Wikipedia tetwiki https://tet.wikipedia.org/wiki/P%C3%A1jina_Mahuluk MediaWiki 1.47.0-wmf.4 first-letter Media Espesiál Diskusaun Uza-na'in Diskusaun Uza-na'in Wikipedia Diskusaun Wikipedia Imajen Diskusaun Imajen MediaWiki Diskusaun MediaWiki Template Diskusaun Template Ajuda Diskusaun Ajuda Kategoria Diskusaun Kategoria TimedText TimedText talk Módulo Módulo Discussão Evento Evento Discussão Manufahi 0 1495 70682 70679 2026-06-02T11:24:03Z Rino Soares 11393 fasilidade iha munisipiu Manufahi 70682 wikitext text/x-wiki {{Infobox Munisípius Timór Lorosa'e| name = Manufahi| portugés = Manufahi| capital = [[Same]]| area = 1.323| arearank = 6.ª| population = 52.246| population_as_of = 2015| populationrank = 11.ª| density = 39| densityrank = 11.ª| households = 8.704| households_as_of = 2004| householdsrank = 12.ª| subdistricts = [[Alas (postu administrativu)|Alas]], [[Fatu-Berliu (postu administrativu)|Fatu-Berliu]], [[Same (postu administrativu)|Same]], [[Turiskai (postu administrativu)|Turiskai]]| mapimage = 2015 East Timor Manufahi locator map.png }} '''Manufahi''' mak sai [[munisípiu]] inan ba [[Timór Lorosa'e]]. == Introdusaun == Rai Manufahi hanesan munisipiu ida ne'ebe hola parte iha nasaun ki'ik no Rai doben Timor Lorosa'e Ida ne'e. Munisipiu Manufahi hanesan, Municipio ne'ebe haleu ho foho sira no iha parte sorin balun ba, nia hola parte iha Tasi mane ne'ebe Fronteira ho Municipio Manatuto nian. Manufahi hanesan komunidade Timor Timur. Manufahi ninia kapital mak Administrasaun Same. Nia luan 1,323 km², manufahi nia Kapital mak [[Same]]. Maibe agora naran ida manu fahi no maun fahe ne'e sei iha hela konfuzaun nia laran tamba ema balun bolu manufahi maibe balun fali dehan maun fahe. Hanaran dehan manufahi tamba, historia hateten , iha tempu ne'eba iha rai Manufahi ne'e eziste ita nia avo beiala sira mak hela iha fatin ne'eba no iha tempo ne'eba sira mos hakiak animal manu no fahi, maibe to'o iha loron ida iha funu bo'ot iha rain wekeke funu entre avo beialan sira ho malae sira, entaun iha tempu ne'eba avo beiala sira husi rai manufahi sai tomak no husik deit mak Animal Manu no Fahi, iha loron ne'e rai manufahi laiha ema ida mak hela iha tempo ne’eba, iha deit mak Animal sira ne'e. Ho ida ne'e mak ema hodi bolu rai manufahi ne'e. == Jeografia == [[Imajen:Sucos Manufahi.png|direita|305px|Munisípiu Manufahi.]] {|class="prettytable" style="width:70%" |----- | colspan="4" align="center" style="background:#000000; color:white"|'''Manufahi''' |----- |rowspan="1" align="center" bgcolor="#FFD700" | '''Postu administrativu''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#FF6347" width=60 | '''Rai-balun''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#FFD700" | '''Populasaun (2010)''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#FF6347" | '''Sukus''' |----- |[[Alas (postu administrativu)|Alas]]||align=center|406,96&nbsp;km² ||align=center|7.179||align=center|[[Aituha]], [[Dotik]], [[Mahakidan]] (Mahaquidan), [[Taitudak]] (Taitudac), [[Umaberloik]] (Uma Berloic) |----- |[[Fatu-Berliu (postu administrativu)|Fatu-Berliu]] (Fatuberlio)||align=center|375,92&nbsp;km² ||align=center|6.902||align=center|[[Bubususu]] (Bubussuso), [[Fahinehan]], [[Fatukahi]], [[Kaikasa]] (Caicassa), [[Klakuk]] (Clacuc) |----- |[[Same (postu administrativu)|Same]]||align=center|355,28&nbsp;km² ||align=center|27.554||align=center|[[Babulu (Same)|Babulu]] (Babulo), [[Betano]], [[Dai-Sua]], [[Grotu]], [[Holarua]], [[Letefoho (Same)|Letefoho]], [[Rotuto]], [[Tutuluro]] |----- |[[Turiskai (postu administrativu)|Turiskai]] (Turiscai)||align=center|188,44&nbsp;km² ||align=center|6.993||align=center|[[Aitemua]], [[Beremana]], [[Fatukalo]] (Fatucalo), [[Foholau]], [[Kaimauk]] (Caimauc), [[Lesuata]] (Lessuata), [[Liurai (Turiskai)|Liurai]], [[Manumera]], [[Matorek]] (Matorec), [[Mindelo (Turiskai)|Mindelo]], [[Orana]] |} [[Imajen:Flag of Manufahi.png|miniaturadaimagem|esquerda|Bandeira Manufahi]] Munisipiu Manufahi kompostu husi posto Administrasaun 4 ne'ebe mak hanesan tuir mai ne'e: # [[Same (postu administrativu)|Postu Administrativo Same]]: Ne'ebe mak parte iha Same Vila tomak husi fronteira foho to'o iha Tasi nian. # [[Turiskai (postu administrativu)|Postu Administrativo Turiskai]]: Ne'ebe haleu ho foho ho paizagem ne'ebe furak, no nia fronteira husi postu Administrativo Maubisse, Municipio Ainaro no posto Administrativo Laclubar, Municipio Manatuto. # [[Alas (postu administrativu)|Posto Administrativo Alas]]: ne'ebe hola parte iha Historia Rai Manufahi liu-liu hanesan Missaun Antigo primeiro ne'ebe religiosp sira. Sama Ain ba dahuluk iha Rai Manufahi atu Evanzeliza no Habelar Cristianismo. Nia mos fronteira ho [[Manatutu (munisípiu)|Munisípiu Manatutu]]. # [[Fatu-Berliu (postu administrativu)|Posto Administrativo Fatu-Berliu]]: ne'ebe Nia fronteira ho Munisípiu Manatutu li-liu ho postu Administrativo Barique (Natarbora). No mos Tasi Mane. == Populasaun == [[Imajen:Manufahi subdistricts.png|thumb|]] [[Imajen:Manufahi-TL A3 District Map 110813-001.png|thumb|]] [[Imajen:Betano Klimadiagramm.png|thumb|Tempu iha [[Betano]]]] [[Imajen:Same Klimadiagramm.png|thumb|Tempu iha [[Same]]]] Populasaun sira iha Munisipiu Manufahi jeralmente ativu iha area rua: "Ekonomista no Relijioza. Iha parte Ekonomista maka hanesan: Agrikultor no Peskador. Iha parte Relijiaun maka hanesan: Iha parte vida Relogiosa nian ativo liu tamba iha religiaun oi-oin mos iha Rai Manufahi alem de Katolika, iha mos Protestante,Geova,Assembleia de deus, no Islam. Linguagem Materna ne'ebe uza iha Municipio Manufahi. Jeralmente uza Mambae, bunak, no iha Komunidade balu koalia kemak hanesanema husi Bobonaro sira ne'ebe hela iha Same, no Komunidade sira ne'ebe hela iha parte Tasi mane nian ne'e sira Koalia Tetun-Terik. * Iha Same lian Materna ne'ebe mak sira hanesan: "Mambae" * Iha Alas lian Materna ne'ebe mak sira uza hanesan: "Tetun-terik, Bunak itoan". * Iha Faruberlihu lian Materna ne'ebe sira uza mak hanesan: "Tetun Terik". * Iha Turiskai lian Materna ne'e sira uza mak hanesan: "Mambae". == Fatin Historico no Paizagem furak ne'ebe existe iha Rai Manufahi == Fatin Historiku no Paizajem sira mak hanesa: Foho kablaki, Poujada Antigo Portugues nian, Estatua Dom Boaventura, gruta ne'ebe hanaran Fatuk Maromak, no ho fatin ne'ebe kapas no furak liu tan ne'ebe hau seidauk to'o ba. Fatin Historico no Paizagem furak ne'ebe existe iha Rai Manufahi. Fatin Historico no Paizajem sira mak hanesa: Foho kablaki, Pousada Antigo portugues nian, Estatua Dom Boaventura, gruta ne'ebe hanaran Fatuk Maromak, no ho fatin ne'ebe kapas no furak liu tan ne'ebe hau seidauk to'o ba. '''Fasilidade Saude Iha Munisipiu Manufahi''' Munisipiu Manufahi iha sentru saude komunitaria 5 inklui mos sentru saude internamentu no sentru saude komunitaria emerjensia.<ref group="livro-mapa-facilidade-saude">inetl-ip.gov.tl</ref> Sentru saude saude komunitaria lima mak hanesan : * Sentru Saude komunitaria Turiscai * Sentru Saude Komunitaria Alas * Sentru saude komunitaria Fatuberliu * Sentru Saude Internamentu Same Villa * Sentru Saude komunitaria Emerjensia Same Villa === Don Boaventura Aswai'in Manufahi === [[Horai-Kik|Hori]]-uluk, hori-wain malae mutin sira to'o iha Timor atu kontratu ai-kameli, osan-mean, osan-mutin, Wani-wen no buat seluk tan. Ikus mai tama mos iha rai Timor, amu lulik sira hosi orden Dominikana. Iha kedan tinan rihun ida atus ne'en, neen nulu resin, liurai sira hosi uma kain Hornai no Costa, liurai sira ne'e mai husi Oe-cusse. Hato'o nanis katak rai Timor ba Timor-oan sira ne'ebe iha rai ne'e nia-laran.Ne'e duni sira hanoin atu duni sai malae. no amo lulik sira. Iha tinan rihun ida atus nia laran, reinu sira tomak hosi "LORO TOBA" hanesan Lolotoe, Camnasa, Cailaku lamak hitu (Bobonaro) hamri'ik hodi funu hasoru governu portugues sira iha fali tinan rihun ida atus ualo, sianulu-resin-haat, iha reinu Manufahi. Liurai duarte da costa sotto maior halo funu hasoru malae sira, liu-liu hasoru emaboot ka governador Jose Celestinu da silva. Iha tempo ne'ebe liurai Don Duarte mate iha tinan rihun ida atus sia nia mate tamba afeta moras. Dato sira no povu Manufahi hili fali Don Boaventura sotto mayor da Costa atu truka nia aman mate bian lori rota hanesa. n Don no Coronel (koronel). Liurai Don Boaventura ukun nia povu,maibe nia laranla kontenti tan ho hahalok balun ne'ebe mak ladun diak: Hanesan selun impostu maka'as no la simu injustisa balun hosi ukun-nain sira. Iha fulan Dezembru tinan rihun ida atus sia sianulu-resin-ida, Don boaventura revolta kontra malae mutin, liurai balun. hamutuk ho nia. Iha Timor-laran, Liurai seluk hamutuk ho malae mutin hodi funu hasoru Don Boaventura. Tan ne'e Timor oan sira halo funu hasoru malu, tanba kbi'it laiha laiha ona, tropas hosi gorvernu manan duni funu ida ne'e. Sira kaer Don Boaventura lori ba dadur iha kalabosu iha Dili. Malae sira lori korenti bo'ot maka kesi iha Don Boaventu ra, kastigu nia, iha tempu ne'eba liurai sira rai Timor laran tomak lori osan-mean lafatik-lafatik, hodi fo malae sira hod i kore sai korenti ne'ebe kesi iha nia liman no ain. Maibe malae sira lakohi simu riku-soin sira ne'ebe namkari iha rai Ti mor nia laran hodi troka ho Don Boaventura, sira hakarak oho duni Don Boaventura hodi ukun rai Timor ne'e. Iha loron 18 fu lan-julho tinan 1913, governu hatun Don Boaventura husi nia ukun liurai no hasai tiha ninia patente koronel nian. Ita la h atene Don Boaventura mate sa tinan no iha ne'ebe los.Maibe, hahu tinan 1913, iha rai timor ema temi laran ema barak hahu t emi funu Manufahi. Maibe ho Esperito nasionalizmu ne'ebe mak bo'ot no ho tulun Nai Maromak nian, ita-nia liurai sira halo funu hasoru malae sira no hodi sai malae mutin sira iha tempu dahuluk ne'eba. ohin loron Timor Lorosa'e sai nasaun ida ke independensia ona ita la presija tan funu.Maibe, ba ita tomak, funu ne'ebe mak ita hasoru iha tempu agora nian mak, tenki kontinua funu hasoru bu'at at sira mak hanesan:hirus malu, odi maluno kont ra malu, no buat seluk tan hanesan: " Analfabetizmu", korupsaun; moris badiu nian, no morisa baruk ten nian nst. Husi Don Boaventura nia terus tomak atu hanorin ita tomak katak Dignidade povu Timor nian buat ida ke vale liu osan-me an no osan-mutin, vale liu ai-kameli no bani-ben. Ne'e duni, ita lalika explora ema seluk lalika oho ema seluk, maibe ita ne'e ida deit hodi harii no hamorin liu tan rai doben Nasaun Timor-Leste ne'e. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Manufahi|Manufahi}} {{Munisípiu Timór Lorosa'e nian}} [[Kategoria:Manufahi| ]] 7slz1rnyb12pmjj2sc1wvyrd6yui8cf Ungria 0 1867 70681 67271 2026-06-01T19:15:05Z ~2026-32622-73 11444 Changed prime minister and president 70681 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" width="285px" |+<font size="+1">'''Magyar Köztársaság'''<br />Repúblika Ungria nian</font> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[Imajen:Flag of Hungary.svg|140 px|Bandeira Ungria nian]] | align="center" width="140px" | [[Imajen:Coat of Arms of Hungary.svg|70px|Brazaun Ungria nian]] |} |- | align=center colspan=2 | [[Imajen:LocationHungary.svg|300px]] |- | [[Lia ofisiál]] | [[lia-úngaru|úngaru]] |- | [[Sidade kapitál]] | Budapeste |- | Presidente | [[Tamás Sulyok]] |- | Primeiru-ministru | [[Péter Magyar]] |- | [[Área]]<br /> - Total <br /> - % água | [[Lista rai hosi área|108 boot liu hotu]] <br /> [[Metro quadrado|93,030 km²]] <br /> 0.74% |- | [[Populasaun]] <br /> - Total ([[2000]]) <br /> - [[Densidade populacional|Densidade]] | [[Lista rai hosi populasaun|populasaun 78 boot liu hotu]] <br /> 10,106,017 <br /> 109 h/km² |- | [[Independéncia]] | [[31 Outubru]] tinan [[1918]] |- | [[Osan]] | Forint |- | [[Fuzu oráriu]] | [[UTC]] +1 |- | [[Hino nacional]] | Himnusz (Isten áldd meg a magyart) |- | [[TLD (Internet)]] | .hu |- | [[Kódigo telefóniku]] | 36 |} '''Ungria''' maka rai [[Europa]] nian. ==Referencia== * Kontler, László: ''Millenium in Central Europe. A History of Hungary'', Atlantisz Könyvkiadó, Budapest, 1999 (East-European Non-Fiction), {{ISBN|9789639165373}} (Hu) {{Europa}} {{Uniaun Europeia}} {{OTAN}} capnlwaldp7zav7b4x4ekrlwsppwlkb