Wikipedia tetwiki https://tet.wikipedia.org/wiki/P%C3%A1jina_Mahuluk MediaWiki 1.47.0-wmf.18 first-letter Media Espesiál Diskusaun Uza-na'in Diskusaun Uza-na'in Wikipedia Diskusaun Wikipedia Imajen Diskusaun Imajen MediaWiki Diskusaun MediaWiki Template Diskusaun Template Ajuda Diskusaun Ajuda Kategoria Diskusaun Kategoria TimedText TimedText talk Módulo Módulo Discussão Evento Evento Discussão Uza-na'in:J. Patrick Fischer 2 1875 75470 75123 2026-09-06T13:46:01Z J. Patrick Fischer 73 /* Artigu */ 75470 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Flag of Bavaria (lozengy).svg|138px]][[Imajen:Flag of Germany.svg|138px]][[Imajen:Flag of Portugal.svg|125px]][[Imajen:Flag of the People's Republic of China.svg|125px]][[Imajen:Flag of East Timor.svg|165px]][[Imajen:Flag of Japan.svg|125px]] <table style="float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px"> <tr><td><center>'''Personal'''</center></td></tr> <tr><td>[[Imajen:Coat of arms of Bavaria.svg|50px]] Ami hosi '''[[Baviera]]''' </td></tr> </table> {{#babel:de|en-2|fr-1|pt-1|tet-0}} Olá, I was born 1973. I am a Chemical engineer and working in a lab for proteine analysis. Vexillology, ethnology and geography have been my hobbies since I was a kid. I travelled with my backpack, when I was a student and visited 50 countries in all five continents. I posted some comments and images at [http://fotw.vexillum.com/flags/ Flags of the world]. I am at the [http://www.osttimor.org/ Osttimorforum e.V.] [[Imajen:Flag of East Timor.svg|25px]] since 2006, who wants to make [[Timor-Leste]] more popular and help for connections between German speaking countries and Timor-Leste. I want to '''help building up Tetun Wikipedia''' for Timorese people and I want to '''help Timorese editors'''. If you need suport, you can ask me. If you are needing datas or sources about Timor-Leste, just have a look to the articles at [[:de:Portal:Osttimor]] in German Wikipedia. There are a lot of sources in English, Portuguese and even Tetun. '''I am very interested on informations about East Timor. If you have some new sources or find mistakes in my articles, please tell me! ;-)''' '''If you want to contact me''', you can use my German account, too, which is checked frequently: [[:de:Benutzer:J. Patrick Fischer]] or '''send me an eMail''' via Wikipedia (look to the left). == Artigu == {| |style="background:#008B00; color:#FFFFFF; border: 1px solid #000000; text-align:center; padding:0.5em; width:100%;"| '''Artigu sira ne'ebé ha'u hakerek ona''' |- |style="border: 1px solid #4F4F4F;"| [[Ai-kameli]], [[Átomu]], [[Baviera]], [[Baviera Leten]], [[Baviera Kraik]], [[Dengue]], [[Eleisaun parlamentar, Timór Lorosa'e 2017]], [[Eleisaun parlamentar, Timór Lorosa'e 2018]], [[Elementu kímiku]], [[Emília Pires]], [[FC Bayern München]], [[Funu Rúsia-Ukránia]], [[Halo Solar]], [[Idrojéniu]], [[Ikthyosaurus]], [[Iktiosauru]], [[Jaime Garcia Goulart]], [[Jesus Cristo]], [[João Felgueiras]], [[José Joaquim Ribeiro]], [[Kloru]], [[Kloridu sódiu]], [[Konrad Adenauer]], [[Lesululi]], [[Liña ekuadór]], [[Loron-mate]], [[Ludwig II. (Baviera)]], [[Martinho da Costa Lopes]], [[Nipah]], [[Oksijéniu]], [[Pterosauru]], [[Rama dama]], [[Raiva]], [[Same]], [[Sódiu]], [[Stille Nacht]], [[Tomografia komputasional]], [[Yohan Goutt Goncalves]], ''artigu oioin Eskritóriu administrativu sira Timór-Leste nian''. |} == Things == * [[Uza-na'in:J. Patrick Fischer/suku|suku model article]] * [[:Template:Halakon]] (Delete) * [[:Template:Disambig]] (Begriffsklärungsseite) * [[:Template:Artigu seluk]] (Begriffsklärungshinweis) * [[Uza-na'in:J. Patrick Fischer/Reptilia hosi Timor]] * [[Utilizador:J. Patrick Fischer/Istória Timor Leste nian]] * [[Utilizador:J. Patrick Fischer/Be'e Manas Marobo]] * [[Template:Infobox mountain/Berg]] [[de:Benutzer:J. Patrick Fischer]] [[ca:Usuari:J. Patrick Fischer]] [[en:User:J. Patrick Fischer]] [[pt:Usuário:J. Patrick Fischer]] 4jtp1ixlph9h8er1i16s16czku472cl Kloru 0 8763 75465 74373 2026-09-06T12:19:58Z J. Patrick Fischer 73 75465 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Chlorine ampoule.jpg|miniaturadaimagem|Ampula ne'ebé kontein gás kloru]] '''Kloru''' mak elementu kímiku ida ne'ebé iha símbolu Cl no númeru atómiku 17. Iha [[tabela periódika elementu]] sira-nian, ida-ne'e lokaliza iha grupu 7 no mak membru ida hosi [[Halojéniu|grupu halojéniu]], nia lokaliza iha períodu hitu no, iha grupu IUPAC ba dala 17. Kloru elementál eziste iha temperatura no presaun normal sira hanesan molékula ida ho atómu rua (Cl<sub>2</sub>) iha estadu gazozu. Ida-ne'e maka elementu ida ne'ebé reativa liu no halo reasaun ho ho elementu barak seluk no kompostu barak. Reatividade aas ida-ne'e mós kontribui ba toksisidade hosi kloru elementál. Elementu nia naran mai hosi liafuan Gregu antigu χλωρός (chlōrós), ne'ebé signifika "verde-kro'at." Naran ida-ne'e hili tanba kór verde nakloke típiku hosi gás kloru. Kloru la mosu iha natureza iha nia forma elementál, maibé normalmente hetan de'it iha forma kompostu. Kompostu sira ne'ebé importante liu maka kloridu sira, iha ne'ebé kloru eziste hanesan anion Cl<sup>-</sup>. Kloridu ne'ebé koñesidu liu maka [[kloridu sódiu]], ne'ebé dalabarak hanaran masin-midar ka ka de'it hanaran masin. Kloridu mak parte importante ida iha bee tasi no iha mós funsaun importante ba regulasaun bee iha isin ema. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Chlorine|Kloru}} [[Kategoria:elementu kímiku]] pulrl7pm80edbn0fae26k1vud4qp5jm Kloridu sódiu 0 9374 75474 75463 2026-09-06T14:23:17Z J. Patrick Fischer 73 /* Karakteristiku */ 75474 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Salzgewinnung in Atabae 03.jpg|miniaturadaimagem|Masin meza husi [[Atabae (postu administrativu)|Atabae]]]] '''Masin-midar''' nian maka kompostu [[Kímika|kímiku]] ida. [[Molékula]] ne'e kompostu husi [[átomu]] [[sódiu]] ida no átomu [[kloru]] ida, tanba ne'e maka kompostu ne'e mós hanaran '''kloridu sódiu''' ([[Lia-inglés]]: Sodium Chloride). Fórmula kímika maka '''NaCl'''. Kloridu sódiu maka minerál ne'ebé importante liu ba ema no animál sira. Ema adultu ida nia isin iha masin-midar 150-300 g<ref name="woch">Spektrum Lexikon der Chemie: [http://www.spektrum.de/lexikon/chemie/natriumchlorid/6147 Natriumchlorid].</ref> no lakon grama 3-20 loron-loron, ne'ebé tenke troka. Ida-ne'e hetan ona mina iha tempu pré-istóriku no sai nafatin sasán karun ida ba tempu naruk. == Akontese == Kloridu sódiu barak iha natureza. Tasi-been iha maizumenus 3% kloridu sódiu, hamutuk 3.6 × 10<sup>16</sup> tonelada<ref>Werner Gwosdz: ''Salz-Gemeinschaftsunternehmen esco.'' Hannover: Bundesanstalt für Geowissenschaften und Rohstoffe, 2002 ([http://www.bgr.bund.de/DE/Gemeinsames/Produkte/Downloads/Commodity_Top_News/Rohstoffwirtschaft/16_salz_esco.pdf?__blob=publicationFile&v=2 Commodity Top News 16]).</ref> Aleinde ne'e, mineral [[halite]] kompostu husi kloridu sódiu to'o 98%. Ida-ne'e hetan iha depózitu masin fatuk nian ne'ebé forma iha tempu jeolójiku sira hosi baía tasi nian. Mineral ne'e forma bainhira tasi-been evapora.<ref>Martin Bertau, Armin Müller, Peter Fröhlich, Michael Katzberg, Karl Heinz Büchel, Hans-Heinrich Moretto, Dietmar Werner: ''Industrielle Anorganische Chemie'', John Wiley & Sons 2013, ISBN 978-3-527-64958-7.</ref> Kamada masin fatuk nian maka plástiku no tanba ne'e dala barak hetan deformasaun tanba prosesu jeolójiku sira. Bainhira depózitu masin iha foho-lolon ida mosu iha superfísie, glaciar masin ida bele forma. == Estrasaun == [[Imajen:2022-10-08 Salzproduktion in Laga 1.jpg|miniaturadaimagem|Produsaun masin iha [[Laga (postu administrativu)|Laga]]]] Kloridu sódiu hasai iha eskala boot hosi depózitu tasi no rai okos. Masin husi lagoa masin no depózitu superfísie sira seluk maka hetan de'it iha pontu limitadu. Produsaun globál iha 2020 liu tonelada millaun 280, ho masin fatuk no masin tasi nian ne'ebé reprezenta maizumenus 70% no 30% hosi totál ida-ne'e, respetivamente. Hasai masin husi tasi-been ne’e ekonomikamente viável de’it iha área tasi-ibun ho nivel loro-matan aas no udan-been ne’ebé menus. Ba prosesu ida-ne'e, tasi-been kanaliza liuhosi bacias hidrograficas ne'ebé ladún klean, ho kaskada, iha ne'ebé konsentrasaun masin aumenta liuhosi evaporasaun naturál. Masin ne'ebé presipitadu hafoin ne'e halo kompaktu no maran. Ba de'it masin-midar ne'ebé karun ([[Lia-fransés]]: fleur de sel, "ai-funan masin nian") maka ida-ne'e hasai bainhira namlele iha superfísie. Iha mina masin, masin fatuk nian bele hasai, tesi, ka disolve hosi fatuk uza bee. == Karakteristiku == [[Imajen:NaCl polyhedra.svg|miniaturadaimagem|Estrutura husi kloridu sódiu. Átomo sódiu nian hatudu iha kinur, átomo kloru nian iha kór verde.]] Kloridu sódiu forma kristal sira ne'ebé laiha kór ho estrutura kúbiku. La hanesan ho kristal sira seluk, sira la'ós birefringente. Iha estrutura ida-ne'e, kada núkleu sódiu no kloridu ida-idak hale'u ho núkleu seluk. Estrutura hexagonal ida bele produz iha kamada ida ne'ebé mihis iha superfísie diamante ida.<ref name="Kvashnin">Kseniya A. Tikhomirova, Christian Tantardini, Ekaterina V. Sukhanova, Zakhar I. Popov, Stanislav A. Evlashin*, Mikhail A. Tarkhov, Vladislav L. Zhdanov, Alexander A. Dudin, Artem R. Oganov, Dmitry G. Kvashnin, Alexander G. Kvashnin: ''Exotic Two-Dimensional Structure: The First Case of Hexagonal NaCl'', J._Phys._Chem._Lett. 11 (2020) 3821–3827, DOI 10.1021/acs.jpclett.0c00874.</ref> Ida-ne'e soluvel tebes iha bee, ho de'it dependénsia uitoan ba temperatura.<ref name="Ullmann">G. Westphal, G. Kristen, W. Wegener, P. Ambatiello, H. Geyer, B. Epron, C. Bonal, G. Steinhauser, F. Götzfried: ''Sodium Chloride'', Ullmanns Enzyklopädie der Technischen Chemie, Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim 2012; DOI 10.1002/14356007.a24_317.pub4.</ref> Solusaun akuoza no derretidu konduz eletrisidade tanba (eletrolítiku no termál) dissosiasaun kloridu sódiu nian ba nia [[Ion|ion]] sira. Kondutividade husi derretimentu aumenta ho temperatura. Iha parte seluk, kloridu sódiu ne'ebé moos no kristalina, pratikamente la kondutivu.<ref name="Ullmann" /> [[Massa molar]] maka 58.44 g/mol. Densidade maka 2.1615 g/cm<sup>3</sup> (25 °C). Iha derretimentu iha 801 °C: 1.549 g/cm<sup>3</sup>.<ref name="Ullmann" /> Kloridu sódiu nakfera iha 801 °C no evapora iha 1461 °C. Ida-ne'e disolve ho di'ak iha bee (358 g/l bee iha 20 °C)<ref name="Roempp">RömppOnline: ID: RD-14-00370, Natriumchlorid.</ref> no soluvel iha [[metanol]] (1.31 g/100 g) no [[Etanol|etanol]] (0.065 g/100 g iha 25 °C).<ref name="Ullmann" /> == Uza == [[Imajen:Speisesalz.jpg|miniaturadaimagem|Masin-midar]] [[Imajen:Schneepflug Strasse hinten.jpg|miniaturadaimagem|Iha nasaun malirin sira, masin ka solusaun masin nian namkari iha estrada sira iha tempu malirin hodi halo jelu nakfera. Iha ne'e veíkulu ida husi [[Alemaña]].]] Kloridu sódiu maka komponente importante ida hosi ema nia dieta. Ida-ne'e uza atu temperu kuaze ai-han hotu-hotu. [[Karau]], [[bibi]] no animál hakiak sira seluk mós presiza masin. Masin meza nian mós uza atu prezerva ai-han. Ida-ne'e hasai bee hosi ai-han no oho mikrobiu sira. Masin-midar barak liu bele hamosu hipernatremia, ne'ebé bele sai fatal. Doze letal ba adultu sira kalkula iha grama 0.5 to'o 5 kada kilograma pezu isin nian.<ref name="GESTIS">GESTIS: Natriumchlorid, ZVG 1330, CAS 7647-14-5.</ref> Maibé, kloridu sódiu barak liu maka uza iha indústria. Ida-ne'e serve hanesan matéria-prima iha indústria kímika no ba objetivu sira seluk. Iha nasaun sira ne'ebé malirin, kloridu sódiu espalla iha estrada sira iha tempu bailoron hodi halo jelu sai been no prevene sidi. Iha produsaun sasán meza nian no serámika sira seluk, esmalte masin tradisionál kria liuhosi aumenta masin úmidu iha temperatura aas. Ion sódiu husi masin-midar, ne'ebé maka disosia iha atmosfera fornu nian, kombina ho [[silikatu]] sira iha rai-mean hodi forma esmalte ida ne'ebé maka dura. Maibé, masin ne'e agresivu iha temperatura operasionál sira (1,200 °C no aas liu) no estraga fornu nia laran (izolamentu termál iha ahi nia sorin), ne'ebé tanba ne'e presiza atu troka beibeik liután. Efeitu ionizasaun husi masin uza iha prosesamentu metal. Iha medisina modernu, solusaun 0.9% husi kloridu sódiu iha bee (solusaun masin isotónika) uza hanesan solusaun portadora ba ai-moruk sira.<ref>M. D. Stoneham, E. L. Hill: ''Variability in post-operative fluid and electrolyte prescription'', The British Journal of Clinical Practice, Vol. 51, No. 2, p.82–84.</ref> Masin-manas sira uza hanesan ai-moruk. Spa hela iha tasi-ibun ka iha anin masin hosi masin-fatin sira, no uluk mós iha mina masin nian, uza hodi trata moras respiratóriu sira. Bainhira ida-ne'e la posivel ka karun liu, uza dispozitivu inalasaun nian, iha ne'ebé [[aerosol]] masin nian inhala. Solusaun masin mós uza ba irigasaun nazál no gargara. Solusaun masin isotónika uza ba irigasaun nazál, tanba bee baibain sei halo membrana mukoza sira sai bubu tanba [[osmoze]]. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Sodium chloride|Kloridu sódiu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:Kompostu kímiku]] l4l7w5h9lqa4ki9ydq6xqf02dzw7ws8 75486 75474 2026-09-07T04:17:21Z J. Patrick Fischer 73 75486 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Salzgewinnung in Atabae 03.jpg|miniaturadaimagem|Masin meza husi [[Atabae (postu administrativu)|Atabae]]]] '''Masin''' nian maka kompostu [[Kímika|kímiku]] ida. [[Molékula]] ne'e kompostu husi [[átomu]] [[sódiu]] ida no átomu [[kloru]] ida, tanba ne'e maka kompostu ne'e mós hanaran '''kloridu sódiu''' ([[Lia-inglés]]: Sodium Chloride). Fórmula kímika maka '''NaCl'''. Kloridu sódiu maka minerál ne'ebé importante liu ba ema no animál sira. Ema adultu ida nia isin iha masin 150-300 g<ref name="woch">Spektrum Lexikon der Chemie: [http://www.spektrum.de/lexikon/chemie/natriumchlorid/6147 Natriumchlorid].</ref> no lakon grama 3-20 loron-loron, ne'ebé tenke troka. Ida-ne'e hetan ona mina iha tempu pré-istóriku no sai nafatin sasán karun ida ba tempu naruk. == Akontese == Kloridu sódiu barak iha natureza. Tasi-been iha maizumenus 3% kloridu sódiu, hamutuk 3.6 × 10<sup>16</sup> tonelada<ref>Werner Gwosdz: ''Salz-Gemeinschaftsunternehmen esco.'' Hannover: Bundesanstalt für Geowissenschaften und Rohstoffe, 2002 ([http://www.bgr.bund.de/DE/Gemeinsames/Produkte/Downloads/Commodity_Top_News/Rohstoffwirtschaft/16_salz_esco.pdf?__blob=publicationFile&v=2 Commodity Top News 16]).</ref> Aleinde ne'e, mineral [[halite]] kompostu husi kloridu sódiu to'o 98%. Ida-ne'e hetan iha depózitu masin fatuk nian ne'ebé forma iha tempu jeolójiku sira hosi baía tasi nian. Mineral ne'e forma bainhira tasi-been evapora.<ref>Martin Bertau, Armin Müller, Peter Fröhlich, Michael Katzberg, Karl Heinz Büchel, Hans-Heinrich Moretto, Dietmar Werner: ''Industrielle Anorganische Chemie'', John Wiley & Sons 2013, ISBN 978-3-527-64958-7.</ref> Kamada masin fatuk nian maka plástiku no tanba ne'e dala barak hetan deformasaun tanba prosesu jeolójiku sira. Bainhira depózitu masin iha foho-lolon ida mosu iha superfísie, glaciar masin ida bele forma. == Estrasaun == [[Imajen:2022-10-08 Salzproduktion in Laga 1.jpg|miniaturadaimagem|Produsaun masin iha [[Laga (postu administrativu)|Laga]]]] Kloridu sódiu hasai iha eskala boot hosi depózitu tasi no rai okos. Masin husi lagoa masin no depózitu superfísie sira seluk maka hetan de'it iha pontu limitadu. Produsaun globál iha 2020 liu tonelada millaun 280, ho masin fatuk no masin tasi nian ne'ebé reprezenta maizumenus 70% no 30% hosi totál ida-ne'e, respetivamente. Hasai masin husi tasi-been ne’e ekonomikamente viável de’it iha área tasi-ibun ho nivel loro-matan aas no udan-been ne’ebé menus. Ba prosesu ida-ne'e, tasi-been kanaliza liuhosi bacias hidrograficas ne'ebé ladún klean, ho kaskada, iha ne'ebé konsentrasaun masin aumenta liuhosi evaporasaun naturál. Masin ne'ebé presipitadu hafoin ne'e halo kompaktu no maran. Ba de'it masin ne'ebé karun ([[Lia-fransés]]: fleur de sel, "ai-funan masin nian") maka ida-ne'e hasai bainhira namlele iha superfísie. Iha mina masin, masin fatuk nian bele hasai, tesi, ka disolve hosi fatuk uza bee. == Karakteristiku == [[Imajen:NaCl polyhedra.svg|miniaturadaimagem|Estrutura husi kloridu sódiu. Átomo sódiu nian hatudu iha kinur, átomo kloru nian iha kór verde.]] Kloridu sódiu forma kristal sira ne'ebé laiha kór ho estrutura kúbiku. La hanesan ho kristal sira seluk, sira la'ós birefringente. Iha estrutura ida-ne'e, kada núkleu sódiu no kloridu ida-idak hale'u ho núkleu seluk. Estrutura hexagonal ida bele produz iha kamada ida ne'ebé mihis iha superfísie diamante ida.<ref name="Kvashnin">Kseniya A. Tikhomirova, Christian Tantardini, Ekaterina V. Sukhanova, Zakhar I. Popov, Stanislav A. Evlashin*, Mikhail A. Tarkhov, Vladislav L. Zhdanov, Alexander A. Dudin, Artem R. Oganov, Dmitry G. Kvashnin, Alexander G. Kvashnin: ''Exotic Two-Dimensional Structure: The First Case of Hexagonal NaCl'', J._Phys._Chem._Lett. 11 (2020) 3821–3827, DOI 10.1021/acs.jpclett.0c00874.</ref> Ida-ne'e soluvel tebes iha bee, ho de'it dependénsia uitoan ba temperatura.<ref name="Ullmann">G. Westphal, G. Kristen, W. Wegener, P. Ambatiello, H. Geyer, B. Epron, C. Bonal, G. Steinhauser, F. Götzfried: ''Sodium Chloride'', Ullmanns Enzyklopädie der Technischen Chemie, Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim 2012; DOI 10.1002/14356007.a24_317.pub4.</ref> Solusaun akuoza no derretidu konduz eletrisidade tanba (eletrolítiku no termál) dissosiasaun kloridu sódiu nian ba nia [[Ion|ion]] sira. Kondutividade husi derretimentu aumenta ho temperatura. Iha parte seluk, kloridu sódiu ne'ebé moos no kristalina, pratikamente la kondutivu.<ref name="Ullmann" /> [[Massa molar]] maka 58.44 g/mol. Densidade maka 2.1615 g/cm<sup>3</sup> (25 °C). Iha derretimentu iha 801 °C: 1.549 g/cm<sup>3</sup>.<ref name="Ullmann" /> Kloridu sódiu nakfera iha 801 °C no evapora iha 1461 °C. Ida-ne'e disolve ho di'ak iha bee (358 g/l bee iha 20 °C)<ref name="Roempp">RömppOnline: ID: RD-14-00370, Natriumchlorid.</ref> no soluvel iha [[metanol]] (1.31 g/100 g) no [[Etanol|etanol]] (0.065 g/100 g iha 25 °C).<ref name="Ullmann" /> == Uza == [[Imajen:Speisesalz.jpg|miniaturadaimagem|Masin]] [[Imajen:Schneepflug Strasse hinten.jpg|miniaturadaimagem|Iha nasaun malirin sira, masin ka solusaun masin nian namkari iha estrada sira iha tempu malirin hodi halo jelu nakfera. Iha ne'e veíkulu ida husi [[Alemaña]].]] Kloridu sódiu maka komponente importante ida hosi ema nia dieta. Ida-ne'e uza atu temperu kuaze ai-han hotu-hotu. [[Karau]], [[bibi]] no animál hakiak sira seluk mós presiza masin. Masin meza nian mós uza atu prezerva ai-han. Ida-ne'e hasai bee hosi ai-han no oho mikrobiu sira. Masin barak liu bele hamosu hipernatremia, ne'ebé bele sai fatal. Doze letal ba adultu sira kalkula iha grama 0.5 to'o 5 kada kilograma pezu isin nian.<ref name="GESTIS">GESTIS: Natriumchlorid, ZVG 1330, CAS 7647-14-5.</ref> Maibé, kloridu sódiu barak liu maka uza iha indústria. Ida-ne'e serve hanesan matéria-prima iha indústria kímika no ba objetivu sira seluk. Iha nasaun sira ne'ebé malirin, kloridu sódiu espalla iha estrada sira iha tempu bailoron hodi halo jelu sai been no prevene sidi. Iha produsaun sasán meza nian no serámika sira seluk, esmalte masin tradisionál kria liuhosi aumenta masin úmidu iha temperatura aas. Ion sódiu husi masin, ne'ebé maka disosia iha atmosfera fornu nian, kombina ho [[silikatu]] sira iha rai-mean hodi forma esmalte ida ne'ebé maka dura. Maibé, masin ne'e agresivu iha temperatura operasionál sira (1,200 °C no aas liu) no estraga fornu nia laran (izolamentu termál iha ahi nia sorin), ne'ebé tanba ne'e presiza atu troka beibeik liután. Efeitu ionizasaun husi masin uza iha prosesamentu metal. Iha medisina modernu, solusaun 0.9% husi kloridu sódiu iha bee (solusaun masin isotónika) uza hanesan solusaun portadora ba ai-moruk sira.<ref>M. D. Stoneham, E. L. Hill: ''Variability in post-operative fluid and electrolyte prescription'', The British Journal of Clinical Practice, Vol. 51, No. 2, p.82–84.</ref> Masin-manas sira uza hanesan ai-moruk. Spa hela iha tasi-ibun ka iha anin masin hosi masin-fatin sira, no uluk mós iha mina masin nian, uza hodi trata moras respiratóriu sira. Bainhira ida-ne'e la posivel ka karun liu, uza dispozitivu inalasaun nian, iha ne'ebé [[aerosol]] masin nian inhala. Solusaun masin mós uza ba irigasaun nazál no gargara. Solusaun masin isotónika uza ba irigasaun nazál, tanba bee baibain sei halo membrana mukoza sira sai bubu tanba [[osmoze]]. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Sodium chloride|Kloridu sódiu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:Kompostu kímiku]] 5lxked9fp11kyyye8jhvxg4fzmb13ha Idrojéniu 0 9376 75464 2026-09-06T12:11:56Z J. Patrick Fischer 73 Pájina foun: '[[Imajen:Hydrogen Gas Cylinder is Red in Japan.jpg|miniaturadaimagem|Tanba idrojéniu bele sunu, silindru gás ne'ebé iha idrojéniu normalmente mean.]] '''Idrojéniu''' ([[Lia-portugés]]: Hidrogénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''H''' (ba [[lia-latina]] idrojéniu ‘produtór bee’ hosi [[lia-gregu antigu]] ὕδωρ hydōr, tetun ‘[[bee]]’) no [[númeru atómiku]] 1. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC...' 75464 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Hydrogen Gas Cylinder is Red in Japan.jpg|miniaturadaimagem|Tanba idrojéniu bele sunu, silindru gás ne'ebé iha idrojéniu normalmente mean.]] '''Idrojéniu''' ([[Lia-portugés]]: Hidrogénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''H''' (ba [[lia-latina]] idrojéniu ‘produtór bee’ hosi [[lia-gregu antigu]] ὕδωρ hydōr, tetun ‘[[bee]]’) no [[númeru atómiku]] 1. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. == Akontese == Hidrojéniu, ho frasaun massa besik 70 %, maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha universu, maibé la'ós iha [[Rai]].<ref name="brown">Theodore L. Brown, H. Eugene LeMay, Bruce E. Bursten: ''Chemie. Die zentrale Wissenschaft'', Pearson Studium 2007, ISBN 978-3-8273-7191-1, p. 1087–1090}}</ref> Hidrojéniu halo de'it 0.03% hosi masa totál Rai nian.<ref>[https://web.archive.org/web/20110928074153/http://quake.mit.edu/hilstgroup/CoreMantle/EarthCompo.pdf ''The composition of the Earth''].</ref> Hidrojéniu maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha loro-matan no planeta gás boot sira [[Júpiter (planeta)|Júpiter]], [[Saturnu (planeta)|Saturnu]], [[Úranu (planeta)|Úranu]] no [[Neptunu (planeta)|Neptunu]], ne'ebé hamutuk kompostu liu 99.99 % hosi masa [[sistema solár]] nian. Hamutuk ho [[oksijéniu]], ida-ne'e forma bee. Maioria hosi hidrojéniu iha Rai liga ba bee. Fornesimentu bee totál iha Rai maka maizumenus 1386 millauns km<sup>3</sup>. Aleinde bee, [[gás naturál]] sira hanesan metanu no [[petróleu]] maka kompostu importante sira ne'ebé kontein idrojéniu iha Rai. Hidrojéniu (liuliu hanesan [[bee kristalizasaun]] nian) prezente iha liu metade hosi [[minerál]] sira ne'ebé koñesidu.<ref> Webmineral – Mineral Species sorted by the element: [https://webmineral.com/chem/Chem-H.shtml ''H (Hydrogen)''], (Lia-ingles).</ref> Hidrojéniu maka komponente fundamentál ida hosi kuaze substánsia kímika orgánika hotu-hotu. Ida-ne'e akontese liga ba elementu sira seluk iha organizmu moris hotu-hotu. == Karakteristiku == [[Imajen:Hydrogen GIF.gif|miniaturadaimagem|Átomo hidrojéniu ida ho protón ida no eletrón ida]] Hidrojéniu maka elementu kímiku ho [[masa atómika]] ki'ik liu. Ninia [[isótopu]] ne'ebé barak liu, prótiu, maka isótopu úniku ne'ebé estável lahó [[neutrón]]. Ida-ne'e kompostu hosi [[protón]] ida de'it no [[eletrón]] ida. Isótopu hidrojéniu rua seluk ne'ebé mosu naturalmente eziste: [[deutériu]] la'ós radioativu, ne'ebé halo 0.0156 % hosi hidrojéniu naturál, no [[trítiu]] radioativu, ne'ebé forma iha kamada superiór sira hosi atmosfera Rai nian no prezente de'it iha kuantidade ki'ik sira.<ref name="brown" /><ref>Jürgen Sültenfuß: ''[https://epic.awi.de/id/eprint/26436/1/BerPolarforsch1998256.pdf Das Radionuklid Tritium im Ozean: Messverfahren und Verteilung von Tritium im Südatlantik und im Weddellmeer – Berichte zur Polarforschung]'' dissertasau 1998, No. 256, p. 2–4, DOI 10.2312/BzP_0256_1998.</ref> Nu'udar elementu ne'ebé moos, ida-ne'e forma [[molékula]] ida ne'ebé kompostu hosi átomo hidrojéniu rua, ho abreviasaun H<sub>2</sub>. Hidrojéniu maka elementu ho densidade ki'ik liu. Depende ba temperatura, hidrojéniu líkidu nia todan entre 77.00 no 31.26 grama kada litru.<ref>Nist Datenbank: [https://webbook.nist.gov/cgi/fluid.cgi?TLow=&THigh=&TInc=&Digits=5&ID=C1333740&Action=Load&Type=SatP&TUnit=C&PUnit=bar&DUnit=kg%2Fm3&HUnit=kJ%2Fkg&WUnit=m%2Fs&VisUnit=uPa*s&STUnit=N%2Fm&RefState=DEF ''Saturation Properties for Hydrogen — Temperature Increments''], National Institute of Standards and Technology.</ref> Ninia pontu fuzaun maka −259.2 °C (14.02 K), no nia pontu fermentu maka −252 °C (21.15 K). Hidrojéniu líkidu maka líkidu ida ne'ebé laiha kór. Hanesan sólidu, idrojéniu forma estrutura kristalina ida ho esfera hexagonál sira ne'ebé taka metin (hcp). Átomo ida-idak hale'u ho átomo sanulu-resin-rua seluk. Iha nia pontu konjelamentu, mistura faze rua hanesan lama, ne'ebé koñesidu hanesan "slush", forma bainhira sai malirin. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Hydrogen|Idrojéniu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:elementu kímiku]] hazozdc9s6u7enguvylers7sjavxoe2 75466 75464 2026-09-06T12:31:24Z J. Patrick Fischer 73 75466 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Hydrogen Gas Cylinder is Red in Japan.jpg|miniaturadaimagem|Tanba idrojéniu bele sunu, silindru gás ne'ebé iha idrojéniu normalmente mean.]] '''Idrojéniu''' ([[Lia-portugés]]: Hidrogénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''H''' (ba [[lia-latina]] idrojéniu ‘produtór bee’ hosi [[lia-gregu antigu]] ὕδωρ hydōr, tetun ‘[[bee]]’) no [[númeru atómiku]] 1. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. == Akontese == Idrojéniu, ho frasaun massa besik 70 %, maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha universu, maibé la'ós iha [[Rai]].<ref name="brown">Theodore L. Brown, H. Eugene LeMay, Bruce E. Bursten: ''Chemie. Die zentrale Wissenschaft'', Pearson Studium 2007, ISBN 978-3-8273-7191-1, p. 1087–1090}}</ref> Idrojéniu halo de'it 0.03% hosi masa totál Rai nian.<ref>[https://web.archive.org/web/20110928074153/http://quake.mit.edu/hilstgroup/CoreMantle/EarthCompo.pdf ''The composition of the Earth''].</ref> Idrojéniu maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha loro-matan no planeta gás boot sira [[Júpiter (planeta)|Júpiter]], [[Saturnu (planeta)|Saturnu]], [[Úranu (planeta)|Úranu]] no [[Neptunu (planeta)|Neptunu]], ne'ebé hamutuk kompostu liu 99.99 % hosi masa [[sistema solár]] nian. Hamutuk ho [[oksijéniu]], ida-ne'e forma bee. Maioria hosi idrojéniu iha Rai liga ba bee. Fornesimentu bee totál iha Rai maka maizumenus 1386 millauns km<sup>3</sup>. Aleinde bee, [[gás naturál]] sira hanesan metanu no [[petróleu]] maka kompostu importante sira ne'ebé kontein idrojéniu iha Rai. Idrojéniu (liuliu hanesan [[bee kristalizasaun]] nian) prezente iha liu metade hosi [[minerál]] sira ne'ebé koñesidu.<ref> Webmineral – Mineral Species sorted by the element: [https://webmineral.com/chem/Chem-H.shtml ''H (Hydrogen)''], (Lia-ingles).</ref> Idrojéniu maka komponente fundamentál ida hosi kuaze substánsia kímika orgánika hotu-hotu. Ida-ne'e akontese liga ba elementu sira seluk iha organizmu moris hotu-hotu. == Karakteristiku == [[Imajen:Hydrogen GIF.gif|miniaturadaimagem|Átomo idrojéniu ida ho protón ida no eletrón ida]] Idrojéniu maka elementu kímiku ho [[masa atómika]] ki'ik liu. Ninia [[isótopu]] ne'ebé barak liu, prótiu, maka isótopu úniku ne'ebé estável lahó [[neutrón]]. Ida-ne'e kompostu hosi [[protón]] ida de'it no [[eletrón]] ida. Isótopu idrojéniu rua seluk ne'ebé mosu naturalmente eziste: [[deutériu]] la'ós radioativu, ne'ebé halo 0.0156 % hosi idrojéniu naturál, no [[trítiu]] radioativu, ne'ebé forma iha kamada superiór sira hosi atmosfera Rai nian no prezente de'it iha kuantidade ki'ik sira.<ref name="brown" /><ref>Jürgen Sültenfuß: ''[https://epic.awi.de/id/eprint/26436/1/BerPolarforsch1998256.pdf Das Radionuklid Tritium im Ozean: Messverfahren und Verteilung von Tritium im Südatlantik und im Weddellmeer – Berichte zur Polarforschung]'' dissertasau 1998, No. 256, p. 2–4, DOI 10.2312/BzP_0256_1998.</ref> Nu'udar elementu ne'ebé moos, ida-ne'e forma [[molékula]] ida ne'ebé kompostu hosi átomo idrojéniu rua, ho abreviasaun H<sub>2</sub>. Idrojéniu maka elementu ho densidade ki'ik liu. Depende ba temperatura, idrojéniu líkidu nia todan entre 77.00 no 31.26 grama kada litru.<ref>Nist Datenbank: [https://webbook.nist.gov/cgi/fluid.cgi?TLow=&THigh=&TInc=&Digits=5&ID=C1333740&Action=Load&Type=SatP&TUnit=C&PUnit=bar&DUnit=kg%2Fm3&HUnit=kJ%2Fkg&WUnit=m%2Fs&VisUnit=uPa*s&STUnit=N%2Fm&RefState=DEF ''Saturation Properties for Hydrogen — Temperature Increments''], National Institute of Standards and Technology.</ref> Ninia pontu fuzaun maka −259.2 °C (14.02 K), no nia pontu fermentu maka −252 °C (21.15 K). Idrojéniu líkidu maka líkidu ida ne'ebé laiha kór. Hanesan sólidu, idrojéniu forma estrutura kristalina ida ho esfera hexagonál sira ne'ebé taka metin (hcp). Átomo ida-idak hale'u ho átomo sanulu-resin-rua seluk. Iha nia pontu konjelamentu, mistura faze rua hanesan lama, ne'ebé koñesidu hanesan "slush", forma bainhira sai malirin. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Hydrogen|Idrojéniu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:elementu kímiku]] 73v7dgnhk5l976y24vqfcbvqrzm6vil 75483 75466 2026-09-06T16:38:34Z J. Patrick Fischer 73 /* Karakteristiku */ 75483 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Hydrogen Gas Cylinder is Red in Japan.jpg|miniaturadaimagem|Tanba idrojéniu bele sunu, silindru gás ne'ebé iha idrojéniu normalmente mean.]] '''Idrojéniu''' ([[Lia-portugés]]: Hidrogénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''H''' (ba [[lia-latina]] idrojéniu ‘produtór bee’ hosi [[lia-gregu antigu]] ὕδωρ hydōr, tetun ‘[[bee]]’) no [[númeru atómiku]] 1. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. == Akontese == Idrojéniu, ho frasaun massa besik 70 %, maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha universu, maibé la'ós iha [[Rai]].<ref name="brown">Theodore L. Brown, H. Eugene LeMay, Bruce E. Bursten: ''Chemie. Die zentrale Wissenschaft'', Pearson Studium 2007, ISBN 978-3-8273-7191-1, p. 1087–1090}}</ref> Idrojéniu halo de'it 0.03% hosi masa totál Rai nian.<ref>[https://web.archive.org/web/20110928074153/http://quake.mit.edu/hilstgroup/CoreMantle/EarthCompo.pdf ''The composition of the Earth''].</ref> Idrojéniu maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha loro-matan no planeta gás boot sira [[Júpiter (planeta)|Júpiter]], [[Saturnu (planeta)|Saturnu]], [[Úranu (planeta)|Úranu]] no [[Neptunu (planeta)|Neptunu]], ne'ebé hamutuk kompostu liu 99.99 % hosi masa [[sistema solár]] nian. Hamutuk ho [[oksijéniu]], ida-ne'e forma bee. Maioria hosi idrojéniu iha Rai liga ba bee. Fornesimentu bee totál iha Rai maka maizumenus 1386 millauns km<sup>3</sup>. Aleinde bee, [[gás naturál]] sira hanesan metanu no [[petróleu]] maka kompostu importante sira ne'ebé kontein idrojéniu iha Rai. Idrojéniu (liuliu hanesan [[bee kristalizasaun]] nian) prezente iha liu metade hosi [[minerál]] sira ne'ebé koñesidu.<ref> Webmineral – Mineral Species sorted by the element: [https://webmineral.com/chem/Chem-H.shtml ''H (Hydrogen)''], (Lia-ingles).</ref> Idrojéniu maka komponente fundamentál ida hosi kuaze substánsia kímika orgánika hotu-hotu. Ida-ne'e akontese liga ba elementu sira seluk iha organizmu moris hotu-hotu. == Karakteristiku == [[Imajen:Hydrogen GIF.gif|miniaturadaimagem|Átomo idrojéniu ida ho protón ida no eletrón ida]] Idrojéniu maka elementu kímiku ho [[masa atómika]] ki'ik liu. Ninia [[isótopu]] ne'ebé barak liu, prótiu, maka isótopu úniku ne'ebé estável lahó [[neutrón]]. Ida-ne'e kompostu hosi [[protón]] ida de'it no [[eletrón]] ida. Isótopu idrojéniu rua seluk ne'ebé mosu naturalmente eziste: [[deutériu]] la'ós radioativu, ne'ebé halo 0.0156 % hosi idrojéniu naturál, no [[trítiu]] radioativu, ne'ebé forma iha kamada superiór sira hosi atmosfera Rai nian no prezente de'it iha kuantidade ki'ik sira.<ref name="brown" /><ref>Jürgen Sültenfuß: ''[https://epic.awi.de/id/eprint/26436/1/BerPolarforsch1998256.pdf Das Radionuklid Tritium im Ozean: Messverfahren und Verteilung von Tritium im Südatlantik und im Weddellmeer – Berichte zur Polarforschung]'' dissertasau 1998, No. 256, p. 2–4, DOI 10.2312/BzP_0256_1998.</ref> Nu'udar elementu ne'ebé moos, ida-ne'e forma [[molékula]] ida ne'ebé kompostu hosi átomo idrojéniu rua, ho abreviasaun H<sub>2</sub>. Idrojéniu maka elementu ho densidade ki'ik liu. Depende ba temperatura, idrojéniu líkidu nia todan entre 77.00 no 31.26 grama kada litru.<ref>Nist Datenbank: [https://webbook.nist.gov/cgi/fluid.cgi?TLow=&THigh=&TInc=&Digits=5&ID=C1333740&Action=Load&Type=SatP&TUnit=C&PUnit=bar&DUnit=kg%2Fm3&HUnit=kJ%2Fkg&WUnit=m%2Fs&VisUnit=uPa*s&STUnit=N%2Fm&RefState=DEF ''Saturation Properties for Hydrogen — Temperature Increments''], National Institute of Standards and Technology.</ref> Ninia pontu fuzaun maka −259.2 °C (14.02 K), no nia pontu fermentu maka −252 °C (21.15 K). Idrojéniu líkidu maka líkidu ida ne'ebé laiha kór. Hanesan sólidu, idrojéniu forma estrutura kristalina ida ho esfera hexagonál sira ne'ebé taka metin (hcp). Átomo ida-idak hale'u ho átomo sanulu-resin-rua seluk. Iha nia pontu konjelamentu, mistura faze rua hanesan lama, ne'ebé koñesidu hanesan "slush", forma bainhira sai malirin. == Seguransa no Prekausaun sira == [[Imajen:Hindenburg burning.jpg|miniaturadaimagem|Esplozaun ró-ahi Hindenburg nian]] Hidrojéniu hamosu perigu seguransa oioin, hosi detonasaun no inséndiu potensiál sira bainhira kahur ho anin to'o sai hanesan asfixiante iha nia forma ne'ebé moos no laiha [[oksijéniu]].<ref name=NASAH2>Brown, W. J. et al: [http://www.hq.nasa.gov/office/codeq/doctree/canceled/871916.pdf ''Safety Standard for Hydrogen and Hydrogen Systems''], [[NASA]], 1997.</ref> Aleinde ne'e, idrojéniu líkidu maka kriojéniku no aprezenta perigu sira (hanesan konjelamentu) ne'ebé asosiadu ho líkidu sira ne'ebé malirin tebes.<ref>[https://web.archive.org/web/20080527233910/http://www.hydrogenandfuelcellsafety.info/resources/mdss/Praxair-LH2.pdf ''Liquid Hydrogen MSDS''].</ref> Elementu ne'e disolve iha metal balu, no, aleinde fuga, bele iha efeitu adversu sira ba sira, hanesan frajilidade hidrojéniu nian.<ref>[http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=sch&AN=8837940&site=ehost-live '''Bugs' and hydrogen embrittlement''], Science News, vol. 128, no. 3, p. 41, 1985-07-20, ISSN 0036-8423, DOI 10.2307/3970088.</ref> Gás hidrojéniu ne'ebé suli ba anin liur bele sunu espontaneamente. Aleinde ne'e, ahi hidrojéniu, maski manas tebes, kuaze invizível, no tanba ne'e bele hamosu sunu asidentál.<ref>[https://web.archive.org/web/20080217023850/http://www.humboldt.edu/~serc/h2safety.html ''Hydrogen Safety''], Humboldt State University.</ref> == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Hydrogen|Idrojéniu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:elementu kímiku]] bqwqokdoahv428113i148uckzd3nh3p 75485 75483 2026-09-07T00:07:12Z InternetArchiveBot 8082 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 75485 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Hydrogen Gas Cylinder is Red in Japan.jpg|miniaturadaimagem|Tanba idrojéniu bele sunu, silindru gás ne'ebé iha idrojéniu normalmente mean.]] '''Idrojéniu''' ([[Lia-portugés]]: Hidrogénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''H''' (ba [[lia-latina]] idrojéniu ‘produtór bee’ hosi [[lia-gregu antigu]] ὕδωρ hydōr, tetun ‘[[bee]]’) no [[númeru atómiku]] 1. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. == Akontese == Idrojéniu, ho frasaun massa besik 70 %, maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha universu, maibé la'ós iha [[Rai]].<ref name="brown">Theodore L. Brown, H. Eugene LeMay, Bruce E. Bursten: ''Chemie. Die zentrale Wissenschaft'', Pearson Studium 2007, ISBN 978-3-8273-7191-1, p. 1087–1090}}</ref> Idrojéniu halo de'it 0.03% hosi masa totál Rai nian.<ref>[https://web.archive.org/web/20110928074153/http://quake.mit.edu/hilstgroup/CoreMantle/EarthCompo.pdf ''The composition of the Earth''].</ref> Idrojéniu maka elementu kímiku ne'ebé barak liu iha loro-matan no planeta gás boot sira [[Júpiter (planeta)|Júpiter]], [[Saturnu (planeta)|Saturnu]], [[Úranu (planeta)|Úranu]] no [[Neptunu (planeta)|Neptunu]], ne'ebé hamutuk kompostu liu 99.99 % hosi masa [[sistema solár]] nian. Hamutuk ho [[oksijéniu]], ida-ne'e forma bee. Maioria hosi idrojéniu iha Rai liga ba bee. Fornesimentu bee totál iha Rai maka maizumenus 1386 millauns km<sup>3</sup>. Aleinde bee, [[gás naturál]] sira hanesan metanu no [[petróleu]] maka kompostu importante sira ne'ebé kontein idrojéniu iha Rai. Idrojéniu (liuliu hanesan [[bee kristalizasaun]] nian) prezente iha liu metade hosi [[minerál]] sira ne'ebé koñesidu.<ref> Webmineral – Mineral Species sorted by the element: [https://webmineral.com/chem/Chem-H.shtml ''H (Hydrogen)''], (Lia-ingles).</ref> Idrojéniu maka komponente fundamentál ida hosi kuaze substánsia kímika orgánika hotu-hotu. Ida-ne'e akontese liga ba elementu sira seluk iha organizmu moris hotu-hotu. == Karakteristiku == [[Imajen:Hydrogen GIF.gif|miniaturadaimagem|Átomo idrojéniu ida ho protón ida no eletrón ida]] Idrojéniu maka elementu kímiku ho [[masa atómika]] ki'ik liu. Ninia [[isótopu]] ne'ebé barak liu, prótiu, maka isótopu úniku ne'ebé estável lahó [[neutrón]]. Ida-ne'e kompostu hosi [[protón]] ida de'it no [[eletrón]] ida. Isótopu idrojéniu rua seluk ne'ebé mosu naturalmente eziste: [[deutériu]] la'ós radioativu, ne'ebé halo 0.0156 % hosi idrojéniu naturál, no [[trítiu]] radioativu, ne'ebé forma iha kamada superiór sira hosi atmosfera Rai nian no prezente de'it iha kuantidade ki'ik sira.<ref name="brown" /><ref>Jürgen Sültenfuß: ''[https://epic.awi.de/id/eprint/26436/1/BerPolarforsch1998256.pdf Das Radionuklid Tritium im Ozean: Messverfahren und Verteilung von Tritium im Südatlantik und im Weddellmeer – Berichte zur Polarforschung]'' dissertasau 1998, No. 256, p. 2–4, DOI 10.2312/BzP_0256_1998.</ref> Nu'udar elementu ne'ebé moos, ida-ne'e forma [[molékula]] ida ne'ebé kompostu hosi átomo idrojéniu rua, ho abreviasaun H<sub>2</sub>. Idrojéniu maka elementu ho densidade ki'ik liu. Depende ba temperatura, idrojéniu líkidu nia todan entre 77.00 no 31.26 grama kada litru.<ref>Nist Datenbank: [https://webbook.nist.gov/cgi/fluid.cgi?TLow=&THigh=&TInc=&Digits=5&ID=C1333740&Action=Load&Type=SatP&TUnit=C&PUnit=bar&DUnit=kg%2Fm3&HUnit=kJ%2Fkg&WUnit=m%2Fs&VisUnit=uPa*s&STUnit=N%2Fm&RefState=DEF ''Saturation Properties for Hydrogen — Temperature Increments''], National Institute of Standards and Technology.</ref> Ninia pontu fuzaun maka −259.2 °C (14.02 K), no nia pontu fermentu maka −252 °C (21.15 K). Idrojéniu líkidu maka líkidu ida ne'ebé laiha kór. Hanesan sólidu, idrojéniu forma estrutura kristalina ida ho esfera hexagonál sira ne'ebé taka metin (hcp). Átomo ida-idak hale'u ho átomo sanulu-resin-rua seluk. Iha nia pontu konjelamentu, mistura faze rua hanesan lama, ne'ebé koñesidu hanesan "slush", forma bainhira sai malirin. == Seguransa no Prekausaun sira == [[Imajen:Hindenburg burning.jpg|miniaturadaimagem|Esplozaun ró-ahi Hindenburg nian]] Hidrojéniu hamosu perigu seguransa oioin, hosi detonasaun no inséndiu potensiál sira bainhira kahur ho anin to'o sai hanesan asfixiante iha nia forma ne'ebé moos no laiha [[oksijéniu]].<ref name=NASAH2>Brown, W. J. et al: [http://www.hq.nasa.gov/office/codeq/doctree/canceled/871916.pdf ''Safety Standard for Hydrogen and Hydrogen Systems''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130216150526/http://www.hq.nasa.gov/office/codeq/doctree/canceled/871916.pdf |date=2013-02-16 }}, [[NASA]], 1997.</ref> Aleinde ne'e, idrojéniu líkidu maka kriojéniku no aprezenta perigu sira (hanesan konjelamentu) ne'ebé asosiadu ho líkidu sira ne'ebé malirin tebes.<ref>[https://web.archive.org/web/20080527233910/http://www.hydrogenandfuelcellsafety.info/resources/mdss/Praxair-LH2.pdf ''Liquid Hydrogen MSDS''].</ref> Elementu ne'e disolve iha metal balu, no, aleinde fuga, bele iha efeitu adversu sira ba sira, hanesan frajilidade hidrojéniu nian.<ref>[http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=sch&AN=8837940&site=ehost-live '''Bugs' and hydrogen embrittlement''], Science News, vol. 128, no. 3, p. 41, 1985-07-20, ISSN 0036-8423, DOI 10.2307/3970088.</ref> Gás hidrojéniu ne'ebé suli ba anin liur bele sunu espontaneamente. Aleinde ne'e, ahi hidrojéniu, maski manas tebes, kuaze invizível, no tanba ne'e bele hamosu sunu asidentál.<ref>[https://web.archive.org/web/20080217023850/http://www.humboldt.edu/~serc/h2safety.html ''Hydrogen Safety''], Humboldt State University.</ref> == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Hydrogen|Idrojéniu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:elementu kímiku]] bnhyhk5nrpp25dk90eoti2id4sn9724 Oksijéniu 0 9377 75467 2026-09-06T13:42:19Z J. Patrick Fischer 73 Pájina foun: '[[Imajen:Liquid oxygen in a beaker 4.jpg|miniaturadaimagem|Oksijéniu líkidu]] '''Oksijéniu''' ([[Lia-portugés]]: Oxigénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''O''' (ne'ebé mai hosi [[lia-gregu antigu]] ὀξύς oxýs "asid, pontual, ásidu" no -gen, hamutuk signifika "produtór ásidu, formadór ásidu") no [[númeru atómiku]] 8. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. Ida-ne'e maka elementu daualu iha tabela per...' 75467 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Liquid oxygen in a beaker 4.jpg|miniaturadaimagem|Oksijéniu líkidu]] '''Oksijéniu''' ([[Lia-portugés]]: Oxigénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''O''' (ne'ebé mai hosi [[lia-gregu antigu]] ὀξύς oxýs "asid, pontual, ásidu" no -gen, hamutuk signifika "produtór ásidu, formadór ásidu") no [[númeru atómiku]] 8. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. Ida-ne'e maka elementu daualu iha tabela periódika no, hamutuk ho elementu sira [[enxofre]], [[seléniu]], [[telúriu]], [[polóniu]], no [[livermóriu]], ne'ebé forma [[kalkójenu]] sira, iha grupu IUPAC ba dala 16. Kuaze buat moris hotu-hotu presiza oksijéniu atu moris (jeralmente ai-horis sira hasai oksijéniu barak liu durante fotosínteze duké sira konsume). Baibain sira hetan ida-ne'e hosi anin liuhosi respirasaun ka liuhosi absorve ida-ne'e hosi bee (oksijéniu disolvidu). Animál sira konsume oksijéniu liuhosi hasai [[dióksidu karbonu]] durante respirasaun. Maibé, oksijéniu maka tóxiku ba maioria buat moris sira iha konsentrasaun aas. Ida-ne'e envolve iha prosesu kombustivel no korozaun barak. == Akontese == [[Imajen:Quartz Brésil.jpg|miniaturadaimagem|Kuarzu ne'ebé moos kompostu husi silísiu no oksijéniu (SiO<sub>2</sub>)]] Oksijéniu maka elementu segundu ne'ebé barak liu iha Rai tuir massa, kompostu hosi besik 30 % (besi maka barak liu). 20.942 % hosi anin iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian maka oksijéniu. O oxigénio elementar também está dissolvido na água, o que permite aos animais marinhos respirar. A Kuantidade oksijéniu elementál ne'ebé relativamente reativu mantein konstante de'it tanba ai-horis sira ne'ebé produz oksijéniu fornese barak hanesan ne'ebé konsume hosi organizmu sira ne'ebé respira ho aeróbiku no liuhosi prosesu kombustivel sira seluk. La ho siklu biolójiku ida-ne'e, oksijéniu sei eziste de'it iha kompostu sira. Tanba ne'e, oksijéniu elementál eziste iha ekilíbriu dinámiku. Hamutuk ho [[idrojéniu]], ida-ne'e forma [[Bee|bee]]. Maioria hosi idrojéniu iha Rai liga ba bee. Fornesimentu bee totál iha Rai maka maizumenus 1386 millauns km<sup>3</sup>. Kuaze fatuk hotu-hotu iha oksijéniu. Entre minerál sira ne'ebé kontein oksijéniu ne'ebé importante liu maka silikatu sira hanesan [[feldspatu]], [[mika]], no [[olivina]]; [[karbonatu]] sira hanesan [[karbonatu kalsiu]] iha [[fatuk-kalkáriu]]; no [[óxidu]] sira hanesan [[dióksidu silísiu]] iha [[Kuarzu|kuarzu]]. Oksijéniu maka elementu datoluk ne'ebé barak liu iha universu, hafoin idrojéniu no [[héliu]]. Ninia frasaun massa iha sistema solar maka maizumenus 0.8 %.<ref>A. M. Davies (publisher): ''Treatise on Geochemistry.'' Volume 1: ''Meteorites, Comets, and Planets.'' Elsevier, 2003, ISBN 0-08-044720-1.</ref><ref>Glenn J. MacPherson: ''Oxygen in the solar system.'' Mineralogical Society of America, Chantilly 2008, ISBN 978-0-939950-80-5.</ref> == Karakteristiku == [[Imajen:Oxygen molecule3D.png|miniaturadaimagem|Modelu husi molékula oksijéniu ida]] Iha kondisaun normál, oksijéniu mosu iha kompostu ida hosi átomo oksijéniu rua, ho fórmula kímika O<sub>2</sub>. (dioksijéniu). Ida-ne'e maka gás ida ne'ebé laiha kór no laiha morin. Forma metastável, ho enerjia aas no reativa ne'ebé kompostu hosi átomo oksijéniu tolu (O<sub>3</sub>) hanaran [[ozonu]]. Está presente em pequenas quantidades na atmosfera terrestre. Oksijéniu molekulár maka gás ida ne'ebé laiha kór, laiha morin, no laiha sabór ne'ebé kondensa ba líkidu azul-mutin iha −183 °C (90.15 K). Iha kamada sira ne'ebé mahar, oksijéniu gazozu no líkidu hatudu kór azul. Iha −218.75 °C nia okos (54.4 K), oksijéniu sai metin ba kristal azul sira. Oksijéniu halo reasaun diretamente ho maioria elementu sira seluk hodi forma óxidu sira. Iha exesaun balu, liuliu entre la'ós-metal sira no [[metal]] nobre sira. Ho elementu balu, hanesan [[karbonu]] no enxofre, oksijéniu reaje de'it iha temperatura aas. Kombustivel hasai enerjia barak no hamosu ahi-lakan.<ref>Universität Bayreuth: [https://daten.didaktikchemie.uni-bayreuth.de/umat/kohlenstoffdioxid/kohlenstoffdioxid.htm ''Kohlenstoffdioxid und Kohlensäure'']</ref><ref>[https://www.chemieunterricht.de/dc2/katalyse/so2-oxid.htm ''Katalytische Oxidation von Schwefeldioxid'']</ref> :<math>\mathrm{C + O_2 \longrightarrow CO_2}</math> :<small>Kombustivel husi karbonu ba dióksidu karbonu</small> :<math>\mathrm{S + O_2 \longrightarrow SO_2}</math> :<small>Kombustivel husi enxofre ba [[dióksidu enxofre]] nian</small> Reasaun sira ho [[nitrojéniu]] só posivel iha kondisaun espesiál sira, hanesan durante kilat-musan, maibé mós iha motór kombustivel internu.<ref>Juergen Carstens: ''[https://ip.com/IPCOM/000019466 Berechnung der NOx-Rohemission eines Verbrennungsmotor im Schichtladebetrieb],'' The IP.com Journal, 2003.</ref> Reasaun sira-ne'e produz óxidu nitrojéniu nian. Fluor forma de'it kompostu instável difluoru dioksijéniu iha temperatura ki'ik iha descarga elétrika nia okos. (O<sub>2</sub>F<sub>2</sub>). :<math>\mathrm{F_2 + O_2 \longrightarrow O_2F_2}</math> :<small>[[Redusaun (Kímika)|Redusaun]] husi fluoru ba difluoru dioksijéniu</small> Metal nobre liu, [[osan-mean]], [[halójenu]] ([[kloru]], [[bromu]], [[iodu]]) no mós [[gás nobre]] sira, la halo reasaun diretamente ho oksijéniu. Metal nobre sira seluk, hanesan [[platina]] no [[osan-mutin]], ladún iha reasaun ho oksijéniu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Oxygen|Oksijéniu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:elementu kímiku]] cn2rc7bqcsx739wi4ohbbwlmdxknhog 75471 75467 2026-09-06T13:47:53Z J. Patrick Fischer 73 75471 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Liquid oxygen in a beaker 4.jpg|miniaturadaimagem|Oksijéniu líkidu]] '''Oksijéniu''' ([[Lia-portugés]]: Oxigénio) maka [[elementu kímiku]] ho símbolu '''O''' (ne'ebé mai hosi [[lia-gregu antigu]] ὀξύς oxýs "asid, pontual, ásidu" no -gen, hamutuk signifika "produtór ásidu, formadór ásidu") no [[númeru atómiku]] 8. Iha tabela periódika, elementu idrojéniu lokaliza iha períodu 1 no iha grupu IUPAC 1. Ida-ne'e maka elementu daualu iha tabela periódika no, hamutuk ho elementu sira [[enxofre]], [[seléniu]], [[telúriu]], [[polóniu]], no [[livermóriu]], ne'ebé forma [[kalkójenu]] sira, iha grupu IUPAC ba dala 16. Kuaze buat moris hotu-hotu presiza oksijéniu atu moris (jeralmente ai-horis sira hasai oksijéniu barak liu durante fotosínteze duké sira konsume). Baibain sira hetan ida-ne'e hosi anin liuhosi respirasaun ka liuhosi absorve ida-ne'e hosi [[Bee|bee]] (oksijéniu disolvidu). Animál sira konsume oksijéniu liuhosi hasai [[dióksidu karbonu]] durante respirasaun. Maibé, oksijéniu maka tóxiku ba maioria buat moris sira iha konsentrasaun aas. Ida-ne'e envolve iha prosesu kombustivel no korozaun barak. == Akontese == [[Imajen:Quartz Brésil.jpg|miniaturadaimagem|Kuarzu ne'ebé moos kompostu husi silísiu no oksijéniu (SiO<sub>2</sub>)]] Oksijéniu maka elementu segundu ne'ebé barak liu iha Rai tuir massa, kompostu hosi besik 30 % (besi maka barak liu). 20.942 % hosi anin iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian maka oksijéniu. O oxigénio elementar também está dissolvido na água, o que permite aos animais marinhos respirar. A Kuantidade oksijéniu elementál ne'ebé relativamente reativu mantein konstante de'it tanba ai-horis sira ne'ebé produz oksijéniu fornese barak hanesan ne'ebé konsume hosi organizmu sira ne'ebé respira ho aeróbiku no liuhosi prosesu kombustivel sira seluk. La ho siklu biolójiku ida-ne'e, oksijéniu sei eziste de'it iha kompostu sira. Tanba ne'e, oksijéniu elementál eziste iha ekilíbriu dinámiku. Hamutuk ho [[idrojéniu]], ida-ne'e forma [[Bee|bee]]. Maioria hosi idrojéniu iha Rai liga ba bee. Fornesimentu bee totál iha Rai maka maizumenus 1386 millauns km<sup>3</sup>. Kuaze fatuk hotu-hotu iha oksijéniu. Entre minerál sira ne'ebé kontein oksijéniu ne'ebé importante liu maka silikatu sira hanesan [[feldspatu]], [[mika]], no [[olivina]]; [[karbonatu]] sira hanesan [[karbonatu kalsiu]] iha [[fatuk-kalkáriu]]; no [[óxidu]] sira hanesan [[dióksidu silísiu]] iha [[Kuarzu|kuarzu]]. Oksijéniu maka elementu datoluk ne'ebé barak liu iha universu, hafoin idrojéniu no [[héliu]]. Ninia frasaun massa iha sistema solar maka maizumenus 0.8 %.<ref>A. M. Davies (publisher): ''Treatise on Geochemistry.'' Volume 1: ''Meteorites, Comets, and Planets.'' Elsevier, 2003, ISBN 0-08-044720-1.</ref><ref>Glenn J. MacPherson: ''Oxygen in the solar system.'' Mineralogical Society of America, Chantilly 2008, ISBN 978-0-939950-80-5.</ref> == Karakteristiku == [[Imajen:Oxygen molecule3D.png|miniaturadaimagem|Modelu husi molékula oksijéniu ida]] Iha kondisaun normál, oksijéniu mosu iha kompostu ida hosi átomo oksijéniu rua, ho fórmula kímika O<sub>2</sub>. (dioksijéniu). Ida-ne'e maka gás ida ne'ebé laiha kór no laiha morin. Forma metastável, ho enerjia aas no reativa ne'ebé kompostu hosi átomo oksijéniu tolu (O<sub>3</sub>) hanaran [[ozonu]]. Está presente em pequenas quantidades na atmosfera terrestre. Oksijéniu molekulár maka gás ida ne'ebé laiha kór, laiha morin, no laiha sabór ne'ebé kondensa ba líkidu azul-mutin iha −183 °C (90.15 K). Iha kamada sira ne'ebé mahar, oksijéniu gazozu no líkidu hatudu kór azul. Iha −218.75 °C nia okos (54.4 K), oksijéniu sai metin ba kristal azul sira. Oksijéniu halo reasaun diretamente ho maioria elementu sira seluk hodi forma óxidu sira. Iha exesaun balu, liuliu entre la'ós-metal sira no [[metal]] nobre sira. Ho elementu balu, hanesan [[karbonu]] no enxofre, oksijéniu reaje de'it iha temperatura aas. Kombustivel hasai enerjia barak no hamosu ahi-lakan.<ref>Universität Bayreuth: [https://daten.didaktikchemie.uni-bayreuth.de/umat/kohlenstoffdioxid/kohlenstoffdioxid.htm ''Kohlenstoffdioxid und Kohlensäure'']</ref><ref>[https://www.chemieunterricht.de/dc2/katalyse/so2-oxid.htm ''Katalytische Oxidation von Schwefeldioxid'']</ref> :<math>\mathrm{C + O_2 \longrightarrow CO_2}</math> :<small>Kombustivel husi karbonu ba dióksidu karbonu</small> :<math>\mathrm{S + O_2 \longrightarrow SO_2}</math> :<small>Kombustivel husi enxofre ba [[dióksidu enxofre]] nian</small> Reasaun sira ho [[nitrojéniu]] só posivel iha kondisaun espesiál sira, hanesan durante kilat-musan, maibé mós iha motór kombustivel internu.<ref>Juergen Carstens: ''[https://ip.com/IPCOM/000019466 Berechnung der NOx-Rohemission eines Verbrennungsmotor im Schichtladebetrieb],'' The IP.com Journal, 2003.</ref> Reasaun sira-ne'e produz óxidu nitrojéniu nian. Fluor forma de'it kompostu instável difluoru dioksijéniu iha temperatura ki'ik iha descarga elétrika nia okos. (O<sub>2</sub>F<sub>2</sub>). :<math>\mathrm{F_2 + O_2 \longrightarrow O_2F_2}</math> :<small>[[Redusaun (Kímika)|Redusaun]] husi fluoru ba difluoru dioksijéniu</small> Metal nobre liu, [[osan-mean]], [[halójenu]] ([[kloru]], [[bromu]], [[iodu]]) no mós [[gás nobre]] sira, la halo reasaun diretamente ho oksijéniu. Metal nobre sira seluk, hanesan [[platina]] no [[osan-mutin]], ladún iha reasaun ho oksijéniu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Oxygen|Oksijéniu}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:elementu kímiku]] ql39gznl8f1riqpsg5kpjn8lxmuoypq Masin-midar 0 9378 75468 2026-09-06T13:44:50Z J. Patrick Fischer 73 Redirecionamento para [[Kloridu sódiu]] 75468 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Kloridu sódiu]] d582nmm33ogbngf3x0pf3mus2ohbjjl NaCl 0 9379 75469 2026-09-06T13:45:07Z J. Patrick Fischer 73 Redirecionamento para [[Kloridu sódiu]] 75469 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Kloridu sódiu]] d582nmm33ogbngf3x0pf3mus2ohbjjl Uailili 0 9380 75472 2026-09-06T14:19:53Z J. Patrick Fischer 73 Redirecionamento para [[Wailili]] 75472 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Wailili]] eoxg26cvid8wdw2uefny6keqexz9qjj Bee 0 9381 75473 2026-09-06T14:20:26Z J. Patrick Fischer 73 Pájina foun: '[[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi elementu [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi molékula sira, ida-idak forma husi átomo hidrojéniu rua no átomo oksijéniu ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi mai...' 75473 wikitext text/x-wiki [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi elementu [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi molékula sira, ida-idak forma husi átomo hidrojéniu rua no átomo oksijéniu ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Karakteristiku == [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Fonte iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sub>3</sub> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sub>3</sub> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomo rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomo ida hosi idrojéniu no átomo ida hosi deutériu: HDO), "bee pezadu" (átomo rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomo rua hosi trium: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomo rua hosi trium: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:Kompostu kímiku]] sis5j78qb9qhfw8jwbkrn8dj3lo5cbm 75475 75473 2026-09-06T14:34:48Z J. Patrick Fischer 73 75475 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[Átomu|átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:Water molecule.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian kompostu hosi átomu idrojéniu rua no átomi oksijéniu ida]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sub>3</sub> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sub>3</sub> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomo rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomo ida hosi idrojéniu no átomo ida hosi deutériu: HDO), "bee pezadu" (átomo rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomo rua hosi trium: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomo rua hosi trium: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Massa molar maka 18.01528 g/mol. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:Kompostu kímiku]] jb1lk0b833usv5pjec3beb55msuo7c2 75476 75475 2026-09-06T14:48:34Z J. Patrick Fischer 73 75476 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sub>3</sub> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sub>3</sub> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. Massa molar maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:Kompostu kímiku]] 4aorxy1tkhjnaumyeqzkhq0lqkx5uqc 75477 75476 2026-09-06T14:50:45Z J. Patrick Fischer 73 /* Referensia */ 75477 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sub>3</sub> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sub>3</sub> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. Massa molar maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} [[Kategoria:Kompostu kímiku]] 6nngh9dkniwspebcaqrlb25hyxk4szj 75478 75477 2026-09-06T14:51:45Z J. Patrick Fischer 73 /* Karakteristiku */ 75478 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sub>3</sub> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sub>3</sub> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. [[Massa molar]] maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} [[Kategoria:Kompostu kímiku]] to6pcuy5q0l5if7lgx5mbwnuuc2ey3k 75479 75478 2026-09-06T15:03:02Z J. Patrick Fischer 73 /* Karakteristiku */ 75479 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sup>3</sup> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sup>3</sup> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. [[Massa molar]] maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} [[Kategoria:Kompostu kímiku]] jo7w3rslfem79qhm9evydrlv3axiee0 75480 75479 2026-09-06T15:18:10Z J. Patrick Fischer 73 75480 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|left|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sup>3</sup> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sup>3</sup> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. [[Massa molar]] maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Uzu sira == [[Imajen:Baptism Sainte-Chapelle MNMA Cl23717.jpg|miniaturadaimagem|Reprezentasaun batizmu ida iha vidru-kór Sainte-Chapelle iha [[París|Paris]] nian hosi sékulu XII]] [[Imajen:Roadside Spring.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan ho estátua [[Santo António]] iha Behedan entre [[Díli|Dili]] no [[Manatutu]]]] Buat hotu-hotu neʼebé moris presiza bee atu bele moris. Ema uza ida-ne'e iha maneira barak seluk mós. Ita uza bee atu hamoos ita-nia isin, ai-han, no ambiente. Bee-matan manas no banho de vapor promove saúde, hamoos, no relaxamentu. Bee uza ba desportu sira hanesan natasaun, water polo, mergulhu, no natasaun sinkronizada. Ró no ró sira halo viajen iha mota, lagoa, no tasi, hodi tula pasajeiru no karga. Bee halo furak uma sira, parke sira, no jardín sira ho bee-matan no kolam sira. Bee iha papél importante iha relijiaun barak. [[Jesus Cristo]] dehan katak, "Se ó la moris husi bee no Espíritu, ó labele tama iha Maromak nia reinu."<ref>''[https://www.bibleserver.com/EU/Johannes3 Johannesevangelium].''</ref> Iha [[Kristianizmu|Kristaun]], [[batizmu]] dalaruma hala'o liuhosi imersaun ka fakar bee ba isin-lolon, maski iha Igreja Osidentál ohin loron baibain hala'o liuhosi fakar bee ba isin-lolon. Iha Igreja [[Katolika|Katólika]], Ortodoksa, no Anglikana, bensaun ho bee santu iha papél espesiál. Pratikamente komunidade [[Judeu]] hotu-hotu iha mikveh, hariis-fatin rituál ida ho bee ne'ebé suli no moos, ne'ebé dala barak hasai hosi posu kle'an ida se bee-matan la disponivel. Só sira ne'ebé mergulha tomak maka hetan purifikasaun rituál. Ida-ne'e nesesáriu ba konverte sira ba Judaizmu, ba feto sira hafoin menstruasaun ka partu, no ba Judeu Ortodoksu sira molok Shabbat no feriadu sira seluk. Iha [[Izlaun]], kbiit purifikasaun bee nian invoka iha forma ablusaun rituál molok tama iha meskita, no iha [[Hinduizmu]], iha rituál hariis iha [[Ganges]]. Dala barak bee-matan sira konsidera hanesan fatin sagradu. Bee ne'e bele iha benefísiu ba saúde. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} [[Kategoria:Kompostu kímiku]] swjfxuetojinb1nmnsvzich72zh9ydg 75481 75480 2026-09-06T15:25:58Z J. Patrick Fischer 73 /* Uzu sira */ 75481 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|left|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sup>3</sup> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sup>3</sup> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. [[Massa molar]] maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Uzu sira == [[Imajen:Baptism Sainte-Chapelle MNMA Cl23717.jpg|miniaturadaimagem|Reprezentasaun batizmu ida iha vidru-kór Sainte-Chapelle iha [[París|Paris]] nian hosi sékulu XII]] [[Imajen:Roadside Spring.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan ho estátua [[Santo António]] iha Behedan entre [[Díli|Dili]] no [[Manatutu]]]] Buat hotu-hotu neʼebé moris presiza bee atu bele moris. Ema uza ida-ne'e iha maneira barak seluk mós. Ita uza bee atu hamoos ita-nia isin, ai-han, no ambiente. Bee-matan manas no banho de vapor promove saúde, hamoos, no relaxamentu. Bee uza ba desportu sira hanesan natasaun, water polo, mergulhu, no natasaun sinkronizada. Ró no ró sira halo viajen iha mota, lagoa, no tasi, hodi tula pasajeiru no karga. Vapor uza ona atu fó forsa ba mákina vapor sira dezde inísiu industrializasaun nian. Antes ne'e, roda bee nian maka uza fábrika sira, bomba sira, no mákina sira seluk. Ohin loron, enerjia [[hidroelétrika]] uza hodi funsiona sentrál elétrika sira. Bee halo furak uma sira, parke sira, no jardín sira ho bee-matan no kolam sira. Bee iha papél importante iha relijiaun barak. [[Jesus Cristo]] dehan katak, "Se ó la moris husi bee no Espíritu, ó labele tama iha Maromak nia reinu."<ref>''[https://www.bibleserver.com/EU/Johannes3 Johannesevangelium].''</ref> Iha [[Kristianizmu|Kristaun]], [[batizmu]] dalaruma hala'o liuhosi imersaun ka fakar bee ba isin-lolon, maski iha Igreja Osidentál ohin loron baibain hala'o liuhosi fakar bee ba isin-lolon. Iha Igreja [[Katolika|Katólika]], Ortodoksa, no Anglikana, bensaun ho bee santu iha papél espesiál. Pratikamente komunidade [[Judeu]] hotu-hotu iha mikveh, hariis-fatin rituál ida ho bee ne'ebé suli no moos, ne'ebé dala barak hasai hosi posu kle'an ida se bee-matan la disponivel. Só sira ne'ebé mergulha tomak maka hetan purifikasaun rituál. Ida-ne'e nesesáriu ba konverte sira ba Judaizmu, ba feto sira hafoin menstruasaun ka partu, no ba Judeu Ortodoksu sira molok Shabbat no feriadu sira seluk. Iha [[Izlaun]], kbiit purifikasaun bee nian invoka iha forma ablusaun rituál molok tama iha meskita, no iha [[Hinduizmu]], iha rituál hariis iha [[Ganges]]. Dala barak bee-matan sira konsidera hanesan fatin sagradu. Bee ne'e bele iha benefísiu ba saúde. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} [[Kategoria:Kompostu kímiku]] 10be3n0mqynd5qae8dsbd6gkxqfh6ry 75482 75481 2026-09-06T15:28:00Z J. Patrick Fischer 73 /* Ligasaun ba li'ur */ 75482 wikitext text/x-wiki [[Imajen:2020-10-13 Uailili 2.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan iha suku [[Wailili]], munisípiu [[Baukau (munisípiu)|Baukau]]]] '''Bee''' ([[lia-latina]] Aqua; [[lia-gregu antigu]] hydor) maka [[kompostu kímiku]] H<sub>2</sub>O, ne'ebé kompostu hosi [[Elementu kímiku|elementu]] [[oksijéniu]] (O) no [[idrojéniu]] (H). Bee kompostu husi [[molékula]] sira, ida-idak forma husi [[átomu]] [[idrojéniu]] rua no átomu [[oksijéniu]] ida. Bee maka baze ba moris hotu iha Rai. Prosesu biolójiku sira akontese de'it tanba bee. Ema kompostu husi maizumenus 70 % bee. Ita uza bee atu asegura ita-nia sobrevivénsia rasik no ba ita-nia dezenvolvimentu kulturál no ekonómiku. Tanba bee maka substánsia naturál úniku iha Rai ne'ebé akontese iha estadu sólidu ([[jelu]]), líkidu, no gazozu, ida-ne'e forma natureza liuhosi klima, bee-matan sira, no [[glaciar]] sira. == Akontese == [[Imajen:Glacial iceberg in Argentina.jpg|miniaturadaimagem|[[Foho jelu]] sira iha [[Arjentina]]]] Rezerva bee totál iha Rai hamutuk maizumenus 1.386 billoens km<sub>3</sub>. Husi ida-ne'e, 1338 milauns km<sub>3</sub> (96.5 %) maka bee-masin iha tasi sira. Restu 3.5 % maka bee-moos. Maioria hosi ida-ne'e iha forma sólidu: hanesan jelu iha [[Ártida]] no [[Antártida]], no iha rai permafrost, liuliu iha [[Sibéria]]. Parte ki'ik ne'ebé restu maka bee-moos líkidu, ne'ebé hetan barak liu iha lagoa no mota sira, maibé mós hanesan bee-rai-okos. Bee eziste iha [[atmosfera]] [[Rai]] nian hanesan vapor bee nian. Iha minerál barak, bee inkorpora hanesan bee kristalizasaun nian. == Karakteristiku == [[Imajen:Ice water vapor.jpg|miniaturadaimagem|left|Bee iha forma sólidu, líkidu no gazozu]] [[Imajen:3D model hydrogen bonds in water.svg|miniaturadaimagem|Molékula bee nian forma agrupamentu ida liuhosi ligasaun hidrojéniu]] Bee maka líkidu transparente, barak liu laiha kór, laiha morin, no laiha gostu. Depende ba kompozisaun [[isótopu]] hosi molékula bee nian, halo distinsaun entre "bee kmaan" normál (átomu rua hosi idrojéniu: H<sub>2</sub>O), "bee semi-pezadu" (átomu ida hosi idrojéniu no átomu ida hosi [[deutériu]]: HDO), "bee pezadu" (átomu rua hosi deutériu: D<sub>2</sub>O) no "bee-manas maka'as liu" (átomu rua hosi [[Trítiu|trítiu]]: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu tebes" (átomu rua hosi trítiu: T<sub>2</sub>O), "bee pezadu". iha ne'ebé HTO no DTO maka molékula sira seluk ho isótopu kahur. Molékula bee nian la forma liña ida ne'ebé loos, maibé forma ângulu ida. Tanba ne'e, molékula bee nian iha pólu rua (dipólu) no iha forsa intermolekulár ne'ebé maka'as, ne'ebé permite sira atu halibur hamutuk liuhosi ligasaun hidrojéniu. Agrupamentu sira-ne'e la'ós ligasaun permanente, fixu. Ligasaun hidrojéniu dura de'it frasaun sira hosi segundu ida, hafoin ne'e molékula individuál sira haketak hosi agrupamentu no, iha tempu badak hanesan, liga fali ho molékula bee sira seluk. Prosesu ida-ne'e repete beibeik, ikusmai lori ba formasaun agrupamentu variável sira. Prosesu sira-ne'e fó ba bee ninia propriedade sira ne'ebé úniku. Bee iha densidade maizumenus 1000 kg/m<sup>3</sup> (orijinalmente definisaun kilograma nian), ho loloos liu: 999.975 kg/m<sup>3</sup> iha 3.98 °C. "Anomalia densidade" refere ba propriedade, bazeia ba ligasaun hidrojéniu, katak bee iha nia densidade aas liu iha temperatura ida-ne'e no, bainhira sai malirin iha temperatura ida-ne'e nia okos, aumenta beibeik iha volume no, bainhira konjela, lakon derepente densidade, nune'e jelu namlele iha bee leten. [[Massa molar]] maka 18.01528 g/mol. Bee sai jelu iha 0 °C no nakfilak ba vapor bee nian iha 100 °C. Bee serve hanesan solvente ba substánsia barak. Iha reasaun barak, bee atua hanesan [[katalizadór]]. Ida-ne'e signifika katak lahó prezensa bee nian, reasaun ida sei la'o neineik liu no ho de'it barreira ativasaun ne'ebé aas liu. == Uzu sira == [[Imajen:Baptism Sainte-Chapelle MNMA Cl23717.jpg|miniaturadaimagem|Reprezentasaun batizmu ida iha vidru-kór Sainte-Chapelle iha [[París|Paris]] nian hosi sékulu XII]] [[Imajen:Roadside Spring.jpg|miniaturadaimagem|Bee matan ho estátua [[Santo António]] iha Behedan entre [[Díli|Dili]] no [[Manatutu]]]] Buat hotu-hotu neʼebé moris presiza bee atu bele moris. Ema uza ida-ne'e iha maneira barak seluk mós. Ita uza bee atu hamoos ita-nia isin, ai-han, no ambiente. Bee-matan manas no banho de vapor promove saúde, hamoos, no relaxamentu. Bee uza ba desportu sira hanesan natasaun, water polo, mergulhu, no natasaun sinkronizada. Ró no ró sira halo viajen iha mota, lagoa, no tasi, hodi tula pasajeiru no karga. Vapor uza ona atu fó forsa ba mákina vapor sira dezde inísiu industrializasaun nian. Antes ne'e, roda bee nian maka uza fábrika sira, bomba sira, no mákina sira seluk. Ohin loron, enerjia [[hidroelétrika]] uza hodi funsiona sentrál elétrika sira. Bee halo furak uma sira, parke sira, no jardín sira ho bee-matan no kolam sira. Bee iha papél importante iha relijiaun barak. [[Jesus Cristo]] dehan katak, "Se ó la moris husi bee no Espíritu, ó labele tama iha Maromak nia reinu."<ref>''[https://www.bibleserver.com/EU/Johannes3 Johannesevangelium].''</ref> Iha [[Kristianizmu|Kristaun]], [[batizmu]] dalaruma hala'o liuhosi imersaun ka fakar bee ba isin-lolon, maski iha Igreja Osidentál ohin loron baibain hala'o liuhosi fakar bee ba isin-lolon. Iha Igreja [[Katolika|Katólika]], Ortodoksa, no Anglikana, bensaun ho bee santu iha papél espesiál. Pratikamente komunidade [[Judeu]] hotu-hotu iha mikveh, hariis-fatin rituál ida ho bee ne'ebé suli no moos, ne'ebé dala barak hasai hosi posu kle'an ida se bee-matan la disponivel. Só sira ne'ebé mergulha tomak maka hetan purifikasaun rituál. Ida-ne'e nesesáriu ba konverte sira ba Judaizmu, ba feto sira hafoin menstruasaun ka partu, no ba Judeu Ortodoksu sira molok Shabbat no feriadu sira seluk. Iha [[Izlaun]], kbiit purifikasaun bee nian invoka iha forma ablusaun rituál molok tama iha meskita, no iha [[Hinduizmu]], iha rituál hariis iha [[Ganges]]. Dala barak bee-matan sira konsidera hanesan fatin sagradu. Bee ne'e bele iha benefísiu ba saúde. == Ligasaun ba li'ur == {{Commons|Category:Water|Bee}} == Referensia == <references /> [[Kategoria:Kompostu kímiku]] 89b9zdyyyamix9rsy4npz7wadwp68p4 Sistema solár 0 9382 75484 2026-09-06T17:24:12Z J. Patrick Fischer 73 Redirecionamento para [[Sistema Solár]] 75484 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Sistema Solár]] fgww38ydrnudyb2f5100e4flucvp2ek