Wikipedia
smwiki
https://sm.wikipedia.org/wiki/It%C5%ABlau_Muamua
MediaWiki 1.47.0-wmf.4
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Amerika Sāmoa
0
1034
48239
47734
2026-05-31T15:56:28Z
Kwamikagami
1924
48239
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox dependency
| name = Amerika Sāmoa
| native_name = {{native name|en|American Samoa}}
| settlement_type = Teritori a le [[Iunaite Setete]]
| image_flag = Flag of American Samoa.svg
| flag_size = 130px
| flag_link = Flag of American Samoa
| image_seal = Seal of American Samoa.svg
| seal_size = 90px
| seal_type = Seal
| seal_link = Seal of American Samoa
| motto_link = List of U.S. state and territory mottos
| motto = {{native name|sm|"Sāmoa, Muamua Le [[Atua]]"|italics=off}} ({{Langx|en|"Samoa, Let God Be First"}})
| anthem_link = List of U.S. state songs
| anthem = "Amerika Sāmoa"<br />{{center|[[File:Anthem_of_American_Samoa.ogg]]}}
| image_map = American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg
| map_alt = Location of American Samoa
| map_caption = Location of American Samoa<br />(circled in red)
| mapsize = 290px
| subdivision_type = Malo Malosi
| subdivision_name = {{flag|United States}}{{efn|Despite being under the sovereignty of the United States since 1900, American Samoa has not been fully incorporated into the country for constitutional purposes.<ref>{{cite web |title=U.S. Territories – Developments in the Law|work= Harvard Law Review |date= April 10, 2017 |url= https://harvardlawreview.org/print/vol-130/us-territories-introduction/ |language=en |access-date=June 11, 2024}}</ref> See the page for the Insular Cases for more information.}}
| established_title = Vaevaeina o Samoa
| established_date = Tesema 2, 1899
| established_title2 = Ratification Act
| established_date2 = Fepuari 20, 1929
| established_title3 = Tulafono Fa{{okina}}avae (1967)
| established_date3 = Iulai 1, 1967
| official_languages = {{hlist|[[Igilisi]]|[[Gagana Samoa|Fa{{okina}}asamoa]]|}}
| demonym = American Samoan
| capital = [[Pago Pago]]
| admin_center = [[Fagatogo]]
| admin_center_type = Government seat
| largest_settlement_type = village
| largest_settlement = [[Tafuna, American Samoa|Tafuna]]
| ethnic_groups = {{plainlist|
*83.2% tagata Samoa
*5.8% tagata [[Asia]]
*5.5% isi tagata Pasefika
*4.4% Afakasi
*1.1% isi vaega o tagata}}
| ethnic_groups_year =
| government_type = Teritori fa{{okina}}alagolago i lalo o le Peresetene
| leader_title1 = Peresetene
| leader_name1 = [[Donald Trump]]
| leader_title2 = Kovana
| leader_name2 = Pula Nikolao Pula
| leader_title3 = Lutena Kovana
| leader_name3 = Pulu Ae Ae
| legislature = ''Fono''
| upper_house = Senate
| national_representation = Konekeresi a le Iunaite Setete
| national_representation_type1 = Sui o le Maota
| national_representation1 = Amata Coleman Radewagen
| lower_house = Maota o Sui
| religion = {{plainlist|
*98.3% Kerisiano
*1.7% isi vaega o lotu}}
| area_sq_mi = 77 <!-- Do not remove as per WP:MOSNUM -->
| area_rank =
| area_km2 =
| percent_water = 0
| elevation_max_m = 966.2
| elevation_max_ft = 3170
| population_census = 49,710
| population_census_year = 2020
| population_estimate = 44,620
| population_estimate_year = 2023
| population_estimate_rank = 211th
| population_density_km2 =
| population_density_sq_mi = 670.8 <!-- Do not remove as per WP:MOSNUM -->
| population_density_rank =
| GDP_PPP = $709 million
| GDP_PPP_year = 2021
| GDP_PPP_rank =
| GDP_PPP_per_capita = $15,743<ref>{{cite web |url=https://www.bea.gov/newsreleases/general/terr/2016/asgdp_080816.pdf |title=Gross domestic product for American Samoa increases for the second year in a row |publisher=Bureau of Economic Analysis |access-date=July 14, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513045336/https://www.bea.gov/newsreleases/general/terr/2016/asgdp_080816.pdf |archive-date=May 13, 2017}}</ref>
| GDP_PPP_per_capita_rank =
| GDP_nominal =
| GDP_nominal_year =
| GDP_nominal_rank =
| GDP_nominal_per_capita =
| GDP_nominal_per_capita_rank =
| Gini =
| Gini_year =
| Gini_change = <!-- increase/decrease/steady -->
| Gini_ref =
| HDI = <!-- number only -->
| HDI_year = <!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year-->
| HDI_change = <!-- increase/decrease/steady -->
| HDI_ref =
| HDI_rank =
| currency = Tala Amerika (US$)
| currency_code = USD
| timezone = SST
| utc_offset = −11:00
| date_format = mm/dd/yyyy
| drives_on = Tamatau
| calling_code = +1-684
| postal_code_type = {{nowrap|USPS abbreviation}}
| postal_code = AS
| iso_code = {{hlist|AS|US-AS}}
| cctld = [[.as]]
}}
O '''Amerika Sāmoa''' o le [[Teritori]] o le [[Iunaite Sitete o Amerika]] mai le tausaga e 1900 se{{okina}}ia o{{okina}}o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu‘u [[Polenisia|Polenīsia]] i le vasa o le [[Pasefika]]. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O [[Tutuila]] le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so{{okina}}o ai lea o Ta{{okina}}ū. ‘O motu o Manua’a e pito i sasa’e ma e aofia ai motu e tolu o [[Ta{{okina}}ū]], [[Ofu]], ma [[Olosega]]. O motu o Ofu ma Olosega ua ta’ua o le uso tama’ita’i taluai o lo la’ua va e laitiiti i lo’o le 300 iata le papa’u o le aau. E 60 maila le va o [[Manu{{okina}}a]] ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa’i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.
O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.<ref>{{Cite web |title=Kopi teuina |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aq.html |access-date=2019-08-01 |archive-date=2018-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226001806/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aq.html}}</ref> ‘O [[Pagopago]] ‘o le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo{{okina}}i fale tetele i Pagopago.
{{okina}}O Pagopago fo{{okina}}i, e to{{okina}}atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo {{okina}}i le motu o Ta‘ū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.
O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava ([[Oketopa]]-[[Me]]) ae pu’upu’u le vaitau mālūlū ma le mago ([[Iuni]]-[[Setema]]).<ref>Stanley, David (1993). ''South Pacific Handbook''. David Stanley. Itulau 350. {{ISBN|9780918373991}}.</ref>
== Talafaasolopito==
[[File:Ta'u_Island.JPG|thumb|right|[[Ta{{okina}}ū]]. O le motu aupito tele lea o [[Manu{{okina}}a]]; e aupito i sasa’e fo{{okina}}i.<ref name="Shaffer, Robert J. 2000">Shaffer, Robert J. (2000). ''American Samoa: 100 Years Under the United States Flag''. Island Heritage. Itulau 210. {{ISBN|9780896103399}}.</ref>]]
[[File:American_Samoa_Districts.png|thumb|right|Ua vaevaeina [[Tutuila]] i itu-malo tetele e lua.]]
Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:<ref>http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf</ref>
O su’esu’ega i tala eli i le nofoaga o To’aga i [[Ofu]], e fa’amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.<ref>{{cite web|url=https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:1D_9fsTUDIsJ:www.ashpo.org/library/7500022-1989.pdf+To'aga+Ofu+island&hl=en&gl=nz&pid=bl&srcid=ADGEESjCo9ETJerADlUmrIpGNa0TlEHS34boZCDbsr7ltIVTvC37O9jMHAVZrYq-NctDWAOpMj3i0WePk5Et760Bo-FDgPKP7JBnKuTN0cNfHT9jGBPGvPv8aJHMW-y1v2eQw461q3jn&sig=AHIEtbRwXePsS3tzSzRZiG_nq671oz_5SQ|work=Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa |title=Final Report on Archaeological Investigations at Site ''AS-13-1'', To{{okina}}aga, Ofu Island, American Samoa|first=Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka|last=Jason Tyler|date=November 1989|accessdate=13 July 2010}}</ref> O Saua i le motu o Ta{{okina}}ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.
O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata [[Europa]] na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau [[Holani]] o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii [[Farani]] o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare [[Kerisiano]] mai Europa le alii [[Peretania]] o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu’a Amerika i le Aega i Sogelau ia [[Aperila]] 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le [[Iunaite Setete]] mai le 1900 i le 1951.<ref name="Sunia, Fofo I 2009">Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 145-146. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
*'''1899''': Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa.
*'''1900''': O Commander Benjamin Franklin Tilley le ulua{{okina}}i Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika Sāmoa.<ref name="Sunia, Fofo I 2009"/>
*'''1900''': O le ulua{{okina}}i sisiina a{{okina}}e o le fu{{okina}}a a le Malo o le [[Iunaite Setete]] i totonu o Amerika Sāmoa sa fa{{okina}}atinoina lea i luga o le nofoaga maupu{{okina}}epu{{okina}}e i le [[Mati]]{{okina}}e o Sogelau i le nu{{okina}}u o Fagatogo.<ref name="Sunia, Fofo I 2009"/>
* '''1912''': Ua fa{{okina}}alauiloa alo{{okina}}ia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o [[Tutuila]] ma [[Manu{{okina}}a]] mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa '''Amerika Sāmoa'''.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 190. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1925''': Ua alo{{okina}}ia nei le avea o le motu o Swains po{{okina}}o Olohega ma motu o le Malo o Amerika Sāmoa.<ref name="ReferenceA">Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 3. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1956''': Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nu{{okina}}u o [[Pagopago]], Peter T. Coleman, e avea ma ulua{{okina}}i Sāmoa e fai ma Kovana Sili o Amerika Sāmoa.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 262. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1960''': Sa talia aloa{{okina}}ia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika Sāmoa ina.
*'''1980''': Amatalia faigamalaga a le Kamupani [[Va{{okina}}alele]] o le Hawaiian Air i le va o Amerika Sāmoa ma [[Hawai{{okina}}i]] .
*'''1981''': Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma ulua{{okina}}i sui o le Teritori mo le Konekeresi.
* '''1990''': Na matua fa{{okina}}atama’ia ai e le afa malosi o Ofa le atu Sāmoa atoa.
*'''1991''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia foi le afa malosi o Valelia le atunu{{okina}}u atoa i le masina o [[Tesema]] pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma fa{{okina}}ato{{okina}}aga na fa{{okina}}aleagaina uma e lenei afa malosi.
* '''1997''': O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika Sāmoa i Taaloga Laiti o le [[Vasa Pasefika]].<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 357-358. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
*'''2000''': Na fa{{okina}}amanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona fa{{okina}}avaeina le Malo o Amerika Sāmoa, ma lana faiga-pa’aga ma le Malo o le [[Iunaite Setete]].
* '''2009''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia ai nisi o nu{{okina}}u i Amerika Sāmoa ma le motu o [[Upolu]] i [[Sāmoa]], e le tsunami mata{{okina}}utia i le taeao o le [[Aso Lua]], [[Setema]] 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, {{okina}}ae o Amerika Sāmoa e to{{okina}}a 24 i latou na maliliu ai.<ref>{{cite web |url=http://www.samoanews.com/le-lali/manatua-pea-tiga-ma-manu%E2%80%99-o-le-galulolo-2009 |title=Manatua pea tiga ma manu’a o le galulolo 2009 |website=Samoa News}}</ref>
==Fanua==
[[File:Pagopago_amerika_sāmoa.jpg|thumb|right|[[Pagopago|Pago Pago]], o le aai e aupito tele i Amerika Sāmoa uma.]]
[[File:NPS_american-samoa-map.pdf|thumb|right|O le faafanua o [[Tutuila]]. ‘O Tutuila le motu pito tele.<ref name="Shaffer, Robert J. 2000"/><ref name="Alex Godinet 2018">Fai’ivae, Alex Godinet (2018). ''Ole Manuō o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau ix. {{ISBN|9781546229070}}.</ref>]]
[[File:Matafao_Peak_National_Natural_Landmark.jpg|thumb|right|Fa’asi’usi’uga o Matafao. E aupito mauga lenei itu o Tutuila. E 2,142 o futu le maualuga o lea mauga.<ref>Swaney, Deanna (1994). ''Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit''. Lonely Planet Publications. Itulau 176. {{ISBN|9780864422255}}.</ref>]]
O tagata totino o Amerika Sāmoa o "US Nationals".<ref name="Alex Godinet 2018"/><ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 7. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o [[Pagopago]]. O lo{{okina}}o iai le fale o le malo i [[Utulei]]. O aai tetele foi ia: [[Tafuna|Tāfuna]], [[Pagopago|Pago Pago]], [[Nu{{okina}}uuli, Amerika Samoa|Nu{{okina}}uuli]], [[{{okina}}Ili{{okina}}ili]].<ref>{{cite web|url=http://doc.as.gov/wp-content/uploads/2011/06/American-Samoa-Statistical-Yearbook-2016.pdf|title=American Samoa Statistical Yearbook 2016|website=Matagaluega o Fefaatauaiga|access-date=2019-08-01|archive-date=2019-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214131436/http://doc.as.gov/wp-content/uploads/2011/06/American-Samoa-Statistical-Yearbook-2016.pdf}}</ref> E 6 motu o Amerika Sāmoa e{{okina}}aina, {{okina}}ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o [[Polenisia]] ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o [[Hawai{{okina}}i]], 1,800 maila Matuisasa{{okina}}e o [[Aotearoa]], ma e ta’oto felata‘i ma le Laina o Aso Fa{{okina}}avāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto‘atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na‘o Amerika Samoa le Teritori o le [[Iunaite Setete]] e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu ‘amu e lua. Mai sisifo i sasa‘e, o nei motu o [[Tutuila]], tama’i motu tuaoi o Aunu’u, ma motu e tolu o [[Manu{{okina}}a]]-Ofu, Olosega ma Ta{{okina}}ū. O ona ele’ele e 76 maila fa’atafafā ma le faitau aofa’i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.
Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa{{okina}}e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o [[Manu{{okina}}a]].<ref name="Alex Godinet 2018"/>
O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i’inei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e ta’atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o [[Ta{{okina}}ū]].<ref name="ReferenceA"/>
O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le [[Pasefika]] i Saute, e i le va o le Ekueta ma le ''Tropic of Capricorn''. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po{{okina}}o ni nai minute po{{okina}}o aso uma foi. O tausaga ta{{okina}}itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
===O igoa uma ia o igoa o Motu===
E fitu motu:<ref name="Alex Godinet 2018"/>
*O [[Tutuila]],
*O [[Aunu{{okina}}u]],
*O [[Ta{{okina}}ū]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Olosega]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Ofu]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Olohega]] (Swains Island),
*O [[Rose]] (Motu O Manu)
==Siosiomaga==
Ua na{{okina}}o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo [[saina]] ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu{{okina}}u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o [[Niu Sila]], [[Niu Kaletonia]], [[Fiti]] ma isi aunu{{okina}}u o le [[Pasefika]]. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la’au lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i [[Nu{{okina}}uuli]] ma [[Leone]] ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.
O pe{{okina}}a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopo’a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le {{okina}}apa{{okina}}au.<ref>Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). ''National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region''. Globe Pequot Press. Itulau 82. {{ISBN|9780762705733}}.</ref> O pe{{okina}}a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga [[mamele]] e o mai lava mai Amerika Sāmoa.
===Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa===
[[File:Pola_Islands_Tutuila_NPS.jpg|thumb|right|O Pola o se nofoaga aupitoa{{okina}}i lelei mo manufelelei o le sami i Tutuila. O se tulaga lelei lona itumauga e 420 futu (128m).<ref>Kroese, David (2019). ''The Centennial: A Journey Through America’s National Park System''. Wheatmark, Inc. Itulau 547. {{ISBN|9781627876575}}.</ref>]]
E puipui e le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa pe’a, a’au, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le paka a le [[Iunaite Setete]] e i saute o le Ekueta.<ref>Schermeister, Phil (2016). ''National Geographic Guide to National Parks of the United States''. National Geographic Books. Itulau 316. {{ISBN|9781426216510}}.</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nationalgeographic.com/travel/national-parks/american-samoa-national-park/ |title=Visit This Unique, Tropical National Park |website=National Geographic}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/news/fact-sheet.htm |title=Fact Sheet |website=Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref> O le [[Motu o Pola]] o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe’a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.<ref>Fai’ivae, Alex Godinet (2018). ''Ole Manuō o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 59. {{ISBN|9781546229070}}.</ref> E afa o le Paka Fa{{okina}}asao a Amerika Sāmoa o lo o iai i [[Manu{{okina}}a]]. O Manu{{okina}}a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i [[Tutuila]]—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.<ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/nature/upload/2nded05J.pdf |title=The special birds of Manu{{okina}}a |website=Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref>
E tupu le ‘amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i’a e maua i le ā’au i Amerika Sāmoa.<ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/nature/fishes.htm |title=Fishes |website=Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref> E silia ma le 35 ituaiga manulele ese{{okina}}ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa{{okina}}asao.<ref>https://www.nps.gov/npsa/index.htm</ref> E maua pe{{okina}}a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu{{okina}}aga ia Amerika Sāmoa.<ref>Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). ''Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes''. ANU E Press. Itulau 102. {{ISBN|9781921666810}}.</ref>
E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:<ref>Goldin, Meryl Rose (2002). ''Field Guide to the Sāmoan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas''. Bess Press. Itulau 281. {{ISBN|9781573061117}}.</ref>
*Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mata{{okina}}aga aupito sili ona maoa{{okina}}e i totonu o Amerika Sāmoa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
*Fa’asi’usi’uga o Matafao
*Vāinu{{okina}}u o Vai{{okina}}ava
*Vainu’u o ‘Aunu’u: O le motu o Aunu’u e ta’oto i le si’u sautesasa’e o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nu’u o Aunu’u i le talafatai i sisifo.
*Mauga o Rainmaker
*Pupū e Tofē o Fogama{{okina}}a
*Gataifale o Le’alā
<gallery heights="140" class="center">
File:Pago Eroded Volcano in American Samoa.jpg|Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao
File:Cape Taputapu National Natural Landmark.jpg|Tolotolo i Taputapu
File:Fagatogo Dock.jpg|Mauga o Rainmaker
File:Line4393 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Vāinu{{okina}}u o Vai{{okina}}ava
File:Aunu'u Island National National Landmark.jpg|Vainu’u o ‘Aunu’u
File:Le'ala Shoreline National Natural Landmark.jpg|Gataifale o Le{{okina}}alā
File:Fogama'a Crater.jpg|Pupū e Tofē o Fogāma{{okina}}a
</gallery>
==Malo ma faiga faaupufai==
Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le [[Iunaite Setete]] mai le 1900. I le 1977 na maua ai e Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le [[teritori]] o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le’i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.<ref name="Alex Godinet 2018"/><ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council''. Itulau 6. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
==Aganuu==
O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ālaga’oa ma talafa’asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.
Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu{{okina}}u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso{{okina}}ota{{okina}}i ai motu ta{{okina}}itasi ma isi oganu{{okina}}u ile lalolagi. E taua fo{{okina}}i auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi fo{{okina}}i lea o itu fa{{okina}}apitoa i mea tau i fa{{okina}}afiafiaga i tagata nu{{okina}}u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa{{okina}}aolaolaina o la{{okina}}au tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona fa{{okina}}alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia{{okina}}i malie talu ai le ulufale mai o tu fa{{okina}}a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.
== Gagana ==
[[File:American_Samoa_National_Park_sign_for_Lower_Sauma.jpg|thumb|right|{{okina}}Alasopo i le Tuasivi i Sauma]]
O le atunu{{okina}}u nei o Amerika Sāmoa e le tele lava se ese{{okina}}esega ma le atunu{{okina}}u o [[Sāmoa]] i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa{{okina}}apea ona o mai ma fa{{okina}}aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa{{okina}}apenei lava o lo{{okina}}o lelei mea uma. O le [[Gagana fa{{okina}}a Sāmoa]] sa fa{{okina}}apea ona pasi mai i a tatou tua{{okina}}a i talatu{{okina}}u, o le mea na e tele ai isi atunu{{okina}}u e ta{{okina}}i tutusa a latou gagana ma le gagana fa{{okina}}asamoa. E pei la o le gagana a tagata [[Tuvalu]], ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e ese{{okina}}ese lava nei nu{{okina}}u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa{{okina}}amaufailoga ai pe ta{{okina}}u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatu{{okina}}u. O le mea tonu lava lena e ta{{okina}}ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Sāmoa i le upu faaperetaniaina: ''The Navigators''. Po{{okina}}o tagata malaga i luga o vasa.
==Vaega o Ata==
<gallery>
File:Fatu Rock.jpg|[[Fatu ma Futi]]
File:1farleftpalms.jpg|Matafaga i [[Ofu]]
File:Pola Tai view from Mount Alava Adventure Trail.jpg|O le tuasivi o [[Polauta]] o se mapu{{okina}}e (papamaa mai le lava), ae le o se gutu o se maugamu.
File:American Samoa tramway remains.jpg|{{okina}}Alasopo Taua Lona Lua
File:Pola island.jpg|Motu o Pola
File:Samoa islands 2002.gif|O atumotu o Sāmoa
File:American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg|Tulaga o motu o Sāmoa i le [[Pasefika]]
</gallery>
== Tagai foi i le==
*[[Sāmoa]]
*[[Iunaite Sitete o Amerika]]
== Fa{{okina}}amatalaga ==
{{reflist|group="lower-alpha"}}
==Fa{{okina}}asinomaga==
{{reflist}}
{{Oseania}}
[[Category:Atunu'u o Oseania]]
[[Category:Amerika Sāmoa]]
[[Category:Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika]]
[[Category:Iunaite Sitete o Amerika]]
mnxbkl5q641t1lli4d19kn7jilu2eqj
48240
48239
2026-05-31T16:01:54Z
Kwamikagami
1924
48240
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox dependency
| name = Amerika Sāmoa
| native_name = {{native name|en|American Samoa}}
| settlement_type = Teritori a le [[Iunaite Setete]]
| image_flag = Flag of American Samoa.svg
| flag_size = 130px
| flag_link = Flag of American Samoa
| image_seal = Seal of American Samoa.svg
| seal_size = 90px
| seal_type = Seal
| seal_link = Seal of American Samoa
| motto_link = List of U.S. state and territory mottos
| motto = {{native name|sm|"Sāmoa, Muamua Le [[Atua]]"|italics=off}} ({{Langx|en|"Samoa, Let God Be First"}})
| anthem_link = List of U.S. state songs
| anthem = "Amerika Sāmoa"<br />{{center|[[File:Anthem_of_American_Samoa.ogg]]}}
| image_map = American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg
| map_alt = Location of American Samoa
| map_caption = Location of American Samoa<br />(circled in red)
| mapsize = 290px
| subdivision_type = Malo Malosi
| subdivision_name = {{flag|United States}}{{efn|Despite being under the sovereignty of the United States since 1900, American Samoa has not been fully incorporated into the country for constitutional purposes.<ref>{{cite web |title=U.S. Territories – Developments in the Law|work= Harvard Law Review |date= April 10, 2017 |url= https://harvardlawreview.org/print/vol-130/us-territories-introduction/ |language=en |access-date=June 11, 2024}}</ref> See the page for the Insular Cases for more information.}}
| established_title = Vaevaeina o Samoa
| established_date = Tesema 2, 1899
| established_title2 = Ratification Act
| established_date2 = Fepuari 20, 1929
| established_title3 = Tulafono Fa{{okina}}avae (1967)
| established_date3 = Iulai 1, 1967
| official_languages = {{hlist|[[Igilisi]]|[[Gagana Samoa|Fa{{okina}}asamoa]]|}}
| demonym = American Samoan
| capital = [[Pago Pago]]
| admin_center = [[Fagatogo]]
| admin_center_type = Government seat
| largest_settlement_type = village
| largest_settlement = [[Tafuna, American Samoa|Tafuna]]
| ethnic_groups = {{plainlist|
*83.2% tagata Samoa
*5.8% tagata [[Asia]]
*5.5% isi tagata Pasefika
*4.4% Afakasi
*1.1% isi vaega o tagata}}
| ethnic_groups_year =
| government_type = Teritori fa{{okina}}alagolago i lalo o le Peresetene
| leader_title1 = Peresetene
| leader_name1 = [[Donald Trump]]
| leader_title2 = Kovana
| leader_name2 = Pula Nikolao Pula
| leader_title3 = Lutena Kovana
| leader_name3 = Pulu Ae Ae
| legislature = ''Fono''
| upper_house = Senate
| national_representation = Konekeresi a le Iunaite Setete
| national_representation_type1 = Sui o le Maota
| national_representation1 = Amata Coleman Radewagen
| lower_house = Maota o Sui
| religion = {{plainlist|
*98.3% Kerisiano
*1.7% isi vaega o lotu}}
| area_sq_mi = 77 <!-- Do not remove as per WP:MOSNUM -->
| area_rank =
| area_km2 =
| percent_water = 0
| elevation_max_m = 966.2
| elevation_max_ft = 3170
| population_census = 49,710
| population_census_year = 2020
| population_estimate = 44,620
| population_estimate_year = 2023
| population_estimate_rank = 211th
| population_density_km2 =
| population_density_sq_mi = 670.8 <!-- Do not remove as per WP:MOSNUM -->
| population_density_rank =
| GDP_PPP = $709 million
| GDP_PPP_year = 2021
| GDP_PPP_rank =
| GDP_PPP_per_capita = $15,743<ref>{{cite web |url=https://www.bea.gov/newsreleases/general/terr/2016/asgdp_080816.pdf |title=Gross domestic product for American Samoa increases for the second year in a row |publisher=Bureau of Economic Analysis |access-date=July 14, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513045336/https://www.bea.gov/newsreleases/general/terr/2016/asgdp_080816.pdf |archive-date=May 13, 2017}}</ref>
| GDP_PPP_per_capita_rank =
| GDP_nominal =
| GDP_nominal_year =
| GDP_nominal_rank =
| GDP_nominal_per_capita =
| GDP_nominal_per_capita_rank =
| Gini =
| Gini_year =
| Gini_change = <!-- increase/decrease/steady -->
| Gini_ref =
| HDI = <!-- number only -->
| HDI_year = <!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year-->
| HDI_change = <!-- increase/decrease/steady -->
| HDI_ref =
| HDI_rank =
| currency = Tala Amerika (US$)
| currency_code = USD
| timezone = SST
| utc_offset = −11:00
| date_format = mm/dd/yyyy
| drives_on = Tamatau
| calling_code = +1-684
| postal_code_type = {{nowrap|USPS abbreviation}}
| postal_code = AS
| iso_code = {{hlist|AS|US-AS}}
| cctld = [[.as]]
}}
O '''Amerika Sāmoa''' o le [[Teritori]] o le [[Iunaite Sitete o Amerika]] mai le tausaga e 1900 se{{okina}}ia o{{okina}}o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu{{okina}}u [[Polenisia|Polenīsia]] i le vasa o le [[Pasefika]]. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O [[Tutuila]] le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so{{okina}}o ai lea o Ta{{okina}}ū. {{okina}}O motu o Manua{{okina}}a e pito i sasa{{okina}}e ma e aofia ai motu e tolu o [[Ta{{okina}}ū]], [[Ofu]], ma [[Olosega]]. O motu o Ofu ma Olosega ua ta{{okina}}ua o le uso tama{{okina}}ita{{okina}}i taluai o lo la{{okina}}ua va e laitiiti i lo{{okina}}o le 300 iata le papa{{okina}}u o le aau. E 60 maila le va o [[Manu{{okina}}a]] ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa{{okina}}i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.
O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.<ref>{{Cite web |title=Kopi teuina |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aq.html |access-date=2019-08-01 |archive-date=2018-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226001806/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aq.html}}</ref> {{okina}}O [[Pagopago]] {{okina}}o le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo{{okina}}i fale tetele i Pagopago.
{{okina}}O Pagopago fo{{okina}}i, e to{{okina}}atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo {{okina}}i le motu o Ta{{okina}}ū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.
O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava ([[Oketopa]]-[[Me]]) ae pu{{okina}}upu{{okina}}u le vaitau mālūlū ma le mago ([[Iuni]]-[[Setema]]).<ref>Stanley, David (1993). ''South Pacific Handbook''. David Stanley. Itulau 350. {{ISBN|9780918373991}}.</ref>
== Talafaasolopito==
[[File:Ta'u_Island.JPG|thumb|right|[[Ta{{okina}}ū]]. O le motu aupito tele lea o [[Manu{{okina}}a]]; e aupito i sasa{{okina}}e fo{{okina}}i.<ref name="Shaffer, Robert J. 2000">Shaffer, Robert J. (2000). ''American Samoa: 100 Years Under the United States Flag''. Island Heritage. Itulau 210. {{ISBN|9780896103399}}.</ref>]]
[[File:American_Samoa_Districts.png|thumb|right|Ua vaevaeina [[Tutuila]] i itu-malo tetele e lua.]]
Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:<ref>http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf</ref>
O su{{okina}}esu{{okina}}ega i tala eli i le nofoaga o To{{okina}}aga i [[Ofu]], e fa{{okina}}amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.<ref>{{cite web|url=https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:1D_9fsTUDIsJ:www.ashpo.org/library/7500022-1989.pdf+To'aga+Ofu+island&hl=en&gl=nz&pid=bl&srcid=ADGEESjCo9ETJerADlUmrIpGNa0TlEHS34boZCDbsr7ltIVTvC37O9jMHAVZrYq-NctDWAOpMj3i0WePk5Et760Bo-FDgPKP7JBnKuTN0cNfHT9jGBPGvPv8aJHMW-y1v2eQw461q3jn&sig=AHIEtbRwXePsS3tzSzRZiG_nq671oz_5SQ|work=Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa |title=Final Report on Archaeological Investigations at Site ''AS-13-1'', To{{okina}}aga, Ofu Island, American Samoa|first=Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka|last=Jason Tyler|date=November 1989|accessdate=13 July 2010}}</ref> O Saua i le motu o Ta{{okina}}ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua{{okina}}i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.
O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata [[Europa]] na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau [[Holani]] o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii [[Farani]] o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare [[Kerisiano]] mai Europa le alii [[Peretania]] o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu{{okina}}a Amerika i le Aega i Sogelau ia [[Aperila]] 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le [[Iunaite Setete]] mai le 1900 i le 1951.<ref name="Sunia, Fofo I 2009">Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 145-146. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
*'''1899''': Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa.
*'''1900''': O Commander Benjamin Franklin Tilley le ulua{{okina}}i Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika Sāmoa.<ref name="Sunia, Fofo I 2009"/>
*'''1900''': O le ulua{{okina}}i sisiina a{{okina}}e o le fu{{okina}}a a le Malo o le [[Iunaite Setete]] i totonu o Amerika Sāmoa sa fa{{okina}}atinoina lea i luga o le nofoaga maupu{{okina}}epu{{okina}}e i le [[Mati]]{{okina}}e o Sogelau i le nu{{okina}}u o Fagatogo.<ref name="Sunia, Fofo I 2009"/>
* '''1912''': Ua fa{{okina}}alauiloa alo{{okina}}ia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o [[Tutuila]] ma [[Manu{{okina}}a]] mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa '''Amerika Sāmoa'''.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 190. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1925''': Ua alo{{okina}}ia nei le avea o le motu o Swains po{{okina}}o Olohega ma motu o le Malo o Amerika Sāmoa.<ref name="ReferenceA">Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 3. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1956''': Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nu{{okina}}u o [[Pagopago]], Peter T. Coleman, e avea ma ulua{{okina}}i Sāmoa e fai ma Kovana Sili o Amerika Sāmoa.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 262. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1960''': Sa talia aloa{{okina}}ia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika Sāmoa ina.
*'''1980''': Amatalia faigamalaga a le Kamupani [[Va{{okina}}alele]] o le Hawaiian Air i le va o Amerika Sāmoa ma [[Hawai{{okina}}i]] .
*'''1981''': Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma ulua{{okina}}i sui o le Teritori mo le Konekeresi.
* '''1990''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia ai e le afa malosi o Ofa le atu Sāmoa atoa.
*'''1991''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia foi le afa malosi o Valelia le atunu{{okina}}u atoa i le masina o [[Tesema]] pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma fa{{okina}}ato{{okina}}aga na fa{{okina}}aleagaina uma e lenei afa malosi.
* '''1997''': O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika Sāmoa i Taaloga Laiti o le [[Vasa Pasefika]].<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 357-358. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
*'''2000''': Na fa{{okina}}amanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona fa{{okina}}avaeina le Malo o Amerika Sāmoa, ma lana faiga-pa{{okina}}aga ma le Malo o le [[Iunaite Setete]].
* '''2009''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia ai nisi o nu{{okina}}u i Amerika Sāmoa ma le motu o [[Upolu]] i [[Sāmoa]], e le tsunami mata{{okina}}utia i le taeao o le [[Aso Lua]], [[Setema]] 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, {{okina}}ae o Amerika Sāmoa e to{{okina}}a 24 i latou na maliliu ai.<ref>{{cite web |url=http://www.samoanews.com/le-lali/manatua-pea-tiga-ma-manu%E2%80%99-o-le-galulolo-2009 |title=Manatua pea tiga ma manu{{okina}}a o le galulolo 2009 |website=Samoa News}}</ref>
==Fanua==
[[File:Pagopago_amerika_sāmoa.jpg|thumb|right|[[Pagopago|Pago Pago]], o le aai e aupito tele i Amerika Sāmoa uma.]]
[[File:NPS_american-samoa-map.pdf|thumb|right|O le faafanua o [[Tutuila]]. {{okina}}O Tutuila le motu pito tele.<ref name="Shaffer, Robert J. 2000"/><ref name="Alex Godinet 2018">Fai{{okina}}ivae, Alex Godinet (2018). ''Ole Manuō o Tala Tu{{okina}}u Ma Fisaga o Tala Ave''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau ix. {{ISBN|9781546229070}}.</ref>]]
[[File:Matafao_Peak_National_Natural_Landmark.jpg|thumb|right|Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao. E aupito mauga lenei itu o Tutuila. E 2,142 o futu le maualuga o lea mauga.<ref>Swaney, Deanna (1994). ''Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit''. Lonely Planet Publications. Itulau 176. {{ISBN|9780864422255}}.</ref>]]
O tagata totino o Amerika Sāmoa o "US Nationals".<ref name="Alex Godinet 2018"/><ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 7. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o [[Pagopago]]. O lo{{okina}}o iai le fale o le malo i [[Utulei]]. O aai tetele foi ia: [[Tafuna|Tāfuna]], [[Pagopago|Pago Pago]], [[Nu{{okina}}uuli, Amerika Samoa|Nu{{okina}}uuli]], [[{{okina}}Ili{{okina}}ili]].<ref>{{cite web|url=http://doc.as.gov/wp-content/uploads/2011/06/American-Samoa-Statistical-Yearbook-2016.pdf|title=American Samoa Statistical Yearbook 2016|website=Matagaluega o Fefaatauaiga|access-date=2019-08-01|archive-date=2019-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214131436/http://doc.as.gov/wp-content/uploads/2011/06/American-Samoa-Statistical-Yearbook-2016.pdf}}</ref> E 6 motu o Amerika Sāmoa e{{okina}}aina, {{okina}}ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o [[Polenisia]] ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o [[Hawai{{okina}}i]], 1,800 maila Matuisasa{{okina}}e o [[Aotearoa]], ma e ta{{okina}}oto felata{{okina}}i ma le Laina o Aso Fa{{okina}}avāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto{{okina}}atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na{{okina}}o Amerika Samoa le Teritori o le [[Iunaite Setete]] e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu {{okina}}amu e lua. Mai sisifo i sasa{{okina}}e, o nei motu o [[Tutuila]], tama{{okina}}i motu tuaoi o Aunu{{okina}}u, ma motu e tolu o [[Manu{{okina}}a]]-Ofu, Olosega ma Ta{{okina}}ū. O ona ele{{okina}}ele e 76 maila fa{{okina}}atafafā ma le faitau aofa{{okina}}i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.
Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa{{okina}}e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o [[Manu{{okina}}a]].<ref name="Alex Godinet 2018"/>
O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i{{okina}}inei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e ta{{okina}}atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o [[Ta{{okina}}ū]].<ref name="ReferenceA"/>
O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le [[Pasefika]] i Saute, e i le va o le Ekueta ma le ''Tropic of Capricorn''. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po{{okina}}o ni nai minute po{{okina}}o aso uma foi. O tausaga ta{{okina}}itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
===O igoa uma ia o igoa o Motu===
E fitu motu:<ref name="Alex Godinet 2018"/>
*O [[Tutuila]],
*O [[Aunu{{okina}}u]],
*O [[Ta{{okina}}ū]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Olosega]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Ofu]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Olohega]] (Swains Island),
*O [[Rose]] (Motu O Manu)
==Siosiomaga==
Ua na{{okina}}o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo [[saina]] ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu{{okina}}u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o [[Niu Sila]], [[Niu Kaletonia]], [[Fiti]] ma isi aunu{{okina}}u o le [[Pasefika]]. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la{{okina}}au lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i [[Nu{{okina}}uuli]] ma [[Leone]] ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.
O pe{{okina}}a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopo{{okina}}a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le {{okina}}apa{{okina}}au.<ref>Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). ''National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region''. Globe Pequot Press. Itulau 82. {{ISBN|9780762705733}}.</ref> O pe{{okina}}a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga [[mamele]] e o mai lava mai Amerika Sāmoa.
===Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa===
[[File:Pola_Islands_Tutuila_NPS.jpg|thumb|right|O Pola o se nofoaga aupitoa{{okina}}i lelei mo manufelelei o le sami i Tutuila. O se tulaga lelei lona itumauga e 420 futu (128m).<ref>Kroese, David (2019). ''The Centennial: A Journey Through America's National Park System''. Wheatmark, Inc. Itulau 547. {{ISBN|9781627876575}}.</ref>]]
E puipui e le Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa pe{{okina}}a, a{{okina}}au, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le paka a le [[Iunaite Setete]] e i saute o le Ekueta.<ref>Schermeister, Phil (2016). ''National Geographic Guide to National Parks of the United States''. National Geographic Books. Itulau 316. {{ISBN|9781426216510}}.</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nationalgeographic.com/travel/national-parks/american-samoa-national-park/ |title=Visit This Unique, Tropical National Park |website=National Geographic}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/news/fact-sheet.htm |title=Fact Sheet |website=Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref> O le [[Motu o Pola]] o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe{{okina}}a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.<ref>Fai{{okina}}ivae, Alex Godinet (2018). ''Ole Manuō o Tala Tu{{okina}}u Ma Fisaga o Tala Ave''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 59. {{ISBN|9781546229070}}.</ref> E afa o le Paka Fa{{okina}}asao a Amerika Sāmoa o lo o iai i [[Manu{{okina}}a]]. O Manu{{okina}}a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i [[Tutuila]]—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.<ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/nature/upload/2nded05J.pdf |title=The special birds of Manu{{okina}}a |website=Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref>
E tupu le {{okina}}amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i{{okina}}a e maua i le ā{{okina}}au i Amerika Sāmoa.<ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/nature/fishes.htm |title=Fishes |website=Paka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref> E silia ma le 35 ituaiga manulele ese{{okina}}ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa{{okina}}asao.<ref>https://www.nps.gov/npsa/index.htm</ref> E maua pe{{okina}}a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu{{okina}}aga ia Amerika Sāmoa.<ref>Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). ''Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes''. ANU E Press. Itulau 102. {{ISBN|9781921666810}}.</ref>
E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:<ref>Goldin, Meryl Rose (2002). ''Field Guide to the Sāmoan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas''. Bess Press. Itulau 281. {{ISBN|9781573061117}}.</ref>
*Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mata{{okina}}aga aupito sili ona maoa{{okina}}e i totonu o Amerika Sāmoa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
*Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao
*Vāinu{{okina}}u o Vai{{okina}}ava
*Vainu{{okina}}u o {{okina}}Aunu{{okina}}u: O le motu o Aunu{{okina}}u e ta{{okina}}oto i le si{{okina}}u sautesasa{{okina}}e o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nu{{okina}}u o Aunu{{okina}}u i le talafatai i sisifo.
*Mauga o Rainmaker
*Pupū e Tofē o Fogama{{okina}}a
*Gataifale o Le{{okina}}alā
<gallery heights="140" class="center">
File:Pago Eroded Volcano in American Samoa.jpg|Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao
File:Cape Taputapu National Natural Landmark.jpg|Tolotolo i Taputapu
File:Fagatogo Dock.jpg|Mauga o Rainmaker
File:Line4393 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Vāinu{{okina}}u o Vai{{okina}}ava
File:Aunu'u Island National National Landmark.jpg|Vainu{{okina}}u o {{okina}}Aunu{{okina}}u
File:Le'ala Shoreline National Natural Landmark.jpg|Gataifale o Le{{okina}}alā
File:Fogama'a Crater.jpg|Pupū e Tofē o Fogāma{{okina}}a
</gallery>
==Malo ma faiga faaupufai==
Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le [[Iunaite Setete]] mai le 1900. I le 1977 na maua ai e Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa{{okina}}apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le [[teritori]] o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo{{okina}}i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le{{okina}}i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.<ref name="Alex Godinet 2018"/><ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council''. Itulau 6. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
==Aganuu==
O aganu{{okina}}u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso{{okina}}ota{{okina}}i ai ālaga{{okina}}oa ma talafa{{okina}}asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu{{okina}}u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.
Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu{{okina}}u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso{{okina}}ota{{okina}}i ai motu ta{{okina}}itasi ma isi oganu{{okina}}u ile lalolagi. E taua fo{{okina}}i auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi fo{{okina}}i lea o itu fa{{okina}}apitoa i mea tau i fa{{okina}}afiafiaga i tagata nu{{okina}}u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa{{okina}}aolaolaina o la{{okina}}au tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona fa{{okina}}alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia{{okina}}i malie talu ai le ulufale mai o tu fa{{okina}}a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.
== Gagana ==
[[File:American_Samoa_National_Park_sign_for_Lower_Sauma.jpg|thumb|right|{{okina}}Alasopo i le Tuasivi i Sauma]]
O le atunu{{okina}}u nei o Amerika Sāmoa e le tele lava se ese{{okina}}esega ma le atunu{{okina}}u o [[Sāmoa]] i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa{{okina}}apea ona o mai ma fa{{okina}}aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa{{okina}}apenei lava o lo{{okina}}o lelei mea uma. O le [[Gagana fa{{okina}}a Sāmoa]] sa fa{{okina}}apea ona pasi mai i a tatou tua{{okina}}a i talatu{{okina}}u, o le mea na e tele ai isi atunu{{okina}}u e ta{{okina}}i tutusa a latou gagana ma le gagana fa{{okina}}asamoa. E pei la o le gagana a tagata [[Tuvalu]], ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e ese{{okina}}ese lava nei nu{{okina}}u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa{{okina}}amaufailoga ai pe ta{{okina}}u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatu{{okina}}u. O le mea tonu lava lena e ta{{okina}}ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Sāmoa i le upu faaperetaniaina: ''The Navigators''. Po{{okina}}o tagata malaga i luga o vasa.
==Vaega o Ata==
<gallery>
File:Fatu Rock.jpg|[[Fatu ma Futi]]
File:1farleftpalms.jpg|Matafaga i [[Ofu]]
File:Pola Tai view from Mount Alava Adventure Trail.jpg|O le tuasivi o [[Polauta]] o se mapu{{okina}}e (papamaa mai le lava), ae le o se gutu o se maugamu.
File:American Samoa tramway remains.jpg|{{okina}}Alasopo Taua Lona Lua
File:Pola island.jpg|Motu o Pola
File:Samoa islands 2002.gif|O atumotu o Sāmoa
File:American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg|Tulaga o motu o Sāmoa i le [[Pasefika]]
</gallery>
== Tagai foi i le==
*[[Sāmoa]]
*[[Iunaite Sitete o Amerika]]
== Fa{{okina}}amatalaga ==
{{reflist|group="lower-alpha"}}
==Fa{{okina}}asinomaga==
{{reflist}}
{{Oseania}}
[[Category:Atunu'u o Oseania]]
[[Category:Amerika Sāmoa]]
[[Category:Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika]]
[[Category:Iunaite Sitete o Amerika]]
iqojuqmk2c1ke3g73eu8s58omcb0il8
48241
48240
2026-05-31T16:05:29Z
Kwamikagami
1924
48241
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox dependency
| name = Amerika Sāmoa
| native_name = {{native name|en|American Samoa}}
| settlement_type = Teritori a le [[Iunaite Setete]]
| image_flag = Flag of American Samoa.svg
| flag_size = 130px
| flag_link = Flag of American Samoa
| image_seal = Seal of American Samoa.svg
| seal_size = 90px
| seal_type = Seal
| seal_link = Seal of American Samoa
| motto_link = List of U.S. state and territory mottos
| motto = {{native name|sm|"Sāmoa, Muamua Le [[Atua]]"|italics=off}} ({{Langx|en|"Samoa, Let God Be First"}})
| anthem_link = List of U.S. state songs
| anthem = "Amerika Sāmoa"<br />{{center|[[File:Anthem_of_American_Samoa.ogg]]}}
| image_map = American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg
| map_alt = Location of American Samoa
| map_caption = Location of American Samoa<br />(circled in red)
| mapsize = 290px
| subdivision_type = Malo Malosi
| subdivision_name = {{flag|United States}}{{efn|Despite being under the sovereignty of the United States since 1900, American Samoa has not been fully incorporated into the country for constitutional purposes.<ref>{{cite web |title=U.S. Territories – Developments in the Law|work= Harvard Law Review |date= April 10, 2017 |url= https://harvardlawreview.org/print/vol-130/us-territories-introduction/ |language=en |access-date=June 11, 2024}}</ref> See the page for the Insular Cases for more information.}}
| established_title = Vaevaeina o Samoa
| established_date = Tesema 2, 1899
| established_title2 = Ratification Act
| established_date2 = Fepuari 20, 1929
| established_title3 = Tulafono Fa{{okina}}avae (1967)
| established_date3 = Iulai 1, 1967
| official_languages = {{hlist|[[Igilisi]]|[[Gagana Samoa|Fa{{okina}}asamoa]]|}}
| demonym = American Samoan
| capital = [[Pago Pago]]
| admin_center = [[Fagatogo]]
| admin_center_type = Government seat
| largest_settlement_type = village
| largest_settlement = [[Tafuna, American Samoa|Tafuna]]
| ethnic_groups = {{plainlist|
*83.2% tagata Samoa
*5.8% tagata [[Asia]]
*5.5% isi tagata Pasefika
*4.4% Afakasi
*1.1% isi vaega o tagata}}
| ethnic_groups_year =
| government_type = Teritori fa{{okina}}alagolago i lalo o le Peresetene
| leader_title1 = Peresetene
| leader_name1 = [[Donald Trump]]
| leader_title2 = Kovana
| leader_name2 = Pula Nikolao Pula
| leader_title3 = Lutena Kovana
| leader_name3 = Pulu Ae Ae
| legislature = ''Fono''
| upper_house = Senate
| national_representation = Konekeresi a le Iunaite Setete
| national_representation_type1 = Sui o le Maota
| national_representation1 = Amata Coleman Radewagen
| lower_house = Maota o Sui
| religion = {{plainlist|
*98.3% Kerisiano
*1.7% isi vaega o lotu}}
| area_sq_mi = 77 <!-- Do not remove as per WP:MOSNUM -->
| area_rank =
| area_km2 =
| percent_water = 0
| elevation_max_m = 966.2
| elevation_max_ft = 3170
| population_census = 49,710
| population_census_year = 2020
| population_estimate = 44,620
| population_estimate_year = 2023
| population_estimate_rank = 211th
| population_density_km2 =
| population_density_sq_mi = 670.8 <!-- Do not remove as per WP:MOSNUM -->
| population_density_rank =
| GDP_PPP = $709 million
| GDP_PPP_year = 2021
| GDP_PPP_rank =
| GDP_PPP_per_capita = $15,743<ref>{{cite web |url=https://www.bea.gov/newsreleases/general/terr/2016/asgdp_080816.pdf |title=Gross domestic product for American Samoa increases for the second year in a row |publisher=Bureau of Economic Analysis |access-date=July 14, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513045336/https://www.bea.gov/newsreleases/general/terr/2016/asgdp_080816.pdf |archive-date=May 13, 2017}}</ref>
| GDP_PPP_per_capita_rank =
| GDP_nominal =
| GDP_nominal_year =
| GDP_nominal_rank =
| GDP_nominal_per_capita =
| GDP_nominal_per_capita_rank =
| Gini =
| Gini_year =
| Gini_change = <!-- increase/decrease/steady -->
| Gini_ref =
| HDI = <!-- number only -->
| HDI_year = <!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year-->
| HDI_change = <!-- increase/decrease/steady -->
| HDI_ref =
| HDI_rank =
| currency = Tala Amerika (US$)
| currency_code = USD
| timezone = SST
| utc_offset = −11:00
| date_format = mm/dd/yyyy
| drives_on = Tamatau
| calling_code = +1-684
| postal_code_type = {{nowrap|USPS abbreviation}}
| postal_code = AS
| iso_code = {{hlist|AS|US-AS}}
| cctld = [[.as]]
}}
O '''Amerika Sāmoa''' o le [[Teritori]] o le [[Iunaite Sitete o Amerika]] mai le tausaga e 1900 se{{okina}}ia o{{okina}}o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu{{okina}}u [[Polenisia|Polenīsia]] i le vasa o le [[Pasefika]]. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O [[Tutuila]] le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so{{okina}}o ai lea o Ta{{okina}}ū. {{okina}}O motu o Manua{{okina}}a e pito i sasa{{okina}}e ma e aofia ai motu e tolu o [[Ta{{okina}}ū]], [[Ofu]], ma [[Olosega]]. O motu o Ofu ma Olosega ua ta{{okina}}ua o le uso tama{{okina}}ita{{okina}}i taluai o lo la{{okina}}ua va e laitiiti i lo{{okina}}o le 300 iata le papa{{okina}}u o le aau. E 60 maila le va o [[Manu{{okina}}a]] ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa{{okina}}i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.
O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.<ref>{{Cite web |title=Kopi teuina |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aq.html |access-date=2019-08-01 |archive-date=2018-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226001806/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aq.html}}</ref> {{okina}}O [[Pagopago]] {{okina}}o le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo{{okina}}i fale tetele i Pagopago.
{{okina}}O Pagopago fo{{okina}}i, e to{{okina}}atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo {{okina}}i le motu o Ta{{okina}}ū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.
O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava ([[Oketopa]]-[[Me]]) ae pu{{okina}}upu{{okina}}u le vaitau mālūlū ma le mago ([[Iuni]]-[[Setema]]).<ref>Stanley, David (1993). ''South Pacific Handbook''. David Stanley. Itulau 350. {{ISBN|9780918373991}}.</ref>
== Talafaasolopito==
[[File:Ta'u_Island.JPG|thumb|right|[[Ta{{okina}}ū]]. O le motu aupito tele lea o [[Manu{{okina}}a]]; e aupito i sasa{{okina}}e fo{{okina}}i.<ref name="Shaffer, Robert J. 2000">Shaffer, Robert J. (2000). ''American Samoa: 100 Years Under the United States Flag''. Island Heritage. Itulau 210. {{ISBN|9780896103399}}.</ref>]]
[[File:American_Samoa_Districts.png|thumb|right|Ua vaevaeina [[Tutuila]] i itu-malo tetele e lua.]]
Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:<ref>http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf</ref>
O su{{okina}}esu{{okina}}ega i tala eli i le nofoaga o To{{okina}}aga i [[Ofu]], e fa{{okina}}amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.<ref>{{cite web|url=https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:1D_9fsTUDIsJ:www.ashpo.org/library/7500022-1989.pdf+To'aga+Ofu+island&hl=en&gl=nz&pid=bl&srcid=ADGEESjCo9ETJerADlUmrIpGNa0TlEHS34boZCDbsr7ltIVTvC37O9jMHAVZrYq-NctDWAOpMj3i0WePk5Et760Bo-FDgPKP7JBnKuTN0cNfHT9jGBPGvPv8aJHMW-y1v2eQw461q3jn&sig=AHIEtbRwXePsS3tzSzRZiG_nq671oz_5SQ|work=Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa |title=Final Report on Archaeological Investigations at Site ''AS-13-1'', To{{okina}}aga, Ofu Island, American Samoa|first=Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka|last=Jason Tyler|date=November 1989|accessdate=13 July 2010}}</ref> O Saua i le motu o Ta{{okina}}ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua{{okina}}i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.
O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata [[Europa]] na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau [[Holani]] o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii [[Farani]] o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare [[Kerisiano]] mai Europa le alii [[Peretania]] o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu{{okina}}a Amerika i le Aega i Sogelau ia [[Aperila]] 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le [[Iunaite Setete]] mai le 1900 i le 1951.<ref name="Sunia, Fofo I 2009">Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 145-146. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
*'''1899''': Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa.
*'''1900''': O Commander Benjamin Franklin Tilley le ulua{{okina}}i Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika Sāmoa.<ref name="Sunia, Fofo I 2009"/>
*'''1900''': O le ulua{{okina}}i sisiina a{{okina}}e o le fu{{okina}}a a le Malo o le [[Iunaite Setete]] i totonu o Amerika Sāmoa sa fa{{okina}}atinoina lea i luga o le nofoaga maupu{{okina}}epu{{okina}}e i le [[Mati]]{{okina}}e o Sogelau i le nu{{okina}}u o Fagatogo.<ref name="Sunia, Fofo I 2009"/>
* '''1912''': Ua fa{{okina}}alauiloa alo{{okina}}ia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o [[Tutuila]] ma [[Manu{{okina}}a]] mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa '''Amerika Sāmoa'''.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 190. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1925''': Ua alo{{okina}}ia nei le avea o le motu o Swains po{{okina}}o Olohega ma motu o le Malo o Amerika Sāmoa.<ref name="ReferenceA">Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 3. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1956''': Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nu{{okina}}u o [[Pagopago]], Peter T. Coleman, e avea ma ulua{{okina}}i Sāmoa e fai ma Kovana Sili o Amerika Sāmoa.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 262. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
* '''1960''': Sa talia aloa{{okina}}ia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika Sāmoa ina.
*'''1980''': Amatalia faigamalaga a le Kamupani [[Va{{okina}}alele]] o le Hawaiian Air i le va o Amerika Sāmoa ma [[Hawai{{okina}}i]] .
*'''1981''': Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma ulua{{okina}}i sui o le Teritori mo le Konekeresi.
* '''1990''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia ai e le afa malosi o Ofa le atu Sāmoa atoa.
*'''1991''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia foi le afa malosi o Valelia le atunu{{okina}}u atoa i le masina o [[Tesema]] pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma fa{{okina}}ato{{okina}}aga na fa{{okina}}aleagaina uma e lenei afa malosi.
* '''1997''': O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika Sāmoa i Taaloga Laiti o le [[Vasa Pasefika]].<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 357-358. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
*'''2000''': Na fa{{okina}}amanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona fa{{okina}}avaeina le Malo o Amerika Sāmoa, ma lana faiga-pa{{okina}}aga ma le Malo o le [[Iunaite Setete]].
* '''2009''': Na matua fa{{okina}}atama{{okina}}ia ai nisi o nu{{okina}}u i Amerika Sāmoa ma le motu o [[Upolu]] i [[Sāmoa]], e le tsunami mata{{okina}}utia i le taeao o le [[Aso Lua]], [[Setema]] 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, {{okina}}ae o Amerika Sāmoa e to{{okina}}a 24 i latou na maliliu ai.<ref>{{cite web |url=http://www.samoanews.com/le-lali/manatua-pea-tiga-ma-manu%E2%80%99-o-le-galulolo-2009 |title=Manatua pea tiga ma manu{{okina}}a o le galulolo 2009 |website=Samoa News}}</ref>
==Fanua==
[[File:Pagopago_amerika_sāmoa.jpg|thumb|right|[[Pagopago|Pago Pago]], o le aai e aupito tele i Amerika Sāmoa uma.]]
[[File:NPS_american-samoa-map.pdf|thumb|right|O le faafanua o [[Tutuila]]. {{okina}}O Tutuila le motu pito tele.<ref name="Shaffer, Robert J. 2000"/><ref name="Alex Godinet 2018">Fai{{okina}}ivae, Alex Godinet (2018). ''Ole Manuō o Tala Tu{{okina}}u Ma Fisaga o Tala Ave''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau ix. {{ISBN|9781546229070}}.</ref>]]
[[File:Matafao_Peak_National_Natural_Landmark.jpg|thumb|right|Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao. E aupito mauga lenei itu o Tutuila. E 2,142 o futu le maualuga o lea mauga.<ref>Swaney, Deanna (1994). ''Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit''. Lonely Planet Publications. Itulau 176. {{ISBN|9780864422255}}.</ref>]]
O tagata totino o Amerika Sāmoa o "US Nationals".<ref name="Alex Godinet 2018"/><ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 7. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o [[Pagopago]]. O lo{{okina}}o iai le fale o le malo i [[Utulei]]. O aai tetele foi ia: [[Tafuna|Tāfuna]], [[Pagopago|Pago Pago]], [[Nu{{okina}}uuli, Amerika Samoa|Nu{{okina}}uuli]], [[{{okina}}Ili{{okina}}ili]].<ref>{{cite web|url=http://doc.as.gov/wp-content/uploads/2011/06/American-Samoa-Statistical-Yearbook-2016.pdf|title=American Samoa Statistical Yearbook 2016|website=Matagaluega o Fefaatauaiga|access-date=2019-08-01|archive-date=2019-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214131436/http://doc.as.gov/wp-content/uploads/2011/06/American-Samoa-Statistical-Yearbook-2016.pdf}}</ref> E 6 motu o Amerika Sāmoa e{{okina}}aina, {{okina}}ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o [[Polenisia]] ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o [[Hawai{{okina}}i]], 1,800 maila Matuisasa{{okina}}e o [[Aotearoa]], ma e ta{{okina}}oto felata{{okina}}i ma le Laina o Aso Fa{{okina}}avāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto{{okina}}atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na{{okina}}o Amerika Samoa le Teritori o le [[Iunaite Setete]] e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu {{okina}}amu e lua. Mai sisifo i sasa{{okina}}e, o nei motu o [[Tutuila]], tama{{okina}}i motu tuaoi o Aunu{{okina}}u, ma motu e tolu o [[Manu{{okina}}a]]-Ofu, Olosega ma Ta{{okina}}ū. O ona ele{{okina}}ele e 76 maila fa{{okina}}atafafā ma le faitau aofa{{okina}}i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.
Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa{{okina}}e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o [[Manu{{okina}}a]].<ref name="Alex Godinet 2018"/>
O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i{{okina}}inei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e ta{{okina}}atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o [[Ta{{okina}}ū]].<ref name="ReferenceA"/>
O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le [[Pasefika]] i Saute, e i le va o le Ekueta ma le ''Tropic of Capricorn''. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po{{okina}}o ni nai minute po{{okina}}o aso uma foi. O tausaga ta{{okina}}itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.<ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa''. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
===O igoa uma ia o igoa o Motu===
E fitu motu:<ref name="Alex Godinet 2018"/>
*O [[Tutuila]],
*O [[Aunu{{okina}}u]],
*O [[Ta{{okina}}ū]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Olosega]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Ofu]] (i Manu{{okina}}a),
*O [[Olohega]] (Swains Island),
*O [[Rose]] (Motu O Manu)
==Siosiomaga==
Ua na{{okina}}o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo [[saina]] ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu{{okina}}u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o [[Niu Sila]], [[Niu Kaletonia]], [[Fiti]] ma isi aunu{{okina}}u o le [[Pasefika]]. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la{{okina}}au lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i [[Nu{{okina}}uuli]] ma [[Leone]] ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.
O pe{{okina}}a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopo{{okina}}a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le {{okina}}apa{{okina}}au.<ref>Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). ''National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region''. Globe Pequot Press. Itulau 82. {{ISBN|9780762705733}}.</ref> O pe{{okina}}a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga [[mamele]] e o mai lava mai Amerika Sāmoa.
===Pāka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa===
[[File:Pola_Islands_Tutuila_NPS.jpg|thumb|right|O Pola o se nofoaga aupitoa{{okina}}i lelei mo manufelelei o le sami i Tutuila. O se tulaga lelei lona itumauga e 420 futu (128m).<ref>Kroese, David (2019). ''The Centennial: A Journey Through America's National Park System''. Wheatmark, Inc. Itulau 547. {{ISBN|9781627876575}}.</ref>]]
E puipui e le Pāka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa pe{{okina}}a, a{{okina}}au, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Pāka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le pāka a le [[Iunaite Setete]] e i saute o le Ekueta.<ref>Schermeister, Phil (2016). ''National Geographic Guide to National Parks of the United States''. National Geographic Books. Itulau 316. {{ISBN|9781426216510}}.</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nationalgeographic.com/travel/national-parks/american-samoa-national-park/ |title=Visit This Unique, Tropical National Park |website=National Geographic}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/news/fact-sheet.htm |title=Fact Sheet |website=Pāka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref> O le [[Motu o Pola]] o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe{{okina}}a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.<ref>Fai{{okina}}ivae, Alex Godinet (2018). ''Ole Manuō o Tala Tu{{okina}}u Ma Fisaga o Tala Ave''. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 59. {{ISBN|9781546229070}}.</ref> E afa o le Pāka Fa{{okina}}asao a Amerika Sāmoa o lo o iai i [[Manu{{okina}}a]]. O Manu{{okina}}a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i [[Tutuila]]—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.<ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/nature/upload/2nded05J.pdf |title=The special birds of Manu{{okina}}a |website=Pāka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref>
E tupu le {{okina}}amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i{{okina}}a e maua i le ā{{okina}}au i Amerika Sāmoa.<ref>{{cite web |url=https://www.nps.gov/npsa/learn/nature/fishes.htm |title=Fishes |website=Pāka Fa{{okina}}asao o Amerika Sāmoa}}</ref> E silia ma le 35 ituaiga manulele ese{{okina}}ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei pāka fa{{okina}}asao.<ref>https://www.nps.gov/npsa/index.htm</ref> E maua pe{{okina}}a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu{{okina}}aga ia Amerika Sāmoa.<ref>Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). ''Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes''. ANU E Press. Itulau 102. {{ISBN|9781921666810}}.</ref>
E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:<ref>Goldin, Meryl Rose (2002). ''Field Guide to the Sāmoan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas''. Bess Press. Itulau 281. {{ISBN|9781573061117}}.</ref>
*Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mata{{okina}}aga aupito sili ona maoa{{okina}}e i totonu o Amerika Sāmoa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
*Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao
*Vāinu{{okina}}u o Vai{{okina}}ava
*Vainu{{okina}}u o {{okina}}Aunu{{okina}}u: O le motu o Aunu{{okina}}u e ta{{okina}}oto i le si{{okina}}u sautesasa{{okina}}e o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nu{{okina}}u o Aunu{{okina}}u i le talafatai i sisifo.
*Mauga o Rainmaker
*Pupū e Tofē o Fogama{{okina}}a
*Gataifale o Le{{okina}}alā
<gallery heights="140" class="center">
File:Pago Eroded Volcano in American Samoa.jpg|Fa{{okina}}asi{{okina}}usi{{okina}}uga o Matafao
File:Cape Taputapu National Natural Landmark.jpg|Tolotolo i Taputapu
File:Fagatogo Dock.jpg|Mauga o Rainmaker
File:Line4393 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Vāinu{{okina}}u o Vai{{okina}}ava
File:Aunu'u Island National National Landmark.jpg|Vainu{{okina}}u o {{okina}}Aunu{{okina}}u
File:Le'ala Shoreline National Natural Landmark.jpg|Gataifale o Le{{okina}}alā
File:Fogama'a Crater.jpg|Pupū e Tofē o Fogāma{{okina}}a
</gallery>
==Malo ma faiga faaupufai==
Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le [[Iunaite Setete]] mai le 1900. I le 1977 na maua ai e Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa{{okina}}apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le [[teritori]] o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo{{okina}}i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le{{okina}}i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.<ref name="Alex Godinet 2018"/><ref>Sunia, Fofo I.F. (2009). ''A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council''. Itulau 6. {{ISBN|9781573062992}}.</ref>
==Aganuu==
O aganu{{okina}}u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso{{okina}}ota{{okina}}i ai ālaga{{okina}}oa ma talafa{{okina}}asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu{{okina}}u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.
Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu{{okina}}u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso{{okina}}ota{{okina}}i ai motu ta{{okina}}itasi ma isi oganu{{okina}}u ile lalolagi. E taua fo{{okina}}i auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi fo{{okina}}i lea o itu fa{{okina}}apitoa i mea tau i fa{{okina}}afiafiaga i tagata nu{{okina}}u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa{{okina}}aolaolaina o la{{okina}}au tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona fa{{okina}}alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia{{okina}}i malie talu ai le ulufale mai o tu fa{{okina}}a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.
== Gagana ==
[[File:American_Samoa_National_Park_sign_for_Lower_Sauma.jpg|thumb|right|{{okina}}Alasopo i le Tuasivi i Sauma]]
O le atunu{{okina}}u nei o Amerika Sāmoa e le tele lava se ese{{okina}}esega ma le atunu{{okina}}u o [[Sāmoa]] i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa{{okina}}apea ona o mai ma fa{{okina}}aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa{{okina}}apenei lava o lo{{okina}}o lelei mea uma. O le [[Gagana fa{{okina}}a Sāmoa]] sa fa{{okina}}apea ona pasi mai i a tatou tua{{okina}}a i talatu{{okina}}u, o le mea na e tele ai isi atunu{{okina}}u e ta{{okina}}i tutusa a latou gagana ma le gagana fa{{okina}}asamoa. E pei la o le gagana a tagata [[Tuvalu]], ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e ese{{okina}}ese lava nei nu{{okina}}u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa{{okina}}amaufailoga ai pe ta{{okina}}u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatu{{okina}}u. O le mea tonu lava lena e ta{{okina}}ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Sāmoa i le upu faaperetaniaina: ''The Navigators''. Po{{okina}}o tagata malaga i luga o vasa.
==Vaega o Ata==
<gallery>
File:Fatu Rock.jpg|[[Fatu ma Futi]]
File:1farleftpalms.jpg|Matafaga i [[Ofu]]
File:Pola Tai view from Mount Alava Adventure Trail.jpg|O le tuasivi o [[Polauta]] o se mapu{{okina}}e (papamaa mai le lava), ae le o se gutu o se maugamu.
File:American Samoa tramway remains.jpg|{{okina}}Alasopo Taua Lona Lua
File:Pola island.jpg|Motu o Pola
File:Samoa islands 2002.gif|O atumotu o Sāmoa
File:American Samoa on the globe (Polynesia centered).svg|Tulaga o motu o Sāmoa i le [[Pasefika]]
</gallery>
== Tagai foi i le==
*[[Sāmoa]]
*[[Iunaite Sitete o Amerika]]
== Fa{{okina}}amatalaga ==
{{reflist|group="lower-alpha"}}
==Fa{{okina}}asinomaga==
{{reflist}}
{{Oseania}}
[[Category:Atunu'u o Oseania]]
[[Category:Amerika Sāmoa]]
[[Category:Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika]]
[[Category:Iunaite Sitete o Amerika]]
jxmrwac2p8dy9bsa7dgyl2ksp2dqlrd
Alexander Rayshen Zhvanetsky-Zhang
0
11450
48242
48234
2026-06-01T09:00:39Z
Lantonlamtom
12312
48242
wikitext
text/x-wiki
O Alexander Rayshen Zhvanetsky-Zhang(Saina:张瑞珅; Lusia:Александр Райшен Жванецкий-Чжан) o se tagata musika, fatupese, tusiata e eseese ona tomai, tagata tā clarinet, ma se tagata fai leo. Na soifua mai o ia i le aso 13 o Setema, 2001, i Shenzhen, Itumalo o Guangdong, faatasi ai ma ona tupuaga i Beijing, ma ola aʻe i Shenzhen ma Hong Kong. Na faauu o ia mai le Iunivesite o Macao Polytechnic, le Kolisi Europa, ma le Zhejiang Conservatory of Music. O ia foi o se tagata suesue ma faalauiloaina le tele o aganuu eseese.
== Fa'atomuaga o le Tagata ==
O Alexander Rayshen Zhvanetsky-Zhang o se alii musika talavou, fatupese, tusiata eseese, tagata fai clarinet, tagata fai leo, ma se fomaʻi musika. Na soifua mai o ia i le aso 13 o Setema, 2001, i Shenzhen, Itumalo o Guangdong. O ia foi o se fatupese ua konekarate ma le Russian Music Union, o se musika talavou, ma o se tusitala pese ua konekarate ma le Australian Copyright and Performance Rights Association. I le 2025, na avea ai Alexander Rayshen ma faatonu sili o le Wind Music Society o le Nanshan District Musicians Association i Shenzhen.
== So'otaga i fafo ==
Fa'amolemole tagai i le [[:dz:ཞང་རུའེ་ཤེན།|Wikipedia i le gagana Zongka]].
[[Category:Faipese]]
2ua1nf5qi3wo9ixxbfgv612szvjajig