Wikipedia
tetwiki
https://tet.wikipedia.org/wiki/P%C3%A1jina_Mahuluk
MediaWiki 1.47.0-wmf.4
first-letter
Media
Espesiál
Diskusaun
Uza-na'in
Diskusaun Uza-na'in
Wikipedia
Diskusaun Wikipedia
Imajen
Diskusaun Imajen
MediaWiki
Diskusaun MediaWiki
Template
Diskusaun Template
Ajuda
Diskusaun Ajuda
Kategoria
Diskusaun Kategoria
TimedText
TimedText talk
Módulo
Módulo Discussão
Evento
Evento Discussão
Timór Lorosa'e
0
5
70668
70574
2026-05-31T03:42:10Z
~2026-24625-24
11436
atualiza area no populasaun Timor Leste tuir estimasaun populasaun 2026
70668
wikitext
text/x-wiki
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" width="290px" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<font size="+1">'''Repúblika Demokrátika Timór-Leste '''</font>
|+<font size="+1">'''
República Democrática de Timor-Leste '''</font>
|-
| style="background:#ffffff;" align="center" colspan="2" |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" tyle="background:#f9f9f9; text-align:center;"
|-
| align="center" width="135px" | [[Imajen:Flag of East Timor.svg|130 px|Bandeira Timor-Leste nian]]
| align="center" width="135px" | [[Imajen:Coat of arms of East Timor.svg|100px|Brazaun Timor-Leste nian]]
|}
|-
| align="center" colspan=2 style="border-bottom:1px solid gray;" | <font size="-1">''Lema: "Unidade, Acção, Progresso"''</font>
|-
| align=center colspan=2 | [[Imajen:LocationEastTimor.svg|200px]]
|-
| [[Lian ofisiál]]
| [[Lia-tetun|tetun]] no [[Lia-portugés|portugés]]
|-
| [[Sidade kapitál]]
| [[Dili]]
|-
| [[Prezidente Repúblika]]
| [[José Ramos-Horta]]
|-
| [[Primeiru-Ministru Timór Lorosa'e nian|Primeiru ministru]]
| [[Xanana Gusmão]]
|-
| [[Área]]<br /> - Total <br /> - % água
| [[Lista de países por área|154º boot liuhotu]] <br /> 15,007 [[Kilómetru kuadradu|km²]] <br /> Insignificante
|-
| [[Populasaun]]
<br /> - Total ([[2026]])
<br /> - [[Densidade populasional|Densidade]]
| [[Lista rai hosi populasaun|153º mais populoso]]
<br /> 1.434.991
<br /> 78,1/km²
|-
| [[Independénsia]]
<br /> - Deklarasaun
<br /> - Rekoñesimentu
| Husi [[Portugál]] no [[Indonézia]]
<br />[[28 fulan Novembru]] [[1975]]
<br />[[20 fulan Maiu]] [[2002]]
|-
| [[Moeda]]
| [[Dólar amerikanu]]
Doit [[Doit Timór-Leste nian|centavos]]
|-
| [[Fuzu oráriu]]
| [[Tempo Universal Coordenado|UTC]] +9
|-
| [[Inu nasionál]]
| ''[[Pátria]]''
|-
| [[TLD (Internet)]]
| ''.tl''
|-
| [[Kódigu telefóniku]]
| +670
|}
'''Timór Lorosa'e''' (Ofisiál iha [[lia-tetun|Lia-Tetun]]: ''Timor-Leste'', {{lang-pt|Timor-Leste}}, {{lang-en|East Timor}}, {{lang-id|Timor Timur}}) hanesan nasaun ida ne'ebé moris ikus liu iha mundu rai klaran, tur iha fatin sorin Timur iha [[Rain Timór]], iha sorin ida hetan rai Timór nian rohan hanesan [[Oe-Kusi]] (''Oe-Kusi Ambenu''), iha fali lolon sorin nian kotuk mak [[Ataúru]], nune'e mos iha rain ki'ik oan balu ne'ebé tur iha lolon sorin Timur nian ne'ebá. Rai Timór iha fronteira ho rai seluk mesak ida deit, mak rai [[Indonézia]] nian sorin ne'ebé tutan malu ho iha sorin loro-monu ne'ebé fahe malu ho sorin loro-sa'e, iha mós rai sorin nebe tutan malu ho Oe-Kusi. Maibé iha mós fonteira iha tasi ne'ebé haketak malu ho [[Austrália]], [[Tasi Timór]] iha kanosan sorin. [[Dili]] mak sai hanesan sidade bo'ot liu hotu no hanesan sidade inan ba Timór.
Uluk hanaran [[Timór-Portugés]], tanba rai ne'e [[Portugál]] mak ukun to'o tinan 1975, to'o bainhira [[Indonézia]] hadau ka halo invazaun. Maibé sai [[Portugál]] nian rain ne'ebé la hamrik ketak to'o tinan 1999. Ne'ebé mós sai hanesan provínsia ba "rua-nulu resin hitu" (27ª) ho naran "Timor-Timur". Ema Timór sira hamutuk pursentu "ualunulu" (80%) mak hili ba ukun an iha [[referendu]] ne'ebé [[Nasoins Unidas]] hala'o.
Lian ne'ebé ema Timor-Leste barak hatene koalia mak [[lia-tetun|Tetun]].
Iha tinan ikus hirak liu ba, povu Timór-Leste hetan rezultadu impresivu partikularmente iha dezenvolvimentu sosiál no politikál. Ida ne'e largamente tamba sira nia esforsu rasik. Sira moris nafatin durante rejime kolonial, ultrapasa okupasaun tinan 24, no sai independente hafoin lori sofrimentu fenomenal no halo sakrifisiu bo'ot tebtebes.
Maibé dezenvolvimentu ekonomia la'o neneik liu. Timór-Leste maka nasaun ne'ebé kiak liu hotu iha rejiaun, ho rendimentu per kapita $ 370 kada tinan. No agora kiak liu tan: haktuir dada fila ema [[ONU]] no kolaboradores tulun nain sira, ekonomia kontinua diminui nafatin. Rádiu ofisiál '''[[RTTL]]'''
Nia ohin estadu membru [[CPLP]] nian.
== Organizasaun administrativa ==
Ver também: [[Lista administrativu Timór Lorosa'e nian]]
* Timor-Leste nakfahe [[Munisípiu Timór Lorosa'e nian|munisípiu administrativu]] 14.
* Ne'e nakfahe [[postu administrativu]] 66 no [[suku]] 452.
[[Imajen:2022 East Timor municipalities numbers.png|thumb|left|250px|Organizasaun polítika-administrativa rai Repúblika Demokrátika Timór-Leste]]
[[Imajen:TL-Admin Map A4 111313-001.png|thumb|left|250px|Munisípiu ho postu administrativu|<ref name="SoL" />]]
{| border cellspacing=0 cellpadding=3
! style="background:#efefef;" |Munisípiu (n.º do mapa)
! style="background:#efefef;" |Populasaun
! style="background:#efefef;" |Rai-balun (km²)
! style="background:#efefef;" |Kapitál
|-----
|[[Aileu (munisípiu)|Aileu]] (6) ||align="right"|32.500||align="right"|729||align="right"|[[Aileu]]
|-----
|[[Ainaru (munisípiu)|Ainaru]] (10) ||align="right"|44.100||align="right"|797||align="right"|[[Ainaru]]
|-----
|[[Atauro]] (14) ||align="right"| ||align="right"| ||align="right"|[[Vila Maumeta]]
|-----
|[[Baukau (munisípiu)|Baukau]] (2) ||align="right"|97.600||align="right"|1.494||align="right"|[[Baukau]]
|-----
|[[Bobonaru (munisípiu)|Bobonaru]] (11) ||align="right"|90.700||align="right"|1.368||align="right"|[[Maliana]]
|-----
|[[Dili (munisípiu)|Dili]] (5) ||align="right"|179.600||align="right"|372||align="right"|[[Dili]]
|-----
|[[Ermera (munisípiu)|Ermera]] (9) ||align="right"|89.500||align="right"|746||align="right"|[[Gleno]]
|-----
|[[Kovalima]] (12) ||align="right"|63.900||align="right"|1.226||align="right"|[[Suai]]
|-----
|[[Lautein (munisípiu)|Lautein]] (1) ||align="right"|52.100||align="right"|1.702||align="right"|[[Lospalos]]
|-----
|[[Likisá (munisípiu)|Likisá]] (8) ||align="right"|54.800||align="right"|543||align="right"|[[Likisá]]
|-----
|[[Manatutu (munisípiu)|Manatutu]] (4) ||align="right"|34.900||align="right"|1.706||align="right"|[[Manatuto]]
|-----
|[[Manufahi]] (7) ||align="right"|37.200||align="right"|1.325||align="right"|[[Same]]
|-----
|[[Oe-Kusi]] (13) ||align="right"|50.500||align="right"|815||align="right"|[[Pante-Makasár]]
|-----
|[[Vikeke (munisípiu)|Vikeke]] (3) ||align="right"|59.600||align="right"|1.781||align="right"|[[Vikeke]]
|-----
|}
== Governu no Parlamentu ==
[[Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian|Konstituisaun (Lei-Inan)]] husi tinan 2002 regula ezersísiu podér polítiku nian. Xefe estadu nian ne'e [[Prezidente Repúblika]], [[José Ramos-Horta]]. Xefe governu nian - [[Primeiru-Ministru Timór Lorosa'e nian]], [[Taur Matan Ruak]]. Parlamentu Timor-Leste nian ne'e [[Parlamentu Nasionál]]. Xefe Parlamentu [[Arão Noé da Costa Amaral]].
== Istória ==
''Haree mós: [[Istória Timor Leste nian]]''
'''Loron bot iha istória:'''
* [[28 Novembru]] [[1975]] - Proklamasaun unilaterál ba independénsia hosi [[FRETILIN]].
* [[7 Dezembru]] [[1975]] - [[Indonézia|Repúblika Indonézia]] halo invazaun tuir Jenerál [[Suharto]].
*12 [[Novembru]] 1991 - Tragedia joven Timor Oan sira hetan tiru hsui [[militar]] [[Indonézia|indonezia]] iha semiteriu Santa Cruz [[Dili (munisípiu)|Dili]] (masakre Santa Cruz).
* [[30 Agostu]] [[1999]] - Referendum kona ba autonomia tuir [[Indonézia]] fo.
* [[30 Agostu]] [[2001]] - Eleisaun demokrátika dala uluk liu iha rai Timor-Leste atu hili membru ba [[Asembleia Konstituinte]].
* [[22 Marsu]] [[2002]] - [[Asembleia Konstituinte]] aprova testu finál [[Konstituisaun]] (Lei-Inan).
* [[20 Maiu]] [[2002]] - Hetan rekoñesimentu internasionál ba independénsia.
== Estadu dezenvolvimentu umanu nian ==
Pasu husi progresu jeral ne'e maka evidensia indikadores dezenvolvimentu umanu iha Timór-Leste – iha ne'ebé, maske komesa diak ona, sei do'ok los husi hirak ne'ebé iha nasaun seluk iha rejiaun ne'e. Esperansa moris nian badak, nivel edukasaun ne'e badak no proporsaun a'as husi populasaun moris iha liña pobreza nia okos.
=== Saúde ===
[[Imajen:Clinic in Hatolia Leten village.jpg|thumb|Ospitál iha [[Hatólia]]]]
Estandarte saúde ne'e sei badak tebetebes. Esperansa moris nian iha [[2004]] nia estimasaun maka tinan 55,5 de'it – tinan 54,0 ba mane no 56,6 ba feto. Povu Timor-Leste nian vulneravel nafatin ba moras respiratoria no tee-been no mos [[malaria]], [[dengue]], [[TB]] no [[lepra]].
Sira seidauk hasoru epidemia [[HIV]]/[[SIDA]] ne'ebé maka'as, mas ema balun hatene kona ba ameasas ne'ebé buat ne'e iha, no ema ituan deit maka hatene oin sa atu prevene. Povu terus tanba saúde ladi'ak, iha parte balu tanba sira seidauk hetan asesu diretamente ba servisu saúde. Be no saneamentu mós menus: metade husi populasaun laiha asesu ba bee ne'ebé sira hemu ho seguru, no 60% laiha saneamentu adekuada.
Iha ambiente saúde ne'ebé perigozu, labarik sira partikularmente esposta: husi kada labarik moris 1.000, serka de labarik 90 maka mate molok halo tinan ida. Sira ne'e vitima husi moras tempu labarik nian ne'ebé maka komun liu, inklui diareia no infeksaun respiratoria aguda; liu husi metade labarik sira iha tinan rua nia okos maka nunka hetan imunizasaun.
=== Edukasaun ===
[[Imajen:2017-03-29 Escola Secundária Geral Rainha da Paz, Bebonuk, Comoro.jpg|thumb|Eskola Sekundaria Geral Rainha da Paz, Bebonuk, Dili]]
Estandarte [[edukasaun]] mós ladi'ak. Iha [[2004]], taxa alfabetizasaun adultu nian 50,1% de'it – 56,3% ba mane no 43,9% ba feto. Situasaun ne'e sei di'ak liu tan bainhira labarik barak liu tan maka eskola. Mas labarik barak liu maka la tama: entre 10% no 30% husi labarik tinan iha eskola primaria maka la iha eskola – partikularmente sira ne'ebé husi familia ne'ebé kiak liu. Maske sira rejista, alunus sira iha tendesia atu halo ne'e tarde no depois tenke repete aula fali ka sai; menus husi metade labarik sira ne'ebé maka tama eskola primaria, kompleta edukasaun tinan nen.
Iha mos edukasaun oituan tebe-tebes ba labarik sira ne'ebé maka nia tinan seidauk to'o atu eskola: serka de 2% de'it husi labarik iha tinan lima nia okos maka tama ba eskola pre-primaria ka infantariu ruma. Iha parte seluk husi eskala tinan nia rohan, adultu ituan de'it maka tuir aula alfabetizasaun, karik buat ne'e organiza husi Governu ka ONG sira.
== Indise dezenvolvimentu umanu ==
[[Pásabe (postu administrativu)|Pasu]] neneik husi progresu iha saúde no edukasaun, rejista tiha ona iha indise dezenvolvimentu umanu (IDU) Timór-Leste nian. IDU sa'e tiha ona durante [[1990]] depois tu'un iha [[1999]] nudar rezultadu husi destrusaun fenomenal no dislokasaun durante periodu referendum. Depois nia hahu'u sa'e fila fali, mas IDU Timór-Leste nian sei badak liu nafatin entre nasaun sira iha [[ASEAN]].
=== Kakiak ===
IDU badak Timor-Leste nian ne'e koresponde ba nivel a'as husi rendimentu kiak nian. Liña rendimentu kiak ne'e fiksu iha $0,55 per kapita kada loron. Iha [[2001]] proporsaun husi populasaun ho rendimentu ida ne'e nia okos serka iha 40% - ki'ik ituan liu de'it duke iha tinan uluk hirak liu ba.
Rendimentu kiak ne'e rejista liu tan iha areas rurais (46%) duke areas urbanas (26%). Maibé iha mós kontradisaun entre areas urbanas diferentes: ki'ik liu iha [[Dili]] no [[Baukau]] (14%) no a'as liu iha fatin seluk.
Ema ne'ebé kiak liu maka sira ne'ebé menus edukasaun no sira serbisu barak liu maka iha area agrikultura. Faluk no oan kiak husi rezistensia, veteranu no antigu soldadu labarik sira mós, inklui sira ne'ebé maka kiak liu. Espesialmente labarik sira ne'e maka disvantajen no vulneravel – ida husi sanulu – ne'ebé maka lakon parenti ida ka liu.
Buat ida atu sukat luan liu tan kakiak maka indice pobreza umanu (IPU) ne'ebé maka konsisti husi medida kompostu privasaun ne'ebé kombina probabilidade husi sobrevivensia to'o tinan 40, [[analfabetizmu]], proporsaun labarik hirak ne'ebé nia todan menus no proporsaun husi sira ne'ebé maka falta asesu ba bee mos. Desde 2001, Timor-Leste nia IPU aumenta, mas ituan de'it; progresu iha sobrevivensia no alfabetizasaun hanesan taka deit deteriorasaun estandarte moris nian.
=== Inseguransa alimentar ===
Estandarte saúde mós resultadu husi falta ai-han. Uma kain rurais barak maka falta ai-han durante fulan ne'ebé susar husi Novembru to'o Fevereiru. Agora dadaun ne'e 64% husi populasaun sira sofre inseguransa alimentar.
Inseguransa ai-han ne'e iha parte balun tamba nivel badak husi produsaun aihan – konsekuensia ida husi rai ne'ebé ladiak no jeralmente tanba teknolojia nivel badak, aumenta tan ho fallansa kolleita ne'ebé a'as, antes no depois de kolleta. Problema seluk tan maka distribusaun: agrikultor barak maka ladun iha kapasidade armazenamentu no hatene katak susar atu lori sira nia produtus ba merkadu.
=== Dezigualdade jeneru ===
Feto iha Timor-Leste sofre diskriminasaun boot – iha uma-laran, ka serbisu-fatin no iha komunidade. Labarik feto sira barak liu maka sai husi eskola duke labarik mane no kuaze dois tersus husi feto sira iha tinan 15-60 maka analfabeta (la hatenen le no hakerek), kompara ho menus husi metade mane sira nian. Feto mos sofre diskriminasaun iha serbisu fatin, sira ladun serbisu iha forsa traballu formal sira hetan pagamentu ituan liu duke mane.
Feto agora iha asesu liu ba informasaun kona ba reprodusaun mas barak maka ladun hetan asesu nafatin ba servisu [[planeamentu familiar]]. Nudar rezultadu, feto Timor-Leste iha tendensia atu iha taxa fertilidade a'as no barak maka mate wainhira hahoris – taxa mortalidade materna ne'e to'o 800 per 100.000 hahoris.
Amplitude diskriminasaun hasoru feto maka evidenti iha indice dezenvolvimentu relasiona ho jeneru (IDJ). Ne'e hatudu inkrementu ituan desde 2001, maior parte tamba rendimentu feto nian sa'e, maske ne'e iha pontu balun bele taka dezempeño ladiak iha edukasaun.
Preokupasaun seriu ida tan maka violensia bazeada ba jeneru. Feto kontinua nafatin sai subjetu ba [[violensia domestika]], asediu seksual iha serbisu fatin, violasaun no formas maustratus seluk tan no abuzu seksual. Serka de metade husi feto sira sofre formas violensia balun iha sira nia relasoens intimas.
=== Infrastrutura no komunikasaun sira ===
Obstaklu signifikativa ida atu hasa'e nivel dezenvolvimentu umanu maka estadu husi infrastrutura nasaun nian. Timor-Leste iha rede razoavel ida husi estradas prinsipais mas estradas sekundarias no tersiarias ne'e menus dezenvolvidus no durante tempu udan atu tama ba suku barak ne'e ladiak.
Fornesimentu [[eletrisidade]] mos la hanesan. Servisu ne'e razoavel diak iha areas urbanas, kobre uma kain 92% iha [[Dili]] no [[Baukau]], mas ne'e kobre deit 10% uma kain iha rurais: lolo'os ne'e iha tinan hirak liu ba proporsaun husi rezidentes rurais ne'ebé maka hetan kobertura eletrisidade atualmente diminui. Ema hirak ne'ebé hela iha sentrus urbanas prinsipais nia liur mos hetan servisu telekomunikasaun ne'ebé limitadu tebe-tebes.
=== Ambiente ===
[[Imajen:Crocodylus porosus in Aileu.jpg|thumb|[[Lafaek]] (''Crocodylus porosus'') iha [[Aileu]]]]
Ema Timor barak maka depende ba estadu husi [[ambiente]] natural. Infelizmenti, buat ne'e sai a'at lalais liu tan. [[Agrikultura]] ''tesi no sunu'', aumenta tan ho tesi ai ne'e la sustentavel iha dekadas no ahi han ailaran esposta tiha rai, no be sulin maka'as dasa tiha rai bokur. Buat ne'e sai a'at liu tan ho buka ai ba sunu: fonte enerjia prinsipal ba rezidentes rurais sira. Buat ne'e mos perigozu ba ema nia saude: sunu ai la ho efisienti iha dapur ne'ebé ventilasaun ladiak ne'e, maka faktor signifikativa ida ba moras respiratoriu.
=== Kombate kakiak rural ===
Karik Timor-Leste hakarak hamenus nivel kakiak, nia sei persiza kresimentu [[ekonomia]] sustentavel. Kresimentu husi buat ruma ne'e sei susar atu komprende; [[ekonomia]] kontinua diminui nafatin haktuir dadafila tiha ema [[ONU]] nian. Saida maka sei persiza iha aban bain rua, nu entantu, ne'e la'os kresimentu husi buat ruma ida, mas kresimentu ''pro-kiak'' ne'ebé ekitativu no kria empregu sufisiente ba forsa traballu Timor-Leste nian ne'ebé maka aumenta tan. Ne'e mos persiza atu sustentavel, no la esplora [[rekursus naturais]] barak liu tan – no mos bazea ba aktividades ne'ebé bele ajuda atu hasa'e [[kultura]] no [[identidade nasional]].
=== Agrikultura no dezenvolvimentu rural ===
[[Imajen:Lospalos klein.jpg|thumb|Arkitetura tradisional Lospalos]]
Kresimentu tengki hahu'u ho agrikultura, ne'ebé maka fo serbisu ba serka de kuartu tolu husi forsa traballu. Agrikultor barak liu maka moris ho kultura subsistensia, fo serbisu ba membrus familia iha parsela rai kikoan ida. Media husi propriedade rai ne'e serka de 1,2 hektares. Agora ne'e produtividade ne'e badak: output kada traballador ne'e ki'ik liu un desimu duke sira ne'ebé iha industria no servisu, no nudar rezultadu ida, agrikultura ne'e hamosu deit un kintu husi [[PIB]].
Produtividade badak ne'e bele mai husi klima ne'ebé la favoravel, rai bokur ne'ebé ladiak, no ladun iha estrada no infrastrutura seluk tan. Mas iha numerus balun husi restrisoens seluk ba dezenvolvimentu [[agrikultura]]. Jeralmente agrikultor sira falta input no makinaria, no mos jestaun no kompetensia seluk tan ne'ebé maka bele halo sira foti vantajen husi nivel teknolojia ne'ebé a'as liu. Sira mos infrenta restrisoens finanseiras: sira laiha asesu diretamente ba kreditu, no mezmu sira lakohi investe tamba sira laiha garantia titular ba sira nia rai.
Timor-Leste persiza atu dezenvolve sektor [[agrikultura]] dinamiku ne'ebé maka la'os hamosu deit rendimentu barak liu tan ba agrikultor sira, mas mos kria oportunidade ba empregu iha sektor seluk. To'o agora polítika [[Governu]] atu alkansa buat ne'e konsentra tiha ona ba fornese infrastrutura no servisus sosiais, mas oferese deit servisus ekonomikus limitadus ho espektativa katak sektor privadu sei muda atu taka koak. Mas, sektor privadu ne'e sei iha faze embrionaria, tamba ne'e maka [[Governu]] sei persiza nafatin atu toma lideransa mezmu ba servisu ekonómiku sira.
Dalan ba oin ne'e provavelmente bazea ba kombinasaun husi opsaun ida ka liu husi opsaun báziku ha'at tuir mai ne'e:
# Dezenvolve servisu governu – governu sei fornese servisu hirak ne'e ba oin to tinan lima ka sanulu ate sektor privadu sira nia dezenvolvimentu sufisiente ona atu toma pose.
# Fó korajen ba organizasaun lokál sira – governu no parseiru dezenvolvimentu tengki fo korajen atu hari'i koperativa, asosiasoens agrikultores no grupus utentes.
# Involve ONG – reforsa [[ONG]] no organizasaun sosiedade sivil sira seluk, atu sira bele fornese servisu sira.
# Fó korajen ba sektor privadu – governu bele fo korajen ba sektor emprezarius sira ne'ebé maka iha interese atu fornese servisus, liu husi dedusaun impostu no asesu ba kreditu.
Kualker balansu iha provizaun, Timor-Leste urjentemente persiza estratejia ne'ebé maka klaru ba dezenvolvimentu rural pro-kiak. Ne'e mos sei persiza investimentu publiku bo'ot liu tan no mos kordenasaun diak liu tan ho administrasaun, tamba responsabilidade ba dezenvolvimentu rural ne'e fahe ba ministeriu no ajensia balun.
Prioridade ida imediata liu maka tengki hadi'a servisu kreditu. Opsaun ida maka hari'i Banku Dezenvolvimentu Rural, nune'e mos fo korajen liu tan ba banku komersial sira atu fo imprestimu.
[[Reforma agraria]] mos tengki liga ba buat ne'e, atu distribui fila fali propriedade [[agrikultura]] no atu fo titulu propriedade nian atu uza nudar garantia. Mos importante hotu atu hari'i kooperativas produtus no merkadoria barak liu tan, no mos kooperativas transportes atu liga areas produsaun prinsipal ho merkadu konsumu ne'ebé importante liu. Ho asesu diak liu tan ba merkadu, agrikultores sira bele diversifika produsaun husi manu domestika no manu tolun no investe barak liu tan iha hakiak animal nian.
Sektor peskas mos bele diversifika hodi habo'ot tan aktividade peskas nian ba espesies ne'ebé moris iha tasi klean.
== Objetivu Dezenvolvimentu Mileniu ==
Nudar pais independenti ne'ebé foun liu, Timór-Leste hahu'u ODM ne'e tarde. Iha mundu tinan atu hahu'u objetivu hirak ne'e maka [[1990]]. Maibé tinan [[1990]] ne'e la propriu ba Timor-Leste, ne'ebé maka foin hetan [[independensia]] hafoin tinan sanulu ba oin. Tinan ne'ebé maka propriu atu hahu'u maka [[2001]]. Ne'e signifika katak emves de hamenus kiak ba metade entre [[1990]]-[[2015]], Timór-Leste nian objetivu atu hamenus kiak to'o serka de un tersu entre [[2001]] no [[2015]]. Maski ho ajustamentu hanesan ne'e, Timor-Leste infrenta dezafiu bo'ot.
Relatoriu Dezenvolvimentu Umanu Global ba [[2003]] hatama Timór-Leste ba lista prioridade ne'ebe prioridade a'as liu iha 59 paizes ne'ebe maka persiza asoens urjenti atu alkansa ODM.
Investimentu hira maka Timór-Leste persiza atu bele alkansa ODM? Ne'e susar atu halo estimasaun tamba paiz ne'e iha dadus ne'ebe ituan tebe-tebes liu husi estudus empirikus balun ne'ebe maka bele sujere kona ba impaktu husi investimentu oinsa deit maka sei persiza. Mas, posivel atu hetan ideias balun kona ba saida maka persiza atu hare'e uluk ba saida maka nia bele halo atu alkansa objetivu pobreza nian, no depois kusta hira maka persiza para atu fornese servisu publiku ne'ebe efektivu.
Rekerimentu baziku atu alkansa objetivu pobreza maka kresimentu ekonomiku. Mas ne'e importante katak kresimentu ne'e la'os halo balansu ho aumenta disigualdade. Ne'e bele halo ilustrasaun ida ho senario diferente tolu: kresimentu pro-kiak ne'ebe estandarte atu sukat disigualdade, koefisiente Gini, tu'un 0,5% pur anu; kresimentu netral iha ne'ebe koefisiente Gini nafatin hela deit; no kresimentu anti-kiak iha ne'ebe koefisiente Gini sa'e 0,5% pur anu. Se kresimentu ne'e netral, no laiha mudansa iha koefisiente Gini, maka atu hamenus kiak to un tersu husi taxa kresimentu anual ne'e serka de 4%. Se kresimentu ne'e pro-kiak, maka taxa ne'e persiza deit husi 3% to'o 4%. Mas se buat ne'e anti-kiak, nia persiza iha 5%. Investimentu hira maka persiza atu alkansa nivel kresimentu nesesariu?
Tuir senário kresimentu pro-kiak, média total husi investimentu anual, públiku no privadu, sei persiza $ 48 milloens; tuir senário netral nian, $ 55 milloens; no tuir senário anti-kiak média ne'ebe persiza maka $ 65 milloens.
Kalkulasaun ne'e nesesariamente sujestivu, mas ne'e subliña importánsia atu tuir estratéjia kresimentu ne'ebe maka la lo'os ba kiak sira. Kustu atu alkansa ODM restantes alkansa objetivu pobreza nian rasik ne'e tengki kontribui mos atu alkansa ODM sira seluk. Mas atu alkansa objetivu sira seluk hotu mos presiza investimentu espesifiku iha sektores sira hanesan edukasaun, saude, fornesimentu be no saneamentu. Estimasaun kona ba hira maka persiza ne'e sei depende ba hipoteses barak no marjen ne'e bele bo'ot ituan – husi $ 63 milloens to $ 137 milloens pur anu. Tuir hipotese ne'ebe maka plausivel liu, media ne'e maka $ 63 pur anu.
Bazeadu ba exersisiu rua ne'e, ba probreza no setores tolu ne'e, total kustu anual ba tinan 12 ba oin mai atu alkansa ODM nia marjen husi $ 122 milloens tuir sirkunstánsia ne'ebe maka favoravel liu, to'o $ 203 milloens pur anu ba menus favoravel. Ne'e hatudu katak prinsipalmente posivel atu alkansa objetivu hirak ne'e tamba figura favoravel ne'e atu hanesan ho nivel agora nian, $ 125 pur anu.
[[Imajen:Coins 50 Cent Timor-Leste.png|thumb|180px|Doit centavos 50 (tinan 2003)]]
Fundus ba investimentu sei mai husi ne'ebe? Maske investimentu privadu tengki iha parte importante atu estimula dezenvolvimentu ekonómiku, ba tinan sanulu oin mai, pelu menus fontes husi fundu barak liu maka mai husi despeza publiku. Orsamentu preliminar ba 2004-2005 indika katak rekerimentu total ba despeza públiku ba tinan ha'at oin mai maka $ 983 milloens. Reseitas internas, inklui hirak ne'ebe husi Tasi Timór, sei taka liu husi metade ne'e, husik hela koak iha fiskal liu husi periodu ne'e, liu husi $ 480 milloens, ka média serka de $ 120 tinan ida-ida.
Desde ne'e maka, iha estimasaun seluk ne'ebe maka sujere katak defisit badak ne'e nudar rezultadu husi ko'a despezas no aumenta iha reseitas, partikularmente husi mina. Mas sei iha falta nafatin ba rekursu signifikativa. Oin sa maka bele taka falta ne'e? ODM dawalu ne'e enfaze katak alkansa objetivus hirak ne'e la'ós de'it nasional mas responsabilidade globál hotu. Timór-Leste, hanesan mos nasan ho rendimentu kikoan sira seluk, tenke depende ba apoiu husi parseiru dezenvolvimentu, inklui doador bilaterál, organizasaun internasionál sira, fundasaun privadu no públiku, no [[ONG]] internasionál sira.
Despezas hotu-hotu ne'e tengki foka ba setores prioridades ne'ebe maka bele ajuda kiak sira. To'o ohin loron Timór-Leste iha repertoriu diak ida: Fundu Konsolidadu ba Timór-Leste (CFET), pur izemplu aloka serka de 35% husi total ba saude no edukasaun. Mas iha preokupasaun kona ba distribuisaun investimentu ba nasaun tomak. Agora ne'e parte bo'ot husi despezas CFET nian kontinua nafatin ba [[Dili]]; un tersu husi total despeza públiku no un kintu husi bens no servisus maka ba munisípiu sira. Tamba ne'e maka Governu sei buka tuir dalan atu muda rekursu sira no autoridade atu halo desizaun ba munisípiu sira.
=== Serbisu hamutuk: institusaun no parseria sira ===
Timór-Leste iha liña oin husi partisipasaun popular. Husi períodu rezisténsia mai oin, nia institusoens nasionál sira mantein tiha ona parseria serbisu ne'ebe metin ho povu – evidenti, pur izemplu iha prosesu konsultasaun masa ne'ebe maka lori ba Vizaun Nasionál ba preparasaun Planu Dezenvolvimentu Nasionál nian.
Laiha falta de rezolusaun polítika iha leten atu fo korajen ba partisipasaun. Dezafius maka atu asegura katak povu husi nasaun tomak iha oportunidade atu hetan vantajen husi oportunidades hirak ne'e. Fundazaun baze ba parseria sira ne'e tenke institusoens nasionais sira ne'ebe ke diak. Timór-Leste hahu'u diak tiha ona iha estabelesimentu institusoens bázikus husi administrasaun públiku, maske barak maka sei persiza atu reforsa tan iha tinan barak oin mai. Iha mos isforsu agora atu hari'i institusoens foun.
=== Desentralizasaun no governu lokál ===
[[Imajen:2020-09-15 Parlamentu Nasionál abertura III Sesaun Lejislativa hosi V Lejislatura 4.jpg|thumb|Parlamentu Nasionál Dili]]
Atu alkansa ODM persiza polítika nasionál ne'ebe efetivu, mas serbisu barak liu maka tenke halo iha nivel lokál no liu-liu iha áreas rurais. Timór-Leste seidauk desentraliza to'o iha pontu balun. [[Konstituisaun]] desidi tiha ona vizaun nesesária husi governu desentralizadu, mas poder sei nafatin iha sentrál. [[Desentralizasaun]] foti formas barak husi dekonsentrasaun.
Prinsipalmente, dekonsentralizasaun tenke halo servisus efisienti liu tan ho husik sira atu adota besik liu tan tuir nesesidades lokál nian. Mas hare'e ba pesoál no rekursu ne'ebe ituan ne'e, ne'e sei han tempu tinan sanulu ka liu tan atu implementa [[desentralizasaun]] ho efetivu liu tan. Mas iha tinan primeiru sira ne'e governu tenke foka ba desentraliza prestasaun servisu nian – karik ho organiza husi sentrál ka ho hari'i repartisaun departamentu nasional nian iha sentrus rejionais balun. Hafoin, wainhira rekursu, no pesoal kualifikadu iha ona, governu bele transfere autoridade ba korpu lokál sira gradualmente.
Desentralizasaun persiza atu hare'e mos ba dimensaun politika sira, inklui estrutura poder lokal nian. Maka ho transfere responsabilidade no rekursus vertikalmente husi sentral ba governu rejional no lokal, governu sei persiza atu haburas rede horizontál sira ne'ebé maka bele halo governu rejionál no lokál atu halo ligasaun ho aktor naun-estatál sira.
=== Parseria no aliansa sira ===
[[Imajen:Virgin Mary Statue, Dili, East Timor (310331885).jpg|thumb|Maria da Fátima iha Dili]]
Entre sira ne'ebe maka importante liu maka organizasaun naun governamental sira, ne'ebe nia numerus liu 400 iha rai-Timor-Leste. ONG nasional, iha balun maka ligadu ba [[Igreja Katolika]], ne'ebe maka aktivu ona iha area barak inklui edukasaun, saude, projetus be no saneamentu, peskiza no advokasia no mos [[direitus umanus]] no dezenvolvimentu. Adisionalmente, liu un kuartu husi [[ONG]] sira ne'e maka internasional – dala barak konsentra ba hari'i kapasidade liu husi edukasaun no formasaun, no mos servisu saude no dezenvolvimentu komunidade nian.
Kooperativa sira mos iha fatin importante. Familia [[agrikultura]] subsistensia sira iha tina ona kultura kooperasaun liu husi redi organizasaun agrikultora sira nian, no potensial husi [[kooperativa]] foun sira ne'e nudar evidensia husi susesu Cooperativa Café Timor nian.
Media mós bele kontribui, la'os deit nudar fontes informasoens no edukasun publika iha area hanesan neba kona ba agrikultura, saude no saneamentu, mas servi mos nudar asu guarda publiku nian ne'ebe maka loke sai korupsaun no mos [[direitus umanus]] no abuzus sira seluk tan.
=== Dezenvolvimentu kapasidade ===
Institusoens hirak ne'e hotu-hotu sei iha papel importante iha dezenvolvimentu futuru Timor-Leste nian. Mas sira iha frakeza ne'ebe komun – falta ema kualifikadu. Prioridade ida ne'ebe maka urjenti liu ba Timor-Leste maka tengki hasa'e nivel edukasaun nian, kualifikasaun no kapasidade- karik iha servisu publiku, iha [[ONG]] no sosiedade sivil, ka iha sektor privadu.
Governu iha planu atu mantein nafatin numerus husi funsionariu publikus permanente to'o 17.200, ne'e rezolve ona iha kazu balun ho rezultadu lo'os: polisia no forsa defeza iha ona ema no ekipamentus to'o nivel razoavel. Mas iha fatin seluk ema seidauk to'o. Pur izemplu, traballadores ekstensaun agrikola ne'e iha ituan lo'os. No pratikamente planu investimentu setores hotu-hotu governu nian subliña katak falta ema kualifikadu. Seriu hanesan mos maka falta kapasidade husi ema ne'ebé maka serbisu: kualidade ema nian ne'e variavel tebe-tebes no barak maka persiza formasaun kontinuada.
Kompetensia balun ne'ebé falta ne'e bele taka ho kontribusaun husi organizasaun sosiedade sivil nian, mas sira mos falta ema kualifikadu. Governu mos tengki bele fo kontratu sai aktividade sira balun ba sektor privadu, mas iha ne'e mos oportunidades limitadu tebe-tebes tamba setor privadu ne'e sei kikoan nafatin.
Entretantu, tengki halo prioridade atu halo efisienti liu tan pesoal governu no konsultór estranjeiru sira – asuntu ida ne'ebe departamentu governu barak maka tenke enfrenta. Ema la persiza deit atu dezenvolve sira nia kompetensia mas persiza oportunidade atu uza no aplika buat ne'e. Tamba ne'e maka governu persiza atu fo atensaun didiak ba ambiente serbisu ba funsionáriu publiku sira – inklui promosaun oportunidade no estrutura insentivu sira atu asegura katak funsionáriu iha motivasaun atu dezenvolve sira nia kompeténsia.
=== Desizaun vitál sira ba futuru ===
Timor-Leste sobrevive periodu traumatiku husi ninia istoria. Nia povu hatudu reziliénsia no determinasaun extraordinaria atu mantein nia destinu iha sira nia liman rasik. Agora sira iha prosesu atu forma destinu ne'e, halo desizaun vitál sira barak ne'ebe maka sei determina kursu pais nian ba tinan sanulu oin mai.
Iha ne'e, sira tenke bele atu depende ba sira nia kolega barak husi rai li'ur, karik iha termu forma efektivu husi dezenvolvimentu kooperasaun, ka bele hetan asesu justu ba sira nia rekursu naturál rasik. Mas maioria husi luta ne'e sei besik liu ba uma, hanesan ema Timor sira halo tranzisaun difikuldade ida husi sosiedade ne'ebé forsa liur maka domina no adultera ba bazeadu ba pais nia tradisaun sosiál no realidade ekonómika sira. Sira iha sira nia vizaun rasik husi ne'ebe maka sira hakarak atu ba, husi nasaun ne'ebe maka sira hakarak atu sai nudar. Mas realiza katak vizaun ne'e sei naruk no kna'ar ne'ebe susar no desizaun doloroza barak maka hein iha oin.
== Mapa ==
<center><gallery>
Sprachen Osttimors.png|Lian Timor-Leste nian
TL A0 HShade 101113-001.png|<ref name="SoL">[http://seedsoflifetimor.org/climatechange/maps-of-timor-leste/ Seeds of Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141009184114/http://seedsoflifetimor.org/climatechange/maps-of-timor-leste/ |date=2014-10-09 }}, abgerufen am 5. Juli 2014</ref>
TL-Land Cover Map A4 111313-001.png|<ref name="SoL" />
Topography of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
TL-Slope Map A4 111313-001.png|<ref name="SoL" />
Geology of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
Soil types of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
National Map of Soil Texture A3-001.png|<ref name="SoL" />
National Map of Soil pH A3-001.png|<ref name="SoL" />
TL-AEZ Map A4 111313-001.png|<ref name="SoL" />
National Map of Fe & Zn deficiency TL A3-001.png|<ref name="SoL" />
TL A3 Water Body 112113-001.png|<ref name="SoL" />
TL-Watershed Map A4 111313-001.png|<ref name="SoL" />
TL-Hydrogeological map-001 Main map.jpg|<ref name="SoL" />
Hydrogeology of Timor-Leste, Potential aquifer yield.png|<ref name="SoL" />
Recharge of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
National rainfall map with graphs 2012 A3-001.png|<ref name="SoL" />
Average annual temperature of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
National agro-ecological zones A3-001.png|<ref name="SoL" />
TL-Hydrogeological map-001.png|<ref name="SoL" />
Average annual rainfall of Timor-Leste.png|<ref name="SoL" />
</gallery></center>
== Nebá mos ==
* [[Bandeira Timór Lorosa'e nian]]
* [[Brazaun Timór Lorosa'e nian]]
* [[Pátria]], Inu Timor-Leste nian
== Ligasaun ba li'ur ==
{{Commons|Category:East Timor|East Timor}}
* {{Ligasaun|en}} [http://www.timor-leste.gov.tl/ Governo Timór-Leste nian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190102135014/http://www.timor-leste.gov.tl/ |date=2019-01-02 }}
* {{Ligasaun|tet}}{{Ligasaun|pt}}{{Ligasaun|en}} [http://www.pm.gov.tp/tetum/welcome.htm Primeiru Ministru no Gabinete] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050825212921/http://www.pm.gov.tp/tetum/welcome.htm |date=2005-08-25 }}
* {{Ligasaun|en}} [http://www.mfac.gov.tp/ Ministériu ba Negósios Estranjeiros no Kooperasaun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111013181113/http://www.mfac.gov.tp/ |date=2011-10-13 }}
* {{Ligasaun|tet}}{{Ligasaun|pt}}{{Ligasaun|en}} [http://www.timorseaoffice.gov.tp/tetum/tetumindex.htm Gabinete Tasi Timór nian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060623115726/http://www.timorseaoffice.gov.tp/tetum/tetumindex.htm |date=2006-06-23 }}
* [http://www.turismotimorleste.com/ Turismu Timór-Leste nian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414222648/http://www.turismotimorleste.com/ |date=2006-04-14 }} - ho lia-portugés no lia-inglés
* [http://www.un.org/peace/etimor/etimor.htm UNTAET - Administrasaun Tranzitória Nasoens Unidas iha Timór-Leste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080213015403/http://www.un.org/peace/etimor/etimor.htm |date=2008-02-13 }} - ho lia-inglés no lia-fransés
* [http://www.travel-images.com/timor.html Fotografia Timór-Leste nian]
* [http://gertil.fa.utl.pt/ Grupu Estudus Rekonstrusaun Timór–Leste nian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060417191038/http://gertil.fa.utl.pt/ |date=2006-04-17 }} - ho lia-portugés
* [http://www.laohamutuk.org/ La'o Hamutuk - Instituto ba Analiza no Monitor Rekonstrusaun Timór-Leste] - ho lia-inglés, lia-tetun no lia-indonéziu
* [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/tt.html "The World Factbook" husi CIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414110915/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/tt.html |date=2006-04-14 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414110915/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/tt.html |date=2006-04-14 }} - ho lia-inglés
* [http://www.etan.org/resource/websites.htm Ligasaun sira ETAN] - "East Timor and Indonesia Action Network"
* [http://www.semanario.tp/ Jornal Nacional - Semanário] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060115092256/http://www.semanario.tp/ |date=2006-01-15 }} - ho lia-portugés
* [http://www.suaratimorlorosae.com/ Jornál Suara Timor Lorosae] - ho lia-tetun no lia-indonéziu
=== Blog Timor-Leste nian ===
* [http://forum-haksesuk.blogspot.com/ Forum Haksesuk] - ho lia-tetun
* [http://jpesperanca.blogspot.com/ Hanoin oin-oin] - ho lia-tetun, lia-portugés no lia-tokodede
* [http://lorosae.blogspot.com/ Blog de Timor] - ho lia-portugés
* [http://timorsunshine.blogspot.com/ Tumbleweed in space] - ho lia-inglés
* [http://samanddaniel.blogspot.com/ Dili-Dallying] - ho lia-inglés
* [http://www.reefview.blogspot.com/ Timor-Leste's Underwater Wonderland] - ho lia-inglés
* [http://raiketak.blogspot.com/ Rai Ketak] - ho lia-inglés
* [http://melissaintimor.blogspot.com/ Two Months of Life in Timor] - ho lia-inglés
{{CPLP}}
{{Ázia}}
[[Kategoria:Ázia]]
[[Kategoria:CPLP]]
[[Kategoria:Timór Lorosa'e|!]]
ejkldfjltxhzd87x3fq0t6vaknnmcs9
Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian
0
1469
70670
70589
2026-05-31T04:06:47Z
Rachmat04
4307
Promotional editing or conflict of interest (via ⚙️ [[w:id:Pengguna:Rachmat04/Tengu.js|Tengu]])
70670
wikitext
text/x-wiki
[[Imajen:Coins 100 Cent Timor-Leste.png|250px|direita]]
'''Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian/Banku Sentrál''' (ABP) iha banati ida kleaán baá regulasaun sistema monetáriu ho finanseiru rai ida ho hanoin atu hametin estabilidade ekonómika ho finanseira nebeé deit hodi garante dezenvolvimentu ekonomia ida nebeé fó beran ba populasaun [[Timór Lorosa'e]] oan tomak, fó biban ba ema hotu atu hakaás aán, lais liu mak karik bele sustenta aán, husi beran dezenvolvimentu emar liu, karik kiak ida wuituan.
Iha hanoin ida neé, katak ABP halaó hela funsaun ke dala barak munu ba entidade ruma ho tipu ida neé, liu-liu ba implementasaun ou atu halaó polítika monetária ho kambiál lolos ho hakarak tuan ida, atu bele iha rezultadu oin-oin nia laran, hodi hametin estabilidade sasan nia folin. Iha prátika, dala ruma, funsaun sira neé uituan liu wainhira iha faktu katak rai ida laiha osan rasik, uza hanesan osan nasionál mak [[dólar amerikanu]] uluk iha tinan [[2000]]. ABP tuku tiha ona [[Doit Timór-Leste nian|osan]] besi [[Timór-Leste]] nian rasik nebe bele sura hamutuk iha [[dólar amerikanu]] nia let.
== Istória ==
ABP ne’e mai husi Central Payments Office (CPO) -- gabinete sentral pagamentus nian --, Aministrasaun [[UNTAET]] mak hahú, nebe mak halao administrasaun ba [[Timór-Leste]] kedas iha [[Outubru]] [[1999]] toó [[20 de Maiu]] [[2002]]. ABP uluk hahú iha [[30 de Novembru]] [[2001]].
Tuir regulamentu ne’be mak hamosu, tuir lolos Knu’a ida ne’e dirije a’as liu husi konsellu administrasaun ida neb’e mak hari husi elementu emar na’in hitu i mos governadór mak presidi, maibe gestaun oras ne’e hala’o husi diretór jeral ida, ikus liu knar ida ne’e Sr. Abraão de Vasconselos maka halo’o.
Ikus ne’e diresaun husi ABP ida ne’e,hala’o husi konsellu administrasaun kiik oan ida presidi husi diretór jeral hamutuk ho diretór sira husi departamentu prinsipál rua husi banku sentrál ida, mak supervisaun sistema finanseiru ho pagamentus nian.
ABP hetan belun boot/diak ho banku sentrál sira iha rejiaun nebe [[Timór-Leste]] iha nia Let, hanesan mos ho rai sira nebe ninia emar husi rai sira neb’e husi Komunidade Rai neb’e Koa’lia lia-Portugés ([[CPLP]]), nebe [[Timór-Leste]] hanesan elementu ikus.
== Ligasaun ba li'ur ==
* {{Ligasaun|en}} {{Ligasaun|pt}} {{Ligasaun|tet}} [http://www.bancocentral.tl/ Pájina web Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205041621/http://www.bancocentral.tl/ |date=2012-02-05 }}
[[Kategoria:Ekonomia Timór Lorosa'e]]
qd8fhe1t9oowud3a92zxved76cig9fh
Repúblika Dominikana
0
4367
70669
70667
2026-05-31T04:05:22Z
Rachmat04
4307
Spam (via ⚙️ [[w:id:Pengguna:Rachmat04/Tengu.js|Tengu]])
70669
wikitext
text/x-wiki
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" width="290px" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<font size="+1">'''Repúblika Dominikana'''<br /></font>
|-
| style="background:#ffffff;" align="center" colspan="2" |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" tyle="background:#f9f9f9; text-align:center;"
|-
| align="center" width="135px" | [[Imajen:Flag of the Dominican Republic.svg|130 px|Bandeira Repúblika Dominikana nian]]
| align="center" width="135px" | [[Imajen:Coat of arms of the Dominican Republic.svg|100px|Brazaun Repúblika Dominikana nian]]
|}
|-
| align=center colspan=2 | [[Imajen:Dominican Republic (orthographic projection).svg|200px]]
|-
|}
'''Repúblika Dominikana''' maka rai [[Amérika]] nian.
{{Karibe}}
[[Kategoria:Amérika Norte]]
9i5m1z2tl6yntd8cdycx65xujpcrhcl