918</id>
      <parentid>7400916</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Aveyron, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2832323</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706066</id>
      <parentid>7400918</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Tez, Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2837463</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705797</id>
      <parentid>7406152</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:26:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Tez, Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2837465</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705980</id>
      <parentid>7406154</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:56:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Tez, Аквитанија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2837467</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706127</id>
      <parentid>7406156</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:20:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Aveyron, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2838637</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705845</id>
      <parentid>7407343</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:34:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Aveyron, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2838639</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705947</id>
      <parentid>7407345</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Aveyron, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2838641</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706094</id>
      <parentid>7407347</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eth (Nord, Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2846601</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705893</id>
      <parentid>7415371</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:42:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Et (Nord, Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2846603</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42705870</id>
      <parentid>7415373</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:38:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42705870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ет (Nord, Nord-Pas-de-Calais)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2846605</id>
    <redirect title="Eth (Nord)" />
    <revision>
      <id>42706040</id>
      <parentid>7415375</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:06:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Eth (Nord)]]</comment>
      <origin>42706040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eth (Nord)]]</text>
      <sha1>c3dhu9gd885a45kw6tcs2rophk3dcg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Žinivil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2857713</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705710</id>
      <parentid>7426553</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:13:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Žinivil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2857715</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705690</id>
      <parentid>7426555</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Žinivil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2857717</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705988</id>
      <parentid>7426557</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:57:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Tez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2865513</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705782</id>
      <parentid>7434450</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:24:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Tez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2865516</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705964</id>
      <parentid>7434453</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:53:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Tez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2865518</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706111</id>
      <parentid>7434455</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Kornis, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2869271</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705822</id>
      <parentid>7438320</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Kornis, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2869272</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705923</id>
      <parentid>7438321</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:47:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Kornis, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2869274</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706071</id>
      <parentid>7438323</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:11:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Perlo, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2873777</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705851</id>
      <parentid>7442883</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Perlo, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2873779</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705953</id>
      <parentid>7442885</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Perlo, Средишњи Пиринеји)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2873781</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706100</id>
      <parentid>7442887</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:16:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Žinivil, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2903349</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705712</id>
      <parentid>8174611</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Žinivil, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2903351</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705692</id>
      <parentid>8174615</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:10:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Žinivil, Champagne-Ardenne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2903352</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705990</id>
      <parentid>8174618</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:58:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Tez, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2906723</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705784</id>
      <parentid>8184957</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:24:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Tez, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2906724</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705966</id>
      <parentid>8184959</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:54:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Tez, Aquitaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2906725</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706113</id>
      <parentid>8184961</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:18:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier, Kornis, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2923942</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705807</id>
      <parentid>8238184</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:28:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje, Kornis, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2923943</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705907</id>
      <parentid>8238187</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје, Kornis, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2923944</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706055</id>
      <parentid>8238190</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:08:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse, Perlo, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2926532</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705836</id>
      <parentid>8246256</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:32:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres, Perlo, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2926533</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705937</id>
      <parentid>8246259</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:49:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес, Perlo, Midi-Pyrénées</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2926534</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706084</id>
      <parentid>8246262</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:13:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt (Žinivil, Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2934602</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705722</id>
      <parentid>8270480</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:15:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur (Žinivil, Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2934603</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705700</id>
      <parentid>8270482</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:11:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур (Žinivil, Champagne-Ardenne)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2934604</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705998</id>
      <parentid>8270484</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:59:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac (Tez, Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2937978</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705796</id>
      <parentid>8280743</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:26:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak (Tez, Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2937979</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705979</id>
      <parentid>8280745</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:56:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак (Tez, Aquitaine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2937980</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706126</id>
      <parentid>8280748</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clapier (Kornis, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2954934</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705820</id>
      <parentid>8336053</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klapje (Kornis, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2954935</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42705921</id>
      <parentid>8336056</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42705921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Клапје (Kornis, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2954936</id>
    <redirect title="Le Clapier" />
    <revision>
      <id>42706069</id>
      <parentid>8336059</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Le Clapier]]</comment>
      <origin>42706069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Le Clapier]]</text>
      <sha1>7eapdojn0f5io1gkyir0ju2i1u9dxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cresse (Perlo, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2957489</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705849</id>
      <parentid>8343918</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:35:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kres (Perlo, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2957490</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42705951</id>
      <parentid>8343921</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:51:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42705951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Крес (Perlo, Midi-Pyrénées)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2957491</id>
    <redirect title="La Cresse" />
    <revision>
      <id>42706098</id>
      <parentid>8343924</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[La Cresse]]</comment>
      <origin>42706098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[La Cresse]]</text>
      <sha1>29wxpn9hnlgf5m3t4xi05byn9hj9zfg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saint-Malo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3551900</id>
    <revision>
      <id>42705651</id>
      <parentid>42344860</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Carsten Steger</username>
        <id>165163</id>
      </contributor>
      <comment>Aerial image of Saint-Malo inserted.</comment>
      <origin>42705651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6183" sha1="0lrjubkyzhzzlnu26laejsvf1guqmw2" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime=Saint-Malo
| drugo_ime =
| službeno_ime=
| izvorno_ime =
| tip_naselja  = [[grad]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont =Aerial image of Saint-Malo (view from the south).jpg
| slika_veličina = 280px
| slika_alt= 
| opis_slike=[[Panorama]] grada
| marker_mapa = Francuska
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis = Saint-Malo na karti Francuske
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef= 
| koordinate= {{Coord|48|38|58|N|2|1|34|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}}
| podjela_vrsta= 
| podjela_ime=
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime  = {{flag|Francuska}}
| podjela_vrsta1= [[Regioni Francuske|Regija]]
| podjela_ime1= [[Bretanja (administrativna regija)|Bretanja]]
| podjela_vrsta2=[[Departmani Francuske|Departman]]
| podjela_ime2 =[[Ille-et-Vilaine]]
| podjela_vrsta3= [[Okruzi Francuske|Arrondissement]]
| podjela_ime3 =Saint-Malo
| osnivanje_naslov =
| osnivanje_datum=
| osnivač =
| vlada_vrsta  = 
| vladajuće_tijelo = 
| vođa_stranka =
| vođa_titula = [[Gradonačelnik|Maire]]
| vođa_ime =️Gilles Lurton
| nadmorska_visina=0-51&lt;ref name=city/&gt;
| površina_ukupno =3659
| površina_napomena  = 
| stanovništvo_datum = [[2021]].
| stanovništvo_ukupno =47323
| stanovništvo_urban =
| stanovništvo_rural  = 
| stanovništvo_metro=
| stanovništvo_blank1= 
| stanovništvo_blank2 = 
| stanovništvo_napomena = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona = [[UTC+1]]
| vremenska_zona_DST=
| utc_pomak = 
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj  =35400&lt;ref name=city/&gt;
| registarska_oznaka =
| pozivni_broj =
| veb-sajt  = 
| napomene = 
}}
'''Saint-Malo'''  je [[luka|lučki]] [[grad]] i [[općina]] od 47,323 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/france/agglo/uu35402__saint_malo/
| title =Saint-Malo
| accessdate =29.09.2024.
| language=engleski
| publisher=City Population}}&lt;/ref&gt;, na [[sjeverozapad]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Bretanja (administrativna regija)|Regiji Bretanja]] u [[Ille-et-Vilaine|Departmanu Ille-et-Vilaine]]&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==

Saint-Malo se nalazi na [[obala|obali]] [[La Manche|La Mancha]], prostire se duž desne obale [[estuarij]]a rijeke [[Rance (rijeka)|Rance]]&lt;ref name=brit/&gt;, udaljen 235 od [[km]] od [[Brest, Francuska|Bresta]].

[[Historija|historijski]] centar grada leži isturen na [[granit]]nom [[otok|otočiću]] koji je danas sa [[kopno]]m povezan [[nasip]]om i [[avenija|avenijom]] koja koja premošćuje unutarašnju luku.&lt;ref name=brit/&gt;
== Historija ==

Saint-Malo je dobio ime po '' Maclou''  (ili Malou), [[Velšani|veškom]] [[redovnik]]u koji je u [[6. vijek]]u pobjegao u [[Bretanja|Bretanju]], i naselio se na [[otok|otočiću]] On je vjerojatno postao prvi [[biskup]] nedalekog [[Saint-Servan]]a. Otočić nije bio bog zna kako naseljen sve do [[8. vijek]]a, kad su se stanovnici iz okolice bježeći od [[Normani|Normana]] sklonili i naselili na njemu. Zbog tog je biskupija je prebačena na otočić [[1144]]. i djelovala na njemu sve do [[1790]]. kad je ukinuta.&lt;ref name=brit/&gt;

Veliki impuls za njegov razvoj desio se [[1664]]. kad je postao središte [[Francuska istočnoindijska kompanija|Francuske istočnoindijske kompanije]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/clanak/saint-malo
 | title =''Saint-Malo'''
 | accessdate =25.09.2024.
 | language=hrvatski
 | publisher=Hrvatska Enciklopedija LZMK}}&lt;/ref&gt;
Nakon tog je [[Prosperitet|prosperirao]] tokom [[17. vijek|17]] i [[18. vijek]]a, zahvaljujući svojim [[Pomorac|pomorcima]], [[trgovac|trgovcima]] i [[pirat]]ima.&lt;ref name=brit/&gt; 
U to vrijeme je [[ministar]] [[financije|financija]] [[kralj]]a [[Louis XIV od Francuske|Louisa XIV]] [[Jean-Baptiste Colbert|Colbert]] osnovao pomorsku školu koja djeluje do danas.

Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] oko 3/4 grada je razoreno u [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničkog]] [[bombardovanje|bombardiranja]].&lt;ref name=brit/&gt; 
[[datoteka:Siège GROUPE-ROULLIER.jpg|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Luka]]&lt;/center&gt;]]
Nakon rata [[jugozapad]]no od grada u estuariju rijeke Rance, je [[1967]].izgrađena prva [[plima i oseka|plimna]] [[hidroelektrana]] na svijet]]u, kapaciteta 240 [[vat|MW]], koja je sve do [[2011]]. bila i najveća,&lt;ref name=lex/&gt; 
Od [[1994]].grad ima Tehnološki institut , koji je dio [[univerzitet]]a u [[Rennes]]a.&lt;ref name=lex/&gt;

== Znamenitosti  ==
Najimpresivnija je [[fortifikacija|Utvrda]] na sjeveroistočnom uglu bedema, građena je od [[14. vijek|14]] do [[17. vijek]]a. Ona ima četiri velike okrugle kule, od kojih se u jednoj nalazi muzej posvećen slavnim građanima rođenim u gradu, od kojih su većina bili pomorci, među njima i [[16. vijek]]a [[Jacques Cartier]]. 
Znamenitost je i [[katedrala]] Saint-Vincent [[12. vijek|12]].-[[17. vijek]]) teško oštećena za Drugog svjetskog rata, ali je do danas obnovljena.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Saint-Malo
 | title =''Saint-Malo, France'''
 | accessdate =29.09.2024.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Privreda==

Pored luke iz koje svakodnevo isplovljavaju [[trajekt]]i za [[Engleska|Englesku]], [[Irska|Irsku]] i [[Kanalski otoci|Kanalske otoke]]
za [[Privreda|privredu]] Saint-Maloa je danas značajna [[brodogradnja]], [[Mašinska industrija|mašinogradnja]], [[prehrambena industrija|prehrambena]], [[hemijska industrija|kemijska industrija]] i [[turizam]], zbog [[pijesak|pješčanih]] [[plaža]] i velike [[marina (pristanište)|marine]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Poznati sugrađani  ==
* [[Jacques Cartier]] ([[1491]]. - [[1557]]., [[pomorac]]
* [[François-René de Chateaubriand]] ([[1768]]. - [[1848]].), [[književnik]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Saint-Malo}}
* [https://www.saint-malo.fr/ ''Ville de Saint-Malo'' (službene stranice)] {{fr icon}}
* [https://www.enciklopedija.hr/clanak/saint-malo ''Saint-Malo''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]
[[Kategorija:Saint-Malo]]</text>
      <sha1>0lrjubkyzhzzlnu26laejsvf1guqmw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alincourt, Žinivil, Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3993278</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705711</id>
      <parentid>9592871</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenkur, Žinivil, Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3993280</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705691</id>
      <parentid>9592875</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аленкур, Žinivil, Ardeni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3993282</id>
    <redirect title="Alincourt" />
    <revision>
      <id>42705989</id>
      <parentid>9592877</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:58:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Alincourt]]</comment>
      <origin>42705989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Alincourt]]</text>
      <sha1>75qa8wnfs20mcfiznwy4xvzad9tmm9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auriac, Tez, Atlantski Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4000105</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705785</id>
      <parentid>9602299</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:24:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orijak, Tez, Atlantski Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4000107</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42705967</id>
      <parentid>9602303</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T18:54:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42705967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оријак, Tez, Atlantski Pirineji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4000109</id>
    <redirect title="Auriac (Pyrénées-Atlantiques)" />
    <revision>
      <id>42706114</id>
      <parentid>9602307</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:18:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</comment>
      <origin>42706114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Auriac (Pyrénées-Atlantiques)]]</text>
      <sha1>byx8x4caug6js24wvail5rwtquvbtzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549017</id>
    <revision>
      <id>42706210</id>
      <parentid>42705564</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T09:06:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42706210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14199" sha1="2cp7vh7o5seynj7uuur9fctm1vb7jjf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]]
'''Lista nematerijalne kulturne baštine u Africi''' je popis [[UNESCO]]-ve [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. 

=== Alžir ===
* 2008. - [[Ahelil]] 
* 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]]
* 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] 
* 2013. - [[Imzad]]
* 2014. - [[Sebeiba]]
* 2015. - [[Sbua]]
* 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]]
* 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]]
* 2024. - [[Hena]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Angola ===
* 2021. - [[Sona]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO  Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Benin ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Bocuana ===
* 2012. - [[Kgatleng porcelan]]
* 2017. - [[Dikopelo folk muzika]]
* 2019. - [[Narodna igra Seperu]]
* 2012. - [[Vosala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burkina Faso ===
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Burundi ===
* 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Čad ===
* 2025. - [[Guruna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Demokratska Republika Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/democratic-republic-of-the-congo-CD Nematerijalna kulturna baština u Demokratskoj Republici Kongo - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Džibuti === 
* 2023. - [[Xeedho]]
* 2024. - [[Kongoanska rumba]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica ]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/djibouti-DJ Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Egipat ===
* 2008. - [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]]
* 2016. - [[Tahteeb]]
* 2018. - [[Ručno lutkarstvo u Egiptu]]
* 2020. - [[Ručno tkanje u Gornjem Egiptu]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Festivali povezani s putovanjem Svete obitelji u Egiptu]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje na metalima]]
* 2024. - [[Semsemiah]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2025. - [[Koshary]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/egypt-EG Nematerijalna kulturna baština u Egiptu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Ekvatorijalna Gvineja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/equatorial-guinea-GQ Nematerijalna kulturna baština u Ekvatorijalnoj Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Eritreja ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eritrea-ER Nematerijalna kulturna baština u Eritreji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Esvatini ===
* 2024. - [[Marula feestilav]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/eswatini-SZ Nematerijalna kulturna baština u Esvatiniju - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Etiopija ===
* 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]]
* 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]]
* 2016. - [[Gada sistem]]
* 2019. - [[Etiopska epifanija]]
* 2023. - [[Shuwalid festival]]
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Gifaataa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ethiopia-ET Nematerijalna kulturna baština u Etiopiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gabon ===
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gabon-GA Nematerijalna kulturna baština u Gabonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gambija ===
* 2008. - [[Kankurang]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/gambia-GM Nematerijalna kulturna baština u Gambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gana ===
* 2024. - [[Izrada tradicionalnog tkanog tekstila Kente]]
* 2025. - [[Highlife muzika i ples]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ghana-GH Nematerijalna kulturna baština u Gani - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]]
=== Gvineja ===
* 2008. - [[Sosso-Bala]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-GN Nematerijalna kulturna baština u Gvineji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Gvineja Bisao === 
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/guinea-bissau-GW Nematerijalna kulturna baština u Gvineji Bisao - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
=== Južna Afrika ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/south-africa-ZA  Nematerijalna kulturna baština u Južnoj Africi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
=== Južni Sudan ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/south-sudan-SS  Nematerijalna kulturna baština u Južnom Sudanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kamerun ===
* 2023. - [[Nguon]]
* 2024. - [[Ngondo]]
* 2021. - [[Guruna]]
* 2021. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kenija ===
* 2009. - [[Kaya svetišta]]
* 2014. - [[Isukuti]]
* 2018. - [[Obredi prelaska za muškarce u zajednici Masai]]
* 2019. - [[Svetište Kit Mikaji]]
* 2021. - [[Tradicionalni način ishrane u Keniji]]
* 2014. - [[Mvazindika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/kenya-KE Nematerijalna kulturna baština u Keniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 24. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Komori ===
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Kongo ===
* 2021. - [[Kongoanska rumba]]
* 2025. - [[Mvet Oieng]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]]

=== Libija ===
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/libya-LY Nematerijalna kulturna baština u Libiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Madagaskar ===
* 2008. - [[Drvorezbarstvo naroda Zafimaniri]]
* 2021. - [[Madagaskarski kabari]]
* 2023. - [[Hiragasi]]
* 2025. - [[Capiki]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/madagascar-MG Nematerijalna kulturna baština u Madagaskaru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Malavi ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Vimbuza]] 
* 2014. - [[Čopa]]
* 2014. - [[Nsima]]
* 2018. - [[Radosni ples Mvinoge]]
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/malawi-MW Nematerijalna kulturna baština u Malaviju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Mali ===
* 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]]
* 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]]
* 2009. - [[Povelja Manden]]
* 2009. - [[Sanké mon]]
* 2011. - [[Kôrêdugaw]]
* 2013. - [[Imzad]],
* 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]]
* 2021. - [[M’Bolon]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]]
=== Maroko ===
* 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u
* 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u
* 2010. - [[Mediteranska prehrana]]
* 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]]
* 2012. - [[Sokolarstvo]] 
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]

=== Mauritanija ===
* 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]

=== Mozambik ===
* 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u
* 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]]

[[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]]
=== Namibija ===
* 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]]

=== Niger ===
* 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]
* 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]]
* 2009. - Maskarada [[Ijele]]
* 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice
* 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]]

=== Obala Bjelokosti ===
* 2008. - [[Gbofe iz Afounkahe]]
* 2017. - [[Zaouli]]
* 2023. - [[Tradicionalne vještine tkanja pregača u Obali Bjelokosti]]
* 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]
* 2024. - [[Vještine povezane s proizvodnjom Attiékéa]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cote-d-ivoire-CI  Nematerijalna kulturna baština u Obali Slonovače- ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Senegal ===
* 2008. - [[Kankurang]]
* 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]]

=== Siera Leone ===
&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sierra-leone-SL  Nematerijalna kulturna baština u Siera Leonu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Somalija ===
* 2024. - [[Usmeni običajni zakoni hrišćanskih zajednica]]
* 2025. - [[Zafa|Zafa u tradicionalnom venčanju]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/somalia-SO  Nematerijalna kulturna baština u Somaliji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembra 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Srednjoafrička Republika ===
* 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF  Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Sudan ===
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2023. - [[Procesija i proslave rođendana proroka Muhameda u Sudanu]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Al-Jertik]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/sudan-SD  Nematerijalna kulturna baština u Sudanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Tanzanija ===
* 2026. - [[Singeli muzika]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/united-republic-of-tanzania-TZ  Nematerijalna kulturna baština u Tanzaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Togo ===
* 2008. - [[Usmena baština Geledea]]
* 2023. - [[Porodiljska njega]]
* 2025. - [[Nošenje svetog kamena u Togu]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/togo-TG  Nematerijalna kulturna baština u Togou - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]]

=== Tunis ===
* 2018. - [[Keramičke vještine žena iz Sejnanea]]
* 2020. - [[Proizvodnja kuskusa]]
* 2020. - [[Ribolov charfije na ostrvima Kerkennah]]
* 2021. - [[Arapska kaligrafija]]
* 2022. - [[Datulja]]
* 2022. - [[Harisa]]
* 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]]
* 2024. - [[Hena]]
* 2024. - [[Pjevačke grupe Tvajef]]
* 2025. - [[Kajal (kozmetika)|Arapski kohl]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/tunisia-TN  Nematerijalna kulturna baština u Tunisu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Uganda ===
* 2008. - [[Izrada tkanine od kore]] 
* 2011. - [[Bigwala]]
* 2013. - [[Empaako]]
* 2014. - [[čišćenja muškog djeteta kod Lango naroda]] 
* 2015. - [[Koogere]]
* 2016. - [[Ma'di muzika i ples s lirom]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/uganda-UG  Nematerijalna kulturna baština u Ugandi - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zambija ===
* 2008. - [[Gule Wamkulu]] 
* 2008. - [[Makishi]]
* 2018. - [[Mooba]] 
* 2020. - [[Budima]] 
* 2022. - [[Kalela]] 
* 2024. - [[Mangwengwe]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zambia-ZM  Nematerijalna kulturna baština u Zambiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zelenortska Ostrva ===
* 2021. - [[Morna]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV  Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

=== Zimbabve ===
* 2008. - [[Mbende Jerusarema]] 
* 2020. - [[Mbira (Sansi)]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/zimbabwe-ZW Nematerijalna kulturna baština u Zimbabveu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]]
* [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&amp;pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]]</text>
      <sha1>2cp7vh7o5seynj7uuur9fctm1vb7jjf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista tunela u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4565348</id>
    <revision>
      <id>42705601</id>
      <parentid>42705000</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53423-59</username>
        <id>398377</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Tunel Hrastik otvoren u augustu 2026. nakon što je otvorena dionica bosanskog autoputa A1 Putnikovo Brdo-Medakovo.</comment>
      <origin>42705601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52129" sha1="fw7l6ro14s92uqbbyndg9tu38awz7p0" xml:space="preserve">{{Orphan|date=septembar 2026}}

[[Datoteka:Štrpci Railway Station.JPG|mini|250px|Tunel Štrpci, posljednji tunel na bosanskohercegovačkom dijelu [[željeznička pruga Beograd–Bar|pruge Beograd–Bar]].]]
'''Lista tunela u Bosni i Hercegovini''', lista uređenih prokopa cjevasta oblika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji služe kao prolaz za [[cesta|cestu]], [[željeznica|željeznicu]], [[plovni put]], [[pješačka staza|pješačku stazu]] (''saobraćajni tunel''), za dovod i odvod vode u [[hidrocentrala]]ma, [[vodovod]]ima, [[kanalizacija]]ma (''hidrotehnički tunel''), za provođenje komunalnih ili industrijskih instalacija (''instalacijski tunel''), kao sklonište ili smještaj osoba i stvari i dr. (''tunel posebne namjene''). Ovdje se navode svi tuneli bez obzira na duljinu.

Najduži [[tunel]] u Bosni i Hercegovini je [[tunel Goleš]] dug 4964 m na [[željeznička pruga Beograd–Bar|željezničkoj pruzi Beograd–Bar]].

== Tuneli u Bosni i Hercegovini ==

=== Hidrotehnički tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel Ribnica || odvodni || 2888 || || [[Kakanj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.145877|N|18.064957|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ribnica}}&lt;/small&gt; || izgradnja 2014–2015. || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |title=Svečani proboj tunela Ribnica |accessdate=27. juna 2016 |work= |publisher= |date=28. septembra 2010 |archive-date=2021-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618141623/https://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|tunel Dabar || dovodni || 12125 || || [[Berkovići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.073545|N|18.241073|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dabar}}&lt;/small&gt; || u izgradnji 2016. - || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |title=Svečani proboj tunela Ribnica |accessdate=27. oktobar 2025 |work= |publisher=TopPortal.info |date=25. oktobar 2025 |archive-date=2021-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618141623/https://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |dead-url=no }}&lt;/ref&gt; 
|}

=== Cestovni tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| [[tunel 1. mart]] (ist. cijev) || cestovni || 2949 || 2014. || [[Janjići (Zenica)|Janjići, Zenica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.139687|N|17.969985|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 1. mart}}&lt;/small&gt; || tunel Vijenac || &lt;ref name=&quot;Prvih100km&quot;&gt;{{cite web |first=Karić |last=Ensad |url=https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara |title=Poddionica Gorica – Lašva / Tunel 1. mart |accessdate=27. juna 2016 |work=Prvih 100 kilometara |publisher=Autoceste |location=Mostar |pages=70 |date=2015 }}{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel 1. mart (zap. cijev) || cestovni || 2914 || 2014. || Janjići, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.139687|N|17.969985|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 1. mart}}&lt;/small&gt; || tunel Vijenac || &lt;ref name=&quot;Prvih100km&quot;/&gt;
|-
| tunel 25. novembar (ist. cijev) || cestovni || 2802 || 2014.|| [[Medvjedice]] || &lt;small&gt;{{coord|43.816693|N|18.090963|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 25. novembar}}&lt;/small&gt; || tunel Suhodol || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel 25. novembar (zap. cijev) || cestovni || 2743 || 2014.|| Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.816693|N|18.090963|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 25. novembar}}&lt;/small&gt; || tunel Suhodol || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Balkana || cestovni || 150 || || [[Balkana]] || &lt;small&gt;{{coord|44.417812|N|17.058249|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Balkana}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 1 || cestovni || 56 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.403990|N|17.269861|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 2 || cestovni || 30 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.398477|N|17.271009|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 3 || cestovni || 50 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.387977|N|17.275665|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 3}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela I || cestovni || 96|| || Bijela || &lt;small&gt;{{coord|43.485303|N|17.803087|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela II || cestovni || 73|| || Bijela || &lt;small&gt;{{coord|43.486894|N|17.799160|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela Vlaka (juž. cijev) || cestovni || 496 || 2014. || [[Međugorje]] || &lt;small&gt;{{coord|43.151951|N|17.613240|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela Vlaka}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;&gt;{{cite web |first1=Ivan |last1=Mustapić |first2=Darko |last2=Šarić |first3=Miljenko |last3=Stanković |url=https://bib.irb.hr/datoteka/617882.Mustapi_Ivanari_Darko_Stankovi_Miljenko_Tuneli_na_autoputu_koridora_Vc.pdf |title=Tuneli na autoputu Koridora Vc, dionica Mostar sjever – južna granica (LOT 4) |accessdate=27. juna 2016 |work=1. bosanskohercegovački kongres o cestama |publisher=UKI BiH |date=2007 |archive-date=2022-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101215136/https://bib.irb.hr/datoteka/617882.Mustapi_Ivanari_Darko_Stankovi_Miljenko_Tuneli_na_autoputu_koridora_Vc.pdf }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel Bijela Vlaka (sjev. cijev) || cestovni || 492 || 2014. || Međugorje || &lt;small&gt;{{coord|43.151951|N|17.613240|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela Vlaka}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| [[tunel Bistrik]] || cestovni || 160 || || [[Bistrik]] || &lt;small&gt;{{coord|43.853833|N|18.427269|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bistrik}}&lt;/small&gt; || tunel br. 134/1, tunel Brdo džamija ||
|-
| tunel Bjelava || cestovni || 118 || 2011.|| [[Olovske Luke]] || &lt;small&gt;{{coord|44.152074|N|18.637286|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bjelava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bosna (ist. cijev) || cestovni || 3610 || || [[Golubinja]], [[Žepče]] || &lt;small&gt;{{coord|44.356707|N|17.960151|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Golubinja}}&lt;/small&gt; || u izgradnji / tunel Golubinja ||
|-
| tunel Bosna (zap. cijev) || cestovni || 3659 || || [[Golubinja]], [[Žepče]] || &lt;small&gt;{{coord|44.356707|N|17.960151|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Golubinja}}&lt;/small&gt; || u izgradnji / tunel Golubinja ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Bradina&lt;/span&gt;cestovni tunel Bradina || cestovni || 167 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.733875|N|18.010079|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Bradina}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brčigovo || cestovni || 947|| || [[Brčigovo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.728034|N|19.027376|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brčigovo}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brodar I || cestovni || 97|| || [[Brodar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.736120|N|19.199992|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brodar I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brodar II || cestovni || 340 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.737244|N|19.203522|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brodar II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bulozi || cestovni || 255|| || [[Han Derventa]] || &lt;small&gt;{{coord|43.852007|N|18.516995|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bulozi}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera I || cestovni || 450 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.741104|N|19.212813|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera II || cestovni || 360 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.744402|N|19.216826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera III || cestovni || 147 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.746332|N|19.219825|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera III}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ciglane || cestovni || 300|| || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.865847|N|18.406456|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ciglane}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Crnaja&lt;/span&gt;cestovni tunel Crnaja || cestovni || 552 || || [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac, Jablanica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.682918|N|17.808656|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Crnaja}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Crni vrh (ist. cijev) || cestovni || 2200 || || [[Novi Šeher]] || &lt;small&gt;{{coord|44.554026|N|18.005862|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Crni vrh}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Crni vrh (zap. cijev) || cestovni || 2227 || || Novi Šeher || &lt;small&gt;{{coord|44.554026|N|18.005862|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Crni vrh}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Čaklovići || cestovni || 290|| || [[Tuzla]] || &lt;small&gt;{{coord|44.512972|N|18.771933|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čaklovići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čelebići || cestovni || 120 || || [[Čelebići (Konjic)|Čelebići, Konjic]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685075|N|17.891289|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čelebići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čeljigovići || cestovni || 580|| || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.840068|N|18.489389|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čelebići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čemerno || cestovni || 2109 || 2013.|| [[Čemerno]] || &lt;small&gt;{{coord|43.235730|N|18.608394|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čemerno}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Dariva || cestovni || 14|| || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.858647|N|18.441984|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dariva}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Dragoraj || cestovni || 250 || || [[Dragoraj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.486104|N|16.883293|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dragoraj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Drenik || cestovni || 80|| || [[Srebrenik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.686627|N|18.502672|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Drenik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Gaj (juž. cijev) || cestovni || 855 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.875035|N|18.175378|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gaj}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Gaj (sjev. cijev) || cestovni || 855 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.875035|N|18.175378|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gaj}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Grab (ist. cijev) || cestovni || 381 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.800713|N|18.089161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Grab}}&lt;/small&gt; || tunel Tarčin || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Grab (zap. cijev) || cestovni || 437 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.800713|N|18.089161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Grab}}&lt;/small&gt; || tunel Tarčin || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;cestovni tunel Grabovica I || cestovni || 53|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.587747|N|17.720121|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Grabovica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;cestovni tunel Grabovica II || cestovni || 25|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.588978|N|17.720668|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Grabovica II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hamšil || cestovni || 385 || 1988. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.751362|N|19.228826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hamšil}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hercegovina (ist. cijev) || cestovni || 1163 || 2024.|| [[Počitelj]] || &lt;small&gt;{{coord|43.143219|N|17.722383|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || tunel Počitelj  ||
|-
| tunel Hercegovina (zap. cijev) || cestovni || 1163 || 2024.|| Počitelj || &lt;small&gt;{{coord|43.143219|N|17.722383|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || tunel Počitelj  ||
|-
| tunel Hrastik (ist. cijev) || cestovni || 160 || 2026. || [[Tešanjka]] || &lt;small&gt;{{coord|44.675417|N|18.019502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hrastik}} || || &lt;ref name=&quot;LOT2&quot;/&gt;
|-
| tunel Hrastik (zap. cijev) || cestovni || 160 || 2026 || Tešanjka || &lt;small&gt;{{coord|44.675417|N|18.019502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hrastik}} || || &lt;ref name=&quot;LOT2&quot;/&gt;
|-
| tunel Hranjen || cestovni || 5500 || || Hrenovica || &lt;small&gt;&lt;small&gt;{{coord|43.747035|N|18.868754|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hranjen}} || u izgradnji || 
|-
| tunel Hripeta I || cestovni || 445|| || [[Holijačka Luka]] || &lt;small&gt;{{coord|43.754989|N|19.269596|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hripeta II || cestovni || 40 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.755849|N|19.271221|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hripeta III || cestovni || 130 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.756356|N|19.272251|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta III}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hum (ist. cijev) || cestovni || 441 || 2020.|| [[Donja Gračanica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.235043|N|17.905309|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hum}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hum (zap. cijev) || cestovni || 438 || 2020.|| Donja Gračanica || &lt;small&gt;{{coord|44.235505|N|17.904204|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hum}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Igman (juž. cijev) || cestovni || 337 || 2014.|| Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.868136|N|18.156924|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Igman}}&lt;/small&gt; || tunel Tulica || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Igman (sjev. cijev) || cestovni || 365 || 2013.|| Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.868136|N|18.156924|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Igman}}&lt;/small&gt; || tunel Tulica || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| autocestovni tunel Ivan (ist. cijev) || cestovni || 1721 || 2022.|| [[Donja Raštelica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.752931|N|18.042083|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| autocestovni tunel Ivan (zap. cijev) || cestovni || 1761 || 2022.|| Donja Raštelica || &lt;small&gt;{{coord|43.752931|N|18.042083|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| cestovni tunel Ivan || cestovni || 645 || || [[Vukovići (Hadžići)|Vukovići, Hadžići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.744863|N|18.039390|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jajce I || cestovni || 70 || || [[Jajce]] || &lt;small&gt;{{coord|44.347330|N|17.242157|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jajce I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jajce II || cestovni || 110 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.337497|N|17.267380|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jajce II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jelašje || cestovni || 440|| || [[Jablanica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685339|N|17.791699|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jelašje}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kalovita brda || cestovni || 205 || || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.828916|N|18.558569|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kalovita brda}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Karaula (Kladanj) || cestovni || 902 || 2016.|| [[Kladanj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.183127|N|18.669720|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Karaula (Kladanj)}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Karaula (Žepče) || cestovni || 580 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.454001|N|18.059657|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Karaula (Žepče)}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kladušnica || cestovni || 180 || 2010.|| Olovske Luke || &lt;small&gt;{{coord|44.148980|N|18.635527|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kladušnica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Klašnice (ist. cijev) || cestovni || 477 || 2011. || [[Banja Luka]] || &lt;small&gt;{{coord|44.881539|N|17.282352|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Klašnice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Klašnice (zap. cijev) || cestovni || 477 || 2011. || Banja Luka || &lt;small&gt;{{coord|44.881539|N|17.282352|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Klašnice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kobilja glava (juž. cijev) || cestovni || 682 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.885986|N|18.385663|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kobilja glava}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Kobilja glava (sjev. cijev) || cestovni || 678 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.885986|N|18.385663|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kobilja glava}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Korija || cestovni || 99 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.857548|N|18.449977|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Korija}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Korija I || cestovni || 87 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.857024|N|18.450272|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Korija I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Krečana || cestovni || 48 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.856570|N|18.455516|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Krečana}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kupreška vrata || cestovni || 344 || 1975. || [[Kupres]] || &lt;small&gt;{{coord|44.014554|N|17.287052|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kupreška vrata}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kvanj (ist. cijev) || cestovni || 2645 || || [[Rotimlja]] || &lt;small&gt;{{coord|43.204988|N|17.876902|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kvanj}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Kvanj (zap. cijev) || cestovni || 2720 || || Rotimlja || &lt;small&gt;{{coord|43.204988|N|17.876902|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kvanj}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Laktaši (ist. cijev) || cestovni || 391 || 2011. || [[Laktaši]] || &lt;small&gt;{{coord|44.908505|N|17.295570|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Laktaši}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Laktaši (zap. cijev) || cestovni || 391 || 2011. || Laktaši || &lt;small&gt;{{coord|44.908505|N|17.295570|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Laktaši}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Lendava || cestovni || 630|| || Jablanica || &lt;small&gt;{{coord|43.671224|N|17.777896|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Lendava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Litica I || cestovni || 44 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.731515|N|19.206451|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Litica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ljučevo || cestovni || 616 || || [[Ajdinovići (Višegrad)|Ajdinovići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.679170|N|19.146595|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ljučevo}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Miljevina || cestovni || 69 || || [[Miljevina]] || &lt;small&gt;{{coord|43.514526|N|18.651599|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Miljevina}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Nezuci || cestovni || 725 || || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.763377|N|19.286370|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Nezuci}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Novi || cestovni || 915 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.322667|N|17.790981|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Novi}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Ormanica || cestovni || 248|| || [[Hrgovi Donji]] || &lt;small&gt;{{coord|44.780525|N|18.515697|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ormanica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštri vrh I || cestovni || 322|| || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.748963|N|19.258754|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštri vrh I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštri vrh II || cestovni || 234 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.748537|N|19.263770|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštri vrh II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| autocestovni tunel Oštrik (ist. cijev) || cestovni || 273 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.892759|N|18.317771|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;&gt;{{cite web |first=Karić |last=Ensad |url=https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara |title=Prvih 100 kilometara |accessdate=28. juna 2016 |work= |publisher=Autoceste |location=Mostar |date=2015 |archive-date=2016-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160923025633/https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara }}&lt;/ref&gt;
|-
| autocestovni tunel Oštrik (zap. cijev) || cestovni || 303 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.892759|N|18.317771|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| cestovni tunel Oštrik || cestovni || 182 || || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.896381|N|18.319965|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštrovac || cestovni || 190 || 2019. || [[Neum]] || &lt;small&gt;{{coord|42.959103|N|17.689956|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštrovac}}&lt;/small&gt; || || 
|-
| tunel Ožega (ist. cijev) || cestovni || 393 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.889295|N|18.314810|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ožega}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Ožega (zap. cijev) || cestovni || 382 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.889295|N|18.314810|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ožega}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Pasjaci || cestovni || 304 || 1989. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.753125|N|19.238938|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pasjaci}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pavlovac || cestovni || 197 || || [[Prača]] || &lt;small&gt;{{coord|43.750982|N|18.785076|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pavlovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pečuj (juž. cijev) || cestovni || 1000 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.22625|N|17.921276|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pečuj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pečuj (sjev. cijev) || cestovni || 1014 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.22625|N|17.921276|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pečuj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Plosnik I || cestovni || 180|| || [[Ustiprača]] || &lt;small&gt;{{coord|43.687127|N|19.097752|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Plosnik I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Plosnik II || cestovni || 118 || || Ustiprača || &lt;small&gt;{{coord|43.685953|N|19.100469|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Plosnik II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Putnikovo Brdo 1 (ist. cijev) || cestovni || 1600 || || [[Doboj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.736674|N|18.042727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;LOT1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jpautoceste.ba/images/llot1.pdf |title=LOT 1 - JP Autoceste FBiH | accessdate=1. jula 2016 |work= |publisher=IPSA institut |date=juni 2007 }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel Putnikovo Brdo 1 (zap. cijev) || cestovni || 1600 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.736674|N|18.042727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;LOT1&quot;/&gt;
|-
| tunel Putnikovo Brdo 2 (zap. cijev) || cestovni || 700 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.722871|N|18.040640|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Putnikovo Brdo 2 (ist. cijev) || cestovni || 700 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.722871|N|18.040640|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Ravne || cestovni || 120|| || [[Starić]] || &lt;small&gt;{{coord|44.219415|N|18.785682|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ravne}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ričice (ist. cijev) || cestovni || 628 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.221338|N|17.929344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ričice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ričice (zap. cijev) || cestovni || 614 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.221338|N|17.929344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ričice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Salakovac || cestovni || 840 || || [[Željuša (Mostar)|Željuša, Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.446719|N|17.840826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Salakovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sijeračke stijene || cestovni || 610|| || [[Izbišno]] || &lt;small&gt;{{coord|43.535203|N|18.560028|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sijeračke stijene}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;cestovni tunel Sikola 1 || cestovni || 1190 || || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.536929|N|18.086414|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Sikola 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;cestovni tunel Sikola 2 || cestovni || 110 || || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.530719|N|18.087659|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Sikola 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Skela || cestovni || 106 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.332210|N|17.266152|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Skela}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolača || cestovni || 497 || || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.752939|N|19.245676|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolača}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolica I || cestovni || 540 || || [[Radič, Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685036|N|19.156272|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolica II || cestovni || 650 || || Radič, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.687697|N|19.167334|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolica II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Stambolčić&lt;/span&gt;cestovni tunel Stambolčić || cestovni || 954 || 2013. || [[Stambolčić]] || &lt;small&gt;{{coord|43.793619|N|18.631074|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Stambolčić}}&lt;/small&gt; || izgradnja 1991–2013. ||
|-
| tunel Strogonik || cestovni || 168 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.748208|N|19.222502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Strogonik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Stupčanica || cestovni || 80 || 2010.|| Olovske Luke || &lt;small&gt;{{coord|44.140380|N|18.625978|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Stupčanica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Surdup || cestovni || 196 || 2013.|| Čemerno || &lt;small&gt;{{coord|43.249282|N|18.620560|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čemerno}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Tabačište || cestovni || 398 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.752458|N|19.266994|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tabačište}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Tuk || cestovni || 120 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.388688|N|17.277012|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tuk}}&lt;/small&gt; ||  || 
|-
| tunel Ustirama || cestovni || 355 || || [[Ustirama]] || &lt;small&gt;{{coord|43.723847|N|17.701110|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ustirama}}&lt;/small&gt; || tunel Jasen ||
|-
| tunel Vatrište I || cestovni || 40|| || [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa, Višegrad]] || &lt;small&gt;{{coord|43.732906|N|19.190106|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vatrište I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vatrište II || cestovni || 632 || || Međeđa, Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.734220|N|19.194220|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vatrište II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vidikovac || cestovni || 198|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.505021|N|17.768943|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vidikovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vinac || cestovni || 115|| || [[Vinac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.268309|N|17.284262|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vinac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vis (juž. cijev) || cestovni || 833 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.829666|N|18.100727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vis}}&lt;/small&gt; || tunel Grabosječ || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Vis (sjev. cijev) || cestovni || 888 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.829666|N|18.100727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vis}}&lt;/small&gt; || tunel Grabosječ || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| autocestovni tunel Vranduk (ist. cijev) || cestovni || 468|| || [[Vranduk (Zenica)|Vranduk, Zenica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.300698|N|17.913455|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk }}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| autocestovni tunel Vranduk (zap. cijev) || cestovni || 313|| || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300698|N|17.913455|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk }}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| cestovni tunel Vranduk 1 || cestovni || 410 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.305716|N|17.908552|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Vranduk 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| cestovni tunel Vranduk 2 || cestovni || 1060 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.297562|N|17.905784|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Vranduk 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vranduk tvrđava || cestovni || 60 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.291941|N|17.904264|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk tvrđava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratar 1 || cestovni || 40 || || [[Tjentište]] || &lt;small&gt;{{coord|43.298612|N|18.645730|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratar 2 || cestovni || 22 || || Tjentište || &lt;small&gt;{{coord|43.303739|N|18.649557|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 2}}&lt;/small&gt; || || 
|-
| tunel Vratar 3 || cestovni || 56 || || Tjentište || &lt;small&gt;{{coord|43.305067|N|18.650905|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 3}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratnik || cestovni || 216 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.858958|N|18.440981|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratnik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Zenica (ist. cijev) || cestovni || 3360 || || Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.250799|N|17.904200|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zenica}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;ntsb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sepb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YTZenicabypass&quot;/&gt; 
|-
| tunel Zenica (zap. cijev) || cestovni || 3355 || || Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.250799|N|17.904200|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zenica}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;ntsb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sepb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YTZenicabypass&quot;/&gt;
|-
| tunel Zvornik 1 || cestovni || 155 || || [[Zvornik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.346103|N|19.112649|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zvornik 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Zvornik 2 || cestovni || 163 || || Zvornik || &lt;small&gt;{{coord|44.339811|N|19.119816|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zvornik 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Žaba || cestovni || 975 || 2020. || Neum || &lt;small&gt;{{coord|42.955913|N|17.791704|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Žaba}}&lt;/small&gt; || || 
|}

=== Planirani cestovni tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel Gorica (ist. cijev) || cestovni || 408 || || [[Blagaj (Mostar)|Blagaj, Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.246703|N|17.877159|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gorica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Gorica (zap. cijev) || cestovni || 396 || || Blagaj, Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.246703|N|17.877159|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gorica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Javor (juž. cijev) || cestovni || 551 || || [[Zukići (Konjic)|Zukići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.720311|N|17.991486|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Javor}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Javor (sjev. cijev) || cestovni || 479 || || Zukići || &lt;small&gt;{{coord|43.720311|N|17.991486|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Javor}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Kraljevac (juž. cijev) || cestovni || 1062 || || [[Bradina]] || &lt;small&gt;{{coord|43.739538|N|18.018694|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Kraljevac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Kraljevac (sjev. cijev) || cestovni || 1050 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.739538|N|18.018694|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Bradina}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Ovčari (juž. cijev) || cestovni || 584 || || Konjic || &lt;small&gt;{{coord|43.673025|N|17.937584|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Metaljica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Ovčari (sjev. cijev) || cestovni || 627 || || Konjic || &lt;small&gt;{{coord|43.673025|N|17.937584|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Metaljica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Prenj (zap. cijev) || cestovni || 10864 || || [[Gornji Jasenjani]] || &lt;small&gt;{{coord|43.585178|N|17.779312|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LOT3SUO&quot;/&gt;
|-
| tunel Prenj (ist. cijev) || cestovni || 10902 || || [[Gornji Jasenjani]] || &lt;small&gt;{{coord|43.585178|N|17.779312|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LOT3SUO&quot;/&gt;
|-
| tunel Rudine (ist. cijev) || cestovni || 287 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.315436|N|17.848148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Rudine}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Rudine (zap. cijev) || cestovni || 260 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.315436|N|17.848148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Rudine}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Samac (ist. cijev) || cestovni || 642 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.336166|N|17.826004|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Samac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Samac (zap. cijev) || cestovni || 625 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.336166|N|17.826004|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Samac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Tupanovac 1 (ist. cijev) || cestovni || 650 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 1 (zap. cijev) || cestovni || 675 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 2 (ist. cijev) || cestovni || 245 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 2 (zap. cijev) || cestovni || 225 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Vijenac (juž. cijev) || cestovni || 120 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.364003|N|17.846603|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vijenac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Vijenac (sjev. cijev) || cestovni || 97 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.364003|N|17.846603|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vijenac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Zukići 1 (juž. cijev) || cestovni || 432 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.737213|N|18.007708|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 1}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 1 (sjev. cijev) || cestovni || 484 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.737213|N|18.007708|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 1}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 2 (juž. cijev) || cestovni || 427 ||  || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.734050|N|18.004832|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 2}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 2 (sjev. cijev) || cestovni || 415 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.734050|N|18.004832|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 2}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|}

=== Željeznički tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel br. 54 || željeznički || 317 || 1906. || [[Vardište]] || &lt;small&gt;{{coord|43.756705|N|19.428683|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 54}}&lt;/small&gt; || tunel br. 15 ||
|-
| tunel br. 55 || željeznički || 209 || 1906. || Vardište || &lt;small&gt;{{coord|43.757232|N|19.422353|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 55}}&lt;/small&gt; || tunel br. 14 ||
|-
| tunel br. 56 || željeznički || 131 || 1906. || Vardište || &lt;small&gt;{{coord|43.754969|N|19.418764|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 56}}&lt;/small&gt; || tunel br. 13 ||
|-
| tunel br. 57 || željeznički || 42 || 1906. || [[Dobrun]] || &lt;small&gt;{{coord|43.752982|N|19.412372|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 57}}&lt;/small&gt; || tunel br. 12 ||
|-
| tunel br. 58 || željeznički || 180 || 1906. || Dobrun || &lt;small&gt;{{coord|43.750622|N|19.407263|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 58}}&lt;/small&gt; || tunel br. 11 ||
|-
| tunel br. 59 || željeznički || 147 || 1906. || [[Veletovo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.779379|N|19.373446|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 59}}&lt;/small&gt; || tunel br. 10 ||
|-
| tunel br. 60 || željeznički || 147 || 1906. || Veletovo || &lt;small&gt;{{coord|43.781110|N|19.349214|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 60}}&lt;/small&gt; || tunel br. 9 ||
|-
| tunel br. 61 || željeznički || 111 || 1906. || Dobrun || &lt;small&gt;{{coord|43.780820|N|19.344472|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 61}}&lt;/small&gt; || tunel br. 8 ||
|-
| tunel br. 62 || željeznički || 134 || 1906. || [[Višegrad]] || &lt;small&gt;{{coord|43.780700|N|19.312795|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 62}}&lt;/small&gt; || tunel br. 7 ||
|-
| tunel br. 63 || željeznički || 113 || 1906. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.781962|N|19.292995|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 63}}&lt;/small&gt; || tunel br. 6, željeznički 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 64 || željeznički || 45 || 1906. || [[Šip (Višegrad)|Šip]] || &lt;small&gt;{{coord|43.751257|N|19.239850|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 64}}&lt;/small&gt; || tunel br. 5, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 65 || željeznički || 21|| 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.751079|N|19.238702|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 65}}&lt;/small&gt; || tunel br. 4, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 66 || željeznički || 12 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.751025|N|19.238187|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 66}}&lt;/small&gt; || tunel br. 3, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 67 || željeznički || 35 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.750397|N|19.234411|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 67}}&lt;/small&gt; || tunel br. 2, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 68 || željeznički || 536 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.735352|N|19.209466|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 68}}&lt;/small&gt; || tunel br. 1, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 69 || željeznički || 306 || 1906. || [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa]] || &lt;small&gt;{{coord|43.737399|N|19.203844|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 69}}&lt;/small&gt; || tunel br. 64, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 70 || željeznički || 114 || 1906. || Međeđa || &lt;small&gt;{{coord|43.733554|N|19.193759|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 70}}&lt;/small&gt; || tunel br. 63, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 71 || željeznički || 89 || 1906. || Međeđa || &lt;small&gt;{{coord|43.731538|N|19.186013|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 71}}&lt;/small&gt; || tunel br. 62, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 72 || željeznički || 146 || 1906. || [[Brda (Rogatica)|Brda, Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.688698|N|19.168611|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 72}}&lt;/small&gt; || tunel br. 61, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 73 || željeznički || 18 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.687301|N|19.166765|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 73}}&lt;/small&gt; || tunel br. 60, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 74 || željeznički || 78 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.686603|N|19.165714|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 74}}&lt;/small&gt; || tunel br. 59, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 75 || željeznički || 94 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.685874|N|19.164126|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 75}}&lt;/small&gt; || tunel br. 58, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 76 || željeznički || 251 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.684865|N|19.158912|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 76}}&lt;/small&gt; || tunel br. 57, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 77 || željeznički || 206 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.684710|N|19.154459|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 77}}&lt;/small&gt; || tunel br. 56, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 78 || željeznički || 603 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.678487|N|19.146456|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 78}}&lt;/small&gt; || tunel br. 55, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 79 || željeznički || 210 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.717803|N|19.061161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 79}}&lt;/small&gt; || tunel br. 54, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 80 || željeznički || 77 || 1906. || [[Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.731290|N|19.023095|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 80}}&lt;/small&gt; || tunel br. 53, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 117 || željeznički || 234 || 1906. || [[Pale]] || &lt;small&gt;{{coord|43.788538|N|18.650258|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 117}}&lt;/small&gt; || tunel br. 16, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 118 || željeznički || 377 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.789599|N|18.655118|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 118}}&lt;/small&gt; || tunel br. 15, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 119 || željeznički || 289 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.792078|N|18.657188|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 119}}&lt;/small&gt; || tunel br. 14, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 120 || željeznički || 211 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.797851|N|18.645489|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 120}}&lt;/small&gt; || tunel br. 13, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 122 || željeznički || 102 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.812884|N|18.539525|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 122}}&lt;/small&gt; || tunel br. 11, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 123 || željeznički || 237 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.811839|N|18.535148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 123}}&lt;/small&gt; || tunel br. 10, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 124 || željeznički || 185 || 1906. || [[Dovlići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.809454|N|18.524344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 124}}&lt;/small&gt; || tunel br. 9, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 125 || željeznički || 240 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.811421|N|18.514806|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 125}}&lt;/small&gt; || tunel br. 8, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 126 || željeznički || || || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.816136|N|18.509613|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 126}}&lt;/small&gt; || u funkciji do 1978. ||
|-
| tunel br. 127 || željeznički || 12 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.823675|N|18.503573|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 127}}&lt;/small&gt; || tunel br. 7, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 128 || željeznički || 110 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.824264|N|18.502940|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 128}}&lt;/small&gt; || tunel br. 6, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 129 || željeznički || 138 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.825386|N|18.501524|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 129}}&lt;/small&gt; || tunel br. 5, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 130 || željeznički || 141 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.835204|N|18.486187|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 130}}&lt;/small&gt; || tunel br. 4, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 131 || željeznički || 76 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.838590|N|18.480248|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 131}}&lt;/small&gt; || tunel br. 3, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 132 || željeznički || 57 || || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.839116|N|18.478521|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 132}}&lt;/small&gt; || u funkciji do 1978. ||
|-
| tunel br. 133 || željeznički || 98 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.855914|N|18.450047|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 133}}&lt;/small&gt; || tunel br. 2, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 101 || željeznički || || || [[Omarine]] || &lt;small&gt;{{coord|43.651727|N|19.486774|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 101}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 102 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.645058|N|19.490079|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 102}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 103 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.643840|N|19.491001|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 103}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 104 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.641487|N|19.495314|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 104}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| [[tunel Goleš]] || željeznički || 4964 || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.680908|N|19.494209|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Goleš}}&lt;/small&gt; || tunel br. 100 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;željeznički tunel Grabovica || željeznički || 590 || 1966. || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.565436|N|17.718952|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Grabovica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Ivan&lt;/span&gt;željeznički tunel Ivan || željeznički || 3223 || 1966. || Donja Raštelica || &lt;small&gt;{{coord|43.756372|N|18.031826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jedrinje || željeznički || 3239 || || [[Prigrađani]], [[Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.475657|N|17.801714|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jedrinje}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kamen || željeznički || 21 || 1947. || [[Bradići Gornji]] || &lt;small&gt;{{coord|44.519346|N|18.153389|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kamen}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Križevići || željeznički || 4912 || 1992. || [[Križevići (Zvornik)|Križevići, Zvornik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.415390|N|19.007549|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Križevići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Orline || željeznički || 283 || || [[Trbuk (Maglaj)|Trbuk, Maglaj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.577966|N|18.098549|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Orline}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Osenik || željeznički || 1888 || 1978. || [[Osenik]] || &lt;small&gt;{{coord|43.797863|N|18.126454|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Osenik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 1 DK || željeznički || 36 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.539632|N|18.089837|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 1 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 1 LK || željeznički || 27 || 1947. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.533491|N|18.087718|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 1 LK}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 2 DK || željeznički || 783 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.535889|N|18.087090|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 2 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 2 LK || željeznički || 108 || 1947. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.531288|N|18.089590|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 2 LK}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 3 DK || željeznički || 198 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.531254|N|18.089188|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 3 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| tunel Stolac || željeznički || 1821 || 1966. || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.340411|N|17.817421|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Stolac}}&lt;/small&gt; || tunel br. 93 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Stambolčić&lt;/span&gt;željeznički tunel Stambulčić || željeznički || 852 || 1906. || Stambulčić || &lt;small&gt;{{coord|43.792209|N|18.629658|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Stambulčić}}&lt;/small&gt; || željeznički 1906–1978. (tunel br. 121/12), cestovni 1978–2013. ||
|-
| tunel Štrpci || željeznički || || || [[Štrpci]], [[Rudo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.637558|N|19.505206|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Štrpci}}&lt;/small&gt; || tunel br. 105 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Vranduk&lt;/span&gt;željeznički tunel Vranduk DK || željeznički || 1539 || 1947. || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300787|N|17.904539|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Vranduk}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Vranduk&lt;/span&gt;željeznički tunel Vranduk LK || željeznički || 1571 || 1947. || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300787|N|17.904539|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Vranduk}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|}

=== Tuneli posebne namjene ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| [[:en:Armijska Ratna Komanda D-0|Atomska ratna komanda]]|| sklonište || || || [[Konjic]] || &lt;small&gt;{{coord|43.634250|N|17.994946|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=Atomska ratna komanda}}&lt;/small&gt; || ARK, objekt D-0, Titov bunker ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sarajevo&lt;/span&gt;[[Sarajevski ratni tunel]] || pješački || 553 || 1993. || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.819718|N|18.337330|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=Sarajevski ratni tunel}}&lt;/small&gt; || tunel D–B, ''Tunel spasa'' || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tunelspasa.ba/#tunel-u-brojevima |title=TUNEL U BROJEVIMA | accessdate=27. juna 2016 |work= |publisher=Tunelspasa.ba |date= }}&lt;/ref&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Lista mostova u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Tunnels in Bosnia and Herzegovina|Tuneli u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Tuneli u Bosni i Hercegovini|#]]
[[Kategorija:Liste tunela|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>fw7l6ro14s92uqbbyndg9tu38awz7p0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706140</id>
      <parentid>42705601</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:23:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53423-59</username>
        <id>398377</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Tunel Bosna otvoren u decembru 2025. godine zajedno sa dionicom Poprikuše - Nemila. Čeka ponovno otvaranje zbog spajanja sa susjednim dionicama</comment>
      <origin>42706140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52149" sha1="h7xti11wgmu73ofzulfwho6bvozzkco" xml:space="preserve">{{Orphan|date=septembar 2026}}

[[Datoteka:Štrpci Railway Station.JPG|mini|250px|Tunel Štrpci, posljednji tunel na bosanskohercegovačkom dijelu [[željeznička pruga Beograd–Bar|pruge Beograd–Bar]].]]
'''Lista tunela u Bosni i Hercegovini''', lista uređenih prokopa cjevasta oblika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji služe kao prolaz za [[cesta|cestu]], [[željeznica|željeznicu]], [[plovni put]], [[pješačka staza|pješačku stazu]] (''saobraćajni tunel''), za dovod i odvod vode u [[hidrocentrala]]ma, [[vodovod]]ima, [[kanalizacija]]ma (''hidrotehnički tunel''), za provođenje komunalnih ili industrijskih instalacija (''instalacijski tunel''), kao sklonište ili smještaj osoba i stvari i dr. (''tunel posebne namjene''). Ovdje se navode svi tuneli bez obzira na duljinu.

Najduži [[tunel]] u Bosni i Hercegovini je [[tunel Goleš]] dug 4964 m na [[željeznička pruga Beograd–Bar|željezničkoj pruzi Beograd–Bar]].

== Tuneli u Bosni i Hercegovini ==

=== Hidrotehnički tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel Ribnica || odvodni || 2888 || || [[Kakanj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.145877|N|18.064957|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ribnica}}&lt;/small&gt; || izgradnja 2014–2015. || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |title=Svečani proboj tunela Ribnica |accessdate=27. juna 2016 |work= |publisher= |date=28. septembra 2010 |archive-date=2021-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618141623/https://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|tunel Dabar || dovodni || 12125 || || [[Berkovići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.073545|N|18.241073|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dabar}}&lt;/small&gt; || u izgradnji 2016. - || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |title=Svečani proboj tunela Ribnica |accessdate=27. oktobar 2025 |work= |publisher=TopPortal.info |date=25. oktobar 2025 |archive-date=2021-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618141623/https://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |dead-url=no }}&lt;/ref&gt; 
|}

=== Cestovni tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| [[tunel 1. mart]] (ist. cijev) || cestovni || 2949 || 2014. || [[Janjići (Zenica)|Janjići, Zenica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.139687|N|17.969985|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 1. mart}}&lt;/small&gt; || tunel Vijenac || &lt;ref name=&quot;Prvih100km&quot;&gt;{{cite web |first=Karić |last=Ensad |url=https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara |title=Poddionica Gorica – Lašva / Tunel 1. mart |accessdate=27. juna 2016 |work=Prvih 100 kilometara |publisher=Autoceste |location=Mostar |pages=70 |date=2015 }}{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel 1. mart (zap. cijev) || cestovni || 2914 || 2014. || Janjići, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.139687|N|17.969985|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 1. mart}}&lt;/small&gt; || tunel Vijenac || &lt;ref name=&quot;Prvih100km&quot;/&gt;
|-
| tunel 25. novembar (ist. cijev) || cestovni || 2802 || 2014.|| [[Medvjedice]] || &lt;small&gt;{{coord|43.816693|N|18.090963|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 25. novembar}}&lt;/small&gt; || tunel Suhodol || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel 25. novembar (zap. cijev) || cestovni || 2743 || 2014.|| Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.816693|N|18.090963|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 25. novembar}}&lt;/small&gt; || tunel Suhodol || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Balkana || cestovni || 150 || || [[Balkana]] || &lt;small&gt;{{coord|44.417812|N|17.058249|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Balkana}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 1 || cestovni || 56 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.403990|N|17.269861|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 2 || cestovni || 30 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.398477|N|17.271009|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 3 || cestovni || 50 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.387977|N|17.275665|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 3}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela I || cestovni || 96|| || Bijela || &lt;small&gt;{{coord|43.485303|N|17.803087|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela II || cestovni || 73|| || Bijela || &lt;small&gt;{{coord|43.486894|N|17.799160|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela Vlaka (juž. cijev) || cestovni || 496 || 2014. || [[Međugorje]] || &lt;small&gt;{{coord|43.151951|N|17.613240|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela Vlaka}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;&gt;{{cite web |first1=Ivan |last1=Mustapić |first2=Darko |last2=Šarić |first3=Miljenko |last3=Stanković |url=https://bib.irb.hr/datoteka/617882.Mustapi_Ivanari_Darko_Stankovi_Miljenko_Tuneli_na_autoputu_koridora_Vc.pdf |title=Tuneli na autoputu Koridora Vc, dionica Mostar sjever – južna granica (LOT 4) |accessdate=27. juna 2016 |work=1. bosanskohercegovački kongres o cestama |publisher=UKI BiH |date=2007 |archive-date=2022-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101215136/https://bib.irb.hr/datoteka/617882.Mustapi_Ivanari_Darko_Stankovi_Miljenko_Tuneli_na_autoputu_koridora_Vc.pdf }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel Bijela Vlaka (sjev. cijev) || cestovni || 492 || 2014. || Međugorje || &lt;small&gt;{{coord|43.151951|N|17.613240|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela Vlaka}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| [[tunel Bistrik]] || cestovni || 160 || || [[Bistrik]] || &lt;small&gt;{{coord|43.853833|N|18.427269|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bistrik}}&lt;/small&gt; || tunel br. 134/1, tunel Brdo džamija ||
|-
| tunel Bjelava || cestovni || 118 || 2011.|| [[Olovske Luke]] || &lt;small&gt;{{coord|44.152074|N|18.637286|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bjelava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bosna (ist. cijev) || cestovni || 3610 || 2025. || [[Golubinja]], [[Žepče]] || &lt;small&gt;{{coord|44.356707|N|17.960151|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Golubinja}}&lt;/small&gt; || završen, čeka ponovno otvaranje ||
|-
| tunel Bosna (zap. cijev) || cestovni || 3659 || 2025. || [[Golubinja]], [[Žepče]] || &lt;small&gt;{{coord|44.356707|N|17.960151|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Golubinja}}&lt;/small&gt; || završen, čeka ponovno otvaranje ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Bradina&lt;/span&gt;cestovni tunel Bradina || cestovni || 167 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.733875|N|18.010079|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Bradina}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brčigovo || cestovni || 947|| || [[Brčigovo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.728034|N|19.027376|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brčigovo}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brodar I || cestovni || 97|| || [[Brodar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.736120|N|19.199992|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brodar I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brodar II || cestovni || 340 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.737244|N|19.203522|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brodar II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bulozi || cestovni || 255|| || [[Han Derventa]] || &lt;small&gt;{{coord|43.852007|N|18.516995|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bulozi}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera I || cestovni || 450 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.741104|N|19.212813|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera II || cestovni || 360 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.744402|N|19.216826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera III || cestovni || 147 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.746332|N|19.219825|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera III}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ciglane || cestovni || 300|| || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.865847|N|18.406456|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ciglane}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Crnaja&lt;/span&gt;cestovni tunel Crnaja || cestovni || 552 || || [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac, Jablanica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.682918|N|17.808656|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Crnaja}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Crni vrh (ist. cijev) || cestovni || 2200 || || [[Novi Šeher]] || &lt;small&gt;{{coord|44.554026|N|18.005862|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Crni vrh}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Crni vrh (zap. cijev) || cestovni || 2227 || || Novi Šeher || &lt;small&gt;{{coord|44.554026|N|18.005862|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Crni vrh}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Čaklovići || cestovni || 290|| || [[Tuzla]] || &lt;small&gt;{{coord|44.512972|N|18.771933|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čaklovići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čelebići || cestovni || 120 || || [[Čelebići (Konjic)|Čelebići, Konjic]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685075|N|17.891289|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čelebići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čeljigovići || cestovni || 580|| || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.840068|N|18.489389|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čelebići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čemerno || cestovni || 2109 || 2013.|| [[Čemerno]] || &lt;small&gt;{{coord|43.235730|N|18.608394|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čemerno}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Dariva || cestovni || 14|| || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.858647|N|18.441984|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dariva}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Dragoraj || cestovni || 250 || || [[Dragoraj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.486104|N|16.883293|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dragoraj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Drenik || cestovni || 80|| || [[Srebrenik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.686627|N|18.502672|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Drenik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Gaj (juž. cijev) || cestovni || 855 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.875035|N|18.175378|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gaj}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Gaj (sjev. cijev) || cestovni || 855 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.875035|N|18.175378|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gaj}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Grab (ist. cijev) || cestovni || 381 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.800713|N|18.089161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Grab}}&lt;/small&gt; || tunel Tarčin || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Grab (zap. cijev) || cestovni || 437 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.800713|N|18.089161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Grab}}&lt;/small&gt; || tunel Tarčin || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;cestovni tunel Grabovica I || cestovni || 53|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.587747|N|17.720121|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Grabovica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;cestovni tunel Grabovica II || cestovni || 25|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.588978|N|17.720668|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Grabovica II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hamšil || cestovni || 385 || 1988. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.751362|N|19.228826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hamšil}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hercegovina (ist. cijev) || cestovni || 1163 || 2024.|| [[Počitelj]] || &lt;small&gt;{{coord|43.143219|N|17.722383|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || tunel Počitelj  ||
|-
| tunel Hercegovina (zap. cijev) || cestovni || 1163 || 2024.|| Počitelj || &lt;small&gt;{{coord|43.143219|N|17.722383|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || tunel Počitelj  ||
|-
| tunel Hrastik (ist. cijev) || cestovni || 160 || 2026. || [[Tešanjka]] || &lt;small&gt;{{coord|44.675417|N|18.019502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hrastik}} || || &lt;ref name=&quot;LOT2&quot;/&gt;
|-
| tunel Hrastik (zap. cijev) || cestovni || 160 || 2026 || Tešanjka || &lt;small&gt;{{coord|44.675417|N|18.019502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hrastik}} || || &lt;ref name=&quot;LOT2&quot;/&gt;
|-
| tunel Hranjen || cestovni || 5500 || || Hrenovica || &lt;small&gt;&lt;small&gt;{{coord|43.747035|N|18.868754|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hranjen}} || u izgradnji || 
|-
| tunel Hripeta I || cestovni || 445|| || [[Holijačka Luka]] || &lt;small&gt;{{coord|43.754989|N|19.269596|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hripeta II || cestovni || 40 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.755849|N|19.271221|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hripeta III || cestovni || 130 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.756356|N|19.272251|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta III}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hum (ist. cijev) || cestovni || 441 || 2020.|| [[Donja Gračanica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.235043|N|17.905309|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hum}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hum (zap. cijev) || cestovni || 438 || 2020.|| Donja Gračanica || &lt;small&gt;{{coord|44.235505|N|17.904204|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hum}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Igman (juž. cijev) || cestovni || 337 || 2014.|| Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.868136|N|18.156924|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Igman}}&lt;/small&gt; || tunel Tulica || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Igman (sjev. cijev) || cestovni || 365 || 2013.|| Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.868136|N|18.156924|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Igman}}&lt;/small&gt; || tunel Tulica || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| autocestovni tunel Ivan (ist. cijev) || cestovni || 1721 || 2022.|| [[Donja Raštelica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.752931|N|18.042083|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| autocestovni tunel Ivan (zap. cijev) || cestovni || 1761 || 2022.|| Donja Raštelica || &lt;small&gt;{{coord|43.752931|N|18.042083|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| cestovni tunel Ivan || cestovni || 645 || || [[Vukovići (Hadžići)|Vukovići, Hadžići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.744863|N|18.039390|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jajce I || cestovni || 70 || || [[Jajce]] || &lt;small&gt;{{coord|44.347330|N|17.242157|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jajce I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jajce II || cestovni || 110 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.337497|N|17.267380|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jajce II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jelašje || cestovni || 440|| || [[Jablanica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685339|N|17.791699|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jelašje}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kalovita brda || cestovni || 205 || || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.828916|N|18.558569|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kalovita brda}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Karaula (Kladanj) || cestovni || 902 || 2016.|| [[Kladanj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.183127|N|18.669720|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Karaula (Kladanj)}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Karaula (Žepče) || cestovni || 580 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.454001|N|18.059657|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Karaula (Žepče)}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kladušnica || cestovni || 180 || 2010.|| Olovske Luke || &lt;small&gt;{{coord|44.148980|N|18.635527|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kladušnica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Klašnice (ist. cijev) || cestovni || 477 || 2011. || [[Banja Luka]] || &lt;small&gt;{{coord|44.881539|N|17.282352|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Klašnice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Klašnice (zap. cijev) || cestovni || 477 || 2011. || Banja Luka || &lt;small&gt;{{coord|44.881539|N|17.282352|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Klašnice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kobilja glava (juž. cijev) || cestovni || 682 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.885986|N|18.385663|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kobilja glava}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Kobilja glava (sjev. cijev) || cestovni || 678 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.885986|N|18.385663|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kobilja glava}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Korija || cestovni || 99 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.857548|N|18.449977|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Korija}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Korija I || cestovni || 87 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.857024|N|18.450272|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Korija I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Krečana || cestovni || 48 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.856570|N|18.455516|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Krečana}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kupreška vrata || cestovni || 344 || 1975. || [[Kupres]] || &lt;small&gt;{{coord|44.014554|N|17.287052|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kupreška vrata}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kvanj (ist. cijev) || cestovni || 2645 || || [[Rotimlja]] || &lt;small&gt;{{coord|43.204988|N|17.876902|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kvanj}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Kvanj (zap. cijev) || cestovni || 2720 || || Rotimlja || &lt;small&gt;{{coord|43.204988|N|17.876902|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kvanj}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Laktaši (ist. cijev) || cestovni || 391 || 2011. || [[Laktaši]] || &lt;small&gt;{{coord|44.908505|N|17.295570|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Laktaši}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Laktaši (zap. cijev) || cestovni || 391 || 2011. || Laktaši || &lt;small&gt;{{coord|44.908505|N|17.295570|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Laktaši}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Lendava || cestovni || 630|| || Jablanica || &lt;small&gt;{{coord|43.671224|N|17.777896|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Lendava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Litica I || cestovni || 44 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.731515|N|19.206451|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Litica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ljučevo || cestovni || 616 || || [[Ajdinovići (Višegrad)|Ajdinovići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.679170|N|19.146595|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ljučevo}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Miljevina || cestovni || 69 || || [[Miljevina]] || &lt;small&gt;{{coord|43.514526|N|18.651599|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Miljevina}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Nezuci || cestovni || 725 || || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.763377|N|19.286370|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Nezuci}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Novi || cestovni || 915 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.322667|N|17.790981|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Novi}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Ormanica || cestovni || 248|| || [[Hrgovi Donji]] || &lt;small&gt;{{coord|44.780525|N|18.515697|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ormanica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštri vrh I || cestovni || 322|| || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.748963|N|19.258754|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštri vrh I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštri vrh II || cestovni || 234 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.748537|N|19.263770|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštri vrh II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| autocestovni tunel Oštrik (ist. cijev) || cestovni || 273 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.892759|N|18.317771|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;&gt;{{cite web |first=Karić |last=Ensad |url=https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara |title=Prvih 100 kilometara |accessdate=28. juna 2016 |work= |publisher=Autoceste |location=Mostar |date=2015 |archive-date=2016-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160923025633/https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara }}&lt;/ref&gt;
|-
| autocestovni tunel Oštrik (zap. cijev) || cestovni || 303 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.892759|N|18.317771|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| cestovni tunel Oštrik || cestovni || 182 || || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.896381|N|18.319965|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštrovac || cestovni || 190 || 2019. || [[Neum]] || &lt;small&gt;{{coord|42.959103|N|17.689956|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštrovac}}&lt;/small&gt; || || 
|-
| tunel Ožega (ist. cijev) || cestovni || 393 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.889295|N|18.314810|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ožega}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Ožega (zap. cijev) || cestovni || 382 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.889295|N|18.314810|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ožega}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Pasjaci || cestovni || 304 || 1989. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.753125|N|19.238938|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pasjaci}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pavlovac || cestovni || 197 || || [[Prača]] || &lt;small&gt;{{coord|43.750982|N|18.785076|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pavlovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pečuj (juž. cijev) || cestovni || 1000 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.22625|N|17.921276|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pečuj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pečuj (sjev. cijev) || cestovni || 1014 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.22625|N|17.921276|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pečuj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Plosnik I || cestovni || 180|| || [[Ustiprača]] || &lt;small&gt;{{coord|43.687127|N|19.097752|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Plosnik I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Plosnik II || cestovni || 118 || || Ustiprača || &lt;small&gt;{{coord|43.685953|N|19.100469|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Plosnik II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Putnikovo Brdo 1 (ist. cijev) || cestovni || 1600 || || [[Doboj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.736674|N|18.042727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;LOT1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jpautoceste.ba/images/llot1.pdf |title=LOT 1 - JP Autoceste FBiH | accessdate=1. jula 2016 |work= |publisher=IPSA institut |date=juni 2007 }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel Putnikovo Brdo 1 (zap. cijev) || cestovni || 1600 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.736674|N|18.042727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;LOT1&quot;/&gt;
|-
| tunel Putnikovo Brdo 2 (zap. cijev) || cestovni || 700 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.722871|N|18.040640|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Putnikovo Brdo 2 (ist. cijev) || cestovni || 700 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.722871|N|18.040640|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Ravne || cestovni || 120|| || [[Starić]] || &lt;small&gt;{{coord|44.219415|N|18.785682|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ravne}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ričice (ist. cijev) || cestovni || 628 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.221338|N|17.929344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ričice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ričice (zap. cijev) || cestovni || 614 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.221338|N|17.929344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ričice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Salakovac || cestovni || 840 || || [[Željuša (Mostar)|Željuša, Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.446719|N|17.840826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Salakovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sijeračke stijene || cestovni || 610|| || [[Izbišno]] || &lt;small&gt;{{coord|43.535203|N|18.560028|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sijeračke stijene}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;cestovni tunel Sikola 1 || cestovni || 1190 || || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.536929|N|18.086414|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Sikola 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;cestovni tunel Sikola 2 || cestovni || 110 || || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.530719|N|18.087659|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Sikola 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Skela || cestovni || 106 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.332210|N|17.266152|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Skela}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolača || cestovni || 497 || || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.752939|N|19.245676|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolača}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolica I || cestovni || 540 || || [[Radič, Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685036|N|19.156272|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolica II || cestovni || 650 || || Radič, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.687697|N|19.167334|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolica II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Stambolčić&lt;/span&gt;cestovni tunel Stambolčić || cestovni || 954 || 2013. || [[Stambolčić]] || &lt;small&gt;{{coord|43.793619|N|18.631074|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Stambolčić}}&lt;/small&gt; || izgradnja 1991–2013. ||
|-
| tunel Strogonik || cestovni || 168 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.748208|N|19.222502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Strogonik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Stupčanica || cestovni || 80 || 2010.|| Olovske Luke || &lt;small&gt;{{coord|44.140380|N|18.625978|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Stupčanica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Surdup || cestovni || 196 || 2013.|| Čemerno || &lt;small&gt;{{coord|43.249282|N|18.620560|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čemerno}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Tabačište || cestovni || 398 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.752458|N|19.266994|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tabačište}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Tuk || cestovni || 120 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.388688|N|17.277012|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tuk}}&lt;/small&gt; ||  || 
|-
| tunel Ustirama || cestovni || 355 || || [[Ustirama]] || &lt;small&gt;{{coord|43.723847|N|17.701110|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ustirama}}&lt;/small&gt; || tunel Jasen ||
|-
| tunel Vatrište I || cestovni || 40|| || [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa, Višegrad]] || &lt;small&gt;{{coord|43.732906|N|19.190106|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vatrište I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vatrište II || cestovni || 632 || || Međeđa, Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.734220|N|19.194220|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vatrište II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vidikovac || cestovni || 198|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.505021|N|17.768943|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vidikovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vinac || cestovni || 115|| || [[Vinac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.268309|N|17.284262|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vinac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vis (juž. cijev) || cestovni || 833 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.829666|N|18.100727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vis}}&lt;/small&gt; || tunel Grabosječ || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Vis (sjev. cijev) || cestovni || 888 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.829666|N|18.100727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vis}}&lt;/small&gt; || tunel Grabosječ || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| autocestovni tunel Vranduk (ist. cijev) || cestovni || 468|| || [[Vranduk (Zenica)|Vranduk, Zenica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.300698|N|17.913455|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk }}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| autocestovni tunel Vranduk (zap. cijev) || cestovni || 313|| || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300698|N|17.913455|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk }}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| cestovni tunel Vranduk 1 || cestovni || 410 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.305716|N|17.908552|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Vranduk 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| cestovni tunel Vranduk 2 || cestovni || 1060 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.297562|N|17.905784|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Vranduk 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vranduk tvrđava || cestovni || 60 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.291941|N|17.904264|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk tvrđava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratar 1 || cestovni || 40 || || [[Tjentište]] || &lt;small&gt;{{coord|43.298612|N|18.645730|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratar 2 || cestovni || 22 || || Tjentište || &lt;small&gt;{{coord|43.303739|N|18.649557|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 2}}&lt;/small&gt; || || 
|-
| tunel Vratar 3 || cestovni || 56 || || Tjentište || &lt;small&gt;{{coord|43.305067|N|18.650905|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 3}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratnik || cestovni || 216 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.858958|N|18.440981|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratnik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Zenica (ist. cijev) || cestovni || 3360 || || Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.250799|N|17.904200|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zenica}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;ntsb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sepb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YTZenicabypass&quot;/&gt; 
|-
| tunel Zenica (zap. cijev) || cestovni || 3355 || || Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.250799|N|17.904200|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zenica}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;ntsb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sepb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YTZenicabypass&quot;/&gt;
|-
| tunel Zvornik 1 || cestovni || 155 || || [[Zvornik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.346103|N|19.112649|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zvornik 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Zvornik 2 || cestovni || 163 || || Zvornik || &lt;small&gt;{{coord|44.339811|N|19.119816|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zvornik 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Žaba || cestovni || 975 || 2020. || Neum || &lt;small&gt;{{coord|42.955913|N|17.791704|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Žaba}}&lt;/small&gt; || || 
|}

=== Planirani cestovni tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel Gorica (ist. cijev) || cestovni || 408 || || [[Blagaj (Mostar)|Blagaj, Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.246703|N|17.877159|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gorica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Gorica (zap. cijev) || cestovni || 396 || || Blagaj, Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.246703|N|17.877159|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gorica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Javor (juž. cijev) || cestovni || 551 || || [[Zukići (Konjic)|Zukići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.720311|N|17.991486|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Javor}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Javor (sjev. cijev) || cestovni || 479 || || Zukići || &lt;small&gt;{{coord|43.720311|N|17.991486|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Javor}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Kraljevac (juž. cijev) || cestovni || 1062 || || [[Bradina]] || &lt;small&gt;{{coord|43.739538|N|18.018694|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Kraljevac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Kraljevac (sjev. cijev) || cestovni || 1050 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.739538|N|18.018694|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Bradina}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Ovčari (juž. cijev) || cestovni || 584 || || Konjic || &lt;small&gt;{{coord|43.673025|N|17.937584|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Metaljica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Ovčari (sjev. cijev) || cestovni || 627 || || Konjic || &lt;small&gt;{{coord|43.673025|N|17.937584|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Metaljica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Prenj (zap. cijev) || cestovni || 10864 || || [[Gornji Jasenjani]] || &lt;small&gt;{{coord|43.585178|N|17.779312|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LOT3SUO&quot;/&gt;
|-
| tunel Prenj (ist. cijev) || cestovni || 10902 || || [[Gornji Jasenjani]] || &lt;small&gt;{{coord|43.585178|N|17.779312|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LOT3SUO&quot;/&gt;
|-
| tunel Rudine (ist. cijev) || cestovni || 287 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.315436|N|17.848148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Rudine}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Rudine (zap. cijev) || cestovni || 260 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.315436|N|17.848148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Rudine}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Samac (ist. cijev) || cestovni || 642 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.336166|N|17.826004|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Samac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Samac (zap. cijev) || cestovni || 625 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.336166|N|17.826004|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Samac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Tupanovac 1 (ist. cijev) || cestovni || 650 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 1 (zap. cijev) || cestovni || 675 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 2 (ist. cijev) || cestovni || 245 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 2 (zap. cijev) || cestovni || 225 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Vijenac (juž. cijev) || cestovni || 120 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.364003|N|17.846603|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vijenac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Vijenac (sjev. cijev) || cestovni || 97 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.364003|N|17.846603|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vijenac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Zukići 1 (juž. cijev) || cestovni || 432 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.737213|N|18.007708|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 1}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 1 (sjev. cijev) || cestovni || 484 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.737213|N|18.007708|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 1}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 2 (juž. cijev) || cestovni || 427 ||  || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.734050|N|18.004832|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 2}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 2 (sjev. cijev) || cestovni || 415 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.734050|N|18.004832|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 2}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|}

=== Željeznički tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel br. 54 || željeznički || 317 || 1906. || [[Vardište]] || &lt;small&gt;{{coord|43.756705|N|19.428683|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 54}}&lt;/small&gt; || tunel br. 15 ||
|-
| tunel br. 55 || željeznički || 209 || 1906. || Vardište || &lt;small&gt;{{coord|43.757232|N|19.422353|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 55}}&lt;/small&gt; || tunel br. 14 ||
|-
| tunel br. 56 || željeznički || 131 || 1906. || Vardište || &lt;small&gt;{{coord|43.754969|N|19.418764|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 56}}&lt;/small&gt; || tunel br. 13 ||
|-
| tunel br. 57 || željeznički || 42 || 1906. || [[Dobrun]] || &lt;small&gt;{{coord|43.752982|N|19.412372|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 57}}&lt;/small&gt; || tunel br. 12 ||
|-
| tunel br. 58 || željeznički || 180 || 1906. || Dobrun || &lt;small&gt;{{coord|43.750622|N|19.407263|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 58}}&lt;/small&gt; || tunel br. 11 ||
|-
| tunel br. 59 || željeznički || 147 || 1906. || [[Veletovo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.779379|N|19.373446|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 59}}&lt;/small&gt; || tunel br. 10 ||
|-
| tunel br. 60 || željeznički || 147 || 1906. || Veletovo || &lt;small&gt;{{coord|43.781110|N|19.349214|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 60}}&lt;/small&gt; || tunel br. 9 ||
|-
| tunel br. 61 || željeznički || 111 || 1906. || Dobrun || &lt;small&gt;{{coord|43.780820|N|19.344472|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 61}}&lt;/small&gt; || tunel br. 8 ||
|-
| tunel br. 62 || željeznički || 134 || 1906. || [[Višegrad]] || &lt;small&gt;{{coord|43.780700|N|19.312795|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 62}}&lt;/small&gt; || tunel br. 7 ||
|-
| tunel br. 63 || željeznički || 113 || 1906. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.781962|N|19.292995|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 63}}&lt;/small&gt; || tunel br. 6, željeznički 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 64 || željeznički || 45 || 1906. || [[Šip (Višegrad)|Šip]] || &lt;small&gt;{{coord|43.751257|N|19.239850|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 64}}&lt;/small&gt; || tunel br. 5, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 65 || željeznički || 21|| 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.751079|N|19.238702|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 65}}&lt;/small&gt; || tunel br. 4, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 66 || željeznički || 12 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.751025|N|19.238187|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 66}}&lt;/small&gt; || tunel br. 3, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 67 || željeznički || 35 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.750397|N|19.234411|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 67}}&lt;/small&gt; || tunel br. 2, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 68 || željeznički || 536 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.735352|N|19.209466|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 68}}&lt;/small&gt; || tunel br. 1, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 69 || željeznički || 306 || 1906. || [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa]] || &lt;small&gt;{{coord|43.737399|N|19.203844|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 69}}&lt;/small&gt; || tunel br. 64, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 70 || željeznički || 114 || 1906. || Međeđa || &lt;small&gt;{{coord|43.733554|N|19.193759|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 70}}&lt;/small&gt; || tunel br. 63, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 71 || željeznički || 89 || 1906. || Međeđa || &lt;small&gt;{{coord|43.731538|N|19.186013|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 71}}&lt;/small&gt; || tunel br. 62, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 72 || željeznički || 146 || 1906. || [[Brda (Rogatica)|Brda, Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.688698|N|19.168611|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 72}}&lt;/small&gt; || tunel br. 61, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 73 || željeznički || 18 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.687301|N|19.166765|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 73}}&lt;/small&gt; || tunel br. 60, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 74 || željeznički || 78 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.686603|N|19.165714|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 74}}&lt;/small&gt; || tunel br. 59, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 75 || željeznički || 94 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.685874|N|19.164126|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 75}}&lt;/small&gt; || tunel br. 58, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 76 || željeznički || 251 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.684865|N|19.158912|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 76}}&lt;/small&gt; || tunel br. 57, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 77 || željeznički || 206 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.684710|N|19.154459|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 77}}&lt;/small&gt; || tunel br. 56, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 78 || željeznički || 603 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.678487|N|19.146456|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 78}}&lt;/small&gt; || tunel br. 55, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 79 || željeznički || 210 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.717803|N|19.061161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 79}}&lt;/small&gt; || tunel br. 54, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 80 || željeznički || 77 || 1906. || [[Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.731290|N|19.023095|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 80}}&lt;/small&gt; || tunel br. 53, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 117 || željeznički || 234 || 1906. || [[Pale]] || &lt;small&gt;{{coord|43.788538|N|18.650258|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 117}}&lt;/small&gt; || tunel br. 16, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 118 || željeznički || 377 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.789599|N|18.655118|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 118}}&lt;/small&gt; || tunel br. 15, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 119 || željeznički || 289 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.792078|N|18.657188|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 119}}&lt;/small&gt; || tunel br. 14, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 120 || željeznički || 211 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.797851|N|18.645489|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 120}}&lt;/small&gt; || tunel br. 13, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 122 || željeznički || 102 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.812884|N|18.539525|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 122}}&lt;/small&gt; || tunel br. 11, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 123 || željeznički || 237 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.811839|N|18.535148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 123}}&lt;/small&gt; || tunel br. 10, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 124 || željeznički || 185 || 1906. || [[Dovlići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.809454|N|18.524344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 124}}&lt;/small&gt; || tunel br. 9, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 125 || željeznički || 240 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.811421|N|18.514806|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 125}}&lt;/small&gt; || tunel br. 8, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 126 || željeznički || || || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.816136|N|18.509613|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 126}}&lt;/small&gt; || u funkciji do 1978. ||
|-
| tunel br. 127 || željeznički || 12 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.823675|N|18.503573|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 127}}&lt;/small&gt; || tunel br. 7, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 128 || željeznički || 110 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.824264|N|18.502940|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 128}}&lt;/small&gt; || tunel br. 6, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 129 || željeznički || 138 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.825386|N|18.501524|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 129}}&lt;/small&gt; || tunel br. 5, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 130 || željeznički || 141 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.835204|N|18.486187|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 130}}&lt;/small&gt; || tunel br. 4, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 131 || željeznički || 76 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.838590|N|18.480248|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 131}}&lt;/small&gt; || tunel br. 3, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 132 || željeznički || 57 || || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.839116|N|18.478521|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 132}}&lt;/small&gt; || u funkciji do 1978. ||
|-
| tunel br. 133 || željeznički || 98 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.855914|N|18.450047|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 133}}&lt;/small&gt; || tunel br. 2, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 101 || željeznički || || || [[Omarine]] || &lt;small&gt;{{coord|43.651727|N|19.486774|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 101}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 102 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.645058|N|19.490079|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 102}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 103 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.643840|N|19.491001|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 103}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 104 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.641487|N|19.495314|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 104}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| [[tunel Goleš]] || željeznički || 4964 || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.680908|N|19.494209|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Goleš}}&lt;/small&gt; || tunel br. 100 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;željeznički tunel Grabovica || željeznički || 590 || 1966. || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.565436|N|17.718952|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Grabovica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Ivan&lt;/span&gt;željeznički tunel Ivan || željeznički || 3223 || 1966. || Donja Raštelica || &lt;small&gt;{{coord|43.756372|N|18.031826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jedrinje || željeznički || 3239 || || [[Prigrađani]], [[Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.475657|N|17.801714|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jedrinje}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kamen || željeznički || 21 || 1947. || [[Bradići Gornji]] || &lt;small&gt;{{coord|44.519346|N|18.153389|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kamen}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Križevići || željeznički || 4912 || 1992. || [[Križevići (Zvornik)|Križevići, Zvornik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.415390|N|19.007549|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Križevići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Orline || željeznički || 283 || || [[Trbuk (Maglaj)|Trbuk, Maglaj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.577966|N|18.098549|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Orline}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Osenik || željeznički || 1888 || 1978. || [[Osenik]] || &lt;small&gt;{{coord|43.797863|N|18.126454|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Osenik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 1 DK || željeznički || 36 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.539632|N|18.089837|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 1 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 1 LK || željeznički || 27 || 1947. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.533491|N|18.087718|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 1 LK}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 2 DK || željeznički || 783 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.535889|N|18.087090|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 2 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 2 LK || željeznički || 108 || 1947. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.531288|N|18.089590|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 2 LK}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 3 DK || željeznički || 198 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.531254|N|18.089188|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 3 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| tunel Stolac || željeznički || 1821 || 1966. || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.340411|N|17.817421|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Stolac}}&lt;/small&gt; || tunel br. 93 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Stambolčić&lt;/span&gt;željeznički tunel Stambulčić || željeznički || 852 || 1906. || Stambulčić || &lt;small&gt;{{coord|43.792209|N|18.629658|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Stambulčić}}&lt;/small&gt; || željeznički 1906–1978. (tunel br. 121/12), cestovni 1978–2013. ||
|-
| tunel Štrpci || željeznički || || || [[Štrpci]], [[Rudo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.637558|N|19.505206|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Štrpci}}&lt;/small&gt; || tunel br. 105 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Vranduk&lt;/span&gt;željeznički tunel Vranduk DK || željeznički || 1539 || 1947. || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300787|N|17.904539|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Vranduk}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Vranduk&lt;/span&gt;željeznički tunel Vranduk LK || željeznički || 1571 || 1947. || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300787|N|17.904539|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Vranduk}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|}

=== Tuneli posebne namjene ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| [[:en:Armijska Ratna Komanda D-0|Atomska ratna komanda]]|| sklonište || || || [[Konjic]] || &lt;small&gt;{{coord|43.634250|N|17.994946|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=Atomska ratna komanda}}&lt;/small&gt; || ARK, objekt D-0, Titov bunker ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sarajevo&lt;/span&gt;[[Sarajevski ratni tunel]] || pješački || 553 || 1993. || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.819718|N|18.337330|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=Sarajevski ratni tunel}}&lt;/small&gt; || tunel D–B, ''Tunel spasa'' || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tunelspasa.ba/#tunel-u-brojevima |title=TUNEL U BROJEVIMA | accessdate=27. juna 2016 |work= |publisher=Tunelspasa.ba |date= }}&lt;/ref&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Lista mostova u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Tunnels in Bosnia and Herzegovina|Tuneli u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Tuneli u Bosni i Hercegovini|#]]
[[Kategorija:Liste tunela|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>h7xti11wgmu73ofzulfwho6bvozzkco</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706141</id>
      <parentid>42706140</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:25:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-53423-59</username>
        <id>398377</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Ispravljanje pogreške</comment>
      <origin>42706141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52150" sha1="1tsvql8zp4m4qup7ubq850dp6jgab51" xml:space="preserve">{{Orphan|date=septembar 2026}}

[[Datoteka:Štrpci Railway Station.JPG|mini|250px|Tunel Štrpci, posljednji tunel na bosanskohercegovačkom dijelu [[željeznička pruga Beograd–Bar|pruge Beograd–Bar]].]]
'''Lista tunela u Bosni i Hercegovini''', lista uređenih prokopa cjevasta oblika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji služe kao prolaz za [[cesta|cestu]], [[željeznica|željeznicu]], [[plovni put]], [[pješačka staza|pješačku stazu]] (''saobraćajni tunel''), za dovod i odvod vode u [[hidrocentrala]]ma, [[vodovod]]ima, [[kanalizacija]]ma (''hidrotehnički tunel''), za provođenje komunalnih ili industrijskih instalacija (''instalacijski tunel''), kao sklonište ili smještaj osoba i stvari i dr. (''tunel posebne namjene''). Ovdje se navode svi tuneli bez obzira na duljinu.

Najduži [[tunel]] u Bosni i Hercegovini je [[tunel Goleš]] dug 4964 m na [[željeznička pruga Beograd–Bar|željezničkoj pruzi Beograd–Bar]].

== Tuneli u Bosni i Hercegovini ==

=== Hidrotehnički tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel Ribnica || odvodni || 2888 || || [[Kakanj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.145877|N|18.064957|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ribnica}}&lt;/small&gt; || izgradnja 2014–2015. || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |title=Svečani proboj tunela Ribnica |accessdate=27. juna 2016 |work= |publisher= |date=28. septembra 2010 |archive-date=2021-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618141623/https://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|tunel Dabar || dovodni || 12125 || || [[Berkovići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.073545|N|18.241073|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dabar}}&lt;/small&gt; || u izgradnji 2016. - || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |title=Svečani proboj tunela Ribnica |accessdate=27. oktobar 2025 |work= |publisher=TopPortal.info |date=25. oktobar 2025 |archive-date=2021-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618141623/https://m-kvadrat.ba/svecani-proboj-tunela-ribnica/ |dead-url=no }}&lt;/ref&gt; 
|}

=== Cestovni tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| [[tunel 1. mart]] (ist. cijev) || cestovni || 2949 || 2014. || [[Janjići (Zenica)|Janjići, Zenica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.139687|N|17.969985|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 1. mart}}&lt;/small&gt; || tunel Vijenac || &lt;ref name=&quot;Prvih100km&quot;&gt;{{cite web |first=Karić |last=Ensad |url=https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara |title=Poddionica Gorica – Lašva / Tunel 1. mart |accessdate=27. juna 2016 |work=Prvih 100 kilometara |publisher=Autoceste |location=Mostar |pages=70 |date=2015 }}{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel 1. mart (zap. cijev) || cestovni || 2914 || 2014. || Janjići, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.139687|N|17.969985|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 1. mart}}&lt;/small&gt; || tunel Vijenac || &lt;ref name=&quot;Prvih100km&quot;/&gt;
|-
| tunel 25. novembar (ist. cijev) || cestovni || 2802 || 2014.|| [[Medvjedice]] || &lt;small&gt;{{coord|43.816693|N|18.090963|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 25. novembar}}&lt;/small&gt; || tunel Suhodol || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel 25. novembar (zap. cijev) || cestovni || 2743 || 2014.|| Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.816693|N|18.090963|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel 25. novembar}}&lt;/small&gt; || tunel Suhodol || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Balkana || cestovni || 150 || || [[Balkana]] || &lt;small&gt;{{coord|44.417812|N|17.058249|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Balkana}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 1 || cestovni || 56 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.403990|N|17.269861|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 2 || cestovni || 30 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.398477|N|17.271009|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Barevo 3 || cestovni || 50 || || [[Zdaljevac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.387977|N|17.275665|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Barevo 3}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela I || cestovni || 96|| || Bijela || &lt;small&gt;{{coord|43.485303|N|17.803087|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela II || cestovni || 73|| || Bijela || &lt;small&gt;{{coord|43.486894|N|17.799160|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bijela Vlaka (juž. cijev) || cestovni || 496 || 2014. || [[Međugorje]] || &lt;small&gt;{{coord|43.151951|N|17.613240|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela Vlaka}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;&gt;{{cite web |first1=Ivan |last1=Mustapić |first2=Darko |last2=Šarić |first3=Miljenko |last3=Stanković |url=https://bib.irb.hr/datoteka/617882.Mustapi_Ivanari_Darko_Stankovi_Miljenko_Tuneli_na_autoputu_koridora_Vc.pdf |title=Tuneli na autoputu Koridora Vc, dionica Mostar sjever – južna granica (LOT 4) |accessdate=27. juna 2016 |work=1. bosanskohercegovački kongres o cestama |publisher=UKI BiH |date=2007 |archive-date=2022-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101215136/https://bib.irb.hr/datoteka/617882.Mustapi_Ivanari_Darko_Stankovi_Miljenko_Tuneli_na_autoputu_koridora_Vc.pdf }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel Bijela Vlaka (sjev. cijev) || cestovni || 492 || 2014. || Međugorje || &lt;small&gt;{{coord|43.151951|N|17.613240|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bijela Vlaka}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| [[tunel Bistrik]] || cestovni || 160 || || [[Bistrik]] || &lt;small&gt;{{coord|43.853833|N|18.427269|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bistrik}}&lt;/small&gt; || tunel br. 134/1, tunel Brdo džamija ||
|-
| tunel Bjelava || cestovni || 118 || 2011.|| [[Olovske Luke]] || &lt;small&gt;{{coord|44.152074|N|18.637286|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bjelava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bosna (ist. cijev) || cestovni || 3610 || 2025. || [[Golubinja]], [[Žepče]] || &lt;small&gt;{{coord|44.356707|N|17.960151|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Golubinja}}&lt;/small&gt; || završen, čeka ponovno otvaranje ||
|-
| tunel Bosna (zap. cijev) || cestovni || 3659 || 2025. || [[Golubinja]], [[Žepče]] || &lt;small&gt;{{coord|44.356707|N|17.960151|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Golubinja}}&lt;/small&gt; || završen, čeka ponovno otvaranje ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Bradina&lt;/span&gt;cestovni tunel Bradina || cestovni || 167 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.733875|N|18.010079|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Bradina}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brčigovo || cestovni || 947|| || [[Brčigovo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.728034|N|19.027376|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brčigovo}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brodar I || cestovni || 97|| || [[Brodar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.736120|N|19.199992|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brodar I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Brodar II || cestovni || 340 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.737244|N|19.203522|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Brodar II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Bulozi || cestovni || 255|| || [[Han Derventa]] || &lt;small&gt;{{coord|43.852007|N|18.516995|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Bulozi}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera I || cestovni || 450 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.741104|N|19.212813|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera II || cestovni || 360 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.744402|N|19.216826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Cera III || cestovni || 147 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.746332|N|19.219825|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Cera III}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ciglane || cestovni || 300|| || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.865847|N|18.406456|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ciglane}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Crnaja&lt;/span&gt;cestovni tunel Crnaja || cestovni || 552 || || [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac, Jablanica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.682918|N|17.808656|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Crnaja}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Crni vrh (ist. cijev) || cestovni || 2200 || || [[Novi Šeher]] || &lt;small&gt;{{coord|44.554026|N|18.005862|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Crni vrh}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Crni vrh (zap. cijev) || cestovni || 2227 || || Novi Šeher || &lt;small&gt;{{coord|44.554026|N|18.005862|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Crni vrh}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Čaklovići || cestovni || 290|| || [[Tuzla]] || &lt;small&gt;{{coord|44.512972|N|18.771933|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čaklovići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čelebići || cestovni || 120 || || [[Čelebići (Konjic)|Čelebići, Konjic]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685075|N|17.891289|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čelebići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čeljigovići || cestovni || 580|| || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.840068|N|18.489389|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čelebići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Čemerno || cestovni || 2109 || 2013.|| [[Čemerno]] || &lt;small&gt;{{coord|43.235730|N|18.608394|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čemerno}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Dariva || cestovni || 14|| || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.858647|N|18.441984|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dariva}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Dragoraj || cestovni || 250 || || [[Dragoraj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.486104|N|16.883293|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Dragoraj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Drenik || cestovni || 80|| || [[Srebrenik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.686627|N|18.502672|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Drenik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Gaj (juž. cijev) || cestovni || 855 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.875035|N|18.175378|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gaj}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Gaj (sjev. cijev) || cestovni || 855 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.875035|N|18.175378|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gaj}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Grab (ist. cijev) || cestovni || 381 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.800713|N|18.089161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Grab}}&lt;/small&gt; || tunel Tarčin || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Grab (zap. cijev) || cestovni || 437 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.800713|N|18.089161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Grab}}&lt;/small&gt; || tunel Tarčin || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;cestovni tunel Grabovica I || cestovni || 53|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.587747|N|17.720121|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Grabovica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;cestovni tunel Grabovica II || cestovni || 25|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.588978|N|17.720668|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Grabovica II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hamšil || cestovni || 385 || 1988. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.751362|N|19.228826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hamšil}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hercegovina (ist. cijev) || cestovni || 1163 || 2024.|| [[Počitelj]] || &lt;small&gt;{{coord|43.143219|N|17.722383|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || tunel Počitelj  ||
|-
| tunel Hercegovina (zap. cijev) || cestovni || 1163 || 2024.|| Počitelj || &lt;small&gt;{{coord|43.143219|N|17.722383|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || tunel Počitelj  ||
|-
| tunel Hrastik (ist. cijev) || cestovni || 160 || 2026. || [[Tešanjka]] || &lt;small&gt;{{coord|44.675417|N|18.019502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hrastik}} || || &lt;ref name=&quot;LOT2&quot;/&gt;
|-
| tunel Hrastik (zap. cijev) || cestovni || 160 || 2026. || Tešanjka || &lt;small&gt;{{coord|44.675417|N|18.019502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hrastik}} || || &lt;ref name=&quot;LOT2&quot;/&gt;
|-
| tunel Hranjen || cestovni || 5500 || || Hrenovica || &lt;small&gt;&lt;small&gt;{{coord|43.747035|N|18.868754|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hranjen}} || u izgradnji || 
|-
| tunel Hripeta I || cestovni || 445|| || [[Holijačka Luka]] || &lt;small&gt;{{coord|43.754989|N|19.269596|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hripeta II || cestovni || 40 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.755849|N|19.271221|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hripeta III || cestovni || 130 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.756356|N|19.272251|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hripeta III}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hum (ist. cijev) || cestovni || 441 || 2020.|| [[Donja Gračanica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.235043|N|17.905309|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hum}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Hum (zap. cijev) || cestovni || 438 || 2020.|| Donja Gračanica || &lt;small&gt;{{coord|44.235505|N|17.904204|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Hum}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Igman (juž. cijev) || cestovni || 337 || 2014.|| Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.868136|N|18.156924|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Igman}}&lt;/small&gt; || tunel Tulica || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Igman (sjev. cijev) || cestovni || 365 || 2013.|| Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.868136|N|18.156924|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Igman}}&lt;/small&gt; || tunel Tulica || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| autocestovni tunel Ivan (ist. cijev) || cestovni || 1721 || 2022.|| [[Donja Raštelica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.752931|N|18.042083|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| autocestovni tunel Ivan (zap. cijev) || cestovni || 1761 || 2022.|| Donja Raštelica || &lt;small&gt;{{coord|43.752931|N|18.042083|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| cestovni tunel Ivan || cestovni || 645 || || [[Vukovići (Hadžići)|Vukovići, Hadžići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.744863|N|18.039390|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jajce I || cestovni || 70 || || [[Jajce]] || &lt;small&gt;{{coord|44.347330|N|17.242157|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jajce I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jajce II || cestovni || 110 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.337497|N|17.267380|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jajce II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jelašje || cestovni || 440|| || [[Jablanica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685339|N|17.791699|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jelašje}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kalovita brda || cestovni || 205 || || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.828916|N|18.558569|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kalovita brda}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Karaula (Kladanj) || cestovni || 902 || 2016.|| [[Kladanj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.183127|N|18.669720|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Karaula (Kladanj)}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Karaula (Žepče) || cestovni || 580 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.454001|N|18.059657|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Karaula (Žepče)}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kladušnica || cestovni || 180 || 2010.|| Olovske Luke || &lt;small&gt;{{coord|44.148980|N|18.635527|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kladušnica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Klašnice (ist. cijev) || cestovni || 477 || 2011. || [[Banja Luka]] || &lt;small&gt;{{coord|44.881539|N|17.282352|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Klašnice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Klašnice (zap. cijev) || cestovni || 477 || 2011. || Banja Luka || &lt;small&gt;{{coord|44.881539|N|17.282352|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Klašnice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kobilja glava (juž. cijev) || cestovni || 682 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.885986|N|18.385663|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kobilja glava}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Kobilja glava (sjev. cijev) || cestovni || 678 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.885986|N|18.385663|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kobilja glava}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Korija || cestovni || 99 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.857548|N|18.449977|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Korija}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Korija I || cestovni || 87 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.857024|N|18.450272|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Korija I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Krečana || cestovni || 48 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.856570|N|18.455516|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Krečana}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kupreška vrata || cestovni || 344 || 1975. || [[Kupres]] || &lt;small&gt;{{coord|44.014554|N|17.287052|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kupreška vrata}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kvanj (ist. cijev) || cestovni || 2645 || || [[Rotimlja]] || &lt;small&gt;{{coord|43.204988|N|17.876902|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kvanj}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Kvanj (zap. cijev) || cestovni || 2720 || || Rotimlja || &lt;small&gt;{{coord|43.204988|N|17.876902|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kvanj}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Laktaši (ist. cijev) || cestovni || 391 || 2011. || [[Laktaši]] || &lt;small&gt;{{coord|44.908505|N|17.295570|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Laktaši}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Laktaši (zap. cijev) || cestovni || 391 || 2011. || Laktaši || &lt;small&gt;{{coord|44.908505|N|17.295570|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Laktaši}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Lendava || cestovni || 630|| || Jablanica || &lt;small&gt;{{coord|43.671224|N|17.777896|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Lendava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Litica I || cestovni || 44 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.731515|N|19.206451|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Litica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ljučevo || cestovni || 616 || || [[Ajdinovići (Višegrad)|Ajdinovići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.679170|N|19.146595|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ljučevo}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Miljevina || cestovni || 69 || || [[Miljevina]] || &lt;small&gt;{{coord|43.514526|N|18.651599|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Miljevina}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Nezuci || cestovni || 725 || || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.763377|N|19.286370|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Nezuci}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Novi || cestovni || 915 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.322667|N|17.790981|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Novi}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Ormanica || cestovni || 248|| || [[Hrgovi Donji]] || &lt;small&gt;{{coord|44.780525|N|18.515697|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ormanica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštri vrh I || cestovni || 322|| || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.748963|N|19.258754|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštri vrh I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštri vrh II || cestovni || 234 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.748537|N|19.263770|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštri vrh II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| autocestovni tunel Oštrik (ist. cijev) || cestovni || 273 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.892759|N|18.317771|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;&gt;{{cite web |first=Karić |last=Ensad |url=https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara |title=Prvih 100 kilometara |accessdate=28. juna 2016 |work= |publisher=Autoceste |location=Mostar |date=2015 |archive-date=2016-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160923025633/https://issuu.com/betatelstudio/docs/prvih_100_kilometara }}&lt;/ref&gt;
|-
| autocestovni tunel Oštrik (zap. cijev) || cestovni || 303 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.892759|N|18.317771|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| cestovni tunel Oštrik || cestovni || 182 || || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.896381|N|18.319965|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Oštrik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Oštrovac || cestovni || 190 || 2019. || [[Neum]] || &lt;small&gt;{{coord|42.959103|N|17.689956|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Oštrovac}}&lt;/small&gt; || || 
|-
| tunel Ožega (ist. cijev) || cestovni || 393 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.889295|N|18.314810|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ožega}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Ožega (zap. cijev) || cestovni || 382 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.889295|N|18.314810|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ožega}}&lt;/small&gt; || || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Pasjaci || cestovni || 304 || 1989. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.753125|N|19.238938|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pasjaci}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pavlovac || cestovni || 197 || || [[Prača]] || &lt;small&gt;{{coord|43.750982|N|18.785076|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pavlovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pečuj (juž. cijev) || cestovni || 1000 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.22625|N|17.921276|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pečuj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Pečuj (sjev. cijev) || cestovni || 1014 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.22625|N|17.921276|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Pečuj}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Plosnik I || cestovni || 180|| || [[Ustiprača]] || &lt;small&gt;{{coord|43.687127|N|19.097752|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Plosnik I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Plosnik II || cestovni || 118 || || Ustiprača || &lt;small&gt;{{coord|43.685953|N|19.100469|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Plosnik II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Putnikovo Brdo 1 (ist. cijev) || cestovni || 1600 || || [[Doboj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.736674|N|18.042727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;LOT1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jpautoceste.ba/images/llot1.pdf |title=LOT 1 - JP Autoceste FBiH | accessdate=1. jula 2016 |work= |publisher=IPSA institut |date=juni 2007 }}&lt;/ref&gt;
|-
| tunel Putnikovo Brdo 1 (zap. cijev) || cestovni || 1600 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.736674|N|18.042727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;LOT1&quot;/&gt;
|-
| tunel Putnikovo Brdo 2 (zap. cijev) || cestovni || 700 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.722871|N|18.040640|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Putnikovo Brdo 2 (ist. cijev) || cestovni || 700 || || Doboj || &lt;small&gt;{{coord|44.722871|N|18.040640|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel}}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| tunel Ravne || cestovni || 120|| || [[Starić]] || &lt;small&gt;{{coord|44.219415|N|18.785682|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ravne}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ričice (ist. cijev) || cestovni || 628 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.221338|N|17.929344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ričice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Ričice (zap. cijev) || cestovni || 614 || 2020.|| Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.221338|N|17.929344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ričice}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Salakovac || cestovni || 840 || || [[Željuša (Mostar)|Željuša, Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.446719|N|17.840826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Salakovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sijeračke stijene || cestovni || 610|| || [[Izbišno]] || &lt;small&gt;{{coord|43.535203|N|18.560028|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sijeračke stijene}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;cestovni tunel Sikola 1 || cestovni || 1190 || || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.536929|N|18.086414|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Sikola 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;cestovni tunel Sikola 2 || cestovni || 110 || || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.530719|N|18.087659|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Sikola 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Skela || cestovni || 106 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.332210|N|17.266152|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Skela}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolača || cestovni || 497 || || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.752939|N|19.245676|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolača}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolica I || cestovni || 540 || || [[Radič, Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.685036|N|19.156272|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolica I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Sokolica II || cestovni || 650 || || Radič, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.687697|N|19.167334|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Sokolica II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Stambolčić&lt;/span&gt;cestovni tunel Stambolčić || cestovni || 954 || 2013. || [[Stambolčić]] || &lt;small&gt;{{coord|43.793619|N|18.631074|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Stambolčić}}&lt;/small&gt; || izgradnja 1991–2013. ||
|-
| tunel Strogonik || cestovni || 168 || || Brodar || &lt;small&gt;{{coord|43.748208|N|19.222502|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Strogonik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Stupčanica || cestovni || 80 || 2010.|| Olovske Luke || &lt;small&gt;{{coord|44.140380|N|18.625978|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Stupčanica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Surdup || cestovni || 196 || 2013.|| Čemerno || &lt;small&gt;{{coord|43.249282|N|18.620560|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Čemerno}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Tabačište || cestovni || 398 || || Holijačka Luka || &lt;small&gt;{{coord|43.752458|N|19.266994|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tabačište}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Tuk || cestovni || 120 || || Jajce || &lt;small&gt;{{coord|44.388688|N|17.277012|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tuk}}&lt;/small&gt; ||  || 
|-
| tunel Ustirama || cestovni || 355 || || [[Ustirama]] || &lt;small&gt;{{coord|43.723847|N|17.701110|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Ustirama}}&lt;/small&gt; || tunel Jasen ||
|-
| tunel Vatrište I || cestovni || 40|| || [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa, Višegrad]] || &lt;small&gt;{{coord|43.732906|N|19.190106|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vatrište I}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vatrište II || cestovni || 632 || || Međeđa, Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.734220|N|19.194220|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vatrište II}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vidikovac || cestovni || 198|| || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.505021|N|17.768943|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vidikovac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vinac || cestovni || 115|| || [[Vinac]] || &lt;small&gt;{{coord|44.268309|N|17.284262|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vinac}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vis (juž. cijev) || cestovni || 833 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.829666|N|18.100727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vis}}&lt;/small&gt; || tunel Grabosječ || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| tunel Vis (sjev. cijev) || cestovni || 888 || || Medvjedice || &lt;small&gt;{{coord|43.829666|N|18.100727|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vis}}&lt;/small&gt; || tunel Grabosječ || &lt;ref name=&quot;Prvih100km1&quot;/&gt;
|-
| autocestovni tunel Vranduk (ist. cijev) || cestovni || 468|| || [[Vranduk (Zenica)|Vranduk, Zenica]] || &lt;small&gt;{{coord|44.300698|N|17.913455|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk }}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| autocestovni tunel Vranduk (zap. cijev) || cestovni || 313|| || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300698|N|17.913455|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk }}&lt;/small&gt; || u izgradnji ||
|-
| cestovni tunel Vranduk 1 || cestovni || 410 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.305716|N|17.908552|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Vranduk 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| cestovni tunel Vranduk 2 || cestovni || 1060 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.297562|N|17.905784|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=cestovni tunel Vranduk 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vranduk tvrđava || cestovni || 60 || || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.291941|N|17.904264|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vranduk tvrđava}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratar 1 || cestovni || 40 || || [[Tjentište]] || &lt;small&gt;{{coord|43.298612|N|18.645730|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratar 2 || cestovni || 22 || || Tjentište || &lt;small&gt;{{coord|43.303739|N|18.649557|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 2}}&lt;/small&gt; || || 
|-
| tunel Vratar 3 || cestovni || 56 || || Tjentište || &lt;small&gt;{{coord|43.305067|N|18.650905|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratar 3}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Vratnik || cestovni || 216 || || Sarajevo || &lt;small&gt;{{coord|43.858958|N|18.440981|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vratnik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Zenica (ist. cijev) || cestovni || 3360 || || Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.250799|N|17.904200|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zenica}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;ntsb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sepb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YTZenicabypass&quot;/&gt; 
|-
| tunel Zenica (zap. cijev) || cestovni || 3355 || || Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.250799|N|17.904200|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zenica}}&lt;/small&gt; || u izgradnji || &lt;ref name=&quot;ntsb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sepb&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;YTZenicabypass&quot;/&gt;
|-
| tunel Zvornik 1 || cestovni || 155 || || [[Zvornik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.346103|N|19.112649|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zvornik 1}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Zvornik 2 || cestovni || 163 || || Zvornik || &lt;small&gt;{{coord|44.339811|N|19.119816|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zvornik 2}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Žaba || cestovni || 975 || 2020. || Neum || &lt;small&gt;{{coord|42.955913|N|17.791704|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Žaba}}&lt;/small&gt; || || 
|}

=== Planirani cestovni tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel Gorica (ist. cijev) || cestovni || 408 || || [[Blagaj (Mostar)|Blagaj, Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.246703|N|17.877159|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gorica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Gorica (zap. cijev) || cestovni || 396 || || Blagaj, Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.246703|N|17.877159|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Gorica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Javor (juž. cijev) || cestovni || 551 || || [[Zukići (Konjic)|Zukići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.720311|N|17.991486|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Javor}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Javor (sjev. cijev) || cestovni || 479 || || Zukići || &lt;small&gt;{{coord|43.720311|N|17.991486|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Javor}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Kraljevac (juž. cijev) || cestovni || 1062 || || [[Bradina]] || &lt;small&gt;{{coord|43.739538|N|18.018694|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Kraljevac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Kraljevac (sjev. cijev) || cestovni || 1050 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.739538|N|18.018694|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=autocestovni tunel Bradina}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Ovčari (juž. cijev) || cestovni || 584 || || Konjic || &lt;small&gt;{{coord|43.673025|N|17.937584|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Metaljica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Ovčari (sjev. cijev) || cestovni || 627 || || Konjic || &lt;small&gt;{{coord|43.673025|N|17.937584|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Metaljica}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;
|-
| tunel Prenj (zap. cijev) || cestovni || 10864 || || [[Gornji Jasenjani]] || &lt;small&gt;{{coord|43.585178|N|17.779312|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LOT3SUO&quot;/&gt;
|-
| tunel Prenj (ist. cijev) || cestovni || 10902 || || [[Gornji Jasenjani]] || &lt;small&gt;{{coord|43.585178|N|17.779312|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Prenj}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;LOT3SUOkarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LOT3SUO&quot;/&gt;
|-
| tunel Rudine (ist. cijev) || cestovni || 287 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.315436|N|17.848148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Rudine}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Rudine (zap. cijev) || cestovni || 260 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.315436|N|17.848148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Rudine}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Samac (ist. cijev) || cestovni || 642 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.336166|N|17.826004|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Samac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Samac (zap. cijev) || cestovni || 625 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.336166|N|17.826004|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Samac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Tupanovac 1 (ist. cijev) || cestovni || 650 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 1 (zap. cijev) || cestovni || 675 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 2 (ist. cijev) || cestovni || 245 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Tupanovac 2 (zap. cijev) || cestovni || 225 || || Žepče || &lt;small&gt;{{coord|44.453031|N|18.050461|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Tupanovac}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Vijenac (juž. cijev) || cestovni || 120 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.364003|N|17.846603|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vijenac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Vijenac (sjev. cijev) || cestovni || 97 || || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.364003|N|17.846603|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Vijenac}}&lt;/small&gt; || u planu || &lt;ref name=&quot;tuneliMODG&quot;/&gt;
|-
| tunel Zukići 1 (juž. cijev) || cestovni || 432 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.737213|N|18.007708|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 1}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 1 (sjev. cijev) || cestovni || 484 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.737213|N|18.007708|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 1}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 2 (juž. cijev) || cestovni || 427 ||  || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.734050|N|18.004832|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 2}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|-
| tunel Zukići 2 (sjev. cijev) || cestovni || 415 || || Bradina || &lt;small&gt;{{coord|43.734050|N|18.004832|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Zukići 2}}&lt;/small&gt; || u planu || 
|}

=== Željeznički tuneli ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| tunel br. 54 || željeznički || 317 || 1906. || [[Vardište]] || &lt;small&gt;{{coord|43.756705|N|19.428683|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 54}}&lt;/small&gt; || tunel br. 15 ||
|-
| tunel br. 55 || željeznički || 209 || 1906. || Vardište || &lt;small&gt;{{coord|43.757232|N|19.422353|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 55}}&lt;/small&gt; || tunel br. 14 ||
|-
| tunel br. 56 || željeznički || 131 || 1906. || Vardište || &lt;small&gt;{{coord|43.754969|N|19.418764|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 56}}&lt;/small&gt; || tunel br. 13 ||
|-
| tunel br. 57 || željeznički || 42 || 1906. || [[Dobrun]] || &lt;small&gt;{{coord|43.752982|N|19.412372|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 57}}&lt;/small&gt; || tunel br. 12 ||
|-
| tunel br. 58 || željeznički || 180 || 1906. || Dobrun || &lt;small&gt;{{coord|43.750622|N|19.407263|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 58}}&lt;/small&gt; || tunel br. 11 ||
|-
| tunel br. 59 || željeznički || 147 || 1906. || [[Veletovo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.779379|N|19.373446|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 59}}&lt;/small&gt; || tunel br. 10 ||
|-
| tunel br. 60 || željeznički || 147 || 1906. || Veletovo || &lt;small&gt;{{coord|43.781110|N|19.349214|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 60}}&lt;/small&gt; || tunel br. 9 ||
|-
| tunel br. 61 || željeznički || 111 || 1906. || Dobrun || &lt;small&gt;{{coord|43.780820|N|19.344472|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 61}}&lt;/small&gt; || tunel br. 8 ||
|-
| tunel br. 62 || željeznički || 134 || 1906. || [[Višegrad]] || &lt;small&gt;{{coord|43.780700|N|19.312795|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 62}}&lt;/small&gt; || tunel br. 7 ||
|-
| tunel br. 63 || željeznički || 113 || 1906. || Višegrad || &lt;small&gt;{{coord|43.781962|N|19.292995|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 63}}&lt;/small&gt; || tunel br. 6, željeznički 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 64 || željeznički || 45 || 1906. || [[Šip (Višegrad)|Šip]] || &lt;small&gt;{{coord|43.751257|N|19.239850|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 64}}&lt;/small&gt; || tunel br. 5, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 65 || željeznički || 21|| 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.751079|N|19.238702|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 65}}&lt;/small&gt; || tunel br. 4, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 66 || željeznički || 12 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.751025|N|19.238187|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 66}}&lt;/small&gt; || tunel br. 3, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 67 || željeznički || 35 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.750397|N|19.234411|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 67}}&lt;/small&gt; || tunel br. 2, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 68 || željeznički || 536 || 1906. || Šip || &lt;small&gt;{{coord|43.735352|N|19.209466|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 68}}&lt;/small&gt; || tunel br. 1, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 69 || željeznički || 306 || 1906. || [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa]] || &lt;small&gt;{{coord|43.737399|N|19.203844|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 69}}&lt;/small&gt; || tunel br. 64, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 70 || željeznički || 114 || 1906. || Međeđa || &lt;small&gt;{{coord|43.733554|N|19.193759|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 70}}&lt;/small&gt; || tunel br. 63, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 71 || željeznički || 89 || 1906. || Međeđa || &lt;small&gt;{{coord|43.731538|N|19.186013|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 71}}&lt;/small&gt; || tunel br. 62, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 72 || željeznički || 146 || 1906. || [[Brda (Rogatica)|Brda, Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.688698|N|19.168611|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 72}}&lt;/small&gt; || tunel br. 61, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 73 || željeznički || 18 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.687301|N|19.166765|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 73}}&lt;/small&gt; || tunel br. 60, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 74 || željeznički || 78 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.686603|N|19.165714|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 74}}&lt;/small&gt; || tunel br. 59, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 75 || željeznički || 94 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.685874|N|19.164126|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 75}}&lt;/small&gt; || tunel br. 58, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 76 || željeznički || 251 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.684865|N|19.158912|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 76}}&lt;/small&gt; || tunel br. 57, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 77 || željeznički || 206 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.684710|N|19.154459|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 77}}&lt;/small&gt; || tunel br. 56, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 78 || željeznički || 603 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.678487|N|19.146456|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 78}}&lt;/small&gt; || tunel br. 55, u funkciji 1906–1978, potopljen ||
|-
| tunel br. 79 || željeznički || 210 || 1906. || Brda, Rogatica || &lt;small&gt;{{coord|43.717803|N|19.061161|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 79}}&lt;/small&gt; || tunel br. 54, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 80 || željeznički || 77 || 1906. || [[Rogatica]] || &lt;small&gt;{{coord|43.731290|N|19.023095|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 80}}&lt;/small&gt; || tunel br. 53, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 117 || željeznički || 234 || 1906. || [[Pale]] || &lt;small&gt;{{coord|43.788538|N|18.650258|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 117}}&lt;/small&gt; || tunel br. 16, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 118 || željeznički || 377 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.789599|N|18.655118|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 118}}&lt;/small&gt; || tunel br. 15, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 119 || željeznički || 289 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.792078|N|18.657188|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 119}}&lt;/small&gt; || tunel br. 14, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 120 || željeznički || 211 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.797851|N|18.645489|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 120}}&lt;/small&gt; || tunel br. 13, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 122 || željeznički || 102 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.812884|N|18.539525|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 122}}&lt;/small&gt; || tunel br. 11, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 123 || željeznički || 237 || 1906. || Pale || &lt;small&gt;{{coord|43.811839|N|18.535148|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 123}}&lt;/small&gt; || tunel br. 10, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 124 || željeznički || 185 || 1906. || [[Dovlići]] || &lt;small&gt;{{coord|43.809454|N|18.524344|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 124}}&lt;/small&gt; || tunel br. 9, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 125 || željeznički || 240 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.811421|N|18.514806|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 125}}&lt;/small&gt; || tunel br. 8, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 126 || željeznički || || || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.816136|N|18.509613|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 126}}&lt;/small&gt; || u funkciji do 1978. ||
|-
| tunel br. 127 || željeznički || 12 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.823675|N|18.503573|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 127}}&lt;/small&gt; || tunel br. 7, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 128 || željeznički || 110 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.824264|N|18.502940|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 128}}&lt;/small&gt; || tunel br. 6, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 129 || željeznički || 138 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.825386|N|18.501524|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 129}}&lt;/small&gt; || tunel br. 5, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 130 || željeznički || 141 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.835204|N|18.486187|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 130}}&lt;/small&gt; || tunel br. 4, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 131 || željeznički || 76 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.838590|N|18.480248|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 131}}&lt;/small&gt; || tunel br. 3, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 132 || željeznički || 57 || || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.839116|N|18.478521|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 132}}&lt;/small&gt; || u funkciji do 1978. ||
|-
| tunel br. 133 || željeznički || 98 || 1906. || Dovlići || &lt;small&gt;{{coord|43.855914|N|18.450047|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 133}}&lt;/small&gt; || tunel br. 2, u funkciji 1906–1978. ||
|-
| tunel br. 101 || željeznički || || || [[Omarine]] || &lt;small&gt;{{coord|43.651727|N|19.486774|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 101}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 102 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.645058|N|19.490079|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 102}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 103 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.643840|N|19.491001|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 103}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel br. 104 || željeznički || || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.641487|N|19.495314|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel br. 104}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| [[tunel Goleš]] || željeznički || 4964 || || Omarine || &lt;small&gt;{{coord|43.680908|N|19.494209|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Goleš}}&lt;/small&gt; || tunel br. 100 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Grabovica&lt;/span&gt;željeznički tunel Grabovica || željeznički || 590 || 1966. || Donji Jasenjani || &lt;small&gt;{{coord|43.565436|N|17.718952|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Grabovica}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Ivan&lt;/span&gt;željeznički tunel Ivan || željeznički || 3223 || 1966. || Donja Raštelica || &lt;small&gt;{{coord|43.756372|N|18.031826|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Ivan}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Jedrinje || željeznički || 3239 || || [[Prigrađani]], [[Mostar]] || &lt;small&gt;{{coord|43.475657|N|17.801714|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Jedrinje}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Kamen || željeznički || 21 || 1947. || [[Bradići Gornji]] || &lt;small&gt;{{coord|44.519346|N|18.153389|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Kamen}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Križevići || željeznički || 4912 || 1992. || [[Križevići (Zvornik)|Križevići, Zvornik]] || &lt;small&gt;{{coord|44.415390|N|19.007549|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Križevići}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Orline || željeznički || 283 || || [[Trbuk (Maglaj)|Trbuk, Maglaj]] || &lt;small&gt;{{coord|44.577966|N|18.098549|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Orline}}&lt;/small&gt; || ||
|-
| tunel Osenik || željeznički || 1888 || 1978. || [[Osenik]] || &lt;small&gt;{{coord|43.797863|N|18.126454|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Osenik}}&lt;/small&gt; || ||
|-
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 1 DK || željeznički || 36 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.539632|N|18.089837|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 1 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 1 LK || željeznički || 27 || 1947. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.533491|N|18.087718|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 1 LK}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 2 DK || željeznički || 783 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.535889|N|18.087090|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 2 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 2 LK || željeznički || 108 || 1947. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.531288|N|18.089590|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 2 LK}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sikola&lt;/span&gt;željeznički tunel Sikola 3 DK || željeznički || 198 || 1978. || Maglaj || &lt;small&gt;{{coord|44.531254|N|18.089188|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Sikola 3 DK}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| tunel Stolac || željeznički || 1821 || 1966. || Mostar || &lt;small&gt;{{coord|43.340411|N|17.817421|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Stolac}}&lt;/small&gt; || tunel br. 93 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Stambolčić&lt;/span&gt;željeznički tunel Stambulčić || željeznički || 852 || 1906. || Stambulčić || &lt;small&gt;{{coord|43.792209|N|18.629658|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Stambulčić}}&lt;/small&gt; || željeznički 1906–1978. (tunel br. 121/12), cestovni 1978–2013. ||
|-
| tunel Štrpci || željeznički || || || [[Štrpci]], [[Rudo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.637558|N|19.505206|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=tunel Štrpci}}&lt;/small&gt; || tunel br. 105 ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Vranduk&lt;/span&gt;željeznički tunel Vranduk DK || željeznički || 1539 || 1947. || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300787|N|17.904539|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Vranduk}}&lt;/small&gt; || DK: desni kolosijek ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Vranduk&lt;/span&gt;željeznički tunel Vranduk LK || željeznički || 1571 || 1947. || Vranduk, Zenica || &lt;small&gt;{{coord|44.300787|N|17.904539|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=željeznički tunel Vranduk}}&lt;/small&gt; || LK: lijevi kolosijek ||
|}

=== Tuneli posebne namjene ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%; text-align: center&quot;
|-
! Naziv !! Tip !! Duljina (m) !! God. otvorenja !! Lokacija !! Koordinate !! Bilješka !! Ref.
|-
| [[:en:Armijska Ratna Komanda D-0|Atomska ratna komanda]]|| sklonište || || || [[Konjic]] || &lt;small&gt;{{coord|43.634250|N|17.994946|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=Atomska ratna komanda}}&lt;/small&gt; || ARK, objekt D-0, Titov bunker ||
|-
| &lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;tunel Sarajevo&lt;/span&gt;[[Sarajevski ratni tunel]] || pješački || 553 || 1993. || [[Sarajevo]] || &lt;small&gt;{{coord|43.819718|N|18.337330|E|type:landmark_region:BA|display=inline|name=Sarajevski ratni tunel}}&lt;/small&gt; || tunel D–B, ''Tunel spasa'' || &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tunelspasa.ba/#tunel-u-brojevima |title=TUNEL U BROJEVIMA | accessdate=27. juna 2016 |work= |publisher=Tunelspasa.ba |date= }}&lt;/ref&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Lista mostova u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Tunnels in Bosnia and Herzegovina|Tuneli u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Tuneli u Bosni i Hercegovini|#]]
[[Kategorija:Liste tunela|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>1tsvql8zp4m4qup7ubq850dp6jgab51</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hogarth Press</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4581469</id>
    <revision>
      <id>42706186</id>
      <parentid>42685000</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T02:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2054" sha1="bhqd2b88neu3bsfqhfo2fwfmwen39k5" xml:space="preserve">{{Orphan|date=septembar 2026}}

{{Infokutija izdavač
|slika    = Hogarth Press House, Richmond, Surrey.jpg
|opis     = originalno sjedište Hogarth Pressa
|osnovano = [[1917]].
|osnivač  = [[Leonard Woolf]]&lt;br&gt;[[Virgina Woolf]]
|sljednik = [[Random House]]
}}
'''Hogarth Press''' je [[UK|britanska]] bila [[izdavač]]ka kuća koja je samostalno djelovala od [[1917]]. do [[1946]]. godine. Osnovali ju je bračni par [[Leonard Woolf|Leonard]] i [[Virginia Woolf]], ispočetka kao [[hobi]]; ime je dobila po ladanjskoj kući gdje su knjige [[štampa]]li ručno. Nakon nekoliko godina su odlučili svoju aktivnost komercijalizirati i profesionalizirati, te je Hogarth Press postala jedan od najvažnijih britanskih izdavača u [[Međuratni period|međuratnom periodu]], ne samo zbog objavljivanja književnih djela [[Bloomsbury Group]] nego i knjiga kojima se popularizirala [[psihoanaliza]]. Hogarth je 1946. priključena izdavačkoj kompaniji [[Chatto &amp; Windus]], a danas postoji kako brend u okviru izdavačke kuće [[Random House]].

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20160305073735/http://www.clemson.edu/cedp/press/scr/articles/scr_35-2_gilllespie.pdf &quot;Virginia Woolf, the Hogarth Press, and the detective novel&quot;] ([[PDF]]), essay by Diane F. Gillespie in the [http://www.clemson.edu/cedp/press/scr/volumes/scr_35-2.htm ''South Carolina Review'', volume 35.2] (Spring 2003).
* [http://modernism.research.yale.edu/wiki/index.php/Hogarth_Press A detailed account of the Hogarth Press at the Yale Modernism Lab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091215010724/http://modernism.research.yale.edu/wiki/index.php/Hogarth_Press |date=2009-12-15 }}
* [http://library.vicu.utoronto.ca/special/bloomsbury.htm The Bloomsbury Group and Hogarth Press Collection at the Victoria University Library at the University of Toronto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611121706/http://library.vicu.utoronto.ca/special/bloomsbury.htm |date=2011-06-11 }}

[[Kategorija:Nastanci 1917.]]
[[Kategorija:Britanske izdavačke kuće]]</text>
      <sha1>bhqd2b88neu3bsfqhfo2fwfmwen39k5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42705685</id>
      <parentid>42705585</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T17:51:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42705685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4335" sha1="9xkhs9zj61f5czmw137fy7xe214uve6" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna svečana povorka, pažljivo pripremana, sa ritualima, muzikom i plesom. Sama riječ &quot;Zaffa&quot; potječe iz arapskog i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. 

Osnovni elementi Zafe ostaju dosledni, ali se Zafa razlikuje od regiona do regiona, sa prepoznatljivim verzijama koje se nalaze na područjima [[Afrika|Sjeverne Afrike]], Bliskog Istoka i na Arabijskom poluostrvu.&lt;ref name=&quot;palestina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.jerusalemstory.com/en/article/only-jerusalem-zaffeh-procession-and-hajmeh-descent |title= 
Samo u Jeruzalemu: Procesija Zafa i Silazak Hajmeha |work= Jerusalem story - www.jerusalemstory.com - 17. april 2025. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
Različite zajednice mogu uključiti specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti tradicije. Tokom povorke čuje se muzika bendir bubnjeva, gajdi, rogova. Ponekad su dio povorke trbušne plesačice i muškarci koji nose zapaljene mačeve.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

U Jerusalemu palestinski hrišćani organizuju zafu (lokalna procesija) povodom uskršnjih praznika u kojoj učestvuju i brojni hodočasnici, najvećim dijelom iz Grčke i Kipra. U zajedničkoj proslavi i kuli zajedništva, mladi podižu svoje svijeće, križeve, majice, pa čak i jedni druge na ramena u ritmu bubnjeva i muzike. Povorka svoj put završava u Crkvi Svetog groba u koju ulazi patrijarh i počinje molitvu u trajanju oko sat vremenu, obavijen svetom tišinom.

== Nematerijalna kulturna baština ==
U okvirima vjenčanih tradicija, ceremonija Zafe predstavlja bezvremenski izraz ljubavi i jedinstva i označava prelazak para iz samačkog u bračni život. Mlada prolazi kroz rituale čišćenja i nanosi kanu, dok se posebna odeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence i mladoženju. Simboličke radnje (pijenje mleka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača) se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak. 

Njeni koreni u drevnoj istoriji i njen kontinuirani značaj u savremenim bliskoistočnim venčanjima pokazuju trajnu moć kulturnih rituala. Zafa nije samo povorka. To je živi, dišući dokaz lepote zajedničkih tradicija, radosti ljubavi i bezvremenske proslave novih početaka.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>9xkhs9zj61f5czmw137fy7xe214uve6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706150</id>
      <parentid>42705685</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:13:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42706150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4691" sha1="raq1cwprffcroythivusaj5be0qh3uu" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna svečana povorka, pažljivo pripremana, sa ritualima, [[Muzika|muzikom]] i [[ples]]om. Sama riječ &quot;zaffa&quot; potječe iz [[Arapski jezik|arapskog]] i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. 

Osnovni elementi zafe ostaju dosljedni, ali se zafa razlikuje od regiona do regiona, sa prepoznatljivim verzijama koje se nalaze na teritoriji [[Afrika|Sjeverne Afrike]], [[bliski istok|Bliskog Istoka]] i na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]].&lt;ref name=&quot;palestina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.jerusalemstory.com/en/article/only-jerusalem-zaffeh-procession-and-hajmeh-descent |title= 
Samo u Jeruzalemu: Procesija Zafa i Silazak Hajmeha |work= Jerusalem story - www.jerusalemstory.com - 17. april 2025. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
Različite zajednice uključuju specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti tradicije. Tokom povorke čuje se muzika bendir [[Bubanj|bubnjeva]], [[Gajde|gajdi]], [[rog]]ova. Dio povorke su ponekad trbušne plesačice i muškarci koji nose zapaljene [[mač]]eve.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

U [[Jerusalem]]u [[Palestinci|palestinski]] [[Hrišćanstvo|hrišćani]] organizuju zafu (lokalna procesija) povodom [[Uskrs|uskršnjih]] praznika u kojoj učestvuju i brojni hodočasnici, najvećim dijelom iz [[Grčka|Grčke]] i [[Kipar|Kipra]]. U zajedničkoj proslavi, mladi podižu svoje svijeće, krsteve, majice, pa čak i jedni druge na ramena u ritmu bubnjeva i muzike. Povorka svoj put završava u [[Bazilika Svetoga groba|Crkvi Svetog groba]] u koju ulazi [[patrijarh]] i počinje molitvu u trajanju oko sat vremenu, obavijenu svetom tišinom.

== Nematerijalna kulturna baština ==
U okvirima vjenčanih tradicija, ceremonija zafe predstavlja bezvremenski izraz ljubavi i jedinstva i označava prelazak para iz samačkog u bračni život. Mlada prolazi kroz rituale čišćenja, dok se posebna odjeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence. Simboličke radnje (pijenje mlijeka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača) se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak. 

Korijeni zafe u drevnoj istoriji i njen kontinuirani značaj u savremenim bliskoistočnim vjenčanjima pokazuju trajnu moć kulturnih rituala. Zafa nije samo povorka. To je živi, dišući dokaz ljepote zajedničkih tradicija, radosti ljubavi i bezvremenske proslave novih početaka.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Migracijski trendovi i globalizacija doveli su generacije mladih ljudi da balansiraju između nastojanja da očuvaju svoje nasljeđe i porijeklo i vlastitih osjećaja da oblikuju vlastiti identitet.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>raq1cwprffcroythivusaj5be0qh3uu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706151</id>
      <parentid>42706150</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:18:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42706151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4918" sha1="n7xe2cl75hheyax0f8jylxnj5xcn76k" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna svečana povorka, pažljivo pripremana, sa ritualima, [[Muzika|muzikom]] i [[ples]]om. Sama riječ &quot;zaffa&quot; potječe iz [[Arapski jezik|arapskog]] i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. 

Osnovni elementi zafe ostaju dosljedni, ali se zafa razlikuje od regiona do regiona, sa prepoznatljivim verzijama koje se nalaze na teritoriji [[Afrika|Sjeverne Afrike]], [[bliski istok|Bliskog Istoka]] i na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]].&lt;ref name=&quot;palestina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.jerusalemstory.com/en/article/only-jerusalem-zaffeh-procession-and-hajmeh-descent |title= Samo u Jeruzalemu: Procesija Zafa i Silazak Hajmeha |work= Jerusalem story - www.jerusalemstory.com - 17. april 2025. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
Različite zajednice uključuju specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti tradicije. Tokom povorke čuje se muzika bendir [[Bubanj|bubnjeva]], [[Gajde|gajdi]], [[rog]]ova. Dio povorke su ponekad trbušne plesačice i muškarci koji nose zapaljene [[mač]]eve.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; 

U [[Jerusalem]]u [[Palestinci|palestinski]] [[Hrišćanstvo|hrišćani]] organizuju zafu (lokalna procesija) povodom [[Uskrs|uskršnjih]] praznika u kojoj učestvuju i brojni hodočasnici, najvećim dijelom iz [[Grčka|Grčke]] i [[Kipar|Kipra]]. U zajedničkoj proslavi, mladi podižu svoje svijeće, krsteve, majice, pa čak i jedni druge na ramena u ritmu bubnjeva i muzike. Povorka svoj put završava u [[Bazilika Svetoga groba|Crkvi Svetog groba]] u koju ulazi [[patrijarh]] i počinje molitvu u trajanju oko sat vremenu, obavijenu svetom tišinom.

== Nematerijalna kulturna baština ==
U okvirima vjenčanih tradicija, ceremonija zafe predstavlja bezvremenski izraz ljubavi i jedinstva i označava prelazak para iz samačkog u bračni život. Mlada prolazi kroz rituale čišćenja, dok se posebna odjeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence. Simboličke radnje (pijenje mlijeka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača) se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak. 

Korijeni zafe u drevnoj istoriji i njen kontinuirani značaj u savremenim bliskoistočnim vjenčanjima pokazuju trajnu moć kulturnih rituala. Zafa nije samo povorka. To je živi, dišući dokaz ljepote zajedničkih tradicija, radosti ljubavi i bezvremenske proslave novih početaka.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Migracijski trendovi i globalizacija doveli su generacije mladih ljudi da balansiraju između nastojanja da očuvaju svoje nasljeđe i porijeklo i vlastitih osjećaja da oblikuju vlastiti identitet.&lt;ref name=&quot;globo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://sajjeling.com/2015/05/28/three-weddings-and-a-zaffa/ |title= Tri vjenčanja i jedna zaffa |work= Sajjeling - sajjeling.com - 28. maj 2015. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>n7xe2cl75hheyax0f8jylxnj5xcn76k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706158</id>
      <parentid>42706151</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:29:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42706158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4993" sha1="7tq6rui3glbk0fyxfg1qb79d22wmrkl" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna svečana povorka, pažljivo pripremana, sa ritualima, [[Muzika|muzikom]] i [[ples]]om. Sama riječ &quot;zaffa&quot; potječe iz [[Arapski jezik|arapskog]] i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. 

Osnovni elementi zafe ostaju dosljedni, ali se zafa razlikuje od regiona do regiona, sa prepoznatljivim verzijama koje se nalaze na teritoriji [[Afrika|Sjeverne Afrike]], [[bliski istok|Bliskog Istoka]] i na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]].&lt;ref name=&quot;palestina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.jerusalemstory.com/en/article/only-jerusalem-zaffeh-procession-and-hajmeh-descent |title= Samo u Jeruzalemu: Procesija Zafa i Silazak Hajmeha |work= Jerusalem story - www.jerusalemstory.com - 17. april 2025. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
Različite zajednice uključuju specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti tradicije. Tokom povorke čuje se muzika bendir [[Bubanj|bubnjeva]], [[Gajde|gajdi]], [[rog]]ova. Dio povorke su ponekad trbušne plesačice i muškarci koji nose zapaljene [[mač]]eve.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; https://www.remitly.com/blog/lifestyle-culture/wedding-traditions-in-egypt/

U [[Jerusalem]]u [[Palestinci|palestinski]] [[Hrišćanstvo|hrišćani]] organizuju zafu (lokalna procesija) povodom [[Uskrs|uskršnjih]] praznika u kojoj učestvuju i brojni hodočasnici, najvećim dijelom iz [[Grčka|Grčke]] i [[Kipar|Kipra]]. U zajedničkoj proslavi, mladi podižu svoje svijeće, krsteve, majice, pa čak i jedni druge na ramena u ritmu bubnjeva i muzike. Povorka svoj put završava u [[Bazilika Svetoga groba|Crkvi Svetog groba]] u koju ulazi [[patrijarh]] i počinje molitvu u trajanju oko sat vremenu, obavijenu svetom tišinom.

== Nematerijalna kulturna baština ==
U okvirima vjenčanih tradicija, ceremonija zafe predstavlja bezvremenski izraz ljubavi i jedinstva i označava prelazak para iz samačkog u bračni život. Mlada prolazi kroz rituale čišćenja, dok se posebna odjeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence. Simboličke radnje (pijenje mlijeka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača) se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak. 

Korijeni zafe u drevnoj istoriji i njen kontinuirani značaj u savremenim bliskoistočnim vjenčanjima pokazuju trajnu moć kulturnih rituala. Zafa nije samo povorka. To je živi, dišući dokaz ljepote zajedničkih tradicija, radosti ljubavi i bezvremenske proslave novih početaka.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Migracijski trendovi i globalizacija doveli su generacije mladih ljudi da balansiraju između nastojanja da očuvaju svoje nasljeđe i porijeklo i vlastitih osjećaja da oblikuju vlastiti identitet.&lt;ref name=&quot;globo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://sajjeling.com/2015/05/28/three-weddings-and-a-zaffa/ |title= Tri vjenčanja i jedna zaffa |work= Sajjeling - sajjeling.com - 28. maj 2015. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>7tq6rui3glbk0fyxfg1qb79d22wmrkl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706208</id>
      <parentid>42706158</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T08:54:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42706208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4823" sha1="i4ln7o6zz106f8pm7vtz4t59xvtmgbo" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Zaffa u tradicionalnom vjenčanju
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Azija, Afrika
|id = 02261
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/arabic-kohl-02261
|država = {{flag|Džibuti}}, {{flag|Irak}}, {{flag|Jordan}}, {{flag|Komori}}, {{flag|Mauritanija}}, {{flag|Somalija}},{{flag|UAE}},
}}
'''Zafa''' je tradicionalna, brižljivo pripremana svečana povorka, sa ritualima, [[Muzika|muzikom]] i [[ples]]om. Sama riječ &quot;zaffa&quot; potječe iz [[Arapski jezik|arapskog]] i znači &quot;procesija&quot; ili &quot;marš&quot;. Isprva je bila povezana s kraljevskim događajima i posebnim prigodama. 

Osnovni elementi zafe ostaju dosljedni, ali se zafa razlikuje od područja do područja, sa prepoznatljivim verzijama na teritorijama [[Afrika|Sjeverne Afrike]], [[bliski istok|Bliskog Istoka]] i na [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]].&lt;ref name=&quot;palestina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.jerusalemstory.com/en/article/only-jerusalem-zaffeh-procession-and-hajmeh-descent |title= Samo u Jeruzalemu: Procesija Zafa i Silazak Hajmeha |work= Jerusalem story - www.jerusalemstory.com - 17. april 2025. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
Različite zajednice uključuju specifične običaje koji odražavaju njihov kulturni identitet. Ove varijacije doprinose bogatstvu i raznolikosti tradicije. Tokom povorke čuje se muzika bendir [[Bubanj|bubnjeva]], [[Gajde|gajdi]], [[rog]]ova. Dio povorke su ponekad trbušne plesačice i muškarci koji nose zapaljene [[mač]]eve.&lt;ref name=&quot;vjenčanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alejandrapoupel.com/zaffa-ceremony/ |title= Otkrivanje Zaffa ceremonije: Bezvremenska svadbena tradicija |work= ALEJANDRAPOUPEL - alejandrapoupel.com |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; https://www.remitly.com/blog/lifestyle-culture/wedding-traditions-in-egypt/

U [[Jerusalem]]u [[Palestinci|palestinski]] [[Hrišćanstvo|hrišćani]] organizuju zafu (lokalna procesija) povodom [[Uskrs|uskršnjih]] praznika u kojoj učestvuju i brojni [[Hodočašće|hodočasnici]], najvećim dijelom iz [[Grčka|Grčke]] i [[Kipar|Kipra]]. U zajedničkoj proslavi, mladi podižu svoje svijeće, krsteve, majice, pa čak i jedni druge na ramena u ritmu bubnjeva i muzike. Povorka svoj put završava u [[Bazilika Svetoga groba|Crkvi Svetog groba]] u koju ulazi [[patrijarh]] i počinje molitvu u tišini koja traje oko sat vremenu.

== Nematerijalna kulturna baština ==
U okvirima vjenčanih tradicija, ceremonija zafe predstavlja izraz ljubavi i jedinstva, označava prelazak para iz samačkog u bračni život i proslavu novog početka. Mlada prolazi kroz rituale čišćenja, dok se posebna odjeća, nakit i drugi ukrasi pripremaju za mladence. Simboličke radnje (pijenje mlijeka, razbijanje jajeta ili nošenje rođačkog ogrtača) tokom trajanja povorke se izvode kako bi se par zaštitio i blagoslovio njihov brak.&lt;ref&gt;[https://www.arabnews.com/archive/411738 ARABNEWS: Zafa, Proslava do oltara -www.arabnews.com - Pristupljeno, 3. oktobar 2026.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Zafa je upisana u [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa [[Džibuti]]ja, [[Irak]]a, [[Jordan]]a, [[Komori|Komora]], [[Mauritanija||Mauritanije]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Tunis]]a i [[UAE]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/the-zaffa-in-the-traditional-wedding-02283 UNESCO: Zaffa u tradicionalnom vjenčanju - Pristupljeno, 14. septembar 2026]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 20. zasjedanju koje je održano od 8. decembra do 12. decembra 2025. god. u [[Nju Delhi]]ju, [[Indija]].&lt;ref name=&quot;Maur&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/mauritania-MR |title= Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji |work= UNESCO |access-date= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Migracijski trendovi i globalizacija doveli su generacije mladih ljudi da balansiraju između nastojanja da očuvaju svoje nasljeđe i porijeklo i vlastitih osjećaja da oblikuju vlastiti identitet.&lt;ref name=&quot;globo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://sajjeling.com/2015/05/28/three-weddings-and-a-zaffa/ |title= Tri vjenčanja i jedna zaffa |work= Sajjeling - sajjeling.com - 28. maj 2015. |accessdate= 19. septembar 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Džibutiju]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Iraku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Jordanu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Komorima]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mauritaniji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Somaliji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]</text>
      <sha1>i4ln7o6zz106f8pm7vtz4t59xvtmgbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42706175</id>
      <parentid>42705552</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T23:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+I. Mrđen</comment>
      <origin>42706175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="365219" sha1="kk9mzorhilm3st8i9x03a82q480rr3d" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vartkes Baronijan]], kompozitor&lt;ref name=baronijan1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lukovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.&lt;br&gt;''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mrđen]], novinar&lt;ref name=mrdjen1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.&lt;br&gt;''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>kk9mzorhilm3st8i9x03a82q480rr3d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706176</id>
      <parentid>42706175</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T23:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42706176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="365474" sha1="kkhrptwxy0eb7af2ykj9fd333oca7zf" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vartkes Baronijan]], kompozitor&lt;ref name=baronijan1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebidol2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.&lt;br&gt;''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lukovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.&lt;br&gt;''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mrđen]], novinar&lt;ref name=mrdjen1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.&lt;br&gt;''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>kkhrptwxy0eb7af2ykj9fd333oca7zf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706180</id>
      <parentid>42706176</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T01:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+R. Radovanović (izv. uskoro)</comment>
      <origin>42706180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="365522" sha1="8g7pfwqcxa7fkksjtw2tgd8wvkx5urq" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vartkes Baronijan]], kompozitor&lt;ref name=baronijan1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebidol2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.&lt;br&gt;''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lukovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.&lt;br&gt;''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mrđen]], novinar&lt;ref name=mrdjen1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.&lt;br&gt;''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>8g7pfwqcxa7fkksjtw2tgd8wvkx5urq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706189</id>
      <parentid>42706180</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T03:38:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>izv.</comment>
      <origin>42706189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="365956" sha1="abkjxxjvni14z0i87gb5mwd8tzszigr" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.&lt;br&gt;''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karadzic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven.
”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pogacic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.&lt;br&gt;''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skrigin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.&lt;br&gt;''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=georgijevski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.&lt;br&gt;''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic5&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.&lt;br&gt;''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vartkes Baronijan]], kompozitor&lt;ref name=baronijan1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bebidol2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.&lt;br&gt;''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kambaskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.&lt;br&gt;''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=djjovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka&lt;ref name=njovanovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.&lt;br&gt;''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=klajn2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.&lt;br&gt;''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milasin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.&lt;br&gt;''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=simakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.&lt;br&gt;''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Tot]], ekonomista&lt;ref name=tot1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.&lt;br&gt;''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lukovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.&lt;br&gt;''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mrđen]], novinar&lt;ref name=mrdjen1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.&lt;br&gt;''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac&lt;ref name=radovanovic1&gt;[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje,  bez obzira na cijenu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=susa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.&lt;br&gt;''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Bašić]], političar, revolucionar&lt;ref name=basic1&gt;Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.&lt;br&gt;''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ivkov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.&lt;br&gt;''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=karakasevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.&lt;br&gt;''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>abkjxxjvni14z0i87gb5mwd8tzszigr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipoteza o ljubičastoj Zemlji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720558</id>
    <revision>
      <id>42706184</id>
      <parentid>42566943</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T02:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12336" sha1="b4v95i3thhnkaugctb9zhv0opsd15fn" xml:space="preserve">[[File:Vaalbara Continent.jpg|thumb|Umjetnički prikaz Zemlje u ranom [[arhaik]]u s ljubičastom [[hidrosfera|hidrosferom]] i [[obala|obalnim područjima]]]]
[[File:Purplemembrane.tif|thumb|Ljubičasta [[ćelijska kultura|kultura]] [[Haloarchaea]] (lijevo) i izolirane ljubičaste i crvene membranske komponente (desno)]]
'''Hipoteza o ljubičastoj Zemlji''' (en. Purple Earth hypothesis - '''PEH''') je [[astrobiologija|astrobiološka]] [[hipoteza]], koju je prvi put predložio [[molekularna biologija|molekularni biolog]] [[Shiladitya DasSarma]] 2007. godine,&lt;ref name=&quot;dassarma2007&quot;&gt;{{cite journal |last= DasSarma |first= Shiladitya |date= 2007 |title= Extreme Microbes |journal= American Scientist |volume= 95 |issue= 3 |page= 224 |doi= 10.1511/2007.65.224 |url= https://www.americanscientist.org/article/extreme-microbes |url-access= subscription |archive-url= https://web.archive.org/web/20230813200743/https://www.americanscientist.org/article/extreme-microbes |archive-date= 2023-08-13 |access-date= 2026-03-21 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; i prema kojoj su najraniji [[fotosinteza|fotosintetski]] oblici života [[rana Zemlja|rane Zemlje]] bili zasnovani na jednostavnijem molekulu [[retinal]]a, a ne na složenijem [[hlorofil]]u na bazi [[porfirin]]a, zbog čega je [[zemlja|površinska]] [[biosfera]] izgledala [[ljubičasto]], a ne trenutno [[zeleno|zelenkasto]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1= DasSarma |first1= Shiladitya|last2= Schwieterman |first2= Edward W.|date= 11 October 2018 |df= dmy-all |title= Early evolution of purple retinal pigments on Earth and implications for exoplanet biosignatures |journal= International Journal of Astrobiology|volume= 20 |issue= 3 |pages= 241–250 |arxiv= 1810.05150 |bibcode= 2018arXiv181005150D |doi= 10.1017/S1473550418000423 |issn= 1473-5504 |s2cid= 119341330 |url= https://www.cambridge.org/core/journals/international-journal-of-astrobiology/article/early-evolution-of-purple-retinal-pigments-on-earth-and-implications-for-exoplanet-biosignatures/63A1AD8AF544BEEF4C6D4A2D53130327 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1= Sparks |first1= William B. |last2= DasSarma |first2= S. |last3= Reid |first3= I. N. |date= December 2006 |df= dmy-all |title= Evolutionary Competition Between Primitive Photosynthetic Systems: Existence of an early purple Earth? |journal= Bulletin of the American Astronomical Society |type= AAS/AAPT Joint Meeting, American Astronomical Society Meeting 209 |volume= 38 |page= 901 |bibcode= 2006AAS...209.0605S }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da se to dogodilo prije između 3,5 i 2,4 milijarde godina tokom [[arhaik|arhajskog]] [[Geološka hronologija|eon]]a, prije [[veliki oksidacijski događaj|velikog oksidacijskog događaja]] i [[Huronska glacijacija|huronske glacijacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1= Cooper |first1= Keith |date= Oct 15, 2018 |title= Was life on the early Earth purple? |work= Astrobiology Magazine |url= https://www.astrobio.net/news-exclusive/was-life-on-the-early-earth-purple/ |access-date= 28 March 2021 }}&lt;/ref&gt;

[[ćelijska membrana|Ćelijske membrane]] koje sadrže retinal pokazuju jedan vrh [[apsorpcija svjetlosti|apsorpcije svjetlosti]] centriran u energetski bogatom zeleno-žutom području [[vidljivi spektar|vidljivog spektra]], ali propuštaju i reflektiraju crvenu i plavu svjetlost, što rezultira [[magenta]] bojom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last= Stoeckenius |first= Walther |date= 1976 |title= The purple membrane of salt-loving bacteria |url= https://archive.org/details/sim_scientific-american_1976-06_234_6/page/38 |journal= Scientific American |volume= 234 |issue= 6 |pages= 38–47 |bibcode= 1976SciAm.234f..38S |doi= 10.1038/scientificamerican0676-38 |issn= 0036-8733 |jstor= 24950370 |pmid= 935845 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite web |last1= Cooper |first1= Keith |date= Oct 15, 2018 |title= Was life on the early Earth purple? |publisher= Astrobiology Magazine |url= https://astrobiology.nasa.gov/news/was-life-on-the-early-earth-purple/ |access-date= 2 October 2025 }}&lt;/ref&gt; Hlorofilni pigmenti, nasuprot tome, apsorbiraju crvenu i plavu svjetlost, ali malo ili nimalo zelene svjetlosti, što rezultira karakterističnom zelenom refleksijom [[biljke|biljaka]], [[cijanobakterija]],&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; [[zelene alge|zelenih algi]] i drugih organizama s hlorofilnim [[organela]]ma. Jednostavnost retinalnih pigmenata u usporedbi sa složenijim hlorofilom, njihova povezanost s [[terpenoid|izoprenoid]]nim lipidima u ćelijskoj membrani, kao i otkriće [[arheje|arhealnih]] membranskih komponenti u drevnim sedimentima na ranoj Zemlji u skladu su s ranom pojavom životnih oblika s ljubičastim membranama prije tirkizne boje [[Canfieldov okean|Canfieldovog okeana]] i kasnijih zelenih fotosintetskih organizama.

== Dokazi ==
Otkriće komponenti [[arheje|arhealnih]] membrana u drevnim sedimentima na ranoj Zemlji podržava PEH jer su ti lipidi povezani s arhealnim retinalom, primitivnim pigmentom koji hvata svjetlost umjesto [[hlorofil]]a, što sugerira da je biosfera rane Zemlje bila ljubičasta i pokretana retinalom prije pojave fotosinteze zasnovane na hlorofilu koja je uvedena tokom [[veliki oksidacijski događaj|velikog oksidacijskog događaja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Was Life on Early Earth Purple |url=https://astrobiology.nasa.gov/news/was-life-on-the-early-earth-purple/}}&lt;/ref&gt;

== Moderni primjeri fotosinteze zasnovane na retinalu ==
Primjer organizama zasnovanih na retinalu koji danas postoje su fotosintetski mikrobi koji se zajednički nazivaju [[Haloarchaea]].&lt;ref name=&quot;dassarma2007&quot;/&gt; Mnogi pripadnici Haloarchaea sadrže protein [[bakteriorodopsin]], [[Derivat (hemija)|derivat]] retinala, u svojoj [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]], koji vrši [[protonska pumpa|pumpanje protona]] vođeno [[foton]]ima, stvarajući gradijent [[proton]]skog pokreta preko membrane i pokrećući [[ATP sintaza|sintezu ATP-a]]. Proces je oblik [[Anoksigena fotosinteza|anoksigene fotosinteze]] koja ne uključuje [[biološka fiksacija ugljika|fiksaciju ugljika]], a membranska protonska pumpa haloarheja predstavlja jedan od najjednostavnijih poznatih bioenergetskih sistema za prikupljanje [[svjetlosna energija|svjetlosne energije]].

== Evolutivna historija ==
Mikroorganizmi s ljubičastim i zelenim [[fotopigment]]ima često koegzistiraju u stratificiranim [[kolonija (biologija)|kolonijama]] poznatim kao [[mikrobna prostirka|mikrobne prostirke]], gdje mogu koristiti komplementarne dijelove solarnog spektra. Koegzistencija mikroorganizama koji sadrže ljubičaste i zelene pigmente u mnogim okruženjima ukazuje na njihovu koevoluciju.

Moguće je da su biosferom rane Zemlje u početku dominirale arhealne kolonije napajane mrežnjačom koje su apsorbirale svu zelenu svjetlost, ostavljajući [[bakterije|eubakterija]]ma koje su &quot;živjele u njihovim sjenama&quot; da [[evolucija|evoluiraju]] koristeći rezidualni crveni i [[plavi svjetlosni spektar]]. Međutim, kada su se [[fotoautotrof]]i na bazi porfirina razvili i počeli fotosintetizirati, što je uključivalo i primitivne [[purpurne bakterije]] koje koriste [[bakteriohlorofil]] i [[cijanobakterije]] koje koriste [[hlorofil]], visoko reaktivni [[alotropi kisika|dioksigen]] se oslobađao kao nusproizvod [[cijepanje vode|cijepanja vode]] i počeo se akumulirati, prvo u [[okean]]u, a zatim u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]].

Tokom milijarde godina, proizvedene su dovoljno velike količine kisika, [[Oksido-redukcija|redukcijski]] kapaciteti [[Hemijsko jedinjenje|hemijskih spojeva]] na Zemljinoj površini su iscrpljeni, a nekadašnja [[redukcijska atmosfera]] je na kraju postala trajno [[Oksido-redukcija|oksidirajuća]] s obiljem slobodnih molekula kisika - događaj poznat kao [[veliki oksidacijski događaj|velika oksidacija]]. To se poklopilo sa 300 miliona godina dugim globalnim [[ledeno doba|ledenim dobom]] na početku [[proterozoik]]a poznatim kao [[huronska glacijacija]] (koja je također mogla biti djelimično uzrokovana [[Oksido-redukcija|oksidativnim]] iscrpljivanjem [[Atmosferski metan|atmosferskog metana]] - snažnog [[Staklenički plinovi|stakleničkog plina]] - usljed velike oksidacije) i uništilo je anaerobnu biotu, ostavljajući [[Ekološka niša|niše]] otvorene za eubakterije koje su razvile [[Antioksidans|antioksidativne]] sposobnosti (i [[aerob]]ne [[proteobakterije]] i fotosintetske cijanobakterije) da ih iskoriste i napreduju. To je također prisililo preživjele anaerobe da žive samo u [[anoksična voda|anoksičnim vodama]] i [[Zona minimuma kisika|zonama minimalne količine kisika]] u [[duboko more|dubokom moru]] ili da prilagode [[simbioza|simbiotski]] život među aerobima (čije bi kolonije ponekad konzumirale dovoljno slobodnog kisika da stvore džepove [[hipoksija (okoliš)|hipoksije]] gdje anaerobi mogu napredovati), što je možda utrlo put [[simbiogeneza|dugoročnoj endosimbiozi]] između anaerobnih arheja i aerobnih eubakterija (koje su evoluirale u [[mitohondrij]]e) koja je omogućila evoluciju [[eukariot]]a.

Međutim, osobina hlorofila da je on zasnovan na porfirinu stvorila je [[evolucijska zamka|evolucijsku zamku]], nalažući da se hlorofilni organizmi ne mogu ponovo prilagoditi kako bi apsorbovali energetski bogatu i sada dostupnu zelenu svjetlost, te su stoga na kraju reflektovali i pokazivali zelenkastu boju. Naknadni uspjeh naprednijih hlorofilnih organizama (posebno [[zelene alge|zelenih algi]] i ranih [[biljke|biljaka]]) u [[kolonizaciji kopna]] stvorio je sveukupnu zelenu biosferu širom Zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=DasSarma |first=Shiladitya |last2=Schwieterman |first2=Edward W. |title=Early evolution of purple retinal pigments on Earth and implications for exoplanet biosignatures |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S1473550418000423/type/journal_article |journal=International Journal of Astrobiology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=241–250 |doi=10.1017/S1473550418000423 |issn=1473-5504|arxiv=1810.05150 }}&lt;/ref&gt;

== Implikacije za astrobiologiju ==
[[astrobiologija|Astrobiolozi]] navode da retinalni pigmenti mogu poslužiti kao [[biosignatura]], znak [[vanzemaljski život|vanzemaljskog života]] na [[egzoplanet]]ama uočljiv na daljinu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1= Schwieterman |first1= Edward W. |last2= Kiang |first2= Nancy Y. |last3= Parenteau |first3= Mary N. |last4= Harman |first4= Chester E. |last5= DasSarma |first5= Shiladitya |last6= Fisher |first6= Theresa M. |last7= Arney |first7=Giada N. |last8= Hartnett |first8= Hilairy E. |author-link8= Hilairy Hartnett |last9= Reinhard |first9= Christopher T. |date= June 1, 2018 |df= dmy-all |title= Exoplanet Biosignatures: A Review of Remotely Detectable Signs of Life |journal= Astrobiology |volume= 18 |issue= 6 |pages= 663–708 |arxiv= 1705.05791 |bibcode= 2018AsBio..18..663S |doi= 10.1089/ast.2017.1729 |issn= 1531-1074 |pmc= 6016574 |pmid= 29727196 }}&lt;/ref&gt; Historijski govoreći, naučnici su tražili planete koje reflektiraju svjetlost u zeleno-žutom rasponu kao moguće domaćine fotosintetskim organizmima, zbog implicitnog prisustva hlorofila. Hipoteza o ljubičastoj Zemlji sugeriše da bi metode pretraživanja trebalo proširiti na planete koje reflektuju plavu i crvenu svjetlost, budući da je evolucija fotosinteze zasnovane na retinalu također vjerovatna, ili možda čak i vjerovatnija od evolucije hlorofilnih sistema.

== Povezano ==
* [[Mikrobni rodopsin]]
** [[Bakteriorodopsin]] — [[protonska pumpa]] koju koriste pripadnici [[Haloarchaea]] za prikupljanje svjetlosne energije.
** [[Arheorodopsin]] — porodica [[fotoreceptorski protein|fotoreceptorskih proteina]] koji sadrže retinal, pronađena kod pripadnika rodova ''[[Halobacterium]]'' i ''[[Halorubrum]]''
* [[Dosadna milijarda]] — kasnija faza tokom [[proterozoik]]a kada su mora možda bila [[tirkizna boja|tirkizne]] boje.
* [[Crveni rub]] - regija promjene refleksije vegetacije.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.space.com/3680-colorful-worlds-plants-planets-green.html Šareni svjetovi: Biljke na drugim planetama možda nisu zelene]
* [https://www.youtube.com/watch?v=IIA-k_bBcL0 PBS Eons: Kada je Zemlja bila ljubičasta]
* [https://www.cnn.com/videos/health/2017/08/03/colorscope-purple-cnnhealth.cnn CNN Colorscope - Kada je život na Zemlji započeo, ona je bila ljubičasta]

[[Kategorija:Astrobiologija]]
[[Kategorija:Zemlja]]</text>
      <sha1>b4v95i3thhnkaugctb9zhv0opsd15fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/biografije</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4720606</id>
    <revision>
      <id>42705602</id>
      <parentid>42704860</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:35:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42705602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9363" sha1="g3t9mben5jxefvzvduf3kz7m9rp466b" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime               = Adelheid Popp
| ime_po_rođenju    = Adelheid Dvořak
| slika             = Adelheid_Popp.jpg
| opis              = Adelheid Popp, 1892.
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1869|2|11}}
| mjesto_rođenja    = [[Inzersdorf]], kraj [[Beč]]a, [[Austrija]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i dob|1939|3|7|1869|2|11}}
| mjesto_smrti      = [[Beč]], [[Austrija]]
| državljanstvo     = [[Austrija|austrijsko]]
| zanimanje         = {{ubl|[[političarka]]|[[novinarka]]|[[spisateljica]]}}
| supružnik         = Julius Popp &lt;!-- rođen 1850 umro 1902 --&gt;
| djeca             = Dva sina: &lt;br /&gt; Julius Popp &lt;br /&gt; Felix Popp
| stranka           = [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije]] (SDAPÖ)
}}

'''Adelheid Popp''' (rođ. '''Dvořak''' ili '''Dworschak'''; 11. februara 1869. – 7. marta 1939.) bila je austrijska [[feminizam|feministkinja]], [[socijalizam|socijalistička]] političarka, [[spisateljica]] i [[novinarka]]. Bila je [[odbornica]] u [[Bečka vijećnica|Bečkoj vijećnici]] i zastupnica [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije|Socijaldemokratske radničke partije Austrije]] u [[Nacionalno vijeće Austrije|Nacionalnom vijeću]], a ostala je upamćena i kao prva žena koja je u njemu govorila.&lt;ref&gt;Adelheid Popp: ''Sie war Viktor Adlers erfolgreichste Schülerin.'' In: ''Die Presse''. 9. Juni 2012, abgerufen am 19. Juni 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Staritz, Nikola (2016). ''&quot;Adelheid Popp, Biographie&quot;''. ''Frauen in Bewegung 1848-1938''. Ariadne/Österreichische Nationalbibliothek. Archived from the original on December 3, 2019. Retrieved July 25, 2019.&lt;/ref&gt; Smatra se začetnicom austrijskog [[proletarijat|proleterskog]] ženskog pokreta.

== Biografija ==

=== Djetinjstvo i obrazovanje ===
Adelheid Dvořak rođena je 11. februara 1869. u siromašnoj radničkoj porodici u [[Inzersdorf|Inzersdorfu]] kod [[Beč|Beča]], danas dijelu [[Liesing]]a.&lt;ref name=&quot;Popp1913a&quot;&gt;{{cite book|last=Popp|first=Adelheid|title=The autobiography of a working woman|year=1913|publisher=F.G. Browne}}&lt;/ref&gt; Od petnaestero djece u porodici, samo je petero preživjelo djetinjstvo; Adelheid je bila najmlađa od njih petnaest.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Lafleur |first=Ingrun |date=1975 |title=Adelheid Popp and Working-Class Feminism in Austria |url=https://www.jstor.org/stable/3346419 |journal=Frontiers: A Journal of Women Studies |volume=1 |issue=1 |pages=86–105 |doi=10.2307/3346419 |jstor=3346419 |issn=0160-9009|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Njezina majka je bila nepismena [[Fabrika|tvornička]] radnica tradicionalnog [[Katoličanstvo|katoličkog]] opredjeljenja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lane1995&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lane |editor-first=A. T. |title=Biographical Dictionary of European Labor Leaders |volume=2 |year=1995 |publisher=Greenwood Press |pages=771–772 |isbn=978-0-313-29900-1 |url=https://books.google.com/books?id=H3vjdU-v4isC&amp;pg=PA771 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen otac, Adalbert, bio je [[Tkanje|tkalac]] i teški [[Alkoholizam|alkoholičar]]. Odrastala je u nasilnom porodičnom okruženju. Kad joj je bilo šest godina, otac joj je umro od raka, što je porodicu dovelo u jako težak položaj.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Popp |first=Adelheid |url=https://books.google.com/books?id=K5sMAAAAYAAJ&amp;dq=adelheid+popp&amp;pg=PA5 |title=The Autobiography of a Working Woman |date=1913 |publisher=F.G. Browne |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pohađala je samo tri godine [[Škola|škole]], a često je izostajala zbog bolesti u porodici. Pošto joj je majka bila [[Pismenost|nepismena]], nije mogla pisati ispričnice za školske izostanke, zbog čega je porodica snosila kazne, a majka je čak bila kažnjena kratkim zatvorom.&lt;ref name=&quot;Popp1913a&quot; /&gt; Školovanje je morala napustiti s deset godina kako bi pomogla u izdržavanju porodice.&lt;ref name=&quot;Popp1913a&quot; /&gt;

=== Početak rada i političko buđenje ===
Nakon što je napustila školu radila je najprije kratko kao [[kućna pomoćnica]], pa je [[Heklanje|heklajući]] i [[Šivanje|šijući]] radila kao [[Šegrt|šegrtica]] [[Krojač|krojačkog]] zanata, a zatim je postala tvorničkom radnicom.&lt;ref name=&quot;Lane1995&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HaanDaskalova2006&quot;&gt;{{cite book |last=Köpl |first=Regina |chapter=Popp, Adelheid (1869–1939) |editor1-first=Francisca |editor1-last=de Haan |editor2-first=Krassimira |editor2-last=Daskalova |editor3-first=Anna |editor3-last=Loutfi |title=A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries |year=2006 |publisher=Central European University Press |pages=447–449 |isbn=978-963-7326-39-4 |url=https://books.google.com/books?id=hsgQjbgBOAkC&amp;pg=PA447 |language=en}}&lt;/ref&gt; U više tih službi bila je izložena izrabljivanju i [[Seksualno uznemiravanje|seksualnom uznemiravanju]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=The German worker: working-class autobiographies from the age of industrialization |date=1987 |publisher=Univ. of California Press |isbn=978-0-520-06124-8 |editor-last=Kelly |editor-first=Alfred |location=Berkeley}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 1880-ih počela se zanimati za [[Politika|politiku]]. Prijatelj njenog brata upoznao ju je s radničkim socijalnim pokretom, [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskom]] štampom i literaturom. Čitajući socijalističke spise saznala je da je siromaštvo opća pojava i posljedica nepravednog društva.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Popp|first=Adelheid|title=The autobiography of a working woman|year=1913|publisher=F.G. Browne}}&lt;/ref&gt; Vlastiti položaj i položaj radničkih porodica počela je sagledavati u širem društvenom okviru.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Godine 1889. prisustvovala je svom prvom javnom sastanku [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije|Socijaldemokratske radničke partije Austrije]], zajedno sa svojim bratom. Bila je jedina žena na skupu.&lt;ref name=&quot;Lane1995&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HaanDaskalova2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Rad u ženskom i socijaldemokratskom pokretu ===
Dvořak se aktivno uključila u Socijaldemokratsku radničku partiju te je 1891. postala njenom službenom [[delegat|delegatkinjom]] i [[glasnogovornik|glasnogovornicom]].&lt;ref name=&quot;Lane1995&quot; /&gt; Godine 1891. bila je i članica društva {{jez|de|Arbeiterinnen-Bildungsverein}} (Društvo za obrazovanje radnica), koje su godinu ranije osnovale žene aktivne u socijaldemokratskom pokretu. Na jednom sastanku društva održala je svoj prvi govor. Potaknuta izlaganjem o [[radni uvjeti|radnim uvjetima]] žena, ustala je, opisala vlastita iskustva i istaknula potrebu za obrazovanjem radnica. Publika, koju su uglavnom činili muškarci, njen je spontani govor dočekala pljeskom i zatražila primjerke govora u pisanom obliku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U oktobru 1892. postala je glavnom urednicom socijaldemokratskog ženskog lista {{jez|de|Arbeiterinnen-Zeitung}} (''Novine radnica''). Zajedno s [[Amalie Seidel]] učestvovala je u vođenju jednog od najranijih organiziranih [[štrajk|štrajkova]] radnica u Beču, započetog 3. maja 1893. Štrajk je obuhvatio 700 radnica iz triju tvornica za doradu tekstila u [[Gumpendorf]]u. Zahtijevale su desetosatni radni dan, veće plaće, neradni [[Prvi maj]] i povratak otpuštene Seidel na posao. Nakon tri sedmice njihovi su zahtjevi prihvaćeni.&lt;ref name=&quot;Streik700&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dasrotewien.at/seite/streik-der-700 |title=Streik der 700 |website=dasrotewien.at |language=de |access-date=2019-02-24}}&lt;/ref&gt; Augusta 1893. sudjelovala je na [[Međunarodni socijalistički radnički kongres|Međunarodnom socijalističkom radničkom kongresu]] u [[Zürich]]u, gdje je slovila kao {{jez|de|Wunderkind}} ([[čudo od djeteta]]). Među istaknutim socijalistima koji su je cijenili bili su [[Victor Adler]], [[August Bebel]] i [[Friedrich Engels]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Porodica ==
Godine 1894. udala se za [[Julius Popp|Juliusa Poppa]], blagajnika Socijaldemokratske radničke partije Austrije. Bio je dvadeset godina stariji od nje i slabog zdravlja. Supružnici su dijelili socijalistička uvjerenja, a Julius je podržavao njeno političko djelovanje i učestvovao u kućnim poslovima. Imali su dvojicu sinova, Juliusa i Felixa.&lt;ref name=&quot;HaanDaskalova2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HaagPopp&quot;&gt;{{cite book |last=Haag |first=John |chapter=Popp, Adelheid (1869–1939) |title=Women in World History: A Biographical Encyclopedia |chapter-url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/popp-adelheid-1869-1939 |language=en |access-date=2026-10-04}}&lt;/ref&gt; Suprug joj je umro 1902., nakon osam godina braka. Stariji sin Julius je 1916., tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], prijavljen kao [[nestao u borbi]] i nikada se nije vratio. Mlađi sin Felix umro je od [[gripa|gripe]] 1924. ili 1925, u dobi od dvadeset četiri godine.&lt;ref name=&quot;HaanDaskalova2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HaagPopp&quot; /&gt;

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Bibliografija ==
* Chicago, Judy. ''The Dinner Party: From Creation to Preservation''. London: Merrell (2007). {{ISBN|1-85894-370-1}}

== Vanjske veze ==
{{Kategorija na Ostavi|Adelheid Popp}}
* [https://web.archive.org/web/20120507074148/http://dev.prenhall.com/divisions/hss/app/BW_TEST/Western_History/documents/Adelheid_Popp_Finding_Work_Women_Factory_Workers_.htm ''Finding Work: Women Factory Workers''] by Adelheid Popp from My History Lab.

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>g3t9mben5jxefvzvduf3kz7m9rp466b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:WikitextParser</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4722170</id>
    <revision>
      <id>42706227</id>
      <parentid>42597429</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sophivorus</username>
        <id>139849</id>
      </contributor>
      <comment>Update from [[d:Special:GoToLinkedPage/enwiki/Q137784397|master]] using [[mw:Synchronizer| #Synchronizer]]</comment>
      <origin>42706227</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="17572" sha1="3r3fpf7d7jt2ttpx3ny4bt85muaz5lj" xml:space="preserve">-- Module:WikitextParser is a general-purpose wikitext parser
-- Documentation and master version: https://en.wikipedia.org/wiki/Module:WikitextParser
-- License: GPL-3.0 (https://www.gnu.org/licenses/gpl-3.0.html)
-- Authors: User:Sophivorus, User:Certes, User:Aidan9382, et al.

local str_find, str_sub, str_match = string.find, string.sub, string.match
local str_gsub, str_gmatch, str_rep = string.gsub, string.gmatch, string.rep
local str_lower = string.lower
local table_insert, table_concat = table.insert, table.concat

-- Private helper method to escape a string for use in regexes
local function escapeString( str )
	return str_gsub( str, '[%^%$%(%)%.%[%]%*%+%-%?%%]', '%%%0' )
end

-- Fast gsplit (a la mw.text.gsplit) for fixed ASCII separators
local function str_gsplit( str, sep )
	if sep == '' or str_find( sep, '[\128-\255]' ) then
		error( 'Separator must be ASCII and cannot be empty' )
	end
	local i, str1 = 1, str .. sep
	return function()
		local s, e = str_find( str1, sep, i, true )
		if not s then
			return s
		end
		local t = i
		i = e + 1
		return str_sub( str1, t, s - 1 )
	end
end

-- Fast dedicated two-way split (a la mw.text.split) for fixed ASCII separators
local function str_split2( str, sep )
	if sep == '' or str_find( sep, '[\128-\255]' ) then
		error( 'Separator must be ASCII and cannot be empty' )
	end
	local s, e = str_find( str, sep, 1, true )
	if not s then
		return str
	end
	return str_sub( str, 1, s - 1 ), str_sub( str, e + 1 )
end

-- Fast whitespace trim (a la mw.text.trim)
local function str_trim( str )
	return str_match( str, '^%s*(.-)%s*$' )
end

local parser = {}

-- Get the lead section from the given wikitext
-- The lead section is any content before the first section title.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Wikitext of the lead section. May be empty if the lead section is empty.
function parser.getLead( wikitext )
	wikitext = '\n' .. wikitext
	wikitext = str_gsub( wikitext, '\n==.*', '' )
	wikitext = str_trim( wikitext )
	return wikitext
end

-- Get the sections from the given wikitext
-- This method doesn't get the lead section, use getLead for that
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Map from section title to section content
function parser.getSections( wikitext )
	local sections = {}
	wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n=='
	for title in str_gmatch( wikitext, '\n==+ *([^=]-) *==+' ) do
		local section = str_match( wikitext, '\n==+ *' .. escapeString( title ) .. ' *==+(.-)\n==' )
		section = str_trim( section )
		sections[ title ] = section
	end
	return sections
end

-- Get a section from the given wikitext (including any subsections)
-- If the given section title appears more than once, only the section of the first instance will be returned
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @param title Required. Title of the section
-- @return Wikitext of the section, or nil if it isn't found. May be empty if the section is empty or contains only subsections.
function parser.getSection( wikitext, title )
	title = str_trim( title )
	title = escapeString( title )
	wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n'
	local level
	level, wikitext = str_match( wikitext, '\n(==+) *' .. title .. ' *==.-\n(.*)' )
	if wikitext then
		local nextSection = '\n==' .. str_rep( '=?', #level - 2 ) .. '[^=].*'
		wikitext = str_gsub( wikitext, nextSection, '' ) -- remove later sections at this level or higher
		wikitext = str_trim( wikitext )
		return wikitext
	end
end

-- Get the content of a &lt;section&gt; tag from the given wikitext.
-- We can't use getTags because unlike all other tags, both opening and closing &lt;section&gt; tags are self-closing.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @param name Required. Name of the &lt;section&gt; tag
-- @return Content of the &lt;section&gt; tag, or nil if it isn't found. May be empty if the section tag is empty.
function parser.getSectionTag( wikitext, name )
	name = str_trim( name )
	name = escapeString( name )
	local sections = {}
	for section in str_gmatch( wikitext, '&lt; *section +begin *= *[&quot;\']? *' .. name .. ' *[&quot;\']? */&gt;(.-)&lt; *section +end= *[&quot;\']? *'.. name ..' *[&quot;\']? */&gt;' ) do
		table_insert( sections, section )
	end
	if #sections &gt; 0 then
		return table_concat( sections )
	end
end

-- Get the lists from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of lists.
function parser.getLists( wikitext )
	local lists = {}
	wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n\n'
	for list in str_gmatch( wikitext, '\n([*#].-)\n[^*#]' ) do
		table_insert( lists, list )
	end
	return lists
end

-- Get the paragraphs from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of paragraphs.
function parser.getParagraphs( wikitext )
	local paragraphs = {}

	-- Remove non-paragraphs
	wikitext = '\n' .. wikitext .. '\n' -- add newlines to simplfy patterns
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]&lt;!%-%-.-%-%-&gt; *%f[\n]', '' ) -- remove comments
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%[%b[]%] *%f[\n]', '' ) -- remove files and categories
	wikitext = str_gsub( wikitext, '&lt;gallery.-&lt;/gallery&gt;', '\n\n' ) -- remove galleries
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%b{} *%f[\n]', '' ) -- remove tables and block templates
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%b{} *%b{} *%f[\n]', '' ) -- remove neighboring tables and block templates
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]%b{} *&lt;!%-%-.-%-%-&gt; *%b{} *%f[\n]', '' ) -- remove neighboring tables and block templates with a comment among them
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n][*#].-%f[\n]', '' ) -- remove lists
	wikitext = str_gsub( wikitext, '%f[^\n]==+[^=]+==+ *%f[\n]', '' ) -- remove section titles
	wikitext = str_trim( wikitext )

	for paragraph in str_gsplit( wikitext, &quot;\n\n&quot; ) do
		paragraph = str_trim( paragraph )
		if paragraph ~= &quot;&quot; then -- Filter out 3+ consecutive newlines
			table_insert( paragraphs, paragraph )
		end
	end
	return paragraphs
end

-- Get the templates from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of templates.
function parser.getTemplates( wikitext )
	local templates = {}
	for template in str_gmatch( wikitext, '{%b{}}' ) do
		if str_sub( template, 1, 3 ) ~= '{{#' then -- skip parser functions like #if
			table_insert( templates, template )
		end
	end
	return templates
end

-- Get the requested template from the given wikitext.
-- If the template appears more than once, only the first instance will be returned
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @param name Name of the template to get
-- @return Wikitext of the template, or nil if it wasn't found
function parser.getTemplate( wikitext, name )
	local templates = parser.getTemplates( wikitext )
	local lang = mw.language.getContentLanguage()
	for _, template in ipairs( templates ) do
		local templateName = parser.getTemplateName( template )
		if lang:ucfirst( templateName ) == lang:ucfirst( name ) then
			return template
		end
	end
end

-- Get name of the template from the given template wikitext.
-- @param templateWikitext Required. Wikitext of the template to parse.
-- @return Name of the template
-- @todo Strip &quot;Template:&quot; namespace?
function parser.getTemplateName( templateWikitext )
	return str_match( templateWikitext, '^{{ *([^}|\n]+)' )
end

-- Get the parameters from the given template wikitext.
-- @param templateWikitext Required. Wikitext of the template to parse.
-- @return Map from parameter names to parameter values, NOT IN THE ORIGINAL ORDER.
-- @return Order in which the parameters were parsed.
function parser.getTemplateParameters( templateWikitext )
	local parameters = {}
	local paramOrder = {}
	local params = str_match( templateWikitext, '{{[^|}]-|(.*)}}' )
	if params then
		-- Temporarily replace pipes in subtemplates and links to avoid chaos
		for subtemplate in str_gmatch( params, '{%b{}}' ) do
			params = str_gsub( params, escapeString( subtemplate ), str_gsub( subtemplate, '.', { ['%']='%%', ['|']=&quot;@@:@@&quot;, ['=']='@@_@@' } ), 1 )
		end
		for link in str_gmatch( params, '%[%b[]%]' ) do
			params = str_gsub( params, escapeString( link ), str_gsub( link, '.', { ['%']='%%', ['|']='@@:@@', ['=']='@@_@@' } ), 1 )
		end
		local count = 0
		local name, value
		for param in str_gsplit( params, '|' ) do
			name, value = str_split2( param, '=' )
			if value then
				local number = tonumber( name )
				if number then --XXX: What about keys like: 01, .1, 2e0, etc.
					name = number
				end
				value = str_trim( value )
			else
				value = name
				count = count + 1
				name = count
			end
			value = str_gsub( value, '@@_@@', '=' )
			value = str_gsub( value, '@@:@@', '|' )
			parameters[ name ] = value
			table_insert( paramOrder, name )
		end
	end
	return parameters, paramOrder
end

-- Get the tags from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of tags.
function parser.getTags( wikitext )
	local tags = {}
	local tag, tagName, tagEnd
	-- Don't match closing tags like &lt;/div&gt;, comments like &lt;!--foo--&gt;, comparisons like 1&lt;2 or things like &lt;3
	for tagStart, tagOpen in str_gmatch( wikitext, '()(&lt;[^/!%d].-&gt;)' ) do
		tagName = parser.getTagName( tagOpen )

		-- If we're in a self-closing tag, like &lt;ref name=&quot;foo&quot; /&gt;, &lt;references/&gt;, &lt;br/&gt;, &lt;br&gt;, &lt;hr&gt;, etc.
		if str_match( tagOpen, '&lt;.-/&gt;' ) or tagName == 'br' or tagName == 'hr' then
			tag = tagOpen

		-- If we're in a tag that may contain others like it, like &lt;div&gt; or &lt;span&gt;
		elseif tagName == 'div' or tagName == 'span' then
			local position = tagStart + #tagOpen - 1
			local depth = 1
			while depth &gt; 0 do
				tagEnd = str_match( wikitext, '&lt;/ ?' .. tagName .. ' ?&gt;()', position )
				if tagEnd then
					tagEnd = tagEnd - 1
				else
					break -- unclosed tag
				end 
				position = str_match( wikitext, '()&lt; ?' .. tagName .. '[ &gt;]', position + 1 )
				if not position then
					position = tagEnd + 1
				end
				if position &gt; tagEnd then
					depth = depth - 1
				else
					depth = depth + 1
				end
			end
			tag = str_sub( wikitext, tagStart, tagEnd )

		-- Else we're probably in tag that shouldn't contain others like it, like &lt;math&gt; or &lt;strong&gt;
		else
			tagEnd = str_match( wikitext, '&lt;/ ?' .. tagName .. ' ?&gt;()', tagStart )
			if tagEnd then
				tag = str_sub( wikitext, tagStart, tagEnd - 1 )

			-- If no end tag is found, assume we matched something that wasn't a tag, like &lt;no. 1&gt;
			else
				tag = nil
			end
		end
		table_insert( tags, tag )
	end
	return tags
end

-- Get the name of the tag in the given wikitext
-- @param tag Required. Tag to parse.
-- @return Name of the tag or nil if not found
function parser.getTagName( tagWikitext )
	local tagName = str_match( tagWikitext, '^&lt; *(.-)[ /&gt;]' )
	if tagName then tagName = str_lower( tagName ) end
	return tagName
end

-- Get the value of an attribute in the given tag.
-- @param tagWikitext Required. Wikitext of the tag to parse.
-- @param attribute Required. Name of the attribute.
-- @return Value of the attribute or nil if not found
function parser.getTagAttribute( tagWikitext, attribute )
	local _, value = str_match( tagWikitext, '^&lt;[^/&gt;]*' .. attribute .. ' *= *([&quot;\']?)([^/&gt;]-)%1[ /&gt;]' )
	return value
end

-- Get the content of the given tag.
-- @param tagWikitext Required. Wikitext of the tag to parse.
-- @return Content of the tag. May be empty if the tag is empty. Will be nil if the tag is self-closing.
-- @todo May fail with nested tags
function parser.getTagContent( tagWikitext )
	return str_match( tagWikitext, '^&lt;.-&gt;.-&lt;/.-&gt;' )
end

-- Get the &lt;gallery&gt; tags from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of gallery tags.
function parser.getGalleries( wikitext )
	local galleries = {}
	local tags = parser.getTags( wikitext )
	for _, tag in ipairs( tags ) do
		local tagName = parser.getTagName( tag )
		if tagName == 'gallery' then
			table_insert( galleries, tag )
		end
	end
	return galleries
end

-- Get the &lt;ref&gt; tags from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of ref tags.
function parser.getReferences( wikitext )
	local references = {}
	local tags = parser.getTags( wikitext )
	for _, tag in ipairs( tags ) do
		local tagName = parser.getTagName( tag )
		if tagName == 'ref' then
			table_insert( references, tag )
		end
	end
	return references
end

-- Get the reference with the given name from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @param referenceName Required. Name of the reference.
-- @return Wikitext of the reference
function parser.getReference( wikitext, referenceName )
	local references = parser.getReferences( wikitext )
	for _, reference in ipairs( references ) do
		local content = parser.getTagContent( reference )
		local name = parser.getTagAttribute( reference, 'name' )
		if content and name == referenceName then
			return reference
		end
	end
end

-- Get the tables from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of tables.
function parser.getTables( wikitext )
	local tables = {}
	wikitext = '\n' .. wikitext
	for t in str_gmatch( wikitext, '\n%b{}' ) do
		if str_sub( t, 1, 3 ) == '\n{|' then
			t = str_trim( t ) -- exclude the leading newline
			table_insert( tables, t )
		end
	end
	return tables
end

-- Get the id from the given table wikitext
-- @param tableWikitext Required. Wikitext of the table to parse.
-- @param attribute Required. Name of the attribute.
-- @return Value of the attribute or nil if not found
function parser.getTableAttribute( tableWikitext, attribute )
	local _, value = str_match( tableWikitext, '^{|[^\n]*' .. attribute .. ' *= *([&quot;\']?)([^\n]-)%1[^\n]*\n' )
	if not value or value == '' then
		value = str_match( tableWikitext, '^{|[^\n]*' .. attribute .. ' *= *([^\n ]+)[^\n]*\n' )
	end
	return value
end

-- Get a table by id from the given wikitext
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @param id Required. Id of the table
-- @return Wikitext of the table or nil if not found
function parser.getTable( wikitext, id )
	local tables = parser.getTables( wikitext )
	for _, t in ipairs( tables ) do
		if id == parser.getTableAttribute( t, 'id' ) then
			return t
		end
	end
end

-- Get the data from the given table wikitext
-- @param tableWikitext Required. Wikitext of the table to parse.
-- @return Table data
-- @todo Test and make more robust
function parser.getTableData( tableWikitext )
	local tableData = {}
	tableWikitext = str_trim( tableWikitext );
	tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '^{|.-\n', '' ) -- remove the header
	tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '\n|}$', '' ) -- remove the footer
	tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '^|%+.-\n', '' ) -- remove any caption
	tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '|%-.-\n', '|-\n' ) -- remove any row attributes
	tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '^|%-\n', '' ) -- remove any leading empty row
	tableWikitext = str_gsub( tableWikitext, '\n|%-$', '' ) -- remove any trailing empty row
	for rowWikitext in str_gsplit( tableWikitext, '|-' ) do
		local rowData = {}
		rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '||', '\n|' )
		rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '!!', '\n|' )
		rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '\n!', '\n|' )
		rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '^!', '\n|' )
		rowWikitext = str_gsub( rowWikitext, '^\n|', '' )
		for cellWikitext in str_gsplit( rowWikitext, '\n|' ) do
			cellWikitext = str_trim( cellWikitext )
			table_insert( rowData, cellWikitext )
		end
		table_insert( tableData, rowData )
	end
	return tableData
end

-- Get the internal links from the given wikitext (includes category and file links).
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of internal links.
function parser.getLinks( wikitext )
	local links = {}
	for link in str_gmatch( wikitext, '%[%b[]%]' ) do
		table_insert( links, link )
	end
	return links
end

-- Get the file links from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of file links.
function parser.getFiles( wikitext )
	local files = {}
	local links = parser.getLinks( wikitext )
	for _, link in ipairs( links ) do
		local namespace = str_match( link, '^%[%[ *(.-) *:' )
		if namespace and mw.site.namespaces[ namespace ] and mw.site.namespaces[ namespace ].canonicalName == 'File' then
			table_insert( files, link )
		end
	end
	return files
end

-- Get name of the file from the given file wikitext.
-- @param fileWikitext Required. Wikitext of the file to parse.
-- @return Name of the file
function parser.getFileName( fileWikitext )
	return str_match( fileWikitext, '^%[%[ *.- *: *(.-) *[]|]' )
end

-- Get the category links from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of category links.
function parser.getCategories( wikitext )
	local categories = {}
	local links = parser.getLinks( wikitext )
	for _, link in ipairs( links ) do
		local namespace = str_match( link, '^%[%[ -(.-) -:' )
		if namespace and mw.site.namespaces[ namespace ] and mw.site.namespaces[ namespace ].canonicalName == 'Category' then
			table_insert( categories, link )
		end
	end
	return categories
end

-- Get the external links from the given wikitext.
-- @param wikitext Required. Wikitext to parse.
-- @return Sequence of external links.
function parser.getExternalLinks( wikitext )
	local links = {}
	for link in str_gmatch( wikitext, '%b[]' ) do
		if str_match( link, '^%[//' ) or str_match( link, '^%[https?://' ) then
			table_insert( links, link )
		end
	end
	return links
end

return parser</text>
      <sha1>3r3fpf7d7jt2ttpx3ny4bt85muaz5lj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gran Coclé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722741</id>
    <revision>
      <id>42706137</id>
      <parentid>42603458</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T20:12:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4504" sha1="7eoeuv5hz32x9jsgao8jb19np4wqefy" xml:space="preserve">[[File:Cocle pedestal dish.jpg|thumb|Posuda s pijedestala, između [[600.]] i [[800.]] godine. Za suprostavljene figure se vjeruje da su [[šaman]] u magičnom letu u formi [[šišmiš]]a. Dio kolekcije [[Waltersov umjetnički muzej|Waltersovog umjetničkog muzeja]].]]
[[File:Cocle' gold plaque, Sitio Conte.jpg|thumb|Zlatna ploča pronađena na nalazištu Conte, nastala oko [[700.]] godine.]]
[[Image:Turtlependant-playadevenado.jpg|thumb|Privjesak s likom [[kornjača|kornjače]], Playa de Venado, između [[500.]] i [[1300.]] godine. Čuva se u muzeju u [[Dumbarton Oaks]]u.]]
'''Gran Coclé''' je [[arheologija|arheološka]] [[kulturna regija]] koja se nalazi na jugu područja znanog kao [[pretkolumbovska era|pretkolumbovska]] [[Centralna Amerika]]. Područje danas uglavnom odgovara teritoriju [[Provincije Paname|panamske provincije]] [[Coclé]], a sastojalo se od nekolicine jasno identificiranih domorodačkih kultura. Arheolozi su te kulture mahom klasificirali prema [[Lončarstvo|lončarskim]] stilovima:

# '''La Mula''' ([[150. pne.]] – [[300.]]), najstarija je i najslabije istražena među ovim kulturama, ali i vremenski najduža.
# '''Tonosi''' ([[300.]] – [[550.]]), srednji period ovih kultura.
# '''Cubita''' ([[550.]] – [[700.]]), posljednji period razvoja ovih kultura.

Istraživanja također upućuju da se na ovom području uspješno razvijala i unificirana indijanska kultura u periodu od otprilike [[1200. pne.]] do [[16. vijek|XVI. vijeka]].

Arheolozi periodično istražuju ovo područje od [[1920-e|1920-ih]] godina te su tokom desetljeća otkrili brojne ruševine i zakopane predmete. Među njih spadaju obrađeno [[zlato]] i drugi metali, rezbarene [[kost]]i, [[školjka|školjke]] i kitova [[bjelokost]], [[tekstil]]i, [[nakit]] s poludragim kamenjem i lončarski predmeti. Zlatni predmeti iz ovog područja bili su predmeti trgovine diljem regije, a primjeri su pronađeni i u [[Chichen Itza|Chichen Itzi]] na [[Yucatán]]u. Velika zbirka prahistorijskih lončarskih predmeta iz ovog područja poznata je po svojoj čvrstini te korištenju riba, ptica i ljudskih likova pri dekoriranju.

Iako su nalazišta kultura u Gran Cocléu dosta dobro očivana, u ranim fazama iskapanja barem je jedno nalazište, [[Sitio Conte]], toliko jako oštećeno nestručnim iskapanjem da je dobar dio historije trajno uništen. Tijekom [[1930-e|1930-ih]] i [[1940-e|1940-ih]], to su nalazište ekstenzivno istraživali [[Univerzitet Harvard|harvardski]] arheolog [[Samuel K. Lothrop]] i njegov kolega s [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerziteta u Pennsylvaniji]] [[J. Alden Mason]], koji su neovisno jedan o drugome objavili rezultate svojih istraživanja. Na lokaciji se nalazi i manji muzej koji sadrži brojne pronađene predmete. Drugo nalazište, El Caño, puno je stručnije analizirano te pruža puno više informacija o kulturama tog područja. Harvardski etnografski i arheološki muzej objavio je [[1937.]] i [[1942.]] godine dvije ekstenzivne studije o kasnijim istraživanjima na ovom području.

== Literatura ==
* Lothrop, Samuel Kirland.  ''Pre-Columbian Designs from Panama -Illustrations of Coclé Pottery.''  Dover Publications, Toronto, Canada, 1976.  {{ISBN|0-486-23232-8}}.
*Labbé, Armand J.: ''Guardians of the Life Stream: Shamans, Art and Power in Prehispanic Central Panama''. Univ of Washington Press (February 1995). {{ISBN|978-0963395931}}. Many color photos.
*Cooke, Richard G.: [https://web.archive.org/web/20240609181151/https://antharky.ucalgary.ca/caadb/sites/antharky.ucalgary.ca.caadb/files/Cooke_2011_Gilcrease.pdf The Gilcrease Collection and Gran Coclé] 2011. Well-written, interesting and includes many color photos, identifying pottery styles. Extensive bibliography.

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20060222132804/http://www.focuspublicationsint.com/New_Site/Visitor11-17/tours_visitor.html Coclé Archaeological Sites]
* [https://web.archive.org/web/20090724140512/http://www.precolumbianjade.com/lowermesoamerican.htm Pre-Columbian Jade artifacts from the Cocle Province]
* [https://web.archive.org/web/20090823132442/http://www.precolumbianstone.com/panama.htm Pre-Columbian Stone artifacts from Cocle]
* [https://web.archive.org/web/20090423084237/http://www.prehispanicpottery.com/panama.htm Pre-Columbian Pottery from Cocle]

{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Pretkolumbovska era]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Sjevernoj Americi]]</text>
      <sha1>7eoeuv5hz32x9jsgao8jb19np4wqefy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Ptica soko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4725508</id>
    <revision>
      <id>42705666</id>
      <parentid>42695496</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <comment>/* Brisanje */ odgovor</comment>
      <origin>42705666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13767" sha1="r7dvhegu3s36t1nbj8kojp01mtxi3yh" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. septembra 2026. u 18:32 (CEST)

== Brisanje ==
Što se tiče članka o doprinosima, on može postojati, ali ne u glavnom imenskom prostoru. Što se tiče članaka, svi su izgledali kao članci generirani umjetnom inteligencijom ili traljavo odrađeni strojni prijevodi. U oba slučaja, takvi članci nisu dopušteni. Ako želiš poraditi na tekstovima i ako ti treba pomoć oko uređivanja, stojim ti na raspolaganju, zajedno s kolegama :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. septembra 2026. u 11:26 (CEST)

:Da li je ovoo uredu 
:Broj 17 je Leylandov broj i Leylandov prost broj dobijen pomoću brojeva 2 i 3 (), te pomoću brojeva 3 i 4 ()
:7 je neparan dvocifren broj
:Broj 17 je jedan od pet poznatih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Fermatovi_brojevi Fermatovih prostih brojeva]  i jedan od ukupno šest Eulerovih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Sretni_brojevi sretnih brojeva].
:Zbir prva četiri [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Prost_broj prosta broja]: 
:Prvi broj koji je zbir četvrtih potencija različitih brojeva:
:Najveći broj čiji je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kvadratni_korijen kvadratni korijen] iracionalan
:Broj 17 je zbir dva kvadrata, a također dijeli zbir kvadrata 
:je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Hipotenuza hipotenuza] najvećeg [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Pravougli_trougao_u_zlatnom_trouglu trougla] u Teodorovoj spirali bez samopresjeka
:Zbir cifara ovog broja je 8. Proizvod cifara ovog broja je 7.
:Zbir cifara ovog broja je 8.
:Proizvod cifara ovog broja je 7
:Kvadrat broja 17 je 289.
:Kub broja 17 je 4913.
:Broj 17 jednak je zbiru cifara njegovog kuba 
:Pošto je , ovaj broj nije prost u prstenu Gaussovih cijelih brojeva.
:# [[oeis:A094133|Leyland primes]]
:# [[oeis:A045575|Nonnegative numbers of the form x^y - y^x, for x,y &gt; 1.]]
:# [[oeis:A123206|Primes of the form x^y - y^x, for x,y &gt; 1.]]
:# [[oeis:A014556|Euler's &quot;Lucky&quot; numbers:]]
:– [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 11:40 (CEST)
::Mislim da bi bilo dobro, za početak, pogledati [[Wikipedija:Stilski priručnik]] pa kad pogledaš to, ako ti neke stvari još uvijek nisu jasne, slobodno pitaj :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. septembra 2026. u 12:11 (CEST)
:::hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 12:57 (CEST)
::::Poštovana koleginice, ako Vam je potrebna pomoć, i ja sam na raspolaganju! Trenutno radim na jednoj važnoj [[Nacrt:Wikipedija:Rodno osjetljiv jezik|smjernici]], ali izdvojio bih vremena da pomognem, ako je pomoć potrebna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 17:36 (CEST)
:::::Poz   hvala  na podršci 
:::::Objavila sam   jedan novi članak i dopunu kvadrata    obrisani su mi ti tekstovi  navodno da su AI iako to ne koristim Koristila sam wikipedije  na drugim jezicima iako ne poznajem iste  kooristila sam   prevodilac sa google
:::::Ranije sam objavljivala neke  članke  pod drugim nikom   i nisu mi  obrisani . Sada pojma nemam da li  mogu nešta objaviti ili ne  jer neću da mi bude oobrisanno – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 09:49 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Pardon, a koji je raniji nick u pitanju? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. septembra 2026. u 13:03 (CEST)
:::::::Matija – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 16:21 (CEST)
::::::::Okej, nije mi poznato, ali - drago mi je. Što se tiče članka, čini mi se da nisi pročitala baš taj stilski priručnik jer je članak skoro pa isti kao i onaj goli tekst koji tu stoji. Ja osobno nisam pisao članke o matematici, ali imamo dosta takvih članaka na projektu - [[Iracionalni broj|primjer]] solidno oblikovanog teksta. Znači, trebala bi stremiti ka tome da ti članak izgleda kao ovaj gore primjer. Jasno, količina sadržaja ne treba biti ista, ovo je dosta opsežan članak, ''ali'' stil, oblikovanje i struktura bi trebali izgledati enciklopedijski. Mislim da bi bilo zgodno prvo objaviti članak na '''[[Korisnica:Ptica soko/igralište|ovom mjestu]]''' pa javiti nekome od admina da to pregleda i dotjera prije objave u glavnom imenskom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. septembra 2026. u 16:31 (CEST)
:::::::::izvini pogrešššno dsam upisala nik je  Matej – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 16:35 (CEST)
::::::::::Ummm... ako je to ono što sam ja našao, to su bili doprinosi prije 10-ak godina, otprilike. Ali, evo - [[Fibonaccijevi polinomi]]. Našao sam brzinski ovaj članak i on je sasvim sjajan primjer kako jedan kratak članak može izgledati. Ništa od ovoga što je objavljeno dosad nije izgledalo ovako, nego je bilo puno kaotičnije. Tako da... kažem, možda je dobro prvo na igralište, onda nekoga cimnuti da baci oko i onda u glavni. Mislim da je to dobar start dok se ponovo malo ne ušemiš. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. septembra 2026. u 16:40 (CEST)
:::::::::::ja sam u članku broj 17 napisala samo ono  sto se odnosi na matemaatiku Tu nema naslova i podnaslova   pojma nemam sta tamo nije uredu  clanak je koji treba dopuniti  Na svim wikipedijama  je uglavnom tako ispisan   
:::::::::::evo ti   ovaj članak    on je uredu a nema nista o broju samo da je prost   [[:sr:17_(број)|17 (број)]]
:::::::::::ok ipak hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 17:01 (CEST)
::::::::::::[https://matematika.fandom.com/bs/wiki/Fibonaccijevi_brojevi Fibonaccijevi brojevi]  sta velis za ovo – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 17:06 (CEST)
:::::::::::::To je okej, ali kod nas treba povezati članak s našim člancima. Takoće fali bold za prvo spominjanje teme. :) Možeš korstiti vlastito igralište da pripremiš članak, a onda nas cimni da proverimo i prebacimo. Takođe možeš da koristiš imenski prostor [[WP:Nacrti|Nacrt]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 03:35 (CEST)
::::::::::::::Hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 07:23 (CEST)
:::::::::::::::Objavila sam članak na  igralištu 
:::::::::::::::Negativan broj – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 10:59 (CEST)
{{izvlaka}}
Ovo je već super sadržajno, ali sada treba referencirati (dodati reference za) svaki deo. Takođe treba uraditi proveru činjenica u odeljku istorije. Uvodnu definiciju treba srediti, jer pojmove ne definišemo suprotnošću (možda rađe: negativni broj je realan broj manji od nule). Takođe, deo o prirodnim brojevima je protivrečan (povodom uključenosti/isključenosti nule). Brojna prava bi trebala biti brojevna prava. Teba pisati minus umesto reči negativno (negativno 8 je mane od negativnog 5). Treba standardizovano koristiti oznaku math (&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;math&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;). Pozivanje na kompleksne brojeve da bi se objasnila elementarna aritmetika isto nije potrebno. Deo o negaciji precizirati. Konstrukcija celih brojeva može se odvojiti u novom odeljku. Dokaz o jedinstvenosti je nedovršen. Treba dodati odeljak za primene. Treba dodati odeljak za reference. Kategorije ćemo dodati na kraju, kada premestimo članak u glavni imenski prostor. Nadam se da je ovo od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 13:09 (CEST)

:mislim da sam sve uradila  stavila sam reference sa    drugih wikipedija  2, i 3
:pod 1 ja sam našla  koliko su ispravne nisam sigurna – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 15:57 (CEST)
::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Vrlo sam zadovoljan kako članak zasad napreduje! Nekoliko stvari: primene staviti pod jedan zajednički odeljak &quot;Primena&quot;, a ostalo ostaviti kao odeljke nižeg (trećeg) stepena. Što se referenci tiče, preporučujem da koristiš standardne formate {{tl|Cite web}}, {{tl|Cite book}}, {{tl|Cite news}}, {{tl|Cite journal}}. U vizuelnom uređivaču imaš opciju za dodavanje reference, klikni na karticu &quot;Ručno&quot; i tu imaš vrlo jednostavan način kako da popunjuješ reference. U suštini, sve reference ti trebalo da budu tako formatirane. Refka za Proleksis je super izbor. Imaj na umu da sadržaj referenci treba stvarno da pokriva ono što je rečeno u prethodnom tekstu, i da reference treba da budu vrlo specifične (a ne opšte i neodređene). Videćeš, mislim da je formular za unos referenci u vizuelnom načinu uređivanja vrlo jednostavan! :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. septembra 2026. u 18:37 (CEST)
:::Ako ti je zgodno, možeš se pridružiti našem serveru na [[WP:Discord|Discord]]u. Tu smo uglavnom aktivni i mоžemo pomoći u realnom vremenu. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. septembra 2026. u 18:39 (CEST)
::::poz  uradila sam nešto   možda sam i pogriješila na referencama
::::registrovala sam se na  Discordu – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 08:30 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Članak je sada sadržajno gotovo završen i većinom liči na naše postojeće članke. Sledeće stvari treba popraviti: možda skratiti malo primjene, pregledati reference (referenca broj 3 ne daje informacije o bibliografskoj jedinici, referenca 4 ne potkrepljuje materijal za koji je navedena, reference 6 i 7 su takođe pomalo nezgodne, referenca 8 je neodređena – treba navesti upravo taj najcitiraniji izvor, poželjno staviti konkretan kratak citat i stranicu izvora, a referenca 9 je pokvarena iz nekog razloga). Ima jedne činjenične greške: Farenthajtova skala ne koristi samo negativne brojeve za temperature ispod 0° Celzijusovih. Za referentne tačke možda se može koristiti [https://www.nist.gov/pml/owm/si-units-temperature ovaj izvor]. Rečenica &quot;neke definicije prirodnih brojeva isključuju nulu&quot; zvuči kontradiktorno. Odeljak Istorija nije referenciran, a u njemu se tvrdi da su evropski naučnici smatrali negativne brojeve nevažećima. To je upravo ono što treba referencirati. Gubitak od dva duga možda ukloniti.  Dokaz za negaciju negacije je možda malo predug. Kada se sve to obavi, potrebno je uraditi završnu lekturu teksta (provera pravopisa i gramatike) i potom će članak biti spreman i premešten u glavni imenski prostor. Što se tiče Discorda, ja te ne vidim na našem serveru? Jesi li sigurna da si uspela da se priključiš? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 17:57 (CEST)
::::::regisstrovala ssam sse ali tamo ne vidim nista što je u vezi sa  Wikipedijom  
::::::evo linka gdje sam   &lt;nowiki&gt;https://discord.com/channels/@me&lt;/nowiki&gt; – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 18:31 (CEST)
:::::::treba da upisem razlog  zasto zelim da se uclanim – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 18:52 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Da, možete staviti bilo šta. To je samo sigurnosna mera. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 20:06 (CEST)
:::::::::dobro hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 20:14 (CEST)
::::::::::Čisto radi evidencije i ovde, članak je premešten u glavni imenski prostor: [[Negativni broj]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 02:55 (CEST)
:::::::::::Hvala ti za  pomoci – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 06:04 (CEST)
::::::::::::Aca hvala na pomoći koju si mi pružio – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 4. oktobra 2026. u 17:47 (CEST)</text>
      <sha1>r7dvhegu3s36t1nbj8kojp01mtxi3yh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705669</id>
      <parentid>42705666</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:04:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Brisanje */ odgovor</comment>
      <origin>42705669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13887" sha1="cl49a4cq6p3mcnj5iupk4imn2ca0vp4" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. septembra 2026. u 18:32 (CEST)

== Brisanje ==
Što se tiče članka o doprinosima, on može postojati, ali ne u glavnom imenskom prostoru. Što se tiče članaka, svi su izgledali kao članci generirani umjetnom inteligencijom ili traljavo odrađeni strojni prijevodi. U oba slučaja, takvi članci nisu dopušteni. Ako želiš poraditi na tekstovima i ako ti treba pomoć oko uređivanja, stojim ti na raspolaganju, zajedno s kolegama :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. septembra 2026. u 11:26 (CEST)

:Da li je ovoo uredu 
:Broj 17 je Leylandov broj i Leylandov prost broj dobijen pomoću brojeva 2 i 3 (), te pomoću brojeva 3 i 4 ()
:7 je neparan dvocifren broj
:Broj 17 je jedan od pet poznatih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Fermatovi_brojevi Fermatovih prostih brojeva]  i jedan od ukupno šest Eulerovih [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Sretni_brojevi sretnih brojeva].
:Zbir prva četiri [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Prost_broj prosta broja]: 
:Prvi broj koji je zbir četvrtih potencija različitih brojeva:
:Najveći broj čiji je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kvadratni_korijen kvadratni korijen] iracionalan
:Broj 17 je zbir dva kvadrata, a također dijeli zbir kvadrata 
:je [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Hipotenuza hipotenuza] najvećeg [https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Pravougli_trougao_u_zlatnom_trouglu trougla] u Teodorovoj spirali bez samopresjeka
:Zbir cifara ovog broja je 8. Proizvod cifara ovog broja je 7.
:Zbir cifara ovog broja je 8.
:Proizvod cifara ovog broja je 7
:Kvadrat broja 17 je 289.
:Kub broja 17 je 4913.
:Broj 17 jednak je zbiru cifara njegovog kuba 
:Pošto je , ovaj broj nije prost u prstenu Gaussovih cijelih brojeva.
:# [[oeis:A094133|Leyland primes]]
:# [[oeis:A045575|Nonnegative numbers of the form x^y - y^x, for x,y &gt; 1.]]
:# [[oeis:A123206|Primes of the form x^y - y^x, for x,y &gt; 1.]]
:# [[oeis:A014556|Euler's &quot;Lucky&quot; numbers:]]
:– [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 11:40 (CEST)
::Mislim da bi bilo dobro, za početak, pogledati [[Wikipedija:Stilski priručnik]] pa kad pogledaš to, ako ti neke stvari još uvijek nisu jasne, slobodno pitaj :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. septembra 2026. u 12:11 (CEST)
:::hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 12:57 (CEST)
::::Poštovana koleginice, ako Vam je potrebna pomoć, i ja sam na raspolaganju! Trenutno radim na jednoj važnoj [[Nacrt:Wikipedija:Rodno osjetljiv jezik|smjernici]], ali izdvojio bih vremena da pomognem, ako je pomoć potrebna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. septembra 2026. u 17:36 (CEST)
:::::Poz   hvala  na podršci 
:::::Objavila sam   jedan novi članak i dopunu kvadrata    obrisani su mi ti tekstovi  navodno da su AI iako to ne koristim Koristila sam wikipedije  na drugim jezicima iako ne poznajem iste  kooristila sam   prevodilac sa google
:::::Ranije sam objavljivala neke  članke  pod drugim nikom   i nisu mi  obrisani . Sada pojma nemam da li  mogu nešta objaviti ili ne  jer neću da mi bude oobrisanno – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 09:49 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Pardon, a koji je raniji nick u pitanju? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. septembra 2026. u 13:03 (CEST)
:::::::Matija – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 16:21 (CEST)
::::::::Okej, nije mi poznato, ali - drago mi je. Što se tiče članka, čini mi se da nisi pročitala baš taj stilski priručnik jer je članak skoro pa isti kao i onaj goli tekst koji tu stoji. Ja osobno nisam pisao članke o matematici, ali imamo dosta takvih članaka na projektu - [[Iracionalni broj|primjer]] solidno oblikovanog teksta. Znači, trebala bi stremiti ka tome da ti članak izgleda kao ovaj gore primjer. Jasno, količina sadržaja ne treba biti ista, ovo je dosta opsežan članak, ''ali'' stil, oblikovanje i struktura bi trebali izgledati enciklopedijski. Mislim da bi bilo zgodno prvo objaviti članak na '''[[Korisnica:Ptica soko/igralište|ovom mjestu]]''' pa javiti nekome od admina da to pregleda i dotjera prije objave u glavnom imenskom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. septembra 2026. u 16:31 (CEST)
:::::::::izvini pogrešššno dsam upisala nik je  Matej – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 16:35 (CEST)
::::::::::Ummm... ako je to ono što sam ja našao, to su bili doprinosi prije 10-ak godina, otprilike. Ali, evo - [[Fibonaccijevi polinomi]]. Našao sam brzinski ovaj članak i on je sasvim sjajan primjer kako jedan kratak članak može izgledati. Ništa od ovoga što je objavljeno dosad nije izgledalo ovako, nego je bilo puno kaotičnije. Tako da... kažem, možda je dobro prvo na igralište, onda nekoga cimnuti da baci oko i onda u glavni. Mislim da je to dobar start dok se ponovo malo ne ušemiš. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. septembra 2026. u 16:40 (CEST)
:::::::::::ja sam u članku broj 17 napisala samo ono  sto se odnosi na matemaatiku Tu nema naslova i podnaslova   pojma nemam sta tamo nije uredu  clanak je koji treba dopuniti  Na svim wikipedijama  je uglavnom tako ispisan   
:::::::::::evo ti   ovaj članak    on je uredu a nema nista o broju samo da je prost   [[:sr:17_(број)|17 (број)]]
:::::::::::ok ipak hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 17:01 (CEST)
::::::::::::[https://matematika.fandom.com/bs/wiki/Fibonaccijevi_brojevi Fibonaccijevi brojevi]  sta velis za ovo – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. septembra 2026. u 17:06 (CEST)
:::::::::::::To je okej, ali kod nas treba povezati članak s našim člancima. Takoće fali bold za prvo spominjanje teme. :) Možeš korstiti vlastito igralište da pripremiš članak, a onda nas cimni da proverimo i prebacimo. Takođe možeš da koristiš imenski prostor [[WP:Nacrti|Nacrt]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 03:35 (CEST)
::::::::::::::Hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 07:23 (CEST)
:::::::::::::::Objavila sam članak na  igralištu 
:::::::::::::::Negativan broj – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 10:59 (CEST)
{{izvlaka}}
Ovo je već super sadržajno, ali sada treba referencirati (dodati reference za) svaki deo. Takođe treba uraditi proveru činjenica u odeljku istorije. Uvodnu definiciju treba srediti, jer pojmove ne definišemo suprotnošću (možda rađe: negativni broj je realan broj manji od nule). Takođe, deo o prirodnim brojevima je protivrečan (povodom uključenosti/isključenosti nule). Brojna prava bi trebala biti brojevna prava. Teba pisati minus umesto reči negativno (negativno 8 je mane od negativnog 5). Treba standardizovano koristiti oznaku math (&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;math&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;). Pozivanje na kompleksne brojeve da bi se objasnila elementarna aritmetika isto nije potrebno. Deo o negaciji precizirati. Konstrukcija celih brojeva može se odvojiti u novom odeljku. Dokaz o jedinstvenosti je nedovršen. Treba dodati odeljak za primene. Treba dodati odeljak za reference. Kategorije ćemo dodati na kraju, kada premestimo članak u glavni imenski prostor. Nadam se da je ovo od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 13:09 (CEST)

:mislim da sam sve uradila  stavila sam reference sa    drugih wikipedija  2, i 3
:pod 1 ja sam našla  koliko su ispravne nisam sigurna – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 23. septembra 2026. u 15:57 (CEST)
::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Vrlo sam zadovoljan kako članak zasad napreduje! Nekoliko stvari: primene staviti pod jedan zajednički odeljak &quot;Primena&quot;, a ostalo ostaviti kao odeljke nižeg (trećeg) stepena. Što se referenci tiče, preporučujem da koristiš standardne formate {{tl|Cite web}}, {{tl|Cite book}}, {{tl|Cite news}}, {{tl|Cite journal}}. U vizuelnom uređivaču imaš opciju za dodavanje reference, klikni na karticu &quot;Ručno&quot; i tu imaš vrlo jednostavan način kako da popunjuješ reference. U suštini, sve reference ti trebalo da budu tako formatirane. Refka za Proleksis je super izbor. Imaj na umu da sadržaj referenci treba stvarno da pokriva ono što je rečeno u prethodnom tekstu, i da reference treba da budu vrlo specifične (a ne opšte i neodređene). Videćeš, mislim da je formular za unos referenci u vizuelnom načinu uređivanja vrlo jednostavan! :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. septembra 2026. u 18:37 (CEST)
:::Ako ti je zgodno, možeš se pridružiti našem serveru na [[WP:Discord|Discord]]u. Tu smo uglavnom aktivni i mоžemo pomoći u realnom vremenu. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. septembra 2026. u 18:39 (CEST)
::::poz  uradila sam nešto   možda sam i pogriješila na referencama
::::registrovala sam se na  Discordu – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 08:30 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Članak je sada sadržajno gotovo završen i većinom liči na naše postojeće članke. Sledeće stvari treba popraviti: možda skratiti malo primjene, pregledati reference (referenca broj 3 ne daje informacije o bibliografskoj jedinici, referenca 4 ne potkrepljuje materijal za koji je navedena, reference 6 i 7 su takođe pomalo nezgodne, referenca 8 je neodređena – treba navesti upravo taj najcitiraniji izvor, poželjno staviti konkretan kratak citat i stranicu izvora, a referenca 9 je pokvarena iz nekog razloga). Ima jedne činjenične greške: Farenthajtova skala ne koristi samo negativne brojeve za temperature ispod 0° Celzijusovih. Za referentne tačke možda se može koristiti [https://www.nist.gov/pml/owm/si-units-temperature ovaj izvor]. Rečenica &quot;neke definicije prirodnih brojeva isključuju nulu&quot; zvuči kontradiktorno. Odeljak Istorija nije referenciran, a u njemu se tvrdi da su evropski naučnici smatrali negativne brojeve nevažećima. To je upravo ono što treba referencirati. Gubitak od dva duga možda ukloniti.  Dokaz za negaciju negacije je možda malo predug. Kada se sve to obavi, potrebno je uraditi završnu lekturu teksta (provera pravopisa i gramatike) i potom će članak biti spreman i premešten u glavni imenski prostor. Što se tiče Discorda, ja te ne vidim na našem serveru? Jesi li sigurna da si uspela da se priključiš? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 17:57 (CEST)
::::::regisstrovala ssam sse ali tamo ne vidim nista što je u vezi sa  Wikipedijom  
::::::evo linka gdje sam   &lt;nowiki&gt;https://discord.com/channels/@me&lt;/nowiki&gt; – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 18:31 (CEST)
:::::::treba da upisem razlog  zasto zelim da se uclanim – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 18:52 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Da, možete staviti bilo šta. To je samo sigurnosna mera. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 20:06 (CEST)
:::::::::dobro hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 25. septembra 2026. u 20:14 (CEST)
::::::::::Čisto radi evidencije i ovde, članak je premešten u glavni imenski prostor: [[Negativni broj]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 02:55 (CEST)
:::::::::::Hvala ti za  pomoci – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 06:04 (CEST)
::::::::::::Aca hvala na pomoći koju si mi pružio – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 4. oktobra 2026. u 17:47 (CEST)
:::::::::::::Ništaa! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. oktobra 2026. u 18:04 (CEST)</text>
      <sha1>cl49a4cq6p3mcnj5iupk4imn2ca0vp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grabežljivi dinoflagelati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725556</id>
    <revision>
      <id>42706132</id>
      <parentid>42690955</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T19:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42706132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13364" sha1="0u2rc47ovsl975biwquqjojrpae0jpx" xml:space="preserve">[[File:Tilapia Pfiesteriosis.jpg|thumb|right|upright=1.5| {{center|Akutna [[Pfiesteria|pfiesterioza]] kod [[tilapija|tilapije]]}} Gornji red: neoboljela riba; donji red: riba kojom se hrani mesožderna alga ''[[Pfiesteria shumwayae]]''.]]
'''Grabežljivi dinoflagelati''' su [[grabežljivac|grabežljivi]] [[heterotrof]]ni ili [[miksotrof]]ni [[Alveolata|alveolati]] koji dio ili većinu [[nutrijent|hranjivih tvari]] dobijaju probavljanjem drugih organizama. Otprilike polovina dinoflagelata nema fotosintetske pigmente i specijalizirano je za konzumiranje drugih [[eukariot]]skih ćelija, a čak su i fotosintetski oblici često grabežljivi.&lt;ref name=&quot;isbn0-412-11121-7&quot;&gt;{{cite book |author=Doyle, Jeff |author2=Soltis, Douglas E. |author3=Soltis, Pamela S. |author3-link=Soltis, Pamela S. |title=Molecular systematics of plants II: DNA sequencing |url=https://archive.org/details/molecularsystema0000unse_x3b7 |publisher=Kluwer Academic Publishers |location=Boston |year=1998 |isbn=0-412-11121-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn0-19-856974-2&quot;&gt;{{cite book |author=Bhattacharya, Debashish |author2=Olson, Laura Katz |title=Genomics and evolution of microbial eukaryotes |url=https://archive.org/details/genomicsevolutio0000unse |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=2006 |isbn=0-19-856974-2 }}&lt;/ref&gt;

Organizmi koji se hrane na ovaj način obuhvataju ''[[Oxyrrhis marina]]'', koja se hrani [[fitoplankton]]om putem [[fagocitoza|fagocitoze]],&lt;ref name=&quot;pmid7507024&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Whiteley AS, Burkill PH, Sleigh MA |title=Rapid method for cell cycle analysis in a predatory marine dinoflagellate |journal=Cytometry |volume=14 |issue=8 |pages=909–15 |year=1993 |pmid=7507024 |doi=10.1002/cyto.990140809|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; ''[[Polykrikos kofoidii]]'', koja se hrani različitim vrstama toksičnih dinoflagelata i onih koji uzrokuju pojavu [[crvena plima|crvene plime]],&lt;ref name=&quot;pmid11411838&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Jeong HJ, Kim SK, Kim JS, Kim ST, Yoo YD, Yoon JY |title=Growth and grazing rates of the heterotrophic dinoflagellate Polykrikos kofoidii on red-tide and toxic dinoflagellates |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=48 |issue=3 |pages=298–308 |year=2001 |pmid=11411838 |doi=10.1111/j.1550-7408.2001.tb00318.x|s2cid=27126586 }}&lt;/ref&gt; ''[[Ceratium furca]]'', koja je prvenstveno fotosintetski organizam, ali je sposobna i za konzumiranje drugih [[protist]]a, poput [[trepljar]]a,&lt;ref name=&quot;pmid11908900&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Smalley GW, Coats DW |title=Ecology of the red-tide dinoflagellate Ceratium furca: distribution, mixotrophy, and grazing impact on ciliate populations of Chesapeake Bay |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=49 |issue=1 |pages=63–73 |year=2002 |pmid=11908900 |doi=10.1111/j.1550-7408.2002.tb00343.x|s2cid=20834759 }}&lt;/ref&gt; ''[[Cochlodinium polykrikoides]]'', koja se hrani fitoplanktonom,&lt;ref name=&quot;pmid15537091&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Jeong HJ, Du Yoo Y, Kim JS |title=Mixotrophy in the phototrophic harmful alga Cochlodinium polykrikoides (Dinophycean): prey species, the effects of prey concentration, and grazing impact |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=51 |issue=5 |pages=563–9 |year=2004 |pmid=15537091 |doi=10.1111/j.1550-7408.2004.tb00292.x|s2cid=4641093 |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; ''[[Gambierdiscus toxicus]]'', koja se hrani algama i stvara [[toksin]] koji, ako se unese u organizam, uzrokuje [[trovanje ciguaterom]],&lt;ref name=&quot;pmid16943762&quot;&gt;{{cite journal |title=Ciguatera fish poisoning--Texas, 1998, and South Carolina, 2004 |journal=MMWR Morb. Mortal. Wkly. Rep. |volume=55 |issue=34 |pages=935–7 |year=2006 |pmid=16943762 |author1= Centers for Disease Control and Prevention (CDC)}}&lt;/ref&gt; te ''[[Pfiesteria]]'' i srodne vrste poput ''[[Luciella masanensis]]'', koje se hrane raznovrsnim plijenom, uključujući riblju kožu i ljudske krvne ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid12198545&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Vogelbein WK, Lovko VJ, Shields JD |title=Pfiesteria shumwayae kills fish by micropredation not exotoxin secretion |journal=Nature |volume=418 |issue=6901 |pages=967–70 |year=2002 |pmid=12198545 |doi=10.1038/nature01008|bibcode=2002Natur.418..967V |s2cid=4388577 |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17552978&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Jeong HJ, Ha JH, Yoo YD |title=Feeding by the Pfiesteria-like heterotrophic dinoflagellate Luciella masanensis |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=54 |issue=3 |pages=231–41 |year=2007 |pmid=17552978 |doi=10.1111/j.1550-7408.2007.00259.x|s2cid=614623 |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Grabežljivi dinoflagelati mogu usmrtiti svoj plijen ispuštanjem toksina ili direktnom fagocitozom manjeg plijena.&lt;ref&gt;{{Deprecated archive|url=https://archive.today/20121211044917/http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/110427393/ABSTRACT|title=Wiley Interscience}}&lt;/ref&gt;

Neke predatorske alge razvile su ekstremne strategije preživljavanja. Na primjer, ''[[Oxyrrhis marina]]'' može postati [[kanibalizam|kanibalistična]] prema pripadnicima vlastite vrste kada nije dostupan pogodan plijen izvan vlastite vrste,&lt;ref name=&quot;pmid17768088&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Martel CM, Flynn KJ |title=Morphological controls on cannibalism in a planktonic marine phagotroph |journal=Protist |volume=159 |issue=1 |pages=41–51 |year=2008 |pmid=17768088 |doi=10.1016/j.protis.2007.05.003}}&lt;/ref&gt; dok je za vrste roda ''[[Pfiesteria]]'' i njihove srodnike utvrđeno da ubijaju i konzumiraju ribe, zbog čega su u medijima (pogrešno) nazivane mesoždernim &quot;algama&quot;.

== Histerija zbog ''Pfiesterije'' ==
&lt;gallery mode=packed style=float:right heights=170&gt;
File:Pfiesteria shumwayae.jpg|''[[Pfiesteria shumwayae]]''
File:Coast watch (1979) (20471959890).jpg|''[[Pfiesteria piscicida]]''
&lt;/gallery&gt;

Mediji termin &quot;mesožderne&quot; ili &quot;grabljivice&quot; među algama uglavnom vezuju za vrste ''[[Pfiesteria piscicida]]'', ''[[Pfiesteria shumwayae]]'' i druge [[dinoflagellata|dinoflagelate]] slične rodu ''Pfiesteria'', koji su povezani sa [[crvena plima|štetnim cvjetanjem algi]] i masovnim [[pomor riba|pomorom riba]].&lt;ref name=&quot;AAAS&quot;&gt;{{cite web |url=http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&amp;sec=waste&amp;sub=agchem |title=AAAS Atlas of Population and Environment |access-date=2008-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070807062550/http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&amp;sec=waste&amp;sub=agchem |archive-date=2007-08-07 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn1-59056-098-1&quot;&gt;{{cite book |author=Michael Greger |title=Bird Flu: A Virus of Our Own Hatching |publisher=Lantern Books |year=2006 |isbn=1-59056-098-1 |url=http://www.birdflubook.com/a.php?id=52}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Rod ''Pfiesteria'' nazvan je po američkoj istraživačici protista [[Lois Ann Pfiester]]. Riječ je o [[predator iz zasjede|predatoru koji vreba iz zasjede]] i koristi strategiju napada i povlačenja: ispušta toksin koji paralizira respiratorni sistem osjetljivih vrsta riba, uzrokujući smrt [[gušenje]]m. Nakon toga se hrani tkivom koje otpada s uginulog plijena.&lt;ref name=&quot;isbn0-7167-1007-2&quot;&gt;{{cite book |author=Eichhorn, Susan E. |author2=Raven, Peter H. |author3=Evert, Ray Franklin |title=Biology of plants |url=https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0 |url-access=registration |publisher=W.H. Freeman and Company |location=New York |year=2005 |pages=[https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0/page/205 205] |isbn=0-7167-1007-2 }}&lt;/ref&gt; ''Pfiesteria piscicida'' ([[latinski jezik|lat]]. &quot;ubica riba&quot;) okrivljena je za smrt više od milijardu riba u [[estuarij]]ima rijeka [[Neuse (rijeka)|Neuse]] i [[Pamlico (rijeka)|Pamlico]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], kao i za pojavu kožnih lezija kod ljudi tokom 1990-ih.&lt;ref name=&quot;isbn1-59056-098-1&quot;/&gt; Opisana je kao organizam koji &quot;dere ​​kožu živim ribama kako bi se hranio njihovim mesom&quot;&lt;ref name=&quot;isbn1-59056-098-1&quot;/&gt; ili hemijskim putem detektira ribe i stvara smrtonosne toksine kako bi usmrtilo plijen i hranio se njegovim raspadajućim ostacima.&lt;ref name=&quot;AAAS&quot;/&gt; Zbog svoje smrtonosne prirode, ''Pfiesteria'' je nazvana &quot;algom-ubicom&quot;,&lt;ref name=&quot;CDNN&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cdnn.info/news/article/a020815.html |title=Cyber Diver News Network: Cell from Hell - Killer Algae Eating Fish |access-date=2008-02-09 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081119160315/http://www.cdnn.info/news/article/a020815.html |archive-date=2008-11-19 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;discovermagazine&quot;&gt;{{cite web |url=http://discovermagazine.com/1993/apr/killeralgae198 |title=Killer Algae &amp;#124; Unusual Organisms &amp;#124; DISCOVER Magazine |access-date=2008-02-09 }}&lt;/ref&gt; a stekla je i reputaciju &quot;''[[Tyrannosaurus|T. rexa]]'' u svijetu dinoflagelata&quot;&lt;ref name=&quot;UNC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.unc.edu/depts/cmse/science/pfiesteria.html |title=The Fuss Over Pfiesteria |access-date=2008-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202121835/http://www.unc.edu/depts/cmse/science/pfiesteria.html |archive-date=2008-02-02 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i &quot;ćelije iz pakla&quot;.&lt;ref name=&quot;pmid10451151&quot;&gt;{{cite journal |author=Morris JG |title=Pfiesteria, &quot;the cell from hell,&quot; and other toxic algal nightmares |journal=Clin. Infect. Dis. |volume=28 |issue=6 |pages=1191–6; quiz 1197–8 |year=1999 |pmid=10451151 |doi=10.1086/514799|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Istaknuto i pretjerano medijsko izvještavanje o vrstama roda ''Pfiesteria'' kao mesoždernim algama koje napadaju ribe i ljude smatra se uzrokom &quot;histerije zbog ''Pfiesterije''&quot; u [[Chesapeake (zaljev)|zaljevu Chesapeake]] 1997. godine, koja je rezultirala očiglednom epidemijom bolesti kod ljudi u regiji [[Pocomoke (rijeka)|Pocomoke]] u [[Maryland]]u.&lt;ref name=&quot;JoE&quot;&gt;{{cite journal |author=Terlizzi DE |title=Pfiesteria Hysteria, Agriculture, and Water Quality in the Chesapeake Bay: The Extension Bridge over Troubled Waters |journal=Journal of Extension |volume=44 |issue=5 |pages=5FEA3 |year=2006 |url=http://www.joe.org/joe/2006october/a3.shtml }}&lt;/ref&gt; Međutim, istraživanje objavljeno sljedeće godine zaključilo je da nije vjerojatno da su ti simptomi bili uzrokovani samo [[masovna histerija|masovnom histerijom]].&lt;ref name=&quot;pmid9601200&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Greenberg DR, Tracy JK, Grattan LM |title=A critical review of the Pfiesteria hysteria hypothesis |journal=Md Med J |volume=47 |issue=3 |pages=133–6 |year=1998 |pmid=9601200 }}&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi ==
[[File:Oxyrrhis marina.jpg|thumb|''[[Oxyrrhis marina]]'']]
[[File:Ceratium furca.jpg|thumb|''[[Ceratium furca]]'']]
Tokom medijskog izvještavanja 1990-ih, ''Pfiesteria'' je nazivana &quot;super zlikovcem&quot;&lt;ref name=&quot;discovermagazine&quot;/&gt; i potom je kao takva korištena u nekoliko fiktivnih djela. Podvrsta ''Pfiesterije'' koja ubija ljude predstavljena je u ekološkom trileru [[James Powlik|Jamesa Powlika]] iz 1999. godine, ''[[Sea Change]]''. U [[naučna fantastika|naučnofantastičnom]] romanu [[Frank Schätzing|Franka Schätzinga]] iz 2004. godine, ''[[The Swarm]]'', [[jastog|jastozi]] i [[rak]]ovi šire algu-ubicu ''Pfiesteria homicida'' na ljude.

U romanu [[Yann Martel|Yanna Martela]] ''[[Life of Pi]]'' iz 2001. godine, glavni junak tokom brodoloma u [[tihi okean|Tihom okeanu]] nailazi na plutajuće ostrvo mesoždernih algi naseljeno [[merkat]]ima. Na književnom čitanju u [[Calgary]]ju ([[Alberta]], [[Kanada]]) Martel je objasnio da ostrvo mesoždernih algi ima svrhu da predstavi fantastičniju od dvije konkurentske priče u njegovom romanu i izazove čitaoca na &quot;skok u nepoznato&quot;.&lt;ref name=&quot;FFWD&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ffwdweekly.com/Issues/2003/1120/book1.htm |title=FFWD Weekly - November 20, 2003 |access-date=2008-01-05 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202180618/http://www.ffwdweekly.com/Issues/2003/1120/book1.htm |archive-date=2008-02-02 }}&lt;/ref&gt;

U TV emisiji ''[[Extraterrestrial (TV program)|Extraterrestrial]]'' [[National Geographic]]a iz 2005. godine, vanzemaljski organizam nazvan ''Hysteria'' kombinira osobine ''Pfiesterije'' sa osobinama [[Dictyostelia|ćelijskih sluzavih plijesni]]. Poput ''Pfiesterije'', ''Hysteria'' je jednoćelijski, mikroskopski predator sposoban da stvori paralitički toksin. Poput ćelijskih sluzavih plijesni, može oslobađati signale hemijskog stresa koji uzrokuju da se ćelije agregiraju u [[rojenje|roj]], što omogućava novoformiranom superorganizmu da se hrani mnogo većim životinjama i stvara plodno tijelo koje oslobađa [[spora|spore]] za razmnožavanje.&lt;ref name=&quot;EXTRATERRESTRIAL&quot;&gt;{{cite web |url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/extraterrestrial/ |title=National Geographic Channel: EXTRATERRESTRIAL |access-date=2008-01-05 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071212122944/http://channel.nationalgeographic.com/channel/extraterrestrial/ |archive-date=2007-12-12 }}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=packed style=float:left&gt;
File:Gambierdiscus toxicus NOAA.png|''[[Gambierdiscus toxicus]]''
File:Bmc evol bio hoppenrath Polykrikos kofoidii extruded nematocyst fig1l.png|''[[Polykrikos kofoidii]]''
File:Cochlodinium polykrikoides.png|''[[Cochlodinium polykrikoides]]''
&lt;/gallery&gt;
{{clear}}

== Povezano ==
* [[Mesožderna gljiva]]
* [[Biljka mesožderka]]
* [[Protokarnivorna biljka]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}

[[Kategorija:Alge]]
[[Kategorija:Načini ishrane]]</text>
      <sha1>0u2rc47ovsl975biwquqjojrpae0jpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnulfo Arias</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725614</id>
    <revision>
      <id>42705646</id>
      <parentid>42705445</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat i puč */</comment>
      <origin>42705646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22902" sha1="fjcoera2g08nh3cc4yu0ztjl2sqve4s" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; 

Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda [[11. listopada]] [[1968.]] godine, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]], potpukovnikom [[José Humberto Ramos|Joséom Humberto, Ramosom]] i drugim časnicima, izvela [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Gardijci su izveli napad na Predsjedničku palaču dok je Arias bio u kinu. Kasnije, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>fjcoera2g08nh3cc4yu0ztjl2sqve4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Mjesec radničkog pokreta 2026./Statistika</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4725742</id>
    <revision>
      <id>42706222</id>
      <parentid>42705398</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz-bot</username>
        <id>331934</id>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje statistike Mjeseca radničkog pokreta 2026.</comment>
      <origin>42706222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1051" sha1="h1txbobjajzwpb8t4py6y1fd2cnm3q0" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Panel za uređivačke akcije/styles.css&quot;/&gt;

'''Zadnje ažuriranje:''' 2026-10-05 13:26 CEST

&lt;div class=&quot;info-columns&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;new&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}}
&lt;!-- BOT:NEW:START --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! br.
! članak
! korisnik
|-
| 1.
| [[Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.]]
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 2.
| [[Aleksej Stahanov]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 3.
| [[Vilim Bukšeg]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 4.
| [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|}
&lt;!-- BOT:NEW:END --&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;expanded&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}}
&lt;!-- BOT:EXPANDED:START --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! br.
! članak
! korisnik
|-
| 1.
| [[Haymarketska pobuna]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 2.
| [[Alija Sirotanović]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|}
&lt;!-- BOT:EXPANDED:END --&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Mjesec radničkog pokreta 2026.| ]]</text>
      <sha1>h1txbobjajzwpb8t4py6y1fd2cnm3q0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:MRP 2026</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725760</id>
    <revision>
      <id>42706228</id>
      <parentid>42705572</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:41:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42706228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="800" sha1="q5ze3ohci3g9x5g32bprwnosw4fvmdj" xml:space="preserve">{{tmbox
| image     = [[Datoteka:Syndicalism red (no outline).svg|45px|alt=Crvena silueta sindikalista s podignutom pesnicom]]
| text      = Članak '''{{PAGENAME}}''' {{#switch:{{lc:{{{proširen|}}}}}|da|yes|true|1={{GENDER:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|dopunio|dopunila|dopunio/dopunila}}|#default={{GENDER:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|napisao|napisala|napisao/napisala}}}} je {{#if:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|[[Korisnik:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}]]|&lt;b style=&quot;color: #d33;&quot;&gt;nepoznati korisnik / nepoznata korisnica&lt;/b&gt;}} tokom uređivačke akcije '''[[Wikipedija:Mjesec radničkog pokreta 2026.|Mjesec radničkog pokreta 2026.]]'''
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Mjesec radničkog pokreta 2026.]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>q5ze3ohci3g9x5g32bprwnosw4fvmdj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojna diktatura u Panami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725800</id>
    <revision>
      <id>42705633</id>
      <parentid>42705588</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42705633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15063" sha1="cvst7cwrxdfoj3l6ovu17nt4o8qxqmv" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>cvst7cwrxdfoj3l6ovu17nt4o8qxqmv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705645</id>
      <parentid>42705633</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:32:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42705645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15123" sha1="cyvgb24j0czsuemay5qxn2kq5ehj8sq" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===

Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>cyvgb24j0czsuemay5qxn2kq5ehj8sq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705661</id>
      <parentid>42705645</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Noriegina diktatura */</comment>
      <origin>42705661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19530" sha1="l508bk1wxedqkiv71jzictvz9z2rw2y" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===

Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 

Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>l508bk1wxedqkiv71jzictvz9z2rw2y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705662</id>
      <parentid>42705661</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:25:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Politika */</comment>
      <origin>42705662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19546" sha1="9zt9171tuec3ssytlpq2hmvzidcqktr" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===

Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 

Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Društvo ==

== Gospodarstvo ==

Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>9zt9171tuec3ssytlpq2hmvzidcqktr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706187</id>
      <parentid>42705662</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T03:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42706187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21992" sha1="it4fylc7p7cpiyjr0j1uhwsxy7yxjxs" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===

Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 

Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Društvo ==
Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt; Ti su stanovnici većinu vremena živjeli pod represijom, kako za vrijeme Torrijosa, tako i za vrijeme Noriege, s tim da je režimska represija za vrijeme potonjeg bila puno snažnija i puno više usmjerena na odmazdu prema panamskom narodu nego Torrijosovo doba. Torrijos je bio puno više usmjeren na narod i provođenje vlastitih populističkih obećanja, tako da je Panama u društvenom smislu napredovala, unatoč državnoj represiji. 

Torrijosov politički cilj bio je stvoriti snažnu srednju klasu temeljenu na [[Meritokratija|meritokraciji]], a ne na obiteljskim vezama i osobnom bogatstvu, čime je nastojao pomoći i brojnoj [[Mestici|mestičkoj]] te [[Indijanci|indijanskoj]] populaciji, koja je načelno nije pripadala društvenim elitama iz ranijeg razdoblja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=27}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom ranih [[1970-e|1970-ih]], Torrijos je pokrenuo velike projekte izgradnje državnih gradova u urbanim područjima, što je dovelo do ubrzanog razvoja urbanih sredina, naročito [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Iako je Panama još od [[1950-e|1950-ih]] prolazila kroz proces masovne urbane ekspanzije, broj novih stanova nije bio ni približno dovoljan za sve ljude koji su dolazili u gradove.&lt;ref name=&quot;urban&quot;&gt;{{cite web |title=Panama - Urban Society |url=https://countrystudies.us/panama/34.htm |website=countrystudies.us}}&lt;/ref&gt; Velik dio migranata u [[Colón (Panama)|Colónu]] i Panami bio je prisiljen živjeti u substandardnim nastambama koje su izgrađene još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i to kao privremene nastambe za radnike na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;urban&quot; /&gt; Kako su do [[1980-e|1980-ih]] godina te nastambe bile u uznapredovalom stanju propadanja, država je u tom periodu provodila politiku &quot;uništavanja i relokacije slamova&quot;,&lt;ref name=&quot;estrella&quot;&gt;{{cite web |author=Carlos Gordón |date=31 Oct 2020 |title=La vivienda social en ciudad de Panamá: la década de 1970 |trans-title=Social housing in Panama City: the 1970s |url=https://www.laestrella.com.pa/panama/nacional/vivienda-social-ciudad-panama-decada-FOLE436267 |publisher=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; koji su zamijenjeni velikim stambenim jedinicama za višečlane obitelji.&lt;ref name=&quot;estrella&quot; /&gt;

Torrijos je unaprijedio javno zdravstvo i modernizirao je obrazovni sustav, a došlo je i do tehnoloških napredaka poput uvođenja televizije u boji ili napredaka na polju računarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>it4fylc7p7cpiyjr0j1uhwsxy7yxjxs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706223</id>
      <parentid>42706187</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:26:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gospodarstvo */</comment>
      <origin>42706223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25917" sha1="l4oo4kyfd1m2rwjbuswamxcrz9999qr" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===

Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 

Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Društvo ==
Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt; Ti su stanovnici većinu vremena živjeli pod represijom, kako za vrijeme Torrijosa, tako i za vrijeme Noriege, s tim da je režimska represija za vrijeme potonjeg bila puno snažnija i puno više usmjerena na odmazdu prema panamskom narodu nego Torrijosovo doba. Torrijos je bio puno više usmjeren na narod i provođenje vlastitih populističkih obećanja, tako da je Panama u društvenom smislu napredovala, unatoč državnoj represiji. 

Torrijosov politički cilj bio je stvoriti snažnu srednju klasu temeljenu na [[Meritokratija|meritokraciji]], a ne na obiteljskim vezama i osobnom bogatstvu, čime je nastojao pomoći i brojnoj [[Mestici|mestičkoj]] te [[Indijanci|indijanskoj]] populaciji, koja je načelno nije pripadala društvenim elitama iz ranijeg razdoblja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=27}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom ranih [[1970-e|1970-ih]], Torrijos je pokrenuo velike projekte izgradnje državnih gradova u urbanim područjima, što je dovelo do ubrzanog razvoja urbanih sredina, naročito [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Iako je Panama još od [[1950-e|1950-ih]] prolazila kroz proces masovne urbane ekspanzije, broj novih stanova nije bio ni približno dovoljan za sve ljude koji su dolazili u gradove.&lt;ref name=&quot;urban&quot;&gt;{{cite web |title=Panama - Urban Society |url=https://countrystudies.us/panama/34.htm |website=countrystudies.us}}&lt;/ref&gt; Velik dio migranata u [[Colón (Panama)|Colónu]] i Panami bio je prisiljen živjeti u substandardnim nastambama koje su izgrađene još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i to kao privremene nastambe za radnike na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;urban&quot; /&gt; Kako su do [[1980-e|1980-ih]] godina te nastambe bile u uznapredovalom stanju propadanja, država je u tom periodu provodila politiku &quot;uništavanja i relokacije slamova&quot;,&lt;ref name=&quot;estrella&quot;&gt;{{cite web |author=Carlos Gordón |date=31 Oct 2020 |title=La vivienda social en ciudad de Panamá: la década de 1970 |trans-title=Social housing in Panama City: the 1970s |url=https://www.laestrella.com.pa/panama/nacional/vivienda-social-ciudad-panama-decada-FOLE436267 |publisher=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; koji su zamijenjeni velikim stambenim jedinicama za višečlane obitelji.&lt;ref name=&quot;estrella&quot; /&gt;

Torrijos je unaprijedio javno zdravstvo i modernizirao je obrazovni sustav, a došlo je i do tehnoloških napredaka poput uvođenja televizije u boji ili napredaka na polju računarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==

Panama je tijekom perioda vojne diktature doživjela osjetan gospodarski rast. Iako je diktatura bila nominalno sklona [[socijalizam|socijalističkim]] idejama, pristup gospodarstvu bio je [[kapitalizam|kapitalistički]]. Uz to, Panama je zbog [[Naftni šok|naftnog šoka]] [[1973.]] godine i kasnijih [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma Torrijos–Carter]] otvorila ekonomiju prema drugim državama,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cncpanama.org/phocadownload/Productividad%20Total%20de%20Factores.%20El%20caso%20de%20Panama.pdf|title=Historia económica de Panamá}}&lt;/ref&gt; puno više nego neke druge zemlje sa sličnim sistemima vlasti. 

Podaci [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] potvrđuju značajan rast panamskog [[BDP]]-a u tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina:

{| align=&quot;center&quot;
!Grafički prikaz kretanja panamskog BDP-a u periodu od 1970. do 1979. godine
|- align=&quot;center&quot;
|&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:rgb(0.95,0.95,0.99)
  id:darkgrey  value:rgb(0.80,0.70,0.95)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.20,0.80,0.40)

ImageSize  = width:700 height:400
PlotArea   = left: 60 bottom: 30 top: 20 right: 20
DateFormat = x.y
Period     = from:400 till:3100
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = late
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:500
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:500
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

  bar: 1970 text: 1970.
  bar: 1971 text: 1971.
  bar: 1972 text: 1972.
  bar: 1973 text: 1973.
  bar: 1974 text: 1974.
  bar: 1975 text: 1975.
  bar: 1976 text: 1976.
  bar: 1977 text: 1977.
  bar: 1978 text: 1978.
  bar: 1979 text: 1979.

PlotData=
  color:barra width:20 align:center

  bar: 1970 from:1016  till: 400
  bar: 1971 from:1147  till: 400
  bar: 1972 from:1260  till: 400
  bar: 1973 from:1441  till: 400
  bar: 1974 from:1647  till: 400
  bar: 1975 from:1845  till: 400
  bar: 1976 from:1959  till: 400
  bar: 1977 from:2077  till: 400
  bar: 1978 from:2463  till: 400
  bar: 1979 from:2819  till: 400

PlotData=

  bar: 1970 at: 1016  fontsize:S text: 1.016 shift:(0,5)
  bar: 1971 at: 1147  fontsize:S text: 1.147 shift:(0,5)
  bar: 1972 at: 1260  fontsize:S text: 1.260 shift:(0,5)
  bar: 1973 at: 1441  fontsize:S text: 1.441 shift:(0,5)
  bar: 1974 at: 1647 fontsize:S text: 1.647 shift:(0,5)
  bar: 1975 at: 1845  fontsize:S text: 1.845  shift:(0,5)
  bar: 1976 at: 1959 fontsize:S text:  1.959 shift:(0,5)
  bar: 1977 at: 2077 fontsize:S text:  2.077 shift:(0,5)
  bar: 1978 at: 2463 fontsize:S text:  2.463 shift:(0,5)
  bar: 1979 at: 2819 fontsize:S text:  2.819 shift:(0,5)

&lt;/timeline&gt;
|-
|&lt;small&gt;Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]]&lt;/small&gt;
|}


Urbani razvoj bio je koncentriran oko dvije osi – jedna oko [[Panamerički autoput|Panameričke autoceste]], koja je povezicala glavni grad i [[La Chorrera (Panama)|La Chorreru]], a druga oko tzv. &quot;Transprevlačke autoceste&quot;, koja je išla u smjeru sjever-jug i povezivala glavni grad s mjestima na atlantskoj obali.&lt;ref name=urban/&gt; Ta su područja doživjela najveći gospodarski rast i najviše investicija. Izvan urbanih centara, gospodarstvo se temeljilo ponajviše na izvozu [[banana]], koje su [[1985.]] godine sačinjavale 23% cjelokupnog panamskog izvoza;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=156}}&lt;/ref&gt; izvoz je uglavnom rađen u sklopu brenda [[Chiquita]]. U ovom je periodu došlo i do rasta izvoza rafiniranog šećera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rebelion.org/un-estudio-indispensable-para-comprender-la-crisis-del-agro-panameno/|title=Un estudio indispensable para comprender la crisis del agro en Panamá|author=Olmedo Beluche|date=27 Apr 2023|website=[[Rebelion.org|Rebelión]]|trans-title=An indispensable resource for understanding the agricultural crisis in Panama}}&lt;/ref&gt;

Kao i većina tadašnjih država, Panama je imala relativno nisku stopu inflacije, a nacionalna valuta ([[panamska balboa]]) počela je više cirkulirati zemljom.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>l4oo4kyfd1m2rwjbuswamxcrz9999qr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706224</id>
      <parentid>42706223</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Torrijosova diktatura */</comment>
      <origin>42706224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26156" sha1="3wtmzj7xkmhv9aqljisslrornbjjldi" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===
[[File:Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg|thumb|left|[[Omar Torrijos]] (desno) s panamskim farmerima. Agrarno-zemljišne reforme s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika bile su važan dio Torrijosove gospodarske politike.]]
Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 

Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Društvo ==
Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt; Ti su stanovnici većinu vremena živjeli pod represijom, kako za vrijeme Torrijosa, tako i za vrijeme Noriege, s tim da je režimska represija za vrijeme potonjeg bila puno snažnija i puno više usmjerena na odmazdu prema panamskom narodu nego Torrijosovo doba. Torrijos je bio puno više usmjeren na narod i provođenje vlastitih populističkih obećanja, tako da je Panama u društvenom smislu napredovala, unatoč državnoj represiji. 

Torrijosov politički cilj bio je stvoriti snažnu srednju klasu temeljenu na [[Meritokratija|meritokraciji]], a ne na obiteljskim vezama i osobnom bogatstvu, čime je nastojao pomoći i brojnoj [[Mestici|mestičkoj]] te [[Indijanci|indijanskoj]] populaciji, koja je načelno nije pripadala društvenim elitama iz ranijeg razdoblja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=27}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom ranih [[1970-e|1970-ih]], Torrijos je pokrenuo velike projekte izgradnje državnih gradova u urbanim područjima, što je dovelo do ubrzanog razvoja urbanih sredina, naročito [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Iako je Panama još od [[1950-e|1950-ih]] prolazila kroz proces masovne urbane ekspanzije, broj novih stanova nije bio ni približno dovoljan za sve ljude koji su dolazili u gradove.&lt;ref name=&quot;urban&quot;&gt;{{cite web |title=Panama - Urban Society |url=https://countrystudies.us/panama/34.htm |website=countrystudies.us}}&lt;/ref&gt; Velik dio migranata u [[Colón (Panama)|Colónu]] i Panami bio je prisiljen živjeti u substandardnim nastambama koje su izgrađene još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i to kao privremene nastambe za radnike na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;urban&quot; /&gt; Kako su do [[1980-e|1980-ih]] godina te nastambe bile u uznapredovalom stanju propadanja, država je u tom periodu provodila politiku &quot;uništavanja i relokacije slamova&quot;,&lt;ref name=&quot;estrella&quot;&gt;{{cite web |author=Carlos Gordón |date=31 Oct 2020 |title=La vivienda social en ciudad de Panamá: la década de 1970 |trans-title=Social housing in Panama City: the 1970s |url=https://www.laestrella.com.pa/panama/nacional/vivienda-social-ciudad-panama-decada-FOLE436267 |publisher=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; koji su zamijenjeni velikim stambenim jedinicama za višečlane obitelji.&lt;ref name=&quot;estrella&quot; /&gt;

Torrijos je unaprijedio javno zdravstvo i modernizirao je obrazovni sustav, a došlo je i do tehnoloških napredaka poput uvođenja televizije u boji ili napredaka na polju računarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==

Panama je tijekom perioda vojne diktature doživjela osjetan gospodarski rast. Iako je diktatura bila nominalno sklona [[socijalizam|socijalističkim]] idejama, pristup gospodarstvu bio je [[kapitalizam|kapitalistički]]. Uz to, Panama je zbog [[Naftni šok|naftnog šoka]] [[1973.]] godine i kasnijih [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma Torrijos–Carter]] otvorila ekonomiju prema drugim državama,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cncpanama.org/phocadownload/Productividad%20Total%20de%20Factores.%20El%20caso%20de%20Panama.pdf|title=Historia económica de Panamá}}&lt;/ref&gt; puno više nego neke druge zemlje sa sličnim sistemima vlasti. 

Podaci [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] potvrđuju značajan rast panamskog [[BDP]]-a u tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina:

{| align=&quot;center&quot;
!Grafički prikaz kretanja panamskog BDP-a u periodu od 1970. do 1979. godine
|- align=&quot;center&quot;
|&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:rgb(0.95,0.95,0.99)
  id:darkgrey  value:rgb(0.80,0.70,0.95)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.20,0.80,0.40)

ImageSize  = width:700 height:400
PlotArea   = left: 60 bottom: 30 top: 20 right: 20
DateFormat = x.y
Period     = from:400 till:3100
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = late
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:500
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:500
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

  bar: 1970 text: 1970.
  bar: 1971 text: 1971.
  bar: 1972 text: 1972.
  bar: 1973 text: 1973.
  bar: 1974 text: 1974.
  bar: 1975 text: 1975.
  bar: 1976 text: 1976.
  bar: 1977 text: 1977.
  bar: 1978 text: 1978.
  bar: 1979 text: 1979.

PlotData=
  color:barra width:20 align:center

  bar: 1970 from:1016  till: 400
  bar: 1971 from:1147  till: 400
  bar: 1972 from:1260  till: 400
  bar: 1973 from:1441  till: 400
  bar: 1974 from:1647  till: 400
  bar: 1975 from:1845  till: 400
  bar: 1976 from:1959  till: 400
  bar: 1977 from:2077  till: 400
  bar: 1978 from:2463  till: 400
  bar: 1979 from:2819  till: 400

PlotData=

  bar: 1970 at: 1016  fontsize:S text: 1.016 shift:(0,5)
  bar: 1971 at: 1147  fontsize:S text: 1.147 shift:(0,5)
  bar: 1972 at: 1260  fontsize:S text: 1.260 shift:(0,5)
  bar: 1973 at: 1441  fontsize:S text: 1.441 shift:(0,5)
  bar: 1974 at: 1647 fontsize:S text: 1.647 shift:(0,5)
  bar: 1975 at: 1845  fontsize:S text: 1.845  shift:(0,5)
  bar: 1976 at: 1959 fontsize:S text:  1.959 shift:(0,5)
  bar: 1977 at: 2077 fontsize:S text:  2.077 shift:(0,5)
  bar: 1978 at: 2463 fontsize:S text:  2.463 shift:(0,5)
  bar: 1979 at: 2819 fontsize:S text:  2.819 shift:(0,5)

&lt;/timeline&gt;
|-
|&lt;small&gt;Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]]&lt;/small&gt;
|}


Urbani razvoj bio je koncentriran oko dvije osi – jedna oko [[Panamerički autoput|Panameričke autoceste]], koja je povezicala glavni grad i [[La Chorrera (Panama)|La Chorreru]], a druga oko tzv. &quot;Transprevlačke autoceste&quot;, koja je išla u smjeru sjever-jug i povezivala glavni grad s mjestima na atlantskoj obali.&lt;ref name=urban/&gt; Ta su područja doživjela najveći gospodarski rast i najviše investicija. Izvan urbanih centara, gospodarstvo se temeljilo ponajviše na izvozu [[banana]], koje su [[1985.]] godine sačinjavale 23% cjelokupnog panamskog izvoza;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=156}}&lt;/ref&gt; izvoz je uglavnom rađen u sklopu brenda [[Chiquita]]. U ovom je periodu došlo i do rasta izvoza rafiniranog šećera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rebelion.org/un-estudio-indispensable-para-comprender-la-crisis-del-agro-panameno/|title=Un estudio indispensable para comprender la crisis del agro en Panamá|author=Olmedo Beluche|date=27 Apr 2023|website=[[Rebelion.org|Rebelión]]|trans-title=An indispensable resource for understanding the agricultural crisis in Panama}}&lt;/ref&gt;

Kao i većina tadašnjih država, Panama je imala relativno nisku stopu inflacije, a nacionalna valuta ([[panamska balboa]]) počela je više cirkulirati zemljom.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>3wtmzj7xkmhv9aqljisslrornbjjldi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706225</id>
      <parentid>42706224</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:36:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Noriegina diktatura */</comment>
      <origin>42706225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26387" sha1="rfcpwp7l8isqvklj3c0gf743cntpum5" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===
[[File:Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg|thumb|left|[[Omar Torrijos]] (desno) s panamskim farmerima. Agrarno-zemljišne reforme s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika bile su važan dio Torrijosove gospodarske politike.]]
Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 
[[File:Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg|thumb|Krajnji cilj [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] bilo je svrgavanje [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]], koji je na koncu uhapšen.]]
Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 

Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Društvo ==
Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt; Ti su stanovnici većinu vremena živjeli pod represijom, kako za vrijeme Torrijosa, tako i za vrijeme Noriege, s tim da je režimska represija za vrijeme potonjeg bila puno snažnija i puno više usmjerena na odmazdu prema panamskom narodu nego Torrijosovo doba. Torrijos je bio puno više usmjeren na narod i provođenje vlastitih populističkih obećanja, tako da je Panama u društvenom smislu napredovala, unatoč državnoj represiji. 

Torrijosov politički cilj bio je stvoriti snažnu srednju klasu temeljenu na [[Meritokratija|meritokraciji]], a ne na obiteljskim vezama i osobnom bogatstvu, čime je nastojao pomoći i brojnoj [[Mestici|mestičkoj]] te [[Indijanci|indijanskoj]] populaciji, koja je načelno nije pripadala društvenim elitama iz ranijeg razdoblja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=27}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom ranih [[1970-e|1970-ih]], Torrijos je pokrenuo velike projekte izgradnje državnih gradova u urbanim područjima, što je dovelo do ubrzanog razvoja urbanih sredina, naročito [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Iako je Panama još od [[1950-e|1950-ih]] prolazila kroz proces masovne urbane ekspanzije, broj novih stanova nije bio ni približno dovoljan za sve ljude koji su dolazili u gradove.&lt;ref name=&quot;urban&quot;&gt;{{cite web |title=Panama - Urban Society |url=https://countrystudies.us/panama/34.htm |website=countrystudies.us}}&lt;/ref&gt; Velik dio migranata u [[Colón (Panama)|Colónu]] i Panami bio je prisiljen živjeti u substandardnim nastambama koje su izgrađene još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i to kao privremene nastambe za radnike na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;urban&quot; /&gt; Kako su do [[1980-e|1980-ih]] godina te nastambe bile u uznapredovalom stanju propadanja, država je u tom periodu provodila politiku &quot;uništavanja i relokacije slamova&quot;,&lt;ref name=&quot;estrella&quot;&gt;{{cite web |author=Carlos Gordón |date=31 Oct 2020 |title=La vivienda social en ciudad de Panamá: la década de 1970 |trans-title=Social housing in Panama City: the 1970s |url=https://www.laestrella.com.pa/panama/nacional/vivienda-social-ciudad-panama-decada-FOLE436267 |publisher=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; koji su zamijenjeni velikim stambenim jedinicama za višečlane obitelji.&lt;ref name=&quot;estrella&quot; /&gt;

Torrijos je unaprijedio javno zdravstvo i modernizirao je obrazovni sustav, a došlo je i do tehnoloških napredaka poput uvođenja televizije u boji ili napredaka na polju računarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==

Panama je tijekom perioda vojne diktature doživjela osjetan gospodarski rast. Iako je diktatura bila nominalno sklona [[socijalizam|socijalističkim]] idejama, pristup gospodarstvu bio je [[kapitalizam|kapitalistički]]. Uz to, Panama je zbog [[Naftni šok|naftnog šoka]] [[1973.]] godine i kasnijih [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma Torrijos–Carter]] otvorila ekonomiju prema drugim državama,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cncpanama.org/phocadownload/Productividad%20Total%20de%20Factores.%20El%20caso%20de%20Panama.pdf|title=Historia económica de Panamá}}&lt;/ref&gt; puno više nego neke druge zemlje sa sličnim sistemima vlasti. 

Podaci [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] potvrđuju značajan rast panamskog [[BDP]]-a u tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina:

{| align=&quot;center&quot;
!Grafički prikaz kretanja panamskog BDP-a u periodu od 1970. do 1979. godine
|- align=&quot;center&quot;
|&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:rgb(0.95,0.95,0.99)
  id:darkgrey  value:rgb(0.80,0.70,0.95)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.20,0.80,0.40)

ImageSize  = width:700 height:400
PlotArea   = left: 60 bottom: 30 top: 20 right: 20
DateFormat = x.y
Period     = from:400 till:3100
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = late
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:500
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:500
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

  bar: 1970 text: 1970.
  bar: 1971 text: 1971.
  bar: 1972 text: 1972.
  bar: 1973 text: 1973.
  bar: 1974 text: 1974.
  bar: 1975 text: 1975.
  bar: 1976 text: 1976.
  bar: 1977 text: 1977.
  bar: 1978 text: 1978.
  bar: 1979 text: 1979.

PlotData=
  color:barra width:20 align:center

  bar: 1970 from:1016  till: 400
  bar: 1971 from:1147  till: 400
  bar: 1972 from:1260  till: 400
  bar: 1973 from:1441  till: 400
  bar: 1974 from:1647  till: 400
  bar: 1975 from:1845  till: 400
  bar: 1976 from:1959  till: 400
  bar: 1977 from:2077  till: 400
  bar: 1978 from:2463  till: 400
  bar: 1979 from:2819  till: 400

PlotData=

  bar: 1970 at: 1016  fontsize:S text: 1.016 shift:(0,5)
  bar: 1971 at: 1147  fontsize:S text: 1.147 shift:(0,5)
  bar: 1972 at: 1260  fontsize:S text: 1.260 shift:(0,5)
  bar: 1973 at: 1441  fontsize:S text: 1.441 shift:(0,5)
  bar: 1974 at: 1647 fontsize:S text: 1.647 shift:(0,5)
  bar: 1975 at: 1845  fontsize:S text: 1.845  shift:(0,5)
  bar: 1976 at: 1959 fontsize:S text:  1.959 shift:(0,5)
  bar: 1977 at: 2077 fontsize:S text:  2.077 shift:(0,5)
  bar: 1978 at: 2463 fontsize:S text:  2.463 shift:(0,5)
  bar: 1979 at: 2819 fontsize:S text:  2.819 shift:(0,5)

&lt;/timeline&gt;
|-
|&lt;small&gt;Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]]&lt;/small&gt;
|}


Urbani razvoj bio je koncentriran oko dvije osi – jedna oko [[Panamerički autoput|Panameričke autoceste]], koja je povezicala glavni grad i [[La Chorrera (Panama)|La Chorreru]], a druga oko tzv. &quot;Transprevlačke autoceste&quot;, koja je išla u smjeru sjever-jug i povezivala glavni grad s mjestima na atlantskoj obali.&lt;ref name=urban/&gt; Ta su područja doživjela najveći gospodarski rast i najviše investicija. Izvan urbanih centara, gospodarstvo se temeljilo ponajviše na izvozu [[banana]], koje su [[1985.]] godine sačinjavale 23% cjelokupnog panamskog izvoza;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=156}}&lt;/ref&gt; izvoz je uglavnom rađen u sklopu brenda [[Chiquita]]. U ovom je periodu došlo i do rasta izvoza rafiniranog šećera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rebelion.org/un-estudio-indispensable-para-comprender-la-crisis-del-agro-panameno/|title=Un estudio indispensable para comprender la crisis del agro en Panamá|author=Olmedo Beluche|date=27 Apr 2023|website=[[Rebelion.org|Rebelión]]|trans-title=An indispensable resource for understanding the agricultural crisis in Panama}}&lt;/ref&gt;

Kao i većina tadašnjih država, Panama je imala relativno nisku stopu inflacije, a nacionalna valuta ([[panamska balboa]]) počela je više cirkulirati zemljom.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>rfcpwp7l8isqvklj3c0gf743cntpum5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706226</id>
      <parentid>42706225</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:36:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Noriegina diktatura */</comment>
      <origin>42706226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26387" sha1="qlxoip434uxb2yvk97tj71ahjxs4fa6" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===
[[File:Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg|thumb|left|[[Omar Torrijos]] (desno) s panamskim farmerima. Agrarno-zemljišne reforme s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika bile su važan dio Torrijosove gospodarske politike.]]
Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 
[[File:Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg|thumb|Krajnji cilj [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] bilo je svrgavanje [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]], koji je na koncu uhapšen.]]
Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

== Društvo ==
Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt; Ti su stanovnici većinu vremena živjeli pod represijom, kako za vrijeme Torrijosa, tako i za vrijeme Noriege, s tim da je režimska represija za vrijeme potonjeg bila puno snažnija i puno više usmjerena na odmazdu prema panamskom narodu nego Torrijosovo doba. Torrijos je bio puno više usmjeren na narod i provođenje vlastitih populističkih obećanja, tako da je Panama u društvenom smislu napredovala, unatoč državnoj represiji. 

Torrijosov politički cilj bio je stvoriti snažnu srednju klasu temeljenu na [[Meritokratija|meritokraciji]], a ne na obiteljskim vezama i osobnom bogatstvu, čime je nastojao pomoći i brojnoj [[Mestici|mestičkoj]] te [[Indijanci|indijanskoj]] populaciji, koja je načelno nije pripadala društvenim elitama iz ranijeg razdoblja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=27}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom ranih [[1970-e|1970-ih]], Torrijos je pokrenuo velike projekte izgradnje državnih gradova u urbanim područjima, što je dovelo do ubrzanog razvoja urbanih sredina, naročito [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Iako je Panama još od [[1950-e|1950-ih]] prolazila kroz proces masovne urbane ekspanzije, broj novih stanova nije bio ni približno dovoljan za sve ljude koji su dolazili u gradove.&lt;ref name=&quot;urban&quot;&gt;{{cite web |title=Panama - Urban Society |url=https://countrystudies.us/panama/34.htm |website=countrystudies.us}}&lt;/ref&gt; Velik dio migranata u [[Colón (Panama)|Colónu]] i Panami bio je prisiljen živjeti u substandardnim nastambama koje su izgrađene još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i to kao privremene nastambe za radnike na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;urban&quot; /&gt; Kako su do [[1980-e|1980-ih]] godina te nastambe bile u uznapredovalom stanju propadanja, država je u tom periodu provodila politiku &quot;uništavanja i relokacije slamova&quot;,&lt;ref name=&quot;estrella&quot;&gt;{{cite web |author=Carlos Gordón |date=31 Oct 2020 |title=La vivienda social en ciudad de Panamá: la década de 1970 |trans-title=Social housing in Panama City: the 1970s |url=https://www.laestrella.com.pa/panama/nacional/vivienda-social-ciudad-panama-decada-FOLE436267 |publisher=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; koji su zamijenjeni velikim stambenim jedinicama za višečlane obitelji.&lt;ref name=&quot;estrella&quot; /&gt;

Torrijos je unaprijedio javno zdravstvo i modernizirao je obrazovni sustav, a došlo je i do tehnoloških napredaka poput uvođenja televizije u boji ili napredaka na polju računarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==

Panama je tijekom perioda vojne diktature doživjela osjetan gospodarski rast. Iako je diktatura bila nominalno sklona [[socijalizam|socijalističkim]] idejama, pristup gospodarstvu bio je [[kapitalizam|kapitalistički]]. Uz to, Panama je zbog [[Naftni šok|naftnog šoka]] [[1973.]] godine i kasnijih [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma Torrijos–Carter]] otvorila ekonomiju prema drugim državama,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cncpanama.org/phocadownload/Productividad%20Total%20de%20Factores.%20El%20caso%20de%20Panama.pdf|title=Historia económica de Panamá}}&lt;/ref&gt; puno više nego neke druge zemlje sa sličnim sistemima vlasti. 

Podaci [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] potvrđuju značajan rast panamskog [[BDP]]-a u tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina:

{| align=&quot;center&quot;
!Grafički prikaz kretanja panamskog BDP-a u periodu od 1970. do 1979. godine
|- align=&quot;center&quot;
|&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:rgb(0.95,0.95,0.99)
  id:darkgrey  value:rgb(0.80,0.70,0.95)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.20,0.80,0.40)

ImageSize  = width:700 height:400
PlotArea   = left: 60 bottom: 30 top: 20 right: 20
DateFormat = x.y
Period     = from:400 till:3100
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = late
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:500
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:500
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

  bar: 1970 text: 1970.
  bar: 1971 text: 1971.
  bar: 1972 text: 1972.
  bar: 1973 text: 1973.
  bar: 1974 text: 1974.
  bar: 1975 text: 1975.
  bar: 1976 text: 1976.
  bar: 1977 text: 1977.
  bar: 1978 text: 1978.
  bar: 1979 text: 1979.

PlotData=
  color:barra width:20 align:center

  bar: 1970 from:1016  till: 400
  bar: 1971 from:1147  till: 400
  bar: 1972 from:1260  till: 400
  bar: 1973 from:1441  till: 400
  bar: 1974 from:1647  till: 400
  bar: 1975 from:1845  till: 400
  bar: 1976 from:1959  till: 400
  bar: 1977 from:2077  till: 400
  bar: 1978 from:2463  till: 400
  bar: 1979 from:2819  till: 400

PlotData=

  bar: 1970 at: 1016  fontsize:S text: 1.016 shift:(0,5)
  bar: 1971 at: 1147  fontsize:S text: 1.147 shift:(0,5)
  bar: 1972 at: 1260  fontsize:S text: 1.260 shift:(0,5)
  bar: 1973 at: 1441  fontsize:S text: 1.441 shift:(0,5)
  bar: 1974 at: 1647 fontsize:S text: 1.647 shift:(0,5)
  bar: 1975 at: 1845  fontsize:S text: 1.845  shift:(0,5)
  bar: 1976 at: 1959 fontsize:S text:  1.959 shift:(0,5)
  bar: 1977 at: 2077 fontsize:S text:  2.077 shift:(0,5)
  bar: 1978 at: 2463 fontsize:S text:  2.463 shift:(0,5)
  bar: 1979 at: 2819 fontsize:S text:  2.819 shift:(0,5)

&lt;/timeline&gt;
|-
|&lt;small&gt;Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]]&lt;/small&gt;
|}


Urbani razvoj bio je koncentriran oko dvije osi – jedna oko [[Panamerički autoput|Panameričke autoceste]], koja je povezicala glavni grad i [[La Chorrera (Panama)|La Chorreru]], a druga oko tzv. &quot;Transprevlačke autoceste&quot;, koja je išla u smjeru sjever-jug i povezivala glavni grad s mjestima na atlantskoj obali.&lt;ref name=urban/&gt; Ta su područja doživjela najveći gospodarski rast i najviše investicija. Izvan urbanih centara, gospodarstvo se temeljilo ponajviše na izvozu [[banana]], koje su [[1985.]] godine sačinjavale 23% cjelokupnog panamskog izvoza;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=156}}&lt;/ref&gt; izvoz je uglavnom rađen u sklopu brenda [[Chiquita]]. U ovom je periodu došlo i do rasta izvoza rafiniranog šećera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rebelion.org/un-estudio-indispensable-para-comprender-la-crisis-del-agro-panameno/|title=Un estudio indispensable para comprender la crisis del agro en Panamá|author=Olmedo Beluche|date=27 Apr 2023|website=[[Rebelion.org|Rebelión]]|trans-title=An indispensable resource for understanding the agricultural crisis in Panama}}&lt;/ref&gt;

Kao i većina tadašnjih država, Panama je imala relativno nisku stopu inflacije, a nacionalna valuta ([[panamska balboa]]) počela je više cirkulirati zemljom.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>qlxoip434uxb2yvk97tj71ahjxs4fa6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706230</id>
      <parentid>42706226</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T11:55:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Politika */</comment>
      <origin>42706230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28281" sha1="qiiom2c1tpa0f2uujkvus5jld8k5zaq" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Republika Panama
|izvorno_ime        = República de Panamá
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = 

|era                = [[Hladni rat]]
|godina_start       = 1968.
|godina_kraj        = 1989.
|datum_start        = {{nowrap|[[11. listopada]] [[1968.]]}}
|datum_kraj         = [[20. prosinca]] [[1989.]]
|događaj_start      = [[Državni udar u Panami 1968.|Vojni udar]]
|događaj_kraj       = [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|Američka invazija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|[[Sporazumi Torrijos–Carter]]}}
|datum_događaj1     = [[7. rujna]] [[1977.]]
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Panama
|flag_p1            = Flag of Panama.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama
|flag_s1            = Flag of Panama.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Panama.svg
|zastava_i          = Zastava Paname
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of Panama (1925-1941, 1946-2006).svg
|grb_i              = Grb Paname
|grb_tip            = 
|geslo              = ''Pro Mundi Beneficio''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] ''Za dobrobit svijeta'')}}
|himna              = &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|mapa               = Panama on the globe (Americas centered).svg
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Ciudad de Panamá]]}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = {{nowrap|{{ubl|[[Vojna hunta]] {{small|(1968–1969)}}|[[Vojna diktatura]] {{small|(1969–1989)}}}}}}
|titula_vođa        = Čelnik vojske
|vođa1              = [[Boris Martínez]]
|godina_vođa1       = 1968. – 1969.
|vođa2              = [[Omar Torrijos]]
|godina_vođa2       = 1969. – 1981.
|vođa3              = [[Florencio Flores Aguilar|Florencio Flores]]
|godina_vođa3       = 1981. – 1982.
|vođa4              = [[Rubén Darío Paredes]]
|godina_vođa4       = 1982. – 1983.
|vođa5              = [[Manuel Noriega]]
|godina_vođa5       = 1983. – 1989.
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]]
|zamjenik1          = [[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]] i&lt;br&gt;[[Bolívar Urrutia]]
|godina_zamjenik1   = 1968. – 1969.
|zamjenik2          = [[Demetrio B. Lakas]]
|godina_zamjenik2   = 1969. – 1978.
|zamjenik3          = [[Arístides Royo]]
|godina_zamjenik3   = 1978. – 1982.
|zamjenik4          = [[Ricardo de la Espriella]]
|godina_zamjenik4   = 1982. – 1984.
|zamjenik5          = [[Jorge Illueca]]
|godina_zamjenik5   = 1984.
|zamjenik6          = [[Nicolás Ardito Barletta]]
|godina_zamjenik6   = 1984. – 1985.
|zamjenik7          = [[Eric Arturo Delvalle]]
|godina_zamjenik7   = 1985. – 1988.
|zamjenik8          = [[Manuel Solís Palma]]
|godina_zamjenik8   = 1988. – 1989.
|zamjenik9          = [[Francisco A. Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|godina_zamjenik9   = 1989.
|zamjenik10          =
|godina_zamjenik10   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''suspendirana''
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1980.]]&lt;ref name=&quot;P1980&quot;/&gt;
|stat_površina1     = 75417
|stat_pop1          = 1831399
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[panamska balboa]]
|broj               = 
|vremenska_zona     = -5 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]])
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Vojna diktatura u Panami''' ([[španjolski]]: ''Dictadura militar en Panamá'') trajala je od [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]] [[11. listopada]] [[1968.]] godine do [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] [[20. prosinca]] [[1989.]] godine. Godine [[1968.]], čelnici [[Nacionalna garda Paname|Nacionalne garde]] major [[Boris Martínez]], potpukovnik [[José Humberto Ramos]] i [[Rubén Darío Paredes]] svrgnuli su zakonski izabranog predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], nakon čega je vojska preuzela vlast koju će držati 21 godinu. Martíneza je već [[1969.]] godine u sklopu &quot;puča u puču&quot; svrgnuo [[Omar Torrijos]], koji će kao diktator voditi državu sve do svoje pogiblje [[1981.]] godine, a nakon čega se nakon kraćeg perioda [[Manuel Noriega]] isprofilirao kao novi diktator, koji će voditi zemlju od [[1983.]] sve do rušenja diktature [[1989.]] godine.

Međutim, za razliku od velikog broja sličnih pučeva u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] za vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]], ovdje se nije radilo o [[Antikomunizam|antikomunističkom]] trenutku, već nečemu što je diktatura nazivala &quot;revolucionarnim procesom&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), čiji je cilj bilo dokidanje biroktatiziranosti i lošeg upravljanja koji su obilježavali tadašnju panamsku vlast. Međutim, diktatura je zarobila masovne medije te je sprovodila teror u sklopu kojega su nepodobni pojedinci bili mučeni i zlostavljani, nestajali su ili su bili ubijani, dok je Torrijosova vlada formalno donosila nove zakone. 

Noriegina je vladavina dodatno bila obilježena i [[korupcija|korupcijom]] te kriminalom, što je dovelo do jačanja opozicijskih pokreta. Kako je Noriega uz to pogoršao i odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], došlo je do vojne invazije koja je okončala vojnu diktaturu.

== Historija ==

Šef policije [[José Antonio Remón Cantera]] pobijedio je [[1952.]] godine na [[Opći izbori u Panami 1952.|općim izborima]] i tako doveo [[Nacionalna domoljubna koalicija|Nacionalnu domoljubnu koaliciju]] na vlast. Remón je vladao strogo i autokratski, obrušio se na sve komunističke grupacije i simpatizere, a utemeljio je i [[Nacionalna garda Paname|Nacionalnu gardu]], koja će postati temelj sigurnosno-obrambenih snaga u zemlji. Netom prije izbora [[1956.]] godine, Remón je donio izrazito restriktivno pravilo koje je strankama s manje od 45,000 članova onemogućilo sudjelovanje na izborima, tako da je – osim njegove – jedina stranka s pravom sudjelovanja na izborima bila [[Nacionalna liberalna stranka (Panama)|Nacionalna liberalna stranka]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=35}}&lt;/ref&gt; Remón je ubijen [[1955.]] godine, prije izbora, ali Nacionalna domoljubna koalicija svejedno je pobijedila na izborima. 

Osim što je osnovao Nacionalnu gardu, Remón je za svog mandata značajno modernizirao i policiju.{{efn|Panama je bila mala zemlja i nije imala klasičnu vojsku u to vrijeme, tako da su policijske snage istovremeno obavljale i dobar dio dužnosti koje inače obavljaju oružane snage.}}&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202053442/https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno/|archive-date=2021-02-02|title=Un nuevo escalón en el militarismo panameño|date=2021-02-02|url=https://www.prensa.com/impresa/panorama/un-nuevo-escalon-en-el-militarismo-panameno|author=Rodrigo Noriega}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.prensa.com/politica/metamorfosis-institucion-armada_0_1828317157.html La metamorfosis de la institución armada]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/fantasma-vive-PN_0_1828317156.html|title=El fantasma que vive en la PN|language=es|publisher=Prensa|date=2006-09-04|author=José Otero}}&lt;/ref&gt; 

Unatoč autokraciji, situacija u državi bila je iznimno nestabilna, a ponovna politička aktivacija bivšeg predsjednika [[Arnulfo Arias|Arnulfa Ariasa]], koji je već dva puta bio svrgnut u puču, dovela je do novih tenzija. Arias se kandidirao i kontroverzno izgubio na izborima [[1964.]] godine, ali to ga nije spriječilo da se ponovo kandidira četiri godine kasnije. Istovremeno, u Panami je vladalo uvjerenje da će Arias, ako ponovo pobijedi, opet biti svrgnut s vlasti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Tapia|first=Luis| title=Historia Panameña|year=2011|publisher=Susaeta Ediciones Panamá|language=es}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Panami 1968.|općim izborima]] [[1968.]] godine, Arnulfo Arias odnio je pobjedu i treći put postao predsjednik. Nacionalna garda inicijalno je prihvatila njegovu pobjedu, međutim kada je Arias krenuo u obračun s aktualnim vodstvom Garde, došlo je do [[Državni udar u Panami 1968.|vojnog udara]] u kojem je Arias ponovo svrgnut, a vlast u državi preuzela je vojska preko Privremene vladine hunte. Arias je pobjegao iz zemlje, a čelnik Nacionalne garde [[Boris Martínez]] preuzeo je faktičnu vlast u državi. Vojska je preuzela kontrolu nad medijima te je, koristeći glas [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], objavila proglas za narod. Međutim, kako je Torrijos htio obnoviti barem dio civile vlasti, Martínez i on ušli su u sukob koji je doveo do &quot;puča u puču&quot; u kojem je Torrijos svrgnuo Martíneza i prisilio ga na egzil, nakon čega je preuzeo svu vlast u zemlji. 

=== Torrijosova diktatura ===
[[File:Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg|thumb|left|[[Omar Torrijos]] (desno) s panamskim farmerima. Agrarno-zemljišne reforme s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika bile su važan dio Torrijosove gospodarske politike.]]
Već krajem [[1969.]] godine, Torrijos se suočio s pokušajem novog puča, ali uspio ga je ugušiti. Vojna diktatura suočavala se i s velikim studentskim prosvjedima, koji su u jednom trenutku prerasli u gerilski rat protiv vojske, ali i s [[Pobuna u Chiriquíju|gerilskom pobunom]] u [[Chiriquí (provincija)|provinciji Chiriquí]], koju je država također uspješno ugušila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Torrijismo y militarismo (1968-1981) El golpe de cuartel y la Junta Provisional de Gobierno|url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|author=Celestino Araúz|publisher=Crítica|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329161735/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f12-01.html|archive-date=2010-03-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/dictadura-militar/23777302|title=Dictadura militar|language=es|author=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Torrijos je kroz naredni period konsolidirao vlast. [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] je suspendirana, a političke stranke su ukinute u cijelosti; Torrijos je bio faktički državni poglavar, iako je funkcija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] formalno očuvana, ali svi su predsjednici bili tek Torrijosove marionete. 

Godine [[1972.]], Torrijos je promulgirao [[Ustav Paname (1972)|novi ustav]], kojim si je dodijelio apsolutne ovlasti i titulu Vrhovnog vođe panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=175}}&lt;/ref&gt; Iako je vladao kao diktator, Torrijos je kroz tzv. &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario'') planirao dokinuti [[oligarhija|oligarhijski]] sustav koji je postojao u Panami te provesti [[populizam|populističke]] mjere koje je najavljivao poput većeg broja poslova u državnim službama ili redistribucije zemljišta malim poljoprivrednicima. Svakako najznačajniji trenutak njegove vladavine bili su [[sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine, koje je Torrijos potpisao s tadašnjim [[SAD|američkim]] predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]], a koji su garantirali povrat [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] Panami [[1999.]] godine, što se i dogodilo. Carter je također vršio značajan pritisak na Torrijosa da olabavi diktaturu, što se i dogodilo krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. 

Torrijos je poginuo u [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.|padu aviona]] [[1981.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books/edition/Le_canal_de_Panama/_mvRrQEACAAJ?hl=en|title=Le canal de Panama: un siècle d'histoires|year=2014|author=Marc de Banville|isbn=9782344002810}}&lt;/ref&gt; okolnosti kojeg ostaju kontroverze, a naslijedio ga je [[Florencio Flores Aguilar]] na period od sedam mjeseci, a nakon njega vlast je preuzeo [[Rubén Darío Paredes]]. Međutim, [[Manuel Noriega]] je u konačnici izašao kao pobjednik u borbi za vlast nakon Torrijosove smrti te je [[1983.]] godine preuzeo apsolutnu vlast u državi.

=== Noriegina diktatura ===

Iako je Noriegin dolazak na vlast stabilizirao situaciju u državi, Noriegini izrazito antiamerički stavovi ubrzo su počeli stvarati velike gospodarske probleme za Panamce. Nova vlast bila je izrazito [[korupcija|korumpirana]], a kako je represija bila sve žešća, otpor među narodom postajao je sve glasniji, što je dovelo do odmazde Norieginih snaga te brojnih napada na civile. Tijekom [[1989.]] godine došlo je do [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.|pokušaja državnog udara]], a uhapšeni pučisti odvedeni su u [[Zračna baza Albrook|Albrook]], gdje su mučeni i pogubljeni; taj se događaj danas naziva masakrom u Albrooku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.binal.ac.pa/binal/servicios-2/14-sample-data-articles/327-dictadura-militar.html|title=Dicutadura militar|access-date=13 April 2019|author=[[Biblioteca Nacional de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, Noriega je u prosincu [[1989.]] godine dobio izvanredne ovlasti od [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine]] te je nedugo zatim objavio rat [[SAD|Sjedinjenim Državama]] nakon dva ranija incidenta. Istovremeno, Amerikanci su pripremili gotovo 30,000 jedinica za planiranu invaziju. 

Dan nakon objave rata, američki vojnik pokušao je proći kroz kontrolnu točku ispred sjedišta Nacionalne garde, gdje je bila okupljena i bijesna rulja, prilikom čega je ubijen.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.univision.com/univision-news/latin-america/the-forgotten-u-s-marine-whose-death-triggered-an-invasion|title=The forgotten US marine whose death triggered an invasion|publisher=Univision}}&lt;/ref&gt; Smatra se kako je taj incident bio okidač za pokretanje [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_4112000/4112833.stm|title=Panamá a 15 años de la invasión|language=es|date=20 Dec 2004}}&lt;/ref&gt; koja je službeno krenula u ranim satima [[20. prosinca]] [[1989.]] godine, kada su Amerikanci bombardirali nekoliko političkih i vojnih zgrada u Panami. Cilj tih napada bila je neutralizacija panamskih obrambenih snaga, a bombardiranje je izazvalo značajnu štetu na infrastrukturi diljem zemlje. 

Amerikanci su na svojoj strani imali najmodernije oružje, koje su koristili protiv slabo opremljene panamske vojske. Unatoč naprednoj tehnologiji koju su Amerikanci koristili, velik broj civila je ubijen, a došlo je i do oštećenja civilne infrastrukture.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/latin_america/newsid_6978000/6978587.stm#xq9|title=Tras la huella de Noriega|publication=BBC Mundo.com|year=2007}}&lt;/ref&gt; Primjerice, ulazak američkih trupa u četvrt El Chorrillo rezultirao je njezinim potpunim uništenjem, čemu su doprinijeli požari i naknadno nasilje, s obzirom na to da se četvrt nalazila nedaleko od sjedišta vojske. 
[[File:Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg|thumb|Krajnji cilj [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]] bilo je svrgavanje [[Manuel Noriega|Manuela Noriege]], koji je na koncu uhapšen.]]
Međutim, unatoč Norieginim izjavama pred Narodnom skupštinom, Panama nikada nije formalno objavila rat Sjedinjenim Državama tako da su i [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] i [[Organizacija američkih država]] osudile ovaj napad. Kako je američka vojska bila osjetno superiornija od panamske, invazija je trajala tek nekoliko dana uz vrlo ograničen otpor. Noriega je uspio pobjeći i tražio je azil u nuncijaturi, ali se [[31. siječnja]] [[1990.]] godine predao američkim snagama te je uhapšen nakon [[Operacija Nifty Package|Operacije Nifty Package]]. Ovaj je čin bio formalni kraj vojne diktature u Panami.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|title=Guillermo Endara Galimany|publisher=[[Barcelona Centre for International Affairs]] |language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20141112031508/http://www.cidob.org/es/documentacio/biografias_lideres_politicos/america_central_y_caribe/panama/guillermo_endara_galimany|archive-date=2014-11-12}}&lt;/ref&gt; Tijekom invazije, [[Guillermo Endara]] prisegnuo je za predsjednika u američkoj vojnoj bazi. U danima nakon invazije, diljem Paname došlo je do masovnih pljački i vandaliziranja imovine, što je bilo moguće zbog potpunog izostanka policije i pasivnosti američkih trupa, a što je dodatno pogoršalo situaciju u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.prensa.com/politica/Final-ruptura_0_4099090374.html|title=Final de la dictadura|access-date=13 April 2019|author=[[La Prensa (Panamá)]]}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==

Samo nekoliko mjeseci nakon puča, [[Omar Torrijos]] uspio je konsolidirati moć i postati faktični državni poglavar s apsolutnim ovlastima. Torrijos je bio [[populizam|populist]] koji je za cilj imao razmontirati birokratsko-[[oligarhija|oligarhijsku]] strukturu državne moći koja je postojala prije puča. Pri tome je vladao autokratski te je dokinuo brojna građanska i politička prava, iako je Panama tijekom njegove vladavine doživjela značajan gospodarski rast. Torrijos je suspendirao [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]] i ukinio je političke stranke, a od [[1972.]] godine formalno je vladao kao Vrhovni vođa panamske revolucije ([[španjolski]]: ''Líder Máximo de la Revolución Panameña''). Tu si je titulu nadijenio nakon promulgiranja [[Ustav Paname (1972)|novog ustava]] [[1972.]] godine, čiji je članak 277. njemu davao apsolutne ovlasti. Institucija [[Predsjednik Paname|predsjednika]] nije ukinuta jer je vojska preko predsjednika stvarala privid legitimiteta u narodu, međutim predsjednike je imenovao Torrijos, a oni su bili samo marionete vojnih čelnika Paname.

No, za razliku od drugih [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] diktatura iz tog perioda, naročito onih koje su uspostavljene pod pokroviteljstvom [[SAD|Sjedinjenih Država]], panamska diktatura nije bila [[antikomunizam|antikomunistička]], već se oslanjala na &quot;revolucionarni proces&quot; ([[španjolski]]: ''proceso revolucionario''), koji je trebao dovesti do obećanih promjena i tranzicije, a posebice razmontiranja društvenih elita i oligarhije. 

Kao reakcija na pojačani pritisak [[SAD|Sjedinjenih Država]], Torrijos je krajem 70-ih postepeno ublažavao autokraciju u zemlji. Godine [[1979.]] osnovana je i [[Demokratska revolucionarna stranka]], stranka lijevog centra koja je okupljala Torrijosove pristaše i koja je bila vladajuća stranka u zemlji tijekom diktature.

== Društvo ==
Prema podacima iz [[1980.]] godine, u Panami je živjelo nešto više od 1.8 milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;P1980&quot;&gt;''Panama: a country study.'' (1989). p. 262&lt;/ref&gt; Ti su stanovnici većinu vremena živjeli pod represijom, kako za vrijeme Torrijosa, tako i za vrijeme Noriege, s tim da je režimska represija za vrijeme potonjeg bila puno snažnija i puno više usmjerena na odmazdu prema panamskom narodu nego Torrijosovo doba. Torrijos je bio puno više usmjeren na narod i provođenje vlastitih populističkih obećanja, tako da je Panama u društvenom smislu napredovala, unatoč državnoj represiji. 

Torrijosov politički cilj bio je stvoriti snažnu srednju klasu temeljenu na [[Meritokratija|meritokraciji]], a ne na obiteljskim vezama i osobnom bogatstvu, čime je nastojao pomoći i brojnoj [[Mestici|mestičkoj]] te [[Indijanci|indijanskoj]] populaciji, koja je načelno nije pripadala društvenim elitama iz ranijeg razdoblja.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=27}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom ranih [[1970-e|1970-ih]], Torrijos je pokrenuo velike projekte izgradnje državnih gradova u urbanim područjima, što je dovelo do ubrzanog razvoja urbanih sredina, naročito [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Iako je Panama još od [[1950-e|1950-ih]] prolazila kroz proces masovne urbane ekspanzije, broj novih stanova nije bio ni približno dovoljan za sve ljude koji su dolazili u gradove.&lt;ref name=&quot;urban&quot;&gt;{{cite web |title=Panama - Urban Society |url=https://countrystudies.us/panama/34.htm |website=countrystudies.us}}&lt;/ref&gt; Velik dio migranata u [[Colón (Panama)|Colónu]] i Panami bio je prisiljen živjeti u substandardnim nastambama koje su izgrađene još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i to kao privremene nastambe za radnike na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;urban&quot; /&gt; Kako su do [[1980-e|1980-ih]] godina te nastambe bile u uznapredovalom stanju propadanja, država je u tom periodu provodila politiku &quot;uništavanja i relokacije slamova&quot;,&lt;ref name=&quot;estrella&quot;&gt;{{cite web |author=Carlos Gordón |date=31 Oct 2020 |title=La vivienda social en ciudad de Panamá: la década de 1970 |trans-title=Social housing in Panama City: the 1970s |url=https://www.laestrella.com.pa/panama/nacional/vivienda-social-ciudad-panama-decada-FOLE436267 |publisher=[[La Estrella de Panamá]]}}&lt;/ref&gt; koji su zamijenjeni velikim stambenim jedinicama za višečlane obitelji.&lt;ref name=&quot;estrella&quot; /&gt;

Torrijos je unaprijedio javno zdravstvo i modernizirao je obrazovni sustav, a došlo je i do tehnoloških napredaka poput uvođenja televizije u boji ili napredaka na polju računarstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==

Panama je tijekom perioda vojne diktature doživjela osjetan gospodarski rast. Iako je diktatura bila nominalno sklona [[socijalizam|socijalističkim]] idejama, pristup gospodarstvu bio je [[kapitalizam|kapitalistički]]. Uz to, Panama je zbog [[Naftni šok|naftnog šoka]] [[1973.]] godine i kasnijih [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma Torrijos–Carter]] otvorila ekonomiju prema drugim državama,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cncpanama.org/phocadownload/Productividad%20Total%20de%20Factores.%20El%20caso%20de%20Panama.pdf|title=Historia económica de Panamá}}&lt;/ref&gt; puno više nego neke druge zemlje sa sličnim sistemima vlasti. 

Podaci [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] potvrđuju značajan rast panamskog [[BDP]]-a u tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina:

{| align=&quot;center&quot;
!Grafički prikaz kretanja panamskog BDP-a u periodu od 1970. do 1979. godine
|- align=&quot;center&quot;
|&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:rgb(0.95,0.95,0.99)
  id:darkgrey  value:rgb(0.80,0.70,0.95)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.20,0.80,0.40)

ImageSize  = width:700 height:400
PlotArea   = left: 60 bottom: 30 top: 20 right: 20
DateFormat = x.y
Period     = from:400 till:3100
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = late
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:500
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:500
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

  bar: 1970 text: 1970.
  bar: 1971 text: 1971.
  bar: 1972 text: 1972.
  bar: 1973 text: 1973.
  bar: 1974 text: 1974.
  bar: 1975 text: 1975.
  bar: 1976 text: 1976.
  bar: 1977 text: 1977.
  bar: 1978 text: 1978.
  bar: 1979 text: 1979.

PlotData=
  color:barra width:20 align:center

  bar: 1970 from:1016  till: 400
  bar: 1971 from:1147  till: 400
  bar: 1972 from:1260  till: 400
  bar: 1973 from:1441  till: 400
  bar: 1974 from:1647  till: 400
  bar: 1975 from:1845  till: 400
  bar: 1976 from:1959  till: 400
  bar: 1977 from:2077  till: 400
  bar: 1978 from:2463  till: 400
  bar: 1979 from:2819  till: 400

PlotData=

  bar: 1970 at: 1016  fontsize:S text: 1.016 shift:(0,5)
  bar: 1971 at: 1147  fontsize:S text: 1.147 shift:(0,5)
  bar: 1972 at: 1260  fontsize:S text: 1.260 shift:(0,5)
  bar: 1973 at: 1441  fontsize:S text: 1.441 shift:(0,5)
  bar: 1974 at: 1647 fontsize:S text: 1.647 shift:(0,5)
  bar: 1975 at: 1845  fontsize:S text: 1.845  shift:(0,5)
  bar: 1976 at: 1959 fontsize:S text:  1.959 shift:(0,5)
  bar: 1977 at: 2077 fontsize:S text:  2.077 shift:(0,5)
  bar: 1978 at: 2463 fontsize:S text:  2.463 shift:(0,5)
  bar: 1979 at: 2819 fontsize:S text:  2.819 shift:(0,5)

&lt;/timeline&gt;
|-
|&lt;small&gt;Izvor: [[Međunarodni monetarni fond]]&lt;/small&gt;
|}


Urbani razvoj bio je koncentriran oko dvije osi – jedna oko [[Panamerički autoput|Panameričke autoceste]], koja je povezicala glavni grad i [[La Chorrera (Panama)|La Chorreru]], a druga oko tzv. &quot;Transprevlačke autoceste&quot;, koja je išla u smjeru sjever-jug i povezivala glavni grad s mjestima na atlantskoj obali.&lt;ref name=urban/&gt; Ta su područja doživjela najveći gospodarski rast i najviše investicija. Izvan urbanih centara, gospodarstvo se temeljilo ponajviše na izvozu [[banana]], koje su [[1985.]] godine sačinjavale 23% cjelokupnog panamskog izvoza;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meditz|1989|p=156}}&lt;/ref&gt; izvoz je uglavnom rađen u sklopu brenda [[Chiquita]]. U ovom je periodu došlo i do rasta izvoza rafiniranog šećera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rebelion.org/un-estudio-indispensable-para-comprender-la-crisis-del-agro-panameno/|title=Un estudio indispensable para comprender la crisis del agro en Panamá|author=Olmedo Beluche|date=27 Apr 2023|website=[[Rebelion.org|Rebelión]]|trans-title=An indispensable resource for understanding the agricultural crisis in Panama}}&lt;/ref&gt;

Kao i većina tadašnjih država, Panama je imala relativno nisku stopu inflacije, a nacionalna valuta ([[panamska balboa]]) počela je više cirkulirati zemljom.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite book|title=Panama: a country study|last1=Meditz|first1=Sandra|publisher=[[Library of Congress]]|year=1989|isbn=0160017181}}&amp;nbsp;Federal Research Division.

{{Hladni rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>qiiom2c1tpa0f2uujkvus5jld8k5zaq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk rudara u Trepči 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725812</id>
    <revision>
      <id>42705607</id>
      <parentid>42705576</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:46:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>42705607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9638" sha1="ijzr3r7j1r45tm2fq1oq79v80h0youk" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije iz 1974.|Ustav]] [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], [[Ali Šukrija|Alija Šukrije]] i [[Husamedin Azemi|Husamedina Azemija]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci u Srbiji|Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Nemiri na Kosovu 1981.|nemira na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je [[Skupština SR Srbije|Skupština Srbije]] pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara [[Branislav Vukašinović|Branislava Vukašinovića]], koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsedništvo SFRJ|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, [[Rahman Morina]], [[Ali Šukrija]] i [[Husamedin Azemi]], čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i [[Društvo slovenačkih književnika]] održali su masovni miting u [[Cankarjev dom|Cankjevom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga [[Jožef Školč]], predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, [[Skupština SAP Kosova|Skupština Kosova]] je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}
{{refend}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]</text>
      <sha1>ijzr3r7j1r45tm2fq1oq79v80h0youk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705608</id>
      <parentid>42705607</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:47:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>42705608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9614" sha1="dya2lzi1o6myg5gb3sb43z4ol0e610s" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije iz 1974.|Ustav]] [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — [[Rahman Morina|Rahmana Morine]], [[Ali Šukrija|Alija Šukrije]] i [[Husamedin Azemi|Husamedina Azemija]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci u Srbiji|Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Nemiri na Kosovu 1981.|nemira na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je [[Skupština SR Srbije|Skupština Srbije]] pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara [[Branislav Vukašinović|Branislava Vukašinovića]], koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsedništvo SFRJ|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, [[Rahman Morina]], [[Ali Šukrija]] i [[Husamedin Azemi]], čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i [[Društvo slovenačkih književnika]] održali su masovni miting u [[Cankarjev dom|Cankjevom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga [[Jožef Školč]], predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, [[Skupština SAP Kosova|Skupština Kosova]] je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]</text>
      <sha1>dya2lzi1o6myg5gb3sb43z4ol0e610s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705609</id>
      <parentid>42705608</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:55:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9421" sha1="fafeuhuxvnfso6s4mz2v97chk8hhz0m" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]</text>
      <sha1>fafeuhuxvnfso6s4mz2v97chk8hhz0m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705619</id>
      <parentid>42705609</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:12:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Politika Kosova|Politika Kosova]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9452" sha1="9qdvzm9hfz8oee2la56uz9etmdsr4gp" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]</text>
      <sha1>9qdvzm9hfz8oee2la56uz9etmdsr4gp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705620</id>
      <parentid>42705619</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9517" sha1="fe513q47ospulrfmahmu45wy74dkk12" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]</text>
      <sha1>fe513q47ospulrfmahmu45wy74dkk12</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705621</id>
      <parentid>42705620</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:14:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Politika SFR Jugoslavije|Politika SFR Jugoslavije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9492" sha1="qlxq3oofeowrjkfr4ih0886maxt2if9" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>qlxq3oofeowrjkfr4ih0886maxt2if9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705622</id>
      <parentid>42705621</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:14:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:1989.|1989.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9513" sha1="rs6nudygmzhpovsoc9wvbma7g6yav3w" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]</text>
      <sha1>rs6nudygmzhpovsoc9wvbma7g6yav3w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705623</id>
      <parentid>42705622</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:15:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Politička historija Srbije|Politička historija Srbije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9556" sha1="oyf1imowxsmct4xjkmucy3lsgkpzzp8" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Štrajkovi glađu]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]</text>
      <sha1>oyf1imowxsmct4xjkmucy3lsgkpzzp8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705624</id>
      <parentid>42705623</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Štrajkovi glađu|Štrajkovi glađu]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9523" sha1="mkox7kx7e6vxnvuqs9nfa06rjk4wjre" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbija u 1989.]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]</text>
      <sha1>mkox7kx7e6vxnvuqs9nfa06rjk4wjre</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705625</id>
      <parentid>42705624</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Srbija u 1989.|Srbija u 1989.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9493" sha1="7wvbwbv2jrvpl82h2476x06pg335e9l" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]</text>
      <sha1>7wvbwbv2jrvpl82h2476x06pg335e9l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705626</id>
      <parentid>42705625</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Protesti|Protesti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9517" sha1="tjm5jocp950faqcnipe8ahpo5i4abfk" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]</text>
      <sha1>tjm5jocp950faqcnipe8ahpo5i4abfk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705627</id>
      <parentid>42705626</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Politika SFRJ|Politika SFRJ]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9488" sha1="rnxg9f1u9cpmwpz25azcn188vsty7sb" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova i Metohije]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]</text>
      <sha1>rnxg9f1u9cpmwpz25azcn188vsty7sb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705628</id>
      <parentid>42705627</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:17:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Politika Kosova i Metohije|Politika Kosova i Metohije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9446" sha1="fb1aa02wiejjpqus6z4nz8397mru2a4" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]</text>
      <sha1>fb1aa02wiejjpqus6z4nz8397mru2a4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705629</id>
      <parentid>42705628</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Raspad SFRJ|Raspad SFRJ]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9419" sha1="629oyr371t65whpmzblpa6nzg7xzh3u" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]</text>
      <sha1>629oyr371t65whpmzblpa6nzg7xzh3u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705630</id>
      <parentid>42705629</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:18:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Politička represija u Jugoslaviji|Politička represija u Jugoslaviji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9369" sha1="inb4gte8aag6wov1d823g296zxobydi" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]</text>
      <sha1>inb4gte8aag6wov1d823g296zxobydi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705631</id>
      <parentid>42705630</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:18:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Kosovska Mitrovica|Kosovska Mitrovica]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9403" sha1="pajym4qx2n8mc32germa5snjs6yi5vd" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]</text>
      <sha1>pajym4qx2n8mc32germa5snjs6yi5vd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705632</id>
      <parentid>42705631</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Historija Kosova|Historija Kosova]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9435" sha1="kmlxkjb835zbxsn6zbsx4cd2uo18p2u" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]</text>
      <sha1>kmlxkjb835zbxsn6zbsx4cd2uo18p2u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705634</id>
      <parentid>42705632</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije|Raspad SFR Jugoslavije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9473" sha1="d2ibqym6hmxx2ytajt68dlw2ggkcssh" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>d2ibqym6hmxx2ytajt68dlw2ggkcssh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705635</id>
      <parentid>42705634</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Istorija Kosovske Mitrovice|Istorija Kosovske Mitrovice]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9430" sha1="l6jbm5ua8w7ebszw50nwnqwwbrvj9n2" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>l6jbm5ua8w7ebszw50nwnqwwbrvj9n2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705636</id>
      <parentid>42705635</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:20:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Protesti u Jugoslaviji|Protesti u Jugoslaviji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9392" sha1="20zilggw2iflo0lelu94xhimhlur2e2" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Protesti 1989.]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>20zilggw2iflo0lelu94xhimhlur2e2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705637</id>
      <parentid>42705636</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:20:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Protesti 1989.|Protesti 1989.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9362" sha1="9uz6fbia26zpmr9ncqldsj5w9y0t558" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Protesti u Srbiji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>9uz6fbia26zpmr9ncqldsj5w9y0t558</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705638</id>
      <parentid>42705637</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Protesti u Srbiji|Protesti u Srbiji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9329" sha1="hy8hedzhyi39d43ex1thetch815ctj4" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>hy8hedzhyi39d43ex1thetch815ctj4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705639</id>
      <parentid>42705638</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:20:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji|Rudarstvo u Jugoslaviji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9290" sha1="qd82gj0jvn8cwlz2nc8xpr8o0zlwygi" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>qd82gj0jvn8cwlz2nc8xpr8o0zlwygi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705640</id>
      <parentid>42705639</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:20:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Historija Srbije|Historija Srbije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9322" sha1="bf8lfhoxk899eo5fcezv6e624gg40nb" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Historija Srbije]]</text>
      <sha1>bf8lfhoxk899eo5fcezv6e624gg40nb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705641</id>
      <parentid>42705640</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:20:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Historija Srbije|Historija Srbije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu|Istorija Srbije u savremenom dobu]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9339" sha1="nqcdpe9ivnngb23krgx27a51lenknyb" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]</text>
      <sha1>nqcdpe9ivnngb23krgx27a51lenknyb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705642</id>
      <parentid>42705641</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:21:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu|Istorija Kosova i Metohije u savremenom dobu]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9279" sha1="inc46b9xpbt5baxm7qyhqu70g9w5hhz" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]</text>
      <sha1>inc46b9xpbt5baxm7qyhqu70g9w5hhz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705643</id>
      <parentid>42705642</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:22:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42705643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9337" sha1="0wekikcv48cq7ghendorhirabhkjc7k" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli albanski radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. zbog smanjenja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]] usvajanjem amandmana na [[Ustav Srbije od 1974. godine|Ustav Socijalističke Republike Srbije]] u martu iste godine.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>0wekikcv48cq7ghendorhirabhkjc7k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705647</id>
      <parentid>42705643</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:47:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9354" sha1="52ksf0it6k6z9109a112rqc89bphs77" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je namjeravala usvojiti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je hospitalizacijom 180 rudara i ostavkom čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] — Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>52ksf0it6k6z9109a112rqc89bphs77</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705648</id>
      <parentid>42705647</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T13:48:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9354" sha1="80pvbcbjmtp3z4e0wtyk0gcrec8o9vd" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je namjeravala usvojiti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke čelnika [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>80pvbcbjmtp3z4e0wtyk0gcrec8o9vd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705649</id>
      <parentid>42705648</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" sha1="fo96ap5yxjhlwkljpwp2tk8v18c1px4" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' bio je [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] bila je federalna republika koju je činilo šest republika, uključujući Socijalistička Republiku Srbija, koja je imala dvije autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] dao je Kosovu nivo autonomije bez presedana, ali nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980, srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namjerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i isticanjem tvrde da se Srbi primoravaju na napuštanje pokrajine prije svega rastućom albanskom populacijom, a ne stanjem privrede. U novembru 1988. 2000 albanskih rudara protestvovalo je za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smijenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Poslije najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspio je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vrijeme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Poslije emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Poslije otprilike nedjelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podijeli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvijezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>fo96ap5yxjhlwkljpwp2tk8v18c1px4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705653</id>
      <parentid>42705649</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:26:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9392" sha1="fjjzcpmnh6wa2ctd6mpv0x3cnfifryd" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su mjesni političari smenjeni, a na njihove dužnosti postavljeni lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>fjjzcpmnh6wa2ctd6mpv0x3cnfifryd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705654</id>
      <parentid>42705653</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:28:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9414" sha1="fz8c9lowby30ufaf76btlg33r8275u1" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Otprilike mjesec dana po okončanju štrajka, Skupština Kosova je okružena tenkovima, a srpska milicija i poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>fz8c9lowby30ufaf76btlg33r8275u1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705655</id>
      <parentid>42705654</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Posljedice */</comment>
      <origin>42705655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9404" sha1="6s8a9vmtmgjc741ckygxhenph590ql5" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao „[[antibirokratska revolucija]]”, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsjednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsjedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitolizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsjedništvo se sastalo i odlučilo o „posebnim mjerama” za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsjednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsjednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika bila je uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsjedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>6s8a9vmtmgjc741ckygxhenph590ql5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705656</id>
      <parentid>42705655</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9389" sha1="33n4dxax4j8rpub7ew4yhx0mwle5iga" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>33n4dxax4j8rpub7ew4yhx0mwle5iga</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705657</id>
      <parentid>42705656</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T14:53:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9376" sha1="3ia3wmt48chajemxxktai6c85dusrbv" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. 2. 2024 |work=Blic.rs |date=28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

Pomenute „posebne mjere” dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne milicije pod srpski rukovodstvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju ponovnog uspostavljanja građanskog poretka.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>3ia3wmt48chajemxxktai6c85dusrbv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705658</id>
      <parentid>42705657</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9425" sha1="01wgo33elo3pnnku7ycjg40v1ce8xs1" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. 2. 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. 2. 1989 |archive-date=03. 02. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2015}}&lt;/ref&gt;

Pomenute &quot;posebne mere&quot; dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju opresije kosovskih Albanaca.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>01wgo33elo3pnnku7ycjg40v1ce8xs1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705659</id>
      <parentid>42705658</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:10:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9441" sha1="0snpm0mm3l769atqqidul87yge2h2p8" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smjene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Kako je Skupština Srbije pripremala ustavne promjene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 rudara rudnika Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtjevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue sa rudarima u podzemnim rudnicima. Kako je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja, čelnici TV Beograda naredili su Miliću da se vrati u Beograd, a izvještaj o štrajku rudara bio je njegov posljednji sa Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova, iako je on negirao bilo kakvu umiješanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao sa rudarima kao predstavnika SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana, oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Uveče 27. februara 1989, Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Kasno uveče, Predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove, pošto su liftovi bili onemogućeni i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt;

Pomenute &quot;posebne mere&quot; dovele su do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju opresije kosovskih Albanaca.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>0snpm0mm3l769atqqidul87yge2h2p8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705660</id>
      <parentid>42705659</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9451" sha1="8wk0h71vszwa2slzewd7d55wn7jfspq" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štrajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt;

Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju opresije kosovskih Albanaca.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dna po okončanju štrajkova slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u Cankjevom domu, na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji sa položajem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde sa tekstom „Kosovo, moja domovina”. Kao odgovor na slovenačke akcije, u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose sa Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina, međutim proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>8wk0h71vszwa2slzewd7d55wn7jfspq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705664</id>
      <parentid>42705660</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:32:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9467" sha1="d674o8dbwb5grs8nel58zfvhhneq0we" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli da dovode u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štrajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt;

Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dan po okončanju štrajkova Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;. Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina. Međutim, proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>d674o8dbwb5grs8nel58zfvhhneq0we</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705665</id>
      <parentid>42705664</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T15:37:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9448" sha1="8yw83ff5mcmnv20djjj3tg56n1aryxd" xml:space="preserve">'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štrajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt;

Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dan po okončanju štrajkova Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;. Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina. Međutim, proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>8yw83ff5mcmnv20djjj3tg56n1aryxd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705681</id>
      <parentid>42705665</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:37:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>potrebno vreme za dodatnu proveru činjenica</comment>
      <origin>42705681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9466" sha1="7j90cthtgppr6xetq723eypqsp6o3zp" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Štrajkovi 1989. ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt;

Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dan po okončanju štrajkova Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;. Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina. Međutim, proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>7j90cthtgppr6xetq723eypqsp6o3zp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705682</id>
      <parentid>42705681</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:39:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Štrajkovi 1989. */</comment>
      <origin>42705682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9459" sha1="9aurybob7argm8pfapp5x0ir88n96d1" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Historija ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt;

Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dan po okončanju štrajkova Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;. Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina. Međutim, proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>9aurybob7argm8pfapp5x0ir88n96d1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705683</id>
      <parentid>42705682</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T16:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9460" sha1="rhuuybvop4oyh4sw9eevvgajphf5yis" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravala sprovesti [[Socijalistička Republika Srbija]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih lidera [[Savez komunista Kosova|Saveza komunista Kosova]] Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od južnih rudnika do [[Priština|Prištine]] uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Historija ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. 

Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, predsednika SKK, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt; Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dan po okončanju štrajkova Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;.

Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina. Međutim, proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>rhuuybvop4oyh4sw9eevvgajphf5yis</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706181</id>
      <parentid>42705683</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T01:18:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42706181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9815" sha1="293mb3hk236ygpe1o3imbhfa01h7m6y" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravalo sprovesti srpsko rukovodstvo predvođeno [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih kosovskih zvaničnika Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od rudnika prema jugu, ka [[Priština|Prištini]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Historija ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. 

Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, bivšeg predsednika Saveza komunista Kosova, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt; Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dana 27. februara 1989.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ramšak |first=Jure |date=1. septembra 2021 |title=“Kosovo, My Land”? Slovenians, Albanians, and the Limits of Yugoslav Social Cohesion |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/soeu-2021-0002/html |journal=Comparative Southeast European Studies |volume=69 |issue=2-3 |pages=205–222 |doi=10.1515/soeu-2021-0002 |issn=2701-8199}}&lt;/ref&gt; Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;.

Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina. Međutim, proglašeno je usvajanje amandmana.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban njegov glas da bi stekao uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>293mb3hk236ygpe1o3imbhfa01h7m6y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706182</id>
      <parentid>42706181</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T01:45:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42706182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9903" sha1="nvb8mie8rsp4ma84eavmv5o7r4oerjq" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravalo sprovesti srpsko rukovodstvo predvođeno [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih kosovskih zvaničnika Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od rudnika prema jugu, ka [[Priština|Prištini]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Historija ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. 

Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, bivšeg predsednika Saveza komunista Kosova, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt; Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dana 27. februara 1989.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ramšak |first=Jure |date=1. septembra 2021 |title=“Kosovo, My Land”? Slovenians, Albanians, and the Limits of Yugoslav Social Cohesion |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/soeu-2021-0002/html |journal=Comparative Southeast European Studies |volume=69 |issue=2-3 |pages=205–222 |doi=10.1515/soeu-2021-0002 |issn=2701-8199}}&lt;/ref&gt; Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;.

Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje pokrajinske autonomije.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Prema Frances Trix, profesorki na Univerzitetu Indiane u Bloomingtonu, većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina; uprkos tome, usvajanje amandmana je proglašeno.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban glas pokrajine da bi konsolidovao svoj uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>nvb8mie8rsp4ma84eavmv5o7r4oerjq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706183</id>
      <parentid>42706182</parentid>
      <timestamp>2026-10-05T01:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42706183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9941" sha1="eqos7psgao7etnc1j9p9or3842mttyw" xml:space="preserve">{{radovi u toku}}
'''Štrajk rudara u Trepči 1989.''' je bio [[štrajk glađu]] koji su pokrenuli radnici [[Trepča (rudnik)|rudnika Trepča]] 20. februara 1989. protiv najavljenog ukidanja dotadašnje široke autonomije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koje je nameravalo sprovesti srpsko rukovodstvo predvođeno [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Štrajk je ubrzo dobio podršku u [[Socijalistička Republika Slovenija|Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], dok su u Beogradu održani protesti protiv albanskog, slovenačkog i hrvatskog rukovodstva. Okončan je nakon hospitalizacije 180 rudara i ostavke promiloševićevskih kosovskih zvaničnika Rahmana Morine, Alija Šukrije i Husamedina Azemija.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Pozadina ==
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] je bila federalna država koju je činilo šest republika. Jedna od tih republika je bila Socijalistička Republika Srbija, koja je imala dve autonomne pokrajine – [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodinu]] i Kosovo. Stanovništvo Kosova su uglavnom činili [[Albanci]], a [[Ustav Jugoslavije iz 1974.]] je dao Kosovu stepen autonomije bez presedana. Nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. srpski političari su počeli dovoditi u pitanje kosovsku autonomiju.

Nakon [[Demonstracije na Kosovu 1981.|demonstracija na Kosovu 1981]], koje je Savez komunista Kosova proglasio proizvodom [[albanski nacionalizam|albanskog nacionalizma]], Srbija je reagovala namerom da smanji moć Albanaca u pokrajini i promovisanjem kampanje kojom se tvrdilo da Srbe na napuštanje pokrajine primorava prvenstveno rastuća albanska populacija, a ne ekonomsko stanje. U novembru 1988. godine 2000 albanskih rudara je protestovalo za očuvanje autonomije marširajući od rudnika prema jugu, ka [[Priština|Prištini]], uz podršku još 6000 drugih građana na tom putu.{{sfn|Ramet|2010|p=361}}

== Historija ==
Savez komunista Srbije pod rukovodstvom Slobodana Miloševića se uključio u proces smene pokrajinskih rukovodstava poznat kao &quot;[[antibirokratska revolucija]]&quot;, pri čemu su lokalni političari svrgnuti s vlasti, a na njihove dužnosti postavljeni su političari lojalni Miloševiću.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Budući da je Skupština Srbije pripremala ustavne promene kojima bi se formalno smanjio nivo pokrajinske autonomije, oko 1350 zaposlenih u rudniku Trepča je 20. februara 1989. započelo štrajk glađu u podzemnom rudniku sa sličnim zahtevima za očuvanje autonomije pokrajine uz ostavke kosovskih političara lojalnih Miloševiću. 

Posle najave štrajka Linda Abraši, ćerka direktora rudnika, kontaktirala je novinara [[Goran Milić|Gorana Milića]], koji je održao intervjue s rudarima u podzemnim rudnicima. Budući da je Milić smatrao da je emitovanje intervjua na Televiziji Beograd malo vjerovatno, uspeo je da ih emituje uz asistenciju drugog novinara Branislava Vukašinovića, koji se u to vreme nalazio u [[Skoplje|Skoplju]].{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} Posle emitovanja čelnici TV Beograda su naredili Miliću da se vrati u Beograd, a izveštaj o štrajku rudara je bio njegov posljednji s Kosova.

U Beogradu su mediji i srpski političari optužili Azema Vlasija, bivšeg predsednika Saveza komunista Kosova, kao podstrekača štrajkova iako je on negirao bilo kakvu umešanost u događaje. Milošević je pripremio plan koji bi mu omogućio da pošalje policijsko pojačanje na Kosovo, ali nije imao većinu u [[Predsjedništvo SFR Jugoslavije|Predsedništvu Jugoslavije]] potrebnu za glasanje.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} [[Stipe Šuvar]] je pregovarao s rudarima kao predstavnik SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=40,000 Protest to Back Yugoslav Miners' Strike |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |access-date=3. februara 2024 |work=Los Angeles Times |date=25. februara 1989 |archive-date=3. februara 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240203191704/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-25-mn-215-story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posle otprilike nedelju dana oko 180 rudara je hospitalizovano.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}}

Dana 27. februara 1989. Rahman Morina, Ali Šukrija i Husamedin Azemi, čelnici promiloševićke frakcije na Kosovu, podneli su ostavke. Istog dana predsedništvo se sastalo i odlučilo o &quot;posebnim merama&quot; za Kosovo, koje su efektivno uvele neograničeno [[vanredno stanje]].{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} Ostalo je samo 50 štrajkača, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m ispod zemlje. U ponoć se [[Specijalna antiteroristička jedinica (Srbija)|Jedinica milicije za specijalna dejstva]] spustila kroz vatrogasne šahtove – jer su liftovi bili onemogućeni – i započela hapšenje štrajkača.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Pivljanin |first1=Ranko |title=Komandosi uvek spremni za žestoku akciju |url=https://www.blic.rs/vesti/reportaza/komandosi-uvek-spremni-za-zestoku-akciju/rt8m84g |access-date=3. feruara 2024 |work=[[Blic (novine)|Blic]] |date=10. augusta 2011}}&lt;/ref&gt; Spomenute &quot;posebne mere&quot; su dovele do prebacivanja 1500 pripadnika savezne policije pod srpskim rukovodstvom na Kosovo, gde su započeli kampanju represije nad kosovskim Albancima.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}}

== Posljedice ==
Dana 27. februara 1989.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ramšak |first=Jure |date=1. septembra 2021 |title=“Kosovo, My Land”? Slovenians, Albanians, and the Limits of Yugoslav Social Cohesion |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/soeu-2021-0002/html |journal=Comparative Southeast European Studies |volume=69 |issue=2-3 |pages=205–222 |doi=10.1515/soeu-2021-0002 |issn=2701-8199}}&lt;/ref&gt; Slovenački odbor za ljudska prava i Društvo slovenačkih književnika održali su masovni miting u [[Cankarov dom|Cankarovom domu]], na kojem je osuđen srpski intervencionizam na Kosovu i izražena podrška štrajkačima. Tokom mitinga Jožef Školč, predsednik [[Savez socijalističke omladine Slovenije|Saveza socijalističke omladine Slovenije]] (SSOS), uporedio je položaj Albanaca u Jugoslaviji s položajem Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok je [[Milan Kučan]], predsednik Saveza komunista Slovenije, štrajk označio kao odbranu Jugoslavije.{{sfn|Kurspahić|2003|p=49}} SSOS je predstavio i bedž na osnovu Davidove zvezde s tekstom &quot;Kosovo, moja domovina&quot;.

Kao odgovor na slovenačke akcije u Beogradu je održan protest koji je privukao oko milion ljudi, dok je [[Udruženje književnika Srbije]] (UKS) prekinulo odnose s Društvom slovenačkih književnika.{{sfn|Ramet|2006|p=364}} Beogradski demonstranti su tražili odbacivanje ostavke Morine, Šukrije, Azemija i hapšenje i pogubljenje Vlasija.{{sfn|Meier|1999|p=84–5}} U znak protesta albanski članovi UKS-a su napustili organizaciju i optužili srpske književnike za podršku represiji nad Albancima.{{sfn|Jovic|2009|p=334–5}}

Oko mesec dana po okončanju štrajka Skupštinu Kosova su okružili tenkovi i srpska policija, a poslanici su dovedeni da glasaju za efektivno ukidanje dotadašnje široke autonomije pokrajine.{{sfn|Judah|2008|p=56}} Prema Frances Trix, profesorki na Univerzitetu Indiane u Bloomingtonu, većina albanskih poslanika je bila uzdržana kako bi se proces poništio, jer je za ustavne amandmane bila potrebna dvotrećinska većina; uprkos tome, usvajanje amandmana je proglašeno.{{sfn|Ramet|2010|p=361}} Pokrajinski status nije formalno ukinut jer je Miloševiću bio potreban glas pokrajine da bi konsolidovao svoj uticaj u Predsedništvu Jugoslavije.{{sfn|Judah|2008|p=56}}{{sfn|Krieger|2001|p=522}}

== Povezano ==

* [[Raspad SFR Jugoslavije]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Kurspahić |first1=Kemal |title=Prime time crime: Balkan media in war and peace |url=https://archive.org/details/primetimecrimeba0000kurs |date=2003 |publisher=United States Institute of Peace Press |location=Washington, DC |isbn=9781929223381}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Meier |first1=Viktor |title=Yugoslavia: a history of its demise |url=https://archive.org/details/yugoslaviahistor0000meie |date=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415185967 |edition=1.}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina P. |title=Central and Southeast European Politics since 1989 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781139487504}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Ramet |first1=Sabrina Petra |title=The three Yugoslavias: State-building and legitimation 1918-2005 |date=2006 |publisher=Indiana university press |location=Bloomington (Ind.) |isbn=9780253346568}}
*  {{cite book |ref=harv |last1=Jovic |first1=Dejan |title=Yugoslavia: a state that withered away |url=https://archive.org/details/yugoslaviastatet0000jovi |date=2009 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette, Ind |isbn=9781557534958}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Judah |first1=Tim |title=Kosovo: what everyone needs to know |date=2008 |publisher=Oxford university press |location=Oxford |isbn=9780195376739}}
* {{cite book |ref=harv |last1=Krieger |first1=Heike |title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 |url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse |date=2001 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9780521800716}}

[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]
[[Kategorija:Politika SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Kosovska Mitrovica]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]</text>
      <sha1>eqos7psgao7etnc1j9p9or3842mttyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovci (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725817</id>
    <redirect title="Lovci" />
    <revision>
      <id>42705595</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Lovci]]</comment>
      <origin>42705595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="fr82h4ocqbcld97koosyyxpv3877u9z" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lovci]]</text>
      <sha1>fr82h4ocqbcld97koosyyxpv3877u9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ловци (разврставање)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725818</id>
    <redirect title="Lovci" />
    <revision>
      <id>42705596</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Lovci]]</comment>
      <origin>42705596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="fr82h4ocqbcld97koosyyxpv3877u9z" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lovci]]</text>
      <sha1>fr82h4ocqbcld97koosyyxpv3877u9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Štrajk rudara u Trepči 1989.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725819</id>
    <revision>
      <id>42705605</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:44:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{stranica za razgovor}} {{MRP 2026}}</comment>
      <origin>42705605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="sw6myexywe0nflyt4nbakcogn58gugm" xml:space="preserve">{{stranica za razgovor}}
{{MRP 2026}}</text>
      <sha1>sw6myexywe0nflyt4nbakcogn58gugm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42705606</id>
      <parentid>42705605</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T12:44:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42705606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50" sha1="m814pu6xygqfev4pc5ccx5bb0y0mwil" xml:space="preserve">{{stranica za razgovor}}
{{MRP 2026|korisnik=Aca}}</text>
      <sha1>m814pu6xygqfev4pc5ccx5bb0y0mwil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvežđa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725820</id>
    <redirect title="Sazviježđe" />
    <revision>
      <id>42705610</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sazviježđe]]</comment>
      <origin>42705610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="2b50s5z0mrj36kmm07w9kurtr50n09n" xml:space="preserve">#REDIRECT [[sazviježđe]]</text>
      <sha1>2b50s5z0mrj36kmm07w9kurtr50n09n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Сазвјежђе</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725821</id>
    <redirect title="Sazviježđe" />
    <revision>
      <id>42705611</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sazviježđe]]</comment>
      <origin>42705611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="9odvsc6u8jg49eebein2nzws9i4tv31" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[sazviježđe]]</text>
      <sha1>9odvsc6u8jg49eebein2nzws9i4tv31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Сазвијежђе</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725822</id>
    <redirect title="Sazviježđe" />
    <revision>
      <id>42705612</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:57:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sazviježđe]]</comment>
      <origin>42705612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="9odvsc6u8jg49eebein2nzws9i4tv31" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[sazviježđe]]</text>
      <sha1>9odvsc6u8jg49eebein2nzws9i4tv31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvježđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725823</id>
    <redirect title="Sazviježđe" />
    <revision>
      <id>42705613</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:58:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sazviježđe]]</comment>
      <origin>42705613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="hcwu9c9idacjva9fn9wixogpuqzmdg7" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Sazviježđe]]</text>
      <sha1>hcwu9c9idacjva9fn9wixogpuqzmdg7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvježđa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725824</id>
    <redirect title="Sazviježđe" />
    <revision>
      <id>42705614</id>
      <timestamp>2026-10-04T12:59:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sazviježđe]]</comment>
      <origin>42705614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="hcwu9c9idacjva9fn9wixogpuqzmdg7" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Sazviježđe]]</text>
      <sha1>hcwu9c9idacjva9fn9wixogpuqzmdg7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk rudara u Trepči</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725825</id>
    <redirect title="Štrajk rudara u Trepči 1989." />
    <revision>
      <id>42705670</id>
      <timestamp>2026-10-04T16:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</comment>
      <origin>42705670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</text>
      <sha1>k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk rudara Trepče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725826</id>
    <redirect title="Štrajk rudara u Trepči 1989." />
    <revision>
      <id>42705671</id>
      <timestamp>2026-10-04T16:14:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</comment>
      <origin>42705671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</text>
      <sha1>k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk albanskih rudara u Trepči 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725827</id>
    <redirect title="Štrajk rudara u Trepči 1989." />
    <revision>
      <id>42705672</id>
      <timestamp>2026-10-04T16:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</comment>
      <origin>42705672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</text>
      <sha1>k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk kosovskih rudara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725828</id>
    <redirect title="Štrajk rudara u Trepči 1989." />
    <revision>
      <id>42705673</id>
      <timestamp>2026-10-04T16:17:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</comment>
      <origin>42705673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</text>
      <sha1>k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk kosovskih rudara 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725829</id>
    <redirect title="Štrajk rudara u Trepči 1989." />
    <revision>
      <id>42705674</id>
      <timestamp>2026-10-04T16:18:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</comment>
      <origin>42705674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]</text>
      <sha1>k639eutq6n6hzinaaqe3ydvxw1krjls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paleoparazitologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725830</id>
    <revision>
      <id>42705732</id>
      <timestamp>2026-10-04T18:16:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Saurophthirid-flea-Saurophthirus-laevigatus-Zhang-Shih-Rasnitsyn-and-Gao-sp-nov.png|thumb|250 px|''[[Saurophthirus]]'', ektoparazitski insekt iz krede&lt;ref name=Zhang2020&gt;{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=http://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica...</comment>
      <origin>42705732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33833" sha1="gu302lzge998vpxwdu8gkbxjn4p4dof" xml:space="preserve">[[File:Saurophthirid-flea-Saurophthirus-laevigatus-Zhang-Shih-Rasnitsyn-and-Gao-sp-nov.png|thumb|250 px|''[[Saurophthirus]]'', ektoparazitski insekt iz krede&lt;ref name=Zhang2020&gt;{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=http://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
'''Paleoparazitologija''' je proučavanje [[parazitizam|parazita]] iz prošlosti&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Araújo | first1 = A. | last2 = Reinhard | first2 = K. | last3 = Ferreira | first3 = L. F. | year = 2015 | title = Palaeoparasitology - Human Parasites in Ancient Material | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 349–387 | doi=10.1016/bs.apar.2015.03.003| pmid = 26597072 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; i njihovih interakcija s domaćinima i [[Vektorske zarazne bolesti|prenosnicima]]; to je podoblast [[paleontologija|paleontologije]], proučavanja živih organizama iz prošlosti. Neki autori definiraju ovaj termin uže: &quot;Paleoparazitologija je proučavanje parazita u arheološkom materijalu.&quot; (str. 103),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gonçalves | first1 = M.L.C. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Ferreira | first3 = L.F. | year = 2003 | title = Human intestinal parasites in the past: New findings and a review | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 103–118 | doi=10.1590/s0074-02762003000900016| pmid = 12687769 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; a K.J. Reinhard predlaže da se termin &quot;[[arheoparazitologija]]&quot; primjenjuje na &quot;... sve parazitološke ostatke iskopane iz arheoloških konteksta ... izvedene iz ljudske aktivnosti&quot; i da se &quot;termin 'paleoparazitologija' primjenjuje na proučavanje neljudskog, paleontološkog materijala&quot; (str. 233).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Reinhard | first1 = K.J. | year = 1992 | title = Parasitology as an interpretive tool in archaeology | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1032&amp;context=natresreinhard| journal = American Antiquity | volume = 57 | issue = 2| pages = 231–245 | doi=10.2307/280729| jstor = 280729 | bibcode = 1992AmAnt..57..231R | s2cid = 51761552 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Izvori materijala ==
[[File:Parasite130094-fig1 Capillaria hepatica eggs.tif|thumb|left|Ciste pronađene na truplu iz groba u kasnorimskoj Francuskoj, protumačene&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;/&gt; kao znaci vjerojatne [[Ehinokokoza|hidatidoze]] i [[kapilarioza|kapilarioze]]]]
Primarni izvori paleoparazitološkog materijala uključuju [[mumija|mumificirana]] tkiva,&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Nezamabadi M, Mashkour M, Aali A, Stöllner T, Le Bailly M |journal=The Journal of Parasitology |doi=10.1645/12-113.1 |pmid=23240712 |volume=99 |issue=3 |year=2013 |pages=570–572|title=Identification of ''Taeniasp''. In a Natural Human Mummy (Third Century BC) from the Chehrabad Salt Mine in Iran |s2cid=26253984 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mowlavi&quot;&gt;{{Cite journal  | last1 = Mowlavi | first1 = G. | last2 = Kacki | first2 = S. | last3 = Dupouy-Camet | first3 = J. | last4 = Mobedi | first4 = I. | last5 = Makki | first5 = M. | last6 = Harandi | first6 = MF. | last7 = Naddaf | first7 = SR. | title = Probable hepatic capillariosis and hydatidosis in an adolescent from the late Roman period buried in Amiens (France). | journal = Parasite | volume = 21 | page = 9 | year = 2014 | doi = 10.1051/parasite/2014010 | doi-access = free | pmid = 24572211 |pmc = 3936287 }} {{open access}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | last2 = de la Cruz | first2 = K. | last3 = Ribbeck | first3 = R. | last4 = Daugschies | first4 = A. | year = 2003 | title = Paläoparasitologische Analyse von Meerschweinchenmumien der Chiribaya-Kultur (900-1100 AD) | journal = Berliner und Münchener Tierärztliche Wochenschrift | volume = 116 | issue = 1–2| pages = 45–49 }}&lt;/ref&gt; [[koprolit]]e (fosilizirani izmet) sisara&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schmidt | first1 = G.D. | last2 = Duszynski | first2 = D.W. | last3 = Martin | first3 = P.S. | year = 1992 | title = Parasites of the extinct Shasta ground sloth, ''Nothrotheriops shastensis'', in Rampart Cave, Arizona | url = http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1189&amp;context=parasitologyfacpubs| journal = Journal of Parasitology | volume = 78 | issue = 5| pages = 811–816 | doi=10.2307/3283310| jstor = 3283310 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; ili [[dinosaur]]a,&lt;ref&gt;Poinar, G. Jr. and A.J. Boucot (2006). Evidence of intestinal parasites in dinosaurs. ''Parasitology''  133(2):245-249. [[doi:10.1017/S0031182006000138]].&lt;/ref&gt; [[fosil]]e&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Conway Morris | first1 = S | year = 1981 | title = Parasites and the fossil record | journal = Parasitology | volume = 82 | issue = 3| pages = 489–509 | doi=10.1017/s0031182000067020| bibcode = 1981Paras..82..489M | s2cid = 86286018 }}&lt;/ref&gt; i [[Jantar|inkluzije ćilibara]].&lt;ref&gt;Poinar, G.O. Jr. and R. Poinar (1999) ''The Amber Forest: A Reconstruction of a Vanished World.'' Princeton University Press, xviii, 239 pp.&lt;/ref&gt; Kosa,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Penalver | first1 = E. | last2 = Grimaldi | first2 = D. | year = 2005 | title = Assemblages of mammalian hair and blood-feeding midges (Insecta: Diptera: Psychodidae: Phlebotominae) in Miocene amber | journal = Transactions of the Royal Society of Edinburgh: Earth Sciences | volume = 96 | issue = 2| pages = 177–195 | doi=10.1017/S0263593300001292| s2cid = 85422613 }}&lt;/ref&gt; koža&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mey | first1 = E | year = 2005 | title = ''Psittacobrosus bechsteini'': A new extinct chewing louse (Insecta, Phthiraptera, Amblycera) off the Cuban macaw ''Ara tricolor'' (Psittaciiformes), with an annotated review of fossil and recently extinct animal lice | url = http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070110000755/http://www.phthiraptera.org/Publications/46150.pdf | archive-date = 2007-01-10 | journal = Anzeiger des Vereins Thueringer Ornithologen | volume = 5 | issue = 2| pages = 201–217 }}&lt;/ref&gt; i perje&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Martill | first1 = D.M. | last2 = Davis | first2 = P.G. | year = 2001 | title = A feather with possible ectoparasite eggs from the Crato Formation (Lower Cretaceous, Aptian) of Brazil | journal = Neues Jahrbuch für Geologie und Paläontologie - Abhandlungen | volume = 219 | issue = 3| pages = 241–259 | doi = 10.1127/njgpa/219/2001/241 | bibcode = 2001NJGPA.219..241M }}&lt;/ref&gt; također sadrže ostatke ektoparazita. Neki arheološki artefakti dokumentiraju prisustvo životinjskih parazita. Jedan primjer toga je prikaz životinje &quot;slične hijeni&quot; na crtežu u grobnici iz [[Teba (Grčka)|drevne Tebe]], sa nečim nalik grinjama u uhu.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Arthur | first1 = D.R. | year = 1965 | title = Ticks in Egypt in 1500 B.C.? | journal = Nature | volume = 206 | issue = 4988| pages = 1060–1061 | doi=10.1038/2061060a0| pmid = 5320270 | bibcode = 1965Natur.206.1060A | s2cid = 525928 }}&lt;/ref&gt;

Neki paraziti ostavljaju tragove ili znakove ([[ihnofosili]]) na ostacima domaćina, koji se zadržavaju u fosilnim zapisima u odsustvu strukturnih ostataka parazita. Parazitski ihnofosili uključuju biljne ostatke koji pokazuju karakteristične znakove zaraze parazitskim insektima, kao što su [[šiška|šiške]] ili [[lisni miner|lisne mine]]&lt;ref&gt;Scott, A.C., J. Stephenson, and M.E. Collinson (1994) [http://eprints.rhul.ac.uk/162/1/112Scottetal1994.pdf The fossil record of leaves with galls]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  In: M.A.J. Williams (ed) ''Plant Gall - Organisms, Interactions, and Populations''. Systematics Association Special Volume Series, Vol. 49. Clarendon Press: Oxford, pp. 447-470.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Woodcock | first1 = D.W. | last2 = Maekawa | first2 = S. | year = 2006 | title = Fossil leaf galls preserved in Honolulu volcanic series rocks | journal = Bishop Museum Occasional Papers | volume = 88 | pages = 20–22 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Erwin | first1 = D.M. | last2 = Schick | first2 = K.N. | year = 2007 | title = New Miocene oak galls (Cynipini) and their bearing on the history of cynipid wasps in western North America | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/81/3/568 | journal = Journal of Paleontology | volume = 81 | issue = 3| pages = 568–580 | doi=10.1666/05031.1| bibcode = 2007JPal...81..568E | s2cid = 86735450 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot;&gt;Stone, G.N., R.W.J.M. van der Ham, and J.G. Brewer (2008) [http://journals.royalsociety.org/content/f7162881um1p1437/fulltext.pdf Fossil oak galls preserve ancient multitrophic interactions]{{dead link|date=January 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.  ''Proceedings of the Royal Society, Series B. Biological Sciences''  275(1648):2213-2219.&lt;/ref&gt; i određene anomalije koje se vide u endoskeletnim ostacima beskičmenjaka.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ruiz | first1 = G.M. | last2 = Lindberg | first2 = D.R. | year = 1989 | title = A fossil record for trematodes: Extent and potential uses | journal = Lethaia | volume = 22 | issue = 4| pages = 431–438 | doi=10.1111/j.1502-3931.1989.tb01447.x | bibcode = 1989Letha..22..431R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radwanska, U. and A. Radwanski (2005) [http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf Myzostomid and copepod infestation of Jurassic echinoderms: A general approach, some new occurrences, and/or re-interpretation of previous reports] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504002608/http://www.geo.uw.edu.pl/agp/table/pdf/55-2/radwanska.pdf |date=2006-05-04 }}.  ''Acta Geologica Polonica''  55(2):109-130.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Huntley | first1 = J. W. | last2 = De Baets | first2 = K. | year = 2015 | title = Trace Fossil Evidence of Trematode—Bivalve Parasite—Host Interactions in Deep Time | url = https://www.gzn.fau.de/fileadmin/data/pal/PDF/Huntley_and_De_Baets_2015_Advances_in_Parasitology_Trace_fossil_evidence_of_trematode-bivalve_parasite-host_interactions_in_deep_time.pdf | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 201–231 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.05.004 | pmid = 26597068 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}{{Dead link|date=May 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Donovan | first1 = S. K. | year = 2015 | title = A Prejudiced Review of Ancient Parasites and Their Host Echinoderms: CSI Fossil Record or Just an Excuse for Speculation? | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 291–328 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.003| pmid = 26597070 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Klompmaker | first1 = A.A. | last2 = Boxshall | first2 = G.A. | year = 2015 | title = Fossil Crustaceans as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 233–289 | doi=10.1016/bs.apar.2015.06.001| pmid = 26597069 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | year = 2015 | title = Differentiating Parasitism and Other Interactions in Fossilized Colonial Organisms | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 329–347 | doi=10.1016/bs.apar.2015.05.002| pmid = 26597071 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;

Biljni i životinjski paraziti pronađeni su u uzorcima iz širokog spektra geoloških perioda, uključujući [[holocen]] (uzorci stariji od 10.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Larew | first1 = H.G. | year = 1987 | title = Two cynipid wasp acorn galls preserved in the La Brea Tar Pits (early Holocene) | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 89 | issue = 4| pages = 831–833 }}&lt;/ref&gt; [[pleistocen]] (stariji od 550.000 godina),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Jouy-Avantin | first1 = F. | last2 = Combes | first2 = C. | last3 = Lumley | first3 = H. | last4 = Miskovsky | first4 = J.-C. | last5 = Moné | first5 = H. | year = 1999 | title = Helminth eggs in animal coprolites from a Middle Pleistocene site in Europe | journal = Journal of Parasitology | volume = 85 | issue = 2| pages = 376–379 | doi=10.2307/3285652| jstor = 3285652 | pmid = 10219325 | bibcode = 1999JPara..85..376J }}&lt;/ref&gt; [[eocen]] (stariji od 44 miliona godina),&lt;ref&gt;Wappler, T., V.S. Smith, and R.C. Dalgleish (2004) Scratching an ancient itch: An Eocene bird louse fossil.  ''Proceedings of the Royal Society of London, Series B. Biological Sciences''  271(Suppl 5):s255-s258.&lt;/ref&gt; [[Kreda (period)|kredu]] (preko 100 miliona godina)&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = Paleohaemoproteus burmacis gen.n., sp.n. (Haemosporidia: Plasmodidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/s0031182005007298 | pmid = 16038399| s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt; pa čak i [[kambrij|donji kambrij]] (preko 500 miliona godina).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bassett | first1 = M.G. | last2 = Popov | first2 = L.E. | last3 = Holmer | first3 = L.E. | year = 2004 | title = The oldest-known metazoan parasite? | url = http://jpaleontol.geoscienceworld.org/cgi/content/extract/78/6/1214 | journal = Journal of Paleontology | volume = 78 | issue = 6| pages = 1214–1216 | doi=10.1666/0022-3360(2004)078&lt;1214:tomp&gt;2.0.co;2| s2cid = 86756106 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

== Dokazi parazitizma ==
[[File:Vetulicola restoration.jpg|thumb|''[[Vetulicola]]'' inficirana parazitom vrste ''[[Vermilituus gregarius]]'']]
Jedan od najzahtjevnijih zadataka u proučavanju parazitskih odnosa iz prošlosti je potkrepljivanje tvrdnje da je odnos između dva organizma zaista bio parazitski.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Littlewood | first1 = D.T.J. | last2 = Donovan | first2 = S.K. | year = 2003 | title = Fossil parasites: A case of identity | journal = Geology Today | volume = 19 | issue = 4| pages = 136–142 | doi=10.1046/j.1365-2451.2003.00406.x| s2cid = 247739877 }}&lt;/ref&gt; Organizmi koji žive u &quot;bliskoj vezi&quot; jedni s drugima mogu pokazivati ​​jednu od nekoliko različitih vrsta [[lanac ishrane|trofičkih]] odnosa, kao što su [[parazitizam]], [[mutualizam]] i [[komensalizam]]. Dokazivanje pravog parazitizma između postojećih vrsta obično uključuje posmatranje štetnih učinaka parazita na pretpostavljenog domaćina. Eksperimentalna infekcija pretpostavljenog domaćina, nakon koje slijedi izolacija živih parazita iz tog domaćina, također potkrepljuje tvrdnju da je riječ o pravom parazitizmu. Međutim, takvi eksperimenti naravno nisu mogući s uzorcima izumrlih organizama pronađenim u paleontološkim kontekstima.

Pretpostavke o pravom parazitizmu unutar okvira paleontologije, koje se zasnivaju na analogiji sa već poznatim parazitskim odnosima iz današnjeg doba, možda nisu validne zbog specifičnosti [[domaćin (biologija)|domaćina]]. Na primjer, ''[[Trypanosoma brucei gambiense]]'' i ''[[Trypanosoma brucei rhodesiense]]'' su razorni ljudski paraziti, ali srodna podvrsta ''[[Trypanosoma brucei brucei]]'' ne može ni preživjeti u ljudskom krvnom sistemu, a kamoli se razmnožavati i zaraziti ljudskog domaćina, iako je sposobna zaraziti brojne životinjske domaćine.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pays | first1 = E. | last2 = Vanhollebeke | first2 = B. | year = 2008 | title = Mutual self-defence: The trypanolytic factor story | journal = Microbes and Infection | volume = 10 | issue = 9| pages = 985–989 | doi=10.1016/j.micinf.2008.07.020| pmid = 18675374 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Dakle, srodna (ili neidentificirana) vrsta iz roda ''[[Trypanosoma]]'' pronađena u paleontološkom ili arheološkom kontekstu možda nije pravi [[parazit čovjeka]], iako izgleda identično (ili vrlo slično) današnjim parazitskim oblicima.

[[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija glave ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda uzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']]

Najuvjerljiviji dokazi o paleoparazitizmu dobijaju se kada se pretpostavljeni parazit pronađe u direktnoj vezi sa svojim pretpostavljenim domaćinom, u kontekstu koji je u skladu sa poznatim odnosima domaćin-parazit. Neki primjeri uključuju [[parazitski crv|parazitske crve]] zarobljene u ćilibaru u procesu bijega iz tijela insekta,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2006 | title = Nematode (Nematoda: Mermithidae) and hairworm (Nematomorpha: Chordodidae) parasites in Early Cretaceous amber | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 93 | issue = 1| pages = 36–41 | doi=10.1016/j.jip.2006.04.006| pmid = 16737709 | bibcode = 2006JInvP..93...36P }}&lt;/ref&gt; uši pronađene u krznu mumificiranih zamoraca,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K | year = 2000 | title = Evaluation of ectoparasites on the guinea pig mummies of El Yaral and Moquegua Valley, in southern Peru | journal = [[Chungara (journal)|Chungara, Revista de Antropología Chilena]] | volume = 32 | issue = 1| pages = 123–125 | doi=10.4067/s0717-73562000000100020| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; protozoe u probavnom kanalu muha u ćilibaru,&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Telford | first2 = S. R. | year = 2005 | title = ''Paleohaemoproteus burmacis'' gen.n., sp.n. (Haemospororidia: Plasmodiidae) from an Early Cretaceous biting midge (Diptera: Ceratopogonidae) | journal = Parasitology | volume = 131 | issue = 1| pages = 79–84 | doi=10.1017/S0031182005007298| pmid = 16038399 | s2cid = 23877176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | year = 2008 | title = ''Lutzomyia adiketis'' sp.n. (Diptera: Phlebotomidae), a vector of ''Paleoleishmania neotropicum'' sp.n. (Kinetoplastida: Trypanosomatidae) in Dominican amber | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=2491605&amp;blobtype=pdf | journal = Parasites &amp; Vectors | volume =  1| issue = 1| article-number = 22| pmc = 2491605 | pmid = 18627624 | doi = 10.1186/1756-3305-1-22 | doi-access = free | bibcode = 2008PVec....1...22P }}{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; larve [[nematoda|valjkastih crva]] pronađene u životinjskim [[koprolit]]ima&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = L.F. | last2 = Araújo | first2 = A. | last3 = Duarte | first3 = A.N. | year = 1993 | title = Nematode larvae in fossilized animal coprolites from Lower and Middle Pleistocene sites, central Italy | journal = Journal of Parasitology | volume = 79 | issue = 3| pages = 440–442 | doi=10.2307/3283583| jstor = 3283583 | pmid = 8501604 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Toker | first1 = N.Y. | last2 = Onar | first2 = V. | last3 = Belli | first3 = O | last4 = Ak | first4 = S. | last5 = Alpak | first5 = H. | last6 = Konyar | first6 = E. | year = 2005 | title = Preliminary results of the analysis of coprolite material of a dog unearthed from the Van-Yoncatepe necropolis in eastern Anatolia | url = http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf | journal = Turkish Journal of Veterinary and Animal Sciences | volume = 29 | issue = 6 | pages = 759–765 | archive-date = 2011-07-17 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110717030800/http://journals.tubitak.gov.tr/veterinary/issues/vet-05-29-3/vet-29-3-26-0312-2.pdf }}&lt;/ref&gt; i grinju uhvaćenu u ćilibaru, koja je očito bila u procesu parazitiranja na pauku.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Wunderlich | first1 = J | year = 2004 | title = Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses | journal = Beiträge zur Araneologie | volume = 3A | pages = 633–746 }}&lt;/ref&gt; Godine 2023., jaja nematoda i moguće ciste protozoa pronađene su u [[Gornji trijas|kasnotrijaskom]] koprolitu [[Phytosauria|fitosaura]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach, Serge Morand, Alexis Ribas, Sita Manitkoon, Komsorn Lauprasert, Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Neke rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' mogle su biti uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.&lt;ref&gt;{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Fosilni organizmi koji su srodni današnjim parazitima često posjeduju [[Morfologija (biologija)|morfološke]] osobine povezane s parazitskim načinom života, poput usta pomoću kojih se mogu hraniti krvlju.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nagler | first1 = C. | last2 = Haug | first2 = J. T. | year = 2015 | title = From Fossil Parasitoids to Vectors: Insects as Parasites and Hosts | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 137–200 | doi=10.1016/bs.apar.2015.09.003| pmid = 26597067 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt; Stoga se fosilni krpelji&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De la Fuente | first1 = J | year = 2003 | title = The fossil record and the origin of ticks (Acari: Parasitiformes: Ixodida) | journal = Experimental and Applied Acarology | volume = 29 | issue = 3–4| pages = 331–344 | doi=10.1023/a:1025824702816| pmid = 14635818 | s2cid = 11271627 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G. Jr. | last2 = Buckley | first2 = R. | year = 2008 | title = ''Compluriscutula vetulum'' (Acari: Ixodida: Ixodidae), a new genus and species of hard tick from Lower Cretaceous Burmese amber | journal = Proceedings of the Entomological Society of Washington | volume = 110 | issue = 2| pages = 445–450 | doi=10.4289/07-014.1| s2cid = 85577802 }}&lt;/ref&gt; i [[hematofagija|hematofagni]] insekti&lt;ref&gt;Lukashevich, E.D. and M.B. Mostovski (2003) [http://palaeoentomolog.ru/Publ/PALJ153.pdf Hematophagous insects in the fossil record].  ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 2003(2):48-56 (Russian) / ''Paleontological Journal'' 37(2):153-161 (English).&lt;/ref&gt; općenito smatraju ektoparazitima, čak i kada se njihovi ostaci pronađu u odsustvu domaćina. Drevna buha ''[[Saurophthirus]]'' pronađena u naslagama iz [[Donja kreda|rane krede]] imala je rilu za sisanje i rastezljiv abdomen, što ukazuje na parazitski način života kod tog insekta.&lt;ref&gt;Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal''  10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal''  1976(3):102-106 (Russian)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Zhang2020/&gt;

Prisustvo struktura koje podsjećaju na tragove lisnih rudara u fosilima listova pruža indirektan dokaz parazitizma, čak i ako ostaci parazita nisu pronađeni.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Labandeira | first1 = C.C. | last2 = Dilcher | first2 = D.L. | last3 = Davis | first3 = D.R. | last4 = Wagner | first4 = D.L. | year = 1994 | title = Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: Paleobiological insights into the meaning of coevolution | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 25| pages = 12278–12282 | doi=10.1073/pnas.91.25.12278| pmid = 11607501 | pmc = 45420 | bibcode = 1994PNAS...9112278L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Dramatične aberacije tkiva koje se vide na današnjim biljnim [[šiška]]ma i njima sličnim strukturama kod nekih beskičmenjaka su direktne fiziološke reakcije na prisustvo [[metazoa|metazojskih]] parazita ili [[mikrob]]nih [[patogen]]a. Slične strukture koje se mogu primijetiti u fosilnim ostacima biljaka&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Srivastava | first1 = A.K. | year = 2007 | title = Fossil evidences of gall-inducing arthropod-plant interactions in the Indian subcontinent | journal = Oriental Insects | volume = 41 | pages = 213–222 | doi=10.1080/00305316.2007.10417505| s2cid = 84697925 }}&lt;/ref&gt; i beskičmenjaka&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Neumann | first1 = C. | last2 = Wisshak | first2 = M. | year = 2006 | title = A foraminiferal parasite on the sea urchin ''Echinocorys'': Ichnological evidence from the Late Cretaceous (Lower Maastrichtian, northern Germany) | journal = Ichnos | volume = 13 | issue = 3| pages = 185–190 | doi=10.1080/10420940600853954| bibcode = 2006Ichno..13..185N | s2cid = 129030820 }}&lt;/ref&gt; često se tumače kao dokaz paleoparazitizma.

Druge vrste danas često iskorištavaju interakcije domaćina i parazita, a slični primjeri pronađeni su u fosilnim ostacima biljnih šiški i lisnih mina. Na primjer, određene vrste osa ([[inkvilinizam|inkviline]]) nisu u stanju stvoriti vlastite biljne šiške, pa se jednostavno nastanjuju u onima koje naprave druge ose.&lt;ref name=&quot;journals.royalsociety&quot; /&gt; Drugi primjer je [[predator|predacija]] biljnih šiški ili lisnih mina u kojoj su larve insekata unutar istih žrtve, odnosno plijen.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Krassilov | first1 = V | year = 2008 | title = Mine and gall predation as top-down regulation in the plant-insect systems from the Cretaceous of Negev, Israel | journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology | volume = 261 | issue = 3–4| pages = 261–269 | doi=10.1016/j.palaeo.2008.01.017| bibcode = 2008PPP...261..261K }}&lt;/ref&gt;

== Znanje stečeno od drevnih životinjskih i biljnih parazita ==
Istraživanja ostataka i tragova parazita iz prošlosti dala su katalog drevnih asocijacija domaćina i parazita.&lt;ref name=&quot;ConwayMorris&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Baumiller, T.K. and F.J. Gahn (2002) [http://www.yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf Fossil record of parasitism on marine invertebrates with special emphasis on the platyceratid-crinoid interaction] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126233552/http://yale.edu/ypmip/predation/Chapter_07.pdf |date=2009-01-26 }}.  ''Paleontological Society Papers''  8:195-209.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = De Baets | first1 = K. | last2 = Littlewood | first2 = D. T. J. | year = 2015 | title = The Importance of Fossils in Understanding the Evolution of Parasites and Their Vectors | url = https://www.researchgate.net/publication/280091402 | format = PDF | journal = Advances in Parasitology | volume = 90 | pages = 1–51 | doi = 10.1016/bs.apar.2015.07.001 | pmid = 26597064 | isbn = 978-0-12-804001-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Leung | first1 = T. L. F. | year = 2016 | title = Fossils of parasites: what can the fossil record tell us about the evolution of parasitism? | journal = Biological Reviews | volume =  92| issue = 1| pages =  410–430| doi = 10.1111/brv.12238 | pmid = 26538112 | s2cid = 26088735 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, podaci o genetskim sekvencama dobijeni direktno od drevnih životinjskih parazita&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dittmar | first1 = K. | last2 = Mamat | first2 = U. | last3 = Whiting | first3 = M. | last4 = Goldmann | first4 = T. | last5 = Reinhard | first5 = K. | last6 = Guillen | first6 = S. | year = 2003 | title = Techniques of DNA-studies on prehispanic ectoparasites (''Pulex'' sp., Pulicidae, Siphonaptera) from animal mummies of the Chiribaya culture, southern Peru | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 98 | issue = Suppl 1| pages = 53–58 | doi=10.1590/s0074-02762003000900010| pmid = 12687763 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i zaključci o prošlim odnosima zasnovani na genetskim sekvencama postojećih grupa parazita primjenjuju se na paleoparazitološka pitanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = S.F. | year = 2006 | title = Molecular trees of trypanosomes incongruent with fossil records of hosts | journal = Memórias do Instituto Oswaldo Cruz | volume = 101 | issue = 1| pages = 25–30 | doi=10.1590/s0074-02762006000100006| pmid = 16612509 | doi-access = free | hdl = 1807/8361 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Stevens | first1 = J.R. | last2 = Wallman | first2 = J.F. | year = 2006 | title = The evolution of myiasis in humans and other animals in the Old and New Worlds. Part I. Phylogenetic analyses | journal = Trends in Parasitology | volume = 22 | issue = 3| pages = 129–136 | doi=10.1016/j.pt.2006.01.008| pmid = 16459148 }}&lt;/ref&gt; Podaci dobijeni svim ovim metodama poboljšali su razumijevanje porijekla i evolucije samih parazita&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mu | first1 = J. | last2 = Duan | first2 = J. | last3 = Makova | first3 = K.D. | last4 = Joy | first4 = D.A. | last5 = Huynh | first5 = C.Q. | last6 = Branch | first6 = O.H. | last7 = Li | first7 = W.-H. | last8 = Su | first8 = X.-Z. | year = 2002 | title = ''Chromosome-wide SNPs reveal an ancient origin for ''Plasmodium falciparum | journal = Nature | volume = 418 | issue = 6895| pages = 323–326 | doi=10.1038/nature00836| pmid = 12124624 | bibcode = 2002Natur.418..323M | s2cid = 4409397 }}&lt;/ref&gt; i njihovih prenosnika,&lt;ref&gt;Black, W.C, IV (2003) Evolution of arthropod disease vectors.  In: C.L. Greenblatt and M. Spigelman (eds) ''Emerging Pathogens: The Archaeology, Ecology, and Evolution of Infectious Disease''.  Oxford University Press, pp. 49-63.&lt;/ref&gt; te asocijacija domaćina i parazita s jedne strane, kao i prenosnika i parazita s druge.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Opler | first1 = P.A. | year = 1973 | title = Fossil lepidopterous leaf mines demonstrate the age of some insect-plant relationships | journal = Science | volume = 179 | issue = 4080| pages = 1321–1323 | doi=10.1126/science.179.4080.1321| pmid = 17835937 | bibcode = 1973Sci...179.1321O | s2cid = 26877469 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Labandeira, C.C. (2006) [https://www.redalyc.org/pdf/505/50540401.pdf Four phases of plant-arthropod associations in deep time] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406175017/http://redalyc.uaemex.mx/pdf/505/50540401.pdf |date=2012-04-06 }}.  ''Geologica Acta''  4(4):409-438.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Nel | first1 = A. | last2 = Azar | first2 = D. | year = 2005 | title = The oldest parasitic Scelionidae: Teleasinae (Hymenoptera: Platygastroidea) | url = http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | journal = Polskie Pismo Entomologiczne | volume = 74 | issue = 3 | pages = 333–338 | access-date = 2008-11-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100708080005/http://osuc.biosci.ohio-state.edu/hymDB/nomenclator.hlviewer?id=21133 | archive-date = 2010-07-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Sha | first1 = Z-L. | last2 = Zhu | first2 = C.-D. | last3 = Murphy | first3 = R.W. | last4 = Salle | first4 = J. La | last5 = Huang | first5 = D.-W. | year = 2006 | title = Mitochondrial phylogeography of a leafminer parasitoid, ''Diglyphus isaea'' (Hymenoptera: Eulophidae) in China | doi = 10.1016/j.biocontrol.2008.05.009 | journal = Biological Control | volume = 38 | issue = 3| pages = 380–389 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Poinar | first1 = G.O Jr. | year = 2007 | title = The origins, acquisition and transmission of Leishmania in the distant past | journal = Science and Culture | volume = 73 | pages = 116–119 }}&lt;/ref&gt;

U nekim slučajevima, pretpostavljeni odnosi domaćina i parazita iz prošlosti izgledaju poprilično drugačije od onih poznatih u sadašnjosti; primjer toga je muha za koju se čini da je bila parazit [[grinja|grinje]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kerr | first1 = P.H. | last2 = Winterton | first2 = S.L. | year = 2008 | title = Do parasitic flies attack mites? Evidence in Baltic amber | journal = Biological Journal of the Linnean Society | volume = 93 | issue = 1| pages = 9–13 | doi=10.1111/j.1095-8312.2007.00935.x| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Paleoparazitološka istraživanja su također pružila uvid u pitanja izvan polja parazitologije. U primjere toga spadaju migracija i [[filogeografija]] domaćina iz skupine [[morski sisar|morskih sisara]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Bianucci | first1 = G. | last2 = Landini | first2 = W. | last3 = Buckeridge | first3 = J. | year = 2006 | title = Whale barnacles and Neogene cetacean migration routes | journal = New Zealand Journal of Geology and Geophysics | volume = 49 | issue = 1 | pages = 115–120 | doi = 10.1080/00288306.2006.9515152 | bibcode = 2006NZJGG..49..115B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; utvrđivanje identiteta kostiju domaćih životinja na osnovu ostataka poznatih parazitskih domaćina pronađenih na istoj lokaciji&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Schelvis | first1 = J. | last2 = Koot | first2 = C. | year = 1995 | title = Sheep or goat? ''Damalinia'' deals with the dilemma | journal = Proceedings of Experimental and Applied Entomology of the Netherlands Entomological Society | volume = 6 | pages = 161–162 }}&lt;/ref&gt; i određivanje moguće uloge klimatskih promjena na [[Genetička raznolikost|genetsku raznolikost]] životinjskih domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Baker | first1 = B.W. | year = 2007 | title = Parasitism as a potential factor in reduced genetic variability in Late-Quaternary musk ox (''Ovibos moschatus'') | journal = Current Research in the Pleistocene | volume = 24 | pages = 159–162 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Paleontologija]]
[[Kategorija:Parazitologija]]</text>
      <sha1>gu302lzge998vpxwdu8gkbxjn4p4dof</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paleoparazitolog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725831</id>
    <redirect title="Paleoparazitologija" />
    <revision>
      <id>42705739</id>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Paleoparazitologija]]</comment>
      <origin>42705739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="4uk8w4m79zlzlc9y91hx5oqe2ozimzp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Paleoparazitologija]]</text>
      <sha1>4uk8w4m79zlzlc9y91hx5oqe2ozimzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paleoparazit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725832</id>
    <redirect title="Paleoparazitologija" />
    <revision>
      <id>42705742</id>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Paleoparazitologija]]</comment>
      <origin>42705742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="4uk8w4m79zlzlc9y91hx5oqe2ozimzp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Paleoparazitologija]]</text>
      <sha1>4uk8w4m79zlzlc9y91hx5oqe2ozimzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paleoparaziti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725833</id>
    <redirect title="Paleoparazitologija" />
    <revision>
      <id>42705744</id>
      <timestamp>2026-10-04T18:17:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Paleoparazitologija]]</comment>
      <origin>42705744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="4uk8w4m79zlzlc9y91hx5oqe2ozimzp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Paleoparazitologija]]</text>
      <sha1>4uk8w4m79zlzlc9y91hx5oqe2ozimzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metar iznad nivoa mora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725834</id>
    <redirect title="Nadmorska visina" />
    <revision>
      <id>42706148</id>
      <timestamp>2026-10-04T21:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nadmorska visina]]</comment>
      <origin>42706148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="9wb5kk6em0pcu1qbshlh1ljg0ub96g3" xml:space="preserve">#REDIRECT [[nadmorska visina]]</text>
      <sha1>9wb5kk6em0pcu1qbshlh1ljg0ub96g3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visina iznad nivoa mora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725835</id>
    <redirect title="Nadmorska visina" />
    <revision>
      <id>42706149</id>
      <timestamp>2026-10-04T21:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nadmorska visina]]</comment>
      <origin>42706149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="9wb5kk6em0pcu1qbshlh1ljg0ub96g3" xml:space="preserve">#REDIRECT [[nadmorska visina]]</text>
      <sha1>9wb5kk6em0pcu1qbshlh1ljg0ub96g3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725836</id>
    <redirect title="Lov" />
    <revision>
      <id>42706153</id>
      <timestamp>2026-10-04T21:21:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Lovište]] na [[Lovište (Orebić)]]</comment>
      <origin>42706153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="g8ajehr6jhdbzmdhwseyt9822t21igc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lovište (Orebić)]]</text>
      <sha1>g8ajehr6jhdbzmdhwseyt9822t21igc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42706164</id>
      <parentid>42706153</parentid>
      <timestamp>2026-10-04T21:38:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Lovište (Orebić)]] na [[Lov#Povezano]]</comment>
      <origin>42706164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="9t29paashswzbg9by35cvp5510iyaph" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lov#Povezano]]</text>
      <sha1>9t29paashswzbg9by35cvp5510iyaph</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bagneux (Marna)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725837</id>
    <redirect title="Bagneux (Marne)" />
    <revision>
      <id>42706215</id>
      <timestamp>2026-10-05T11:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bagneux (Marna)]] na [[Bagneux (Marne)]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42706215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rc42867criy07t0edpeqlbtc117nohs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bagneux (Marne)]]</text>
      <sha1>rc42867criy07t0edpeqlbtc117nohs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bagneux (Marna)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725838</id>
    <redirect title="Razgovor:Bagneux (Marne)" />
    <revision>
      <id>42706217</id>
      <timestamp>2026-10-05T11:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Bagneux (Marna)]] na [[Razgovor:Bagneux (Marne)]]</comment>
      <origin>42706217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="bh8qxwhdpkj0r7nax18bruxn7stjvza" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Bagneux (Marne)]]</text>
      <sha1>bh8qxwhdpkj0r7nax18bruxn7stjvza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astis (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725839</id>
    <redirect title="Astis" />
    <revision>
      <id>42706219</id>
      <timestamp>2026-10-05T11:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Astis (Francuska)]] na [[Astis]]</comment>
      <origin>42706219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="sxtuchbvqpey7gm10972j22t6ngy5dm" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Astis]]</text>
      <sha1>sxtuchbvqpey7gm10972j22t6ngy5dm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Astis (Francuska)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725840</id>
    <redirect title="Razgovor:Astis" />
    <revision>
      <id>42706221</id>
      <timestamp>2026-10-05T11:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Astis (Francuska)]] na [[Razgovor:Astis]]</comment>
      <origin>42706221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="bvdjdlbcxehw5x9y371xhlenn0mk4n4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Astis]]</text>
      <sha1>bvdjdlbcxehw5x9y371xhlenn0mk4n4</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>