Wikipedia tnwiki https://tn.wikipedia.org/wiki/Tsebe_ya_konokono MediaWiki 1.47.0-wmf.13 first-letter Pego Faphegileng Puisano Modirisi Puisano ya modirisi Wikipedia Puisano ya Wikipedia Setshwantsho Puisano ya setshwantsho MediaWiki Puisano ya MediaWiki Tempolete Puisano ya tempolete Thuso Puisano ya thuso Karolo Puisano ya karolo TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Cecilia Chimbiri 0 14854 53893 53889 2026-08-05T06:42:10Z KatieKea 10150 53893 wikitext text/x-wiki '''Cecilia Chimbiri''' ke molweladitshwanelo tsa puso ya batho ka batho gape e bile ke mosireletsi wa ditshwanelo tsa setho wa kwa zimbabwe. O ne a dira jaaka Modulasetilo wa nama o sa tshwere wa Basha wa MDC Alliance. Ke leloko la mokgatlho wa [[Coalition for Change|Citizens Coalition for Change]] o o eteletsweng pele ke [[Nelson Chamisa]]. == Tiro == Ka 2009, Cecillia Chimbiri o ne a dira kwa [[Pusong ya Kopano ya Bosetšhaba]] jaaka Mothusa-Tshedimosetso wa ga Mothusatona Professor [[Arthur Mutambara]] . O ne a tlhomiwa mo Thulaganyong ya go Dira Molaomotheo e e tsamaisiwang ke Komiti ya Palamente ya Molaomotheo (COPAC) jaaka Mmegi go fitlha kwa kgatong ya go kwala Molaomotheo jaaka Mothusi wa Botegeniki. Mo kgatong ya patlo maikutlo ya Molaomotheo wa 2013 e ne e le mokwadi wa di-blog wa Tlhopha Ee ya Molaomotheo o o Tsamaisiwang ke Batho ke (Copac). Cecillia Chimbiri o tlhomilwe go nna Modiredi wa Puisano ya Sepolotiki mo Komiting e e Kopanetsweng ya Tlhokomelo le Tiragatso (JOMIC) kwa Kgaolong ya Legare ya Mashonaland a emetse MDC. JOMIC e ne e le kopano ya makoko a le mantsi ya Zimbabwe e e neng ya thankgololwa la ntlha ka Firikgong a le malatsi a masome a mararo ka 2009, go ya ka tumalano ya 2008 ya go abelana maatla ya Zimbabwe. Cecillia Chimbiri o kwadilwe mo polokelotshedimosetsong ya basadi ya Forum 2000 jaaka leloko la phanele ya baitseanape ba ditshwanelo tsa batho e e latelang boswa jwa ga Tautona wa pele wa Czech Václav Havel le go tshegetsa mekgwa ya puso ya batho ka batho le tlotlo ya ditshwanelo tsa setho, mmogo le go thusa tlhabololo ya setšhaba. Ke moithuti wa nako e e fetileng wa Mokgatlho wa Friedrich Nauman, o o neng wa mo kwala mo lenaaneng la mosireletsi wa ditshwanelo tsa setho.<ref>{{Cite web |title=Human Rights Defender: Fighting for Freedom and Democracy |url=https://www.freiheit.org/sites/default/files/2021-12/fnf-human-rights-defenders_web-final.pdf |access-date=11 December 2022}}</ref> Ke Mothusa Mokwaledi wa Sekolo sa Basadi sa Aforika (kgaolo ya borwa). Ke Mofenyi wa Phetogo mo Mokgatlhong wa Baagi wa Phetogo o o eteletsweng pele ke Tautona Nelson Chamisa mme o sa tswa go tlhomiwa Mokhanselara wa Toropo ya Harare mo karolong ya Basadi ya 30%. == Go thopiwa == == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] hgjc1uqed0qdby0l5x0q0s25ru0xvlu Joshua Nkomo 0 14856 53892 53891 2026-08-04T12:05:04Z JudithShe 9421 Ke ranotse tsebe ya ga Joshua Nkomo, molweladitshwanelo wa kwa Zimbabwe #AWA 53892 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder|name=Joshua Nkomo|image=Joshua Nkomo (1978).jpg|caption=Nkomo ka ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a supa le borobabobedi|office=Mothusa tautona wa bobedi wa [[Zimbabwe]]|office1=Tona wa ntlha wa merero ya selegae wa Zimbabwe|term_start=Phatwe a le malatsi a marataro ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a robabongwe|term_end=Phukwi a rogwa ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a robabongwe le borobabongwe|president=[[Robert Mugabe]]|predecessor=ofisi e ne e le gone e tlhamiwang|successor=[[Joseph Msika]]|term_start1=ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe le masome a robabobedi|term_end1=Tlhakole ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a robabaobedi le bobedi|president1=[[Canaan Banana]]|primeminister1=[[Robert Mugabe]]|predecessor1=Herbert Zimuto|successor1=[[Herbert Ushewokunze]]|birth_name=Joshua Mqabuko Nyongolo Nkomo|birth_date=Seetebosigo a le malatsi a supa ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe lesome le bosupa|birth_place=[[Harare]] [[Zimbabwe]]|resting_place=[[National Heroes' Acre]]|party=[[PF-ZAPU]] [[ZAPU]]|spouse=[[Johanna Fuyana]] (ba nyalane ka ngwaga wa 1949)|children=ba bane|alma_mater=[[Jan H. Hofmeyr School of Social Work]] [[University of South Africa]]|profession=Mopolotiki, motsoulodi, moeteledipele wa lekgotla la babereki, mogwebi}} '''Joshua Mqabuko Nyongolo Nkomo''' (o o tshotsweng ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe lesome le bosupa ka Seetebosigo a le malatsi a supa – a tlhokafala ka Phukwi a rogwa ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a robabongwe le borobabongwe) e ne e le mopolotiki o o dirileng phetogo kwa [[Zimbabwe]] <ref name=":1">{{Cite news|last=Barron|first=Ian|date=1986|title=Nkomo Debt to George in 'Banned' Talk: Zimbabwe Premier blocks trip to Vancouver|url=https://cooperative-individualism.org/barron-ian_zimbabwe-joshua-nkomo-prevented-from-travel-to-vancouver-1986-sep-oct.pdf|work=[[Land&Liberty]]}}</ref> o a neng a bereka e le mothusa tautona wa lefatshe la Zimbabwe ka fa tlase ga puso ya ga [[Robert Mugabe Jr.|Robert Mugabe]] go tswa ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabaongwe le masome a robabaongwe go fitlhelela a tlhokafala ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a robabongwe le borobabongwe. O ne a tlhama le go etelela pele phathi ya [[Zimbabwe African People's Union]] (ZAPU) go tswa ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a marataro le motso go fitlhelela, morago ga kgatelelo ya sesole ya kwa lefatsheng leo(e e neng e itsige jaaka Gukurahundi ) kwa bophirima jwa Zimbabwe, e e neng e lebagane thata le baema nokeng ba lotso lwa [[Ndebele]] ba ba neng ba eme ZAPU nokeng, ZAPU e ne ya kopana le phathi ya ga Robert Mugabe ya Zimbabwe African National Union (ZANU) ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a robabobedi le bosupa go tlhama ZANU-PF. E ne e le moeteledipele wa mokgatlho wa babereki, mme a tswelela pele go nna tautona wa phathi e e neng e ilediwa ya National Democratic Party , mme a tsenngwa mo kgolegelong dingwaga di le lesome ke puso ya batho ba basweu ya Rhodesia . Morago ga go gololwa ga gagwe ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabaongwe masome a supa le bone, ZAPU e ne ya nna le seabe mo go phutlhameng ga puso eo, mmogo le ZANU, e e neng ya tlhamiwa ka ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a marataro le boraro. <ref name="Sibanda-2005-90">{{Cite book |last=Sibanda |first=Eliakim M. |year=2005 |title=The Zimbabwe African People's Union 1961–87: A Political History of Insurgency in Southern Rhodesia |publisher=Africa World Press |isbn=978-1-59221-275-0 |location=Trenton, NJ |pages=90–93}}</ref> Ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabongwe masome a robabobedi le boraro, ka a ne a boifa ka dingwaga tsa ntlha tsa Gukurahundi, Nkomo o ne a sia mo lefatsheng la gaabo. Moragonyana ka ngwaga wa sekete, makgolo a robabongwe masome a robabobedi le bosupa, o ne a baya monwana tumalano ya kagisano ya Unity Accord mme se se ne sa baka mekubukubu, tumalano e e ne e tlaa letla ZAPU go kopana le NAZU go emisa kganyaolo. <ref name="Nyarota-2018-p39">{{Cite book |last=Nyarota |first=Geoffrey |year=2018 |title=The Graceless Fall of Robert Mugabe: The End of a Dictator's Reign |publisher=Penguin (Random House) |isbn=978-1-77609-346-5 |location=Cape Town, South Africa |page=[https://books.google.com/books?id=mA9mDwAAQBAJ&pg=PT39 39] |chapter=Chapter 3: Silencing divergent voices}}</ref> Nkomo o ne fiwa maina a mantsi a metshameko, a akaretsa la Umafukufuku la puo ya Ndebele, "Father Zimbabwe" ka Sekgowa le Chibwechitedza ("lentswe le le boreledi") ka puo ya seShona. == Botshelo jwa a le mmotlana == Nkomo o tshotswe ka Seetebosigo a le malatsi a supa ngwaga wa sekete, makgolo a robabongwe lesome le bosupa kwa Matopos, Matabeleland, Rhodesia Borwa (kwa e leng Matobo, Zimbabwe gompieno<ref name=":0">{{Cite book |last=Jessup |first=John E. |year=1998 |title=An Encyclopedic Dictionary of Conflict and Conflict Resolution, 1945–1996 |publisher=Greenwood Press |page=533}}</ref><ref>{{Cite book |last=Metrowich |first=Frederick Redvers |year=1969 |title=Rhodesia: Birth of a Nation |url=https://books.google.com/books?id=FshBAAAAYAAJ |publisher=Africa Institute |pages=129 |language=en}}</ref> ) E ne e le mongwe wa bana ba robabobedi. Rraagwe (ebong Thomas Nyongolo Letswansto Nkomo ) o ne a bereka e le moreri gape e le molemi morui wa dikgomo mme a berekela Mokgatlho wa Barongwa wa Lontone . Mmaagwe e ne e le Mlingo Hadebe.  Morago ga go fetsa dithuto tsa gagwe tse di potlana kwa Rhodesia Borwa, Nkomo o ne a dira dithuto tsa go betla kwa sekolong sa madirelo sa puso sa Tsholotsho mme a ithuta teng sebaka sa ngwaga pele ga a nna mokgweetsi. Moragonyana o ne a leka go rua diphologolo, mme morago a nna morutabana wa sekolo yo o itebagantseng le tiro ya go betla kwa sekolong sa Manyame kwa Kezi . Ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a mane le bobedi, a le dingwaga di le masome mabedi le botlhano, ka nako ya fa a le morutabana, o ne a tsaya tshwetso ya gore o tshwanetse go ya kwa Aforika Borwa go ya go tsweledisa dithuto tsa gagwe, go dira tiro ya go betla le go itlhatlosa maemo a thuto. O tsene sekolo kwa Adams College le kwa Sekolong sa Jan H. Hofmeyr kwa Aforika Borwa, <ref name=":0">{{Cite book |last=Jessup |first=John E. |year=1998 |title=An Encyclopedic Dictionary of Conflict and Conflict Resolution, 1945–1996 |publisher=Greenwood Press |page=533}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFJessup1998">Jessup, John E. (1998). ''An Encyclopedic Dictionary of Conflict and Conflict Resolution, 1945–1996''. Greenwood Press. p.&nbsp;533.</cite></ref> kwa a neng a kopana teng le [[Nelson Mandela]] le baeteledipele ba bangwe ba mo isagong kwa sekolong se segolwane sa Fort Hare, le ntswa a ne a sa tsene sekolo seo. Ke kwa Sekolong sa Jan Hofmeyr kwa a neng a aloga ka dipoloma ya mmaboipelego ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a matlhano le bobedi. Nkomo o nyetse mosadi wa gagwe Johanna Fuyana ka Phalane a rogwa ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a mane le borobabongwe. == Dipolotiki ngwaga wa 1947- go tsena 1964 == morago ga go boela kwa Bulawayo ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a mane le bosupa, o ne a nna leloko la mokgatlho wa babereki ba bantsho ba diterena mme a nna moeteledipele wa Mokgatlho wa babereki ba Diterena mme morago ga moo a nna moeteledipele wa kgaolo ya Rhodesia Borwa ya African National Congress . Ka ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a matlhano le boraro o ne a emela ditlhopho tsa Palamente mo ditlhophong tsa ntlha tsa puso, le fa a ne a latlhegelwa. Lekalana la ANC la Rhodesia Borwa le ne la fetoga go nna Southern Rhodesia African National Congress (SRANC), mme ka ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a matlhano le bosupa Nkomo o ne a tlhophiwa go nna modulasetilo. <ref name="Encyc-World-Bio" /> Nkomo o ne a le kwa ntle ga lefatshe ka ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a matlhano le borobabaongwe fa SRANC e ne e ilediwa go tsena mo lefatsheng leo, dithoto tsa yone di tsewa, le bontsi jwa baeteledipele ba yone ba tshwarwa. Ka Firkgong a rogwa ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a marataro, National Democratic Party (NDP) e ne ya tlhamiwa ke Nkomo le ba bangwe go tswa mo boeteledipeleng jwa SRANC go tlhatlhama SRANC e e neng e ileditswe, mme ba amogela maikaelelo a bona le popego ya mokgatlho, ga mmogo le go tsenya maloko. Mo ngwageng oo o ne a nna tautona wa NDP ka kemo nokeng ya ga Robert Mugabe . NDP e ne ya ilediwa ka Morule ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a marataro le motso ke puso ya Rhodesia. Moragonyana fela Nkomo o ne a tlhama Zimbabwe African Peoples Union ( ZAPU ) a na le Samuel Parirenyatwa, Ndabaningi Sithole, Robert Mugabe, le ba bangwe . Phathi eo le yone e ne ya ilediwa ke puso ya batho basweu ba ba kwa Rhodesia dikgwedi di robabongwe moragonyana ka Lwetse ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a marataro le bobedi. ZAPU e ne ya kgaogana ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a marataro le boraro fa Sithole le Mugabe ba tsaya baema nokeng ba bone mme ba tlhama phathi ya Zimbabwe African National Union (ZANU). <ref name="Sibanda-2005-90">{{Cite book |last=Sibanda |first=Eliakim M. |year=2005 |title=The Zimbabwe African People's Union 1961–87: A Political History of Insurgency in Southern Rhodesia |publisher=Africa World Press |isbn=978-1-59221-275-0 |location=Trenton, NJ |pages=90–93}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFSibanda2005">Sibanda, Eliakim M. (2005). ''The Zimbabwe African People's Union 1961–87: A Political History of Insurgency in Southern Rhodesia''. Trenton, NJ: Africa World Press. pp.&nbsp;<span class="nowrap">90–</span>93. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-1-59221-275-0|<bdi>978-1-59221-275-0</bdi>]].</cite></ref> Fa batho bangwe ba re kgaogano e, e bakilwe ke dikgotlhang gareng ga merafe, kgaogano e ne e tlhotlhelediwa ke go palelwa ga ga Sithole, Mugabe, Takawira le Malianga go amoga taolo ya ZAPU mo go Nkomo. ZAPU e ne ya tswelelela e le phathi ya merafe e e farologaneng go fitlhelela ka boipuso. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2021)">go tlhokega nopolo</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Kgotlhang ya dibetsa == Nkomo o ne a tshwarelwa kwa Kampeng ya Gonakudzingwa Restriction ke puso ya ga Ian Smith ka ngwaga wa sekete makgolo a robabongwe masome a marataro le bone, le batho ba ba tshwanang le ene ba ba neng ba le kgatlhanong le puso ebong Ndabaningi Sithole, Edgar Tekere, Enos Nkala, Maurice Nyagumbo, le Mugabe, go fitlhelela ka ngwaga wa sekete makgolo a robabaongwe masome a supa le bone. Paul Tangi Mhova Mkondo moeteledipele wa basha wa baithuti le ene o ne a tshwarwa le bone ka nakwana. Palo e ntsi ya bone ba ne ba gololwa ka ntlha ya kgatelelo ya ga tonakgolo wa Aforika Borwa John Vorster. Morago ga go gololwa ga ga Nkomo, o ne a ya kwa Zambia go tswelela a le kgatlhanong le puso ya Rhodesia ka ditsamaiso tse pedi tsa go nna kgatlhanong le go buisana. Le sa tshwane le la ZANU la dibetsa, lekgamu la dibetsa la ZAPU - Zimbabwe People's revolutionary Army - le ne le itebagantse le tlhaselo ya ditsuolodi. Ka nak ya boipuso ZIPRA e ne e na le sesole sa sesha, kwa [[Zambia]] le [[Angola]], le na le balwantwa ba Mikoyan, dibomo le batho ba ba itshireleditseng. == Metswedi == [[Karolo:Pages with unreviewed translations]] t4d6lnzcoop5rzi8ci6a6oa4vm71y8c Letty Chiwara 0 14857 53894 2026-08-05T06:54:32Z KatieKea 10150 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349004157|Letty Chiwara]]" 53894 wikitext text/x-wiki '''Letty Chiwara''' (yo o tshotsweng ka Tlhakole wa 1967 )<ref>{{Cite web |title=Letty Chiwara |url=https://find-ad-update.company-information.service.gov.uk/officers/qO3mGNrHZDOZLB8YhhaaSsqUea0/appointments |access-date=30 March 2024 |website=Gov.uk}}</ref> ke modiredi wa [[Ditšhaba Tse di Kopaneng|Lekgotla la Ditshaba]] wa kwa Zimbabwe. Ke Moemedi wa Basadi wa UN kwa Malawi,<ref>{{Cite web |title=UN Women Representative in Malawi |url=https://africa.unwomen.org/en/where-we-are/eastern-and-southern-africa/malawi/malawi-representative |access-date=30 March 2024 |website=UN Women}}</ref> Khomišene ya Kopano ya Aforika, le Khomišene ya Itsholelo ya UN ya Aforika, e leng maemo a a neng a a tsaya ka Motsheganong 2013.<ref>{{Cite web |title=3 Leadership Journeys ONE Story |url=http://letty.3leadershipjourneysonestory.com/ |access-date=2024-03-29 |website=letty.3leadershipjourneysonestory.com}}</ref> Pele o ne a direla jaaka Moemedi wa Basadi wa UN kwa [[Ethiopia]]. E ne e le Kgosi ya Basadi ya UNIFEM le ya UN ya Aforika dingwaga di le lesome le bobedi, a le kwa New York City, kwa United States. Chiwara o ne a etelela pele ka katlego tirisanommogo ya togamaano ya Basadi ba UN le mekgatlho e le mmalwa, go akaretsa le Khomišene ya Yuropa, Banka ya Lefatshe, OECD DAG Gender Net, FEMNET, YWCA, Khomišene ya Kopano ya Aforika, UNECA, le Banka ya Ditlhabololo ya Aforika .<ref name="atlas">{{Cite web |date=2020-01-07 |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara |access-date=2024-03-28 |website=ATLAS |language=en-US}}</ref> == Botshelo jwa pele le thuto == Letty Chiwara o goletse mo lefelong la temothuo kwa Zimbabwe le barwarre ba robabobedi, kwa basetsana ka tlwaelo ba neng ba sa bone tshono e ntsi ya thuto le go tshwarwa ka tsela e e kgethegileng. Le fa go ntse jalo, batsadi ba gagwe ba ne ba gana melao eo mme ba mo romela kwa sekolong se se nang le marobalo.<ref name="atlas">{{Cite web |date=2020-01-07 |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara |access-date=2024-03-28 |website=ATLAS |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara "ATLAS: Letty Chiwara"]. ''ATLAS''. 2020-01-07<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-03-28</span></span>.</cite></ref> Chiwara ke mongwe wa bana ba robabobedi: basetsana ba le batlhano le basimane ba le bararo.<ref>{{Cite web |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profile/atlas-letty-chiwara/ |access-date=14 April 2026 |website=ATLAS}}</ref> Batsadi ba gagwe e ne e le balemibarui ba kwa magaeng ba ba neng ba gana tlwaelo ya selegae ya go ruta basimane fela, mme ba romela bana ba bone botlhe kwa sekolong.<ref>{{Cite web |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profile/atlas-letty-chiwara/ |access-date=14 April 2026 |website=ATLAS}}</ref> O ne a tsena sekolo se se turang sa Roma se se nang le marobalo se a reng ke sone se se dirileng gore a nne le motheo o o nonofileng wa tiro ya gagwe.<ref>{{Cite web |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profile/atlas-letty-chiwara/ |access-date=14 April 2026 |website=ATLAS}}</ref> Dithuto tsa gagwe tsa Bachelor of Arts le Masters wa Philosophy ka bobedi e ne e le tsa Kgopolo ya Loago le Sepolotiki, go tswa kwa Yunibesithing ya Kwa-Zulu Natal le kwa Yunibesithing ya Cambridge ka go latelana<ref>{{Cite web |title=Fiona Lortan |url=https://www.atmis-au.org/fiona-lortan/ |access-date=14 April 2026 |website=African Transition Mission in Somalia (ATMIS)}}</ref> Kwa Yunibesithing ya London, o ne a tsaya thuto ya bong e e neng e rutwa ke mokanoki wa basadi e bong Caroline Moser e e neng ya “mpula matlho” mme ya dira gore a tsene mo mokgatlhong wa go fetola mekgwa ya ngwao le ya setso e e thibelelang basadi le basetsana kwa morago.<ref>{{Cite web |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profile/atlas-letty-chiwara/ |access-date=14 April 2026 |website=ATLAS}}</ref> == Tiro == Chiwara o ne a dira kwa lefatsheg la gaabo la Zimbabwe e le modiredi wa thulaganyo ya toropo kwa Matabeleland Borwa kwa Harare dingwaga di le nne. Fa a ntse a dira tiro eo, o ne a newa thuso ya madi a go ithuta go dira thuto ya masters ya Thulaganyo ya Tlhabololo ya Ditoropo kwa Yunibesithing ya Lontone. Thuto ya bong ka nako ya dithuto tsa gagwe e ne ya mo tlhotlheletsa go rarabolola go sa lekalekane.<ref name="atlas">{{Cite web |date=2020-01-07 |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara |access-date=2024-03-28 |website=ATLAS |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara "ATLAS: Letty Chiwara"]. ''ATLAS''. 2020-01-07<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-03-28</span></span>.</cite></ref> Fa a boela gae go ya go diragatsa tlhokego ya tirelo ya gagwe ya thuso ya madi a sekolo, Chiwara o ne a rola tiro ya gagwe ya puso. Morago ga dikgwedi di robabobedi, o ne a thapiwa go nna mogakolodi kwa UNIFEM kwa Harare. Porojekete eno ya ntlha e ne e akaretsa go tlisa basadi go tswa kwa Southern African Development Community kwa ditshupong tsa kgwebisano. Jaanong o na le maemo a boeteledipele le UN Women kwa Ethiopia, kwa a dirisanang mmogo le Khomišene ya Kopano ya Aforika le Khomišene ya Itsholelo ya UN ya Aforika.<ref>{{Cite web |title=Our Team in Malawi |url=https://malawi.un.org/en/about/our-team |website=malawi.un.org}}</ref><ref>{{Cite web |title=Women, Peace and Security in Africa |url=https://www.policycenter.ma/sites/default/files/BIOGRAPHIES-APSACO-2021-final.pdf |website=policycenter.ma}}</ref> O ne a etelela pele Letsholo la Africa Unite kgatlhanong le tirisodikgoka kgatlhanong le basadi le basetsana mme ga jaana o etelela pele maiteko a go tlhama letsholo le le lebileng mo go fediseng ditiro tse di kotsi le lenyalo la bana mo Aforika.<ref name="atlas">{{Cite web |date=2020-01-07 |title=ATLAS: Letty Chiwara |url=https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara |access-date=2024-03-28 |website=ATLAS |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.atlaswomen.org/profiles/2020/1/7/letty-chiwara "ATLAS: Letty Chiwara"]. ''ATLAS''. 2020-01-07<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-03-28</span></span>.</cite></ref> == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] hy9zpbpkpymwz7y5sp8zprld6ko2ryh Kubi Indi 0 14858 53895 2026-08-05T07:07:15Z KatieKea 10150 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359369891|Kubi Indi]]" 53895 wikitext text/x-wiki '''Kubi Chaza Indi''' ke molweladitlhabololo wa [[Zimbabwe]] le mme wa kgwebo. Ka leina la gagwe la ntlha, Kubi Chaza, e ne e le modiragatsi kwa [[United Kingdom]], a tlhagelela mo ''Live and Let Die'' ka 1973 e le morekisi yo o neng a berekela James Bond. Fa a sena go boela kwa Zimbabwe, ene le monna wa gagwe wa modiragatsi John Indi ba ne ba simolola kompone e e dirang ditlolo. == Lemorago == Indi o matlhagatlhaga thata mo setšhabeng sa tlhabololo, bogolosegolo malebang le merero e e amang basadi, mme ke mokwaledikakaretso wa Mokgatlho wa Basadi ba Dikgwebo tsa Setso kwa [[Zimbabwe]] . Boora Indi ba tsweletse go dira mo go direng difilimi, John e le modiragatsi, mme Kubi a le mo matlhakoreng oomabedi a sekapaditshwantsho. Ka 1989, o ne a tlhagisa ''I am the Future'', filimi e e buang ka lekgarebe lengwe (le le tshamekiwang ke [[Stella Chiweshe]]) le le tsayang loeto go ya kwa toropong e kgolo go tshaba ntwa ya boipuso ya Zimbabwe kwa metseselegaeng. Ka 1993, o ne a tshameka karolo ya moagisanyi wa segompieno wa mogaka wa leina le le tshwanang mo ''Neria'', mokwalo wa ga [[Tsitsi Dangarembga]] o o buang ka botlholagadi kwa Zimbabwe. Difilimi tseno ka bobedi di ne di kaetswe ke Godwin Mawuru, mme ''Neria'' e ne e na le pina ya modumo e e dirilweng ke [[Oliver Mtukudzi]] . Indi ke leloko la Basadi ba [[Mosadi|Badiri]] ba Difilimi ba Zimbabwe. == Tiro == Seabe sa gagwe jaaka mosetsana wa morekisi mo lebentleleng la Oh Cult Voodoo se ne sa tla fa a ne a le kwa UK, mme o ne a tshwanelwa ke go tshameka karolo eo. Moanelwa wa gagwe jaaka mosetsana wa morekisi o direla James Bond (yo o tshamekiwang ke Roger Moore ), o mo phuthela sengwe mme morago a leletsa Mister Big fa Bond a tswa mo lebentleleng. Fa Zimbabwe e sena go bona boipuso, Indi le monna wa gagwe John ba ne ba boela kwa lefatsheng leo. Fa ba le koo ba simolola kompone ya bone ya dilo tsa bontle e e bidiwang Kubi Cosmetics. Jaanong ke letshwaokgwebo le le itsegeng thata mo Borwa jwa Aforika. E dira ditlolo tse di itebagantseng le letlalo le moriri wa seAforika. == Difilimi tse di tlhophilweng == * ''[[Toomorrow]]'' (1970) – Sylvana * ''[[Live and Let Die]]'' (1973) – morekisi (Lebentlele la Voodoo la Oh Cult, 33 E 65th St, Toropo ya New York, New York 10065) * ''[[Love Thy Neighbour]]'' (1973) – mosetsana wa ntlha wa montsho * ''[[Royal Flash]]'' (1975) – Lucy * ''[[Neria]]'' (1993) – Connie (karolo ya bofelo ya filimi) * ''[[Shaina]]'' (2020) – Rooster Gogo == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] tkzanvysoqb8rrkii81aci8y6cekets Sarah Kachingwe 0 14859 53896 2026-08-05T07:12:51Z KatieKea 10150 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348823679|Sarah Kachingwe]]" 53896 wikitext text/x-wiki '''Sarah Kachingwe''' (yo o tshotsweng e le Chavunduka;<ref name="HerZimbabwe">{{Cite web |last=Machirori |first=Fungai |date=6 August 2012 |title=Women who've broken ground in Zimbabwe |url=http://herzimbabwe.co.zw/2012/08/63-women-whove-broken-ground-in-zimbabwe/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180211131148/http://herzimbabwe.co.zw/2012/08/63-women-whove-broken-ground-in-zimbabwe/ |archive-date=11 February 2018 |access-date=10 February 2018 |website=Her Zimbabwe}}</ref> 1936–2012) e ne e le lepolotiki le molweladitshwanelo [[Zimbabwe|wa Zimbabwe]]. Ke mosadi wa ntlha wa montsho go ikwadisa kwa Kholetšheng ya Yunibesithi ya Rhodesia ka 1957. O ne a tswelela go nna mokwaledi wa Tshedimosetso, Diposo le Ditlhaeletsano ka Megala mme gape a direla mo botong ya Zimpapers le Khomišene ya Dikgwa.<ref name="Herald">{{Cite web |last=Fungai Machirori |date=11 June 2012 |title=Heroine Kachingwe buried |url=http://www.herald.co.zw/heroine-kachingwe-buried/ |access-date=10 February 2018 |website=The Herald}}</ref> == Ka ga gagwe == Kachingwe o tsholetswe kwa Rusape kwa Zimbabwe ka 1936.<ref name="Herald">{{Cite web |last=Fungai Machirori |date=11 June 2012 |title=Heroine Kachingwe buried |url=http://www.herald.co.zw/heroine-kachingwe-buried/ |access-date=10 February 2018 |website=The Herald}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFFungai_Machirori2012">Fungai Machirori (11 June 2012). [http://www.herald.co.zw/heroine-kachingwe-buried/ "Heroine Kachingwe buried"]. ''The Herald''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">10 February</span> 2018</span>.</cite></ref> O tsene sekolo se segolwane sa Goromonzi. Ka 1957 o ne a ikwadisa kwa Kholetšheng ya Yunibesithi ya Rhodesia, mme a nna mosadi wa ntlha wa montsho go dira jalo. O ne a aloga ka digerata ya bachelor of arts ya Seesemane le Ditso<ref name="NehandaRadio">{{Cite web |date=10 June 2012 |title=Liberation war heroine Kachingwe laid to rest |url=http://nehandaradio.com/2012/06/10/liberation-war-heroine-kachingwe-laid-to-rest/ |access-date=10 February 2018 |website=Nehanda Radio}}</ref> Kachingwe o tlhokafaletse kwa legaeng la gagwe kwa Greendale, kwa Harare, ka 2012 ka ntlha ya mathata a a amanang le bolwetse jwa pelo. Phitlho ya gagwe e ne e tseneletswe ke, gareng ga ba bangwe, Mothusatonakgolo Professor Arthur Mutambara le moemedi wa [[Malawi]] kwa Zimbabwe Ngaka Richard Mpoya. O ne a fitlhwa kwa Mabitleng a Greendale kwa Harare.<ref name="HerZimbabwe">{{Cite web |last=Machirori |first=Fungai |date=6 August 2012 |title=Women who've broken ground in Zimbabwe |url=http://herzimbabwe.co.zw/2012/08/63-women-whove-broken-ground-in-zimbabwe/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180211131148/http://herzimbabwe.co.zw/2012/08/63-women-whove-broken-ground-in-zimbabwe/ |archive-date=11 February 2018 |access-date=10 February 2018 |website=Her Zimbabwe}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMachirori2012">Machirori, Fungai (6 August 2012). [https://web.archive.org/web/20180211131148/http://herzimbabwe.co.zw/2012/08/63-women-whove-broken-ground-in-zimbabwe/ "Women who've broken ground in Zimbabwe"]. ''Her Zimbabwe''. Archived from [http://herzimbabwe.co.zw/2012/08/63-women-whove-broken-ground-in-zimbabwe/ the original] on 11 February 2018<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">10 February</span> 2018</span>.</cite></ref> == Boswa == Kwa phitlhong ya gagwe, Mothusatonakgolo Arthur Mutambara o ne a abela monna wa ga Mme Kachingwe Folaga ya Zimbabwe go tshwantshetsa maemo a gagwe jaaka "mogaka wa ntwa ya kgololesego".<ref name="Herald">{{Cite web |last=Fungai Machirori |date=11 June 2012 |title=Heroine Kachingwe buried |url=http://www.herald.co.zw/heroine-kachingwe-buried/ |access-date=10 February 2018 |website=The Herald}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFFungai_Machirori2012">Fungai Machirori (11 June 2012). [http://www.herald.co.zw/heroine-kachingwe-buried/ "Heroine Kachingwe buried"]. ''The Herald''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">10 February</span> 2018</span>.</cite></ref> Kachingwe e ne e le moithuti wa ntlha wa mosadi wa montsho go ikwadisa kwa Kholetšheng ya Yunibesithi ya Rhodesia ka 1957, a fenya tlhaolele go wetsa digerata tsa gagwe.<ref>{{Cite news|title=The Greatest Honour - The Doctrine According to Sarah Kachingwe|url=https://businesstimes.co.zw/the-greatest-honour-the-doctrine-according-to-sarah-kachingwe/|date=15 July 2018|accessdate=14 April 2026}}</ref> Moragonyana o ne a amogela digerata ya tlotlo go tswa kwa Yunibesithing ya Basadi ya Zimbabwe, e a neng a e tlhalosa e le "phitlhelelo ya gagwe e kgolo ya seporofešenale" ka gonne e ne e bontsha gore thuto ya gagwe e solegetse ba bangwe molemo go feta ene.<ref>{{Cite news|title=The Greatest Honour - The Doctrine According to Sarah Kachingwe|url=https://businesstimes.co.zw/the-greatest-honour-the-doctrine-according-to-sarah-kachingwe/|date=15 July 2018|accessdate=14 April 2026}}</ref> Tona ya Bobegadikgang, Tshedimosetso le Phatlalatso kwa Zimbabwe, Webster Shamu, o rile Kachingwe "o ne a tshegetsa tiro ya bontsi, bogolo jang mo lephateng la thuto" mme a thusa go tlhama melao e e neng e naya basadi maatla morago ga boipuso.<ref>{{Cite news|title=Heroine Kachingwe buried|url=https://www.heraldonline.co.zw/heroine-kachingwe-buried/|date=24 September 2012|accessdate=14 April 2026}}</ref> Ka nako ya kgaratlho ya kgololesego, o ne a thusa batlhabani ba ntwa fa a ne a nna kwa Malawi mme moragonyana a nna leloko la khuduthamaga ya bosetšhaba ya ZANU-PF.<ref>{{Cite news|title=Heroine Kachingwe buried|url=https://www.heraldonline.co.zw/heroine-kachingwe-buried/|date=24 September 2012|accessdate=14 April 2026}}</ref> == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] ek3mk121tpngwjrj3ca36xjlqe6yen6 Thenjiwe Lesabe 0 14860 53897 2026-08-05T07:32:35Z KatieKea 10150 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1364731148|Thenjiwe Lesabe]]" 53897 wikitext text/x-wiki '''Thenjiwe Lesabe''' e ne e le motshegetsi wa bosetšhaba [[Zimbabwe|wa Zimbabwe]] yo gape e neng e le morutabana, mogale wa ntwa le molweladitshwanelo tsa sepolotiki. == Botshelo jwa pele le tiro == Khumalo o tsholetswe kwa Hope Fountain gaufi le Bulawayo ka Firikgong a tlhola malatsi a le matlhano ka ngwaga wa 1932. O tsene sekolo se sebotlana sa White Water mme morago a katisiwa go nna morutabana kwa Hope Fountain. E ne e le morutabana kwa sekolong se sebotlana sa Lotshe kwa Mkokoba pele a tlogela tiro ka 1949 mme a ikopanya le Bantu Mirror jaaka mmegadikgang.<ref>{{Cite news|url=https://www.loc.gov/item/sn97059030|title=Bantu mirror.|work=The Library of Congress|access-date=2018-03-07|language=en}}</ref> == Bolweladitshwanelo tsa sepolotiki == Magareng ga 1949 le 1953 e ne e le molweladitshwanelo tsa sepolotiki mo setlhopheng sa loago se se bidiwang Gama Sigma Club se se neng se lebagane le dikgang tsa loago tsa Maaforika. Ka 1957 o ne a tsenelela Khonkerese ya Bosetšhaba ya Aforika ya Borwa jwa Rhodesia a nna mongwe wa maloko a ntlha a lekoko.<ref>{{Cite web |title=1932 to 2011: the life of Thenjiwe Lesabe |url=http://www.newzimbabwe.com/opinion-4472-1932+to+2011+the+life+of+Thenjiwe+Lesabe/opinion.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180303201134/http://www.newzimbabwe.com/opinion-4472-1932+to+2011+the+life+of+Thenjiwe+Lesabe/opinion.aspx |archive-date=3 March 2018 |access-date=2018-03-07 |website=www.newzimbabwe.com}}</ref> Ka 1960, o ne a nna leloko la National Democratic Party mme a tlhophiwa go nna modulasetilo wa Komiti ya Kgaolo ya Bulawayo kwa komiting ya ntlha ya makala a a farologaneng. Jaaka modulasetilo o ne a kopanya mafelo a mabedi a Mzilikazi le Barbourfields mme a bopa lekalana le le bidiwang Mziba. Morago ga go thibelwa ga NDP le go tlhamiwa ga ZAPU, Lesabe o ne a nna mo maemong a gagwe a go nna modulasetilo wa Women's League mo lekokong le leša go fitlha lekoko le lone le thibelwa ka 1962.<ref>{{Cite web |title=About Thenjiwe Lesabe - Pindula, Local Knowledge |url=https://www.pindula.co.zw/Thenjiwe_Lesabe |access-date=2018-03-07 |website=www.pindula.co.zw |language=en}}</ref> Lesabe o ne a tswelela ka go nna molweladitshwanelo le fa lekoko le ne le thibetswe mme moragonyana a nna karolo ya Lekgotla la Batlhokomedi ba Batho (PCC)<ref>{{Cite book |last=Mpofu |first=J. M. |date=2014-09-09 |title=MY LIFE IN THE STRUGGLE FOR THE LIBERATION OF ZIMBABWE |url=https://books.google.com/books?id=gLiiBAAAQBAJ&q=thenjiwe+lesabe&pg=PT77 |publisher=AuthorHouse |isbn=9781496983244 |language=en}}</ref> le mo go lone a neng a tlhophiwa go nna leloko la Lekgotla la Bosetšhaba. PCC (e e neng e le sediriswa sa ZAPU go tshaba thibelo) ka boyone e ne ya thibelwa ka 1964. Magareng ga 1970 le 1974 o ne a tsamaya lelefatshe a letsa meropa ya tshegetso ya ZAPU. Kwa Khonkereseng ya ANC ka 1975 o ne a tlhophiwa go nna Mokhuduthamaga wa Bosetšhaba jaaka tlhogo ya ZAWU fa Josiah Chinamano a ne a tlhophiwa go nna mothusatautona mme Joseph Msika a ne a dirwa Mokwaledikakaretso. Moragonyana o ne a fudugela kwa [[Zambia]] fa ntwa ya kgololesego e ne e gakala mme a newa taolo ya go buisana le baagi ba boditšhabatšhaba le go ngoka boipuso. Lesabe o tlhophilwe go nna Leloko la Palamente la Matobo ka thekethe ya [[PF-Zapu]] morago ga boipuso. Ka 1984 o ne a tlhophiwa go nna tlhogo ya ZAWU kwa Khonkereseng ya ZAPU. Morago ga go saeniwa ga Tumalano ya Kutlwano magareng ga ZANU le ZAPU, o ne a dirwa mothusatona wa Bojanala mme a direla mo Komiting ya Basadi fa a le mo ZANU PF. Ka 2009 o ne a tswa mo ZANU PF mme a boela kwa ZAPU. Lesabe o tlhokafetse ka 2011 mme a ganelwa ka maemo a bogaka mme a newa phitlho ya puso.<ref>{{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/nhloko-declared-national-hero-lesabe-gets-state-funeral/|title=Nhloko declared national hero, Lesabe gets state funeral}}</ref> Go tloga ka 2003 go fitlha a tlhokafala o ne a bewa mo lenaaneng la dikiletso tsa United States. == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] [[Karolo:Pages with unreviewed translations]] lbqy78q1jzv1e5troro3pkhx8iks76w Elizabeth Mpofu 0 14861 53898 2026-08-05T07:41:57Z KatieKea 10150 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348980882|Elizabeth Mpofu]]" 53898 wikitext text/x-wiki '''Elizabeth Mpofu''' (yo o tshotsweng ka 1959) ke molemimorui yo mmotlana, mokwadi le molweladitshwanelo yo o nnang kwa Zimbabwe. Ke Mogokaganyi-Kakaretso wa Via Campesina mme ka 2016 e ne e le Moemedi yo o Kgethegileng wa Mokgatlho wa Dijo le Temothuo wa Lekgotla la Ditšhaba( FAO ) wa Ngwaga wa Boditšhabatšhaba wa Dinawa. Gape ke mothei le modulasetilo wa ZIMSOFF (Bokopano jwa Balemibarui ba Botlana ba Ditshedi tsa Dibodi ba Zimbabwe). == Botshelo pele == Elizabeth Mpofu o tshotswe ka 1959. O na le bana ba le bararo le bana ba bana ba le borobabongwe.<ref name="Naturally">{{Cite news|title=Elizabeth Mpofu, Africa’s Pulse Ambassador|url=http://naturallyzimbabwean.com/2016/12/31/elizabeth-mpofu-africas-pulse-ambassador/|accessdate=10 March 2020|work=Naturally Zimbabwean|date=31 December 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190810094456/http://naturallyzimbabwean.com/2016/12/31/elizabeth-mpofu-africas-pulse-ambassador/|archivedate=10 August 2019}}</ref> Mpofu ke molemimorui yo mmotlana wa botswatsheding yo o nnang kwa Kgaolong ya Masvingo kwa [[Zimbabwe]].<ref name="FoodTank">{{Cite news|title=20 Heroines Revolutionizing Food Activism|url=https://foodtank.com/news/2020/03/20-heroines-revolutionizing-food-activism-to-improve-the-planet/|accessdate=10 March 2020|work=Food Tank|date=5 March 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310114848/https://foodtank.com/news/2020/03/20-heroines-revolutionizing-food-activism-to-improve-the-planet/|archivedate=10 March 2020}}</ref> O na le polase ya gagwe ya diheketara di le lesome ka ntlha ya lenaneo la ntšhafatso ya lefatshe le le simolotsweng ka 2000. <ref name="Doors">{{Cite news|title=Global recognition 'opens doors' for peasant groups, right to land|url=https://news.trust.org/item/20191218052844-hjd95|accessdate=10 March 2020|work=news.trust.org|date=18 December 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310181230/https://news.trust.org/item/20191218052844-hjd95|archivedate=10 March 2020}}</ref> O lema mmidi, dinawa le dinawa tse dingwe.<ref name="Pulse">{{Cite news|title=The Beating Pulse of Food Security in Africa|url=http://www.ipsnews.net/2016/10/the-beating-pulse-of-food-security-in-africa/|accessdate=10 March 2020|work=www.ipsnews.net|date=16 October 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310173443/http://www.ipsnews.net/2016/10/the-beating-pulse-of-food-security-in-africa/|archivedate=10 March 2020}}</ref> == Bolweladitshwanelo == Mpofu o ne a nna leloko la Mokgatlho wa Batlhokomedi ba Tikologo ba Setso ba Zimbabwe ka 1982.<ref name="RadioMundo">{{Cite news|title=Women are the Ones Who Take Care of Mother Earth|url=https://www.radiomundoreal.fm/6853-women-are-the-ones-who-take-care?lang=es|accessdate=10 March 2020|work=Radio Mundo Real|date=12 July 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310114654/https://www.radiomundoreal.fm/6853-women-are-the-ones-who-take-care?lang=es|archivedate=10 March 2020|language=en}}</ref> Moragonyana o ne a nna leloko le le simolotseng mme morago ga moo a nna modulasetilo wa ZIMSOFF (Bokopano jwa Balemibarui ba Dipolasepotlana tsa Zimbabwe). Ka 2016, o ne a tlhomiwa go nna Moemedi yo o Kgethegileng wa Mokgatlho wa Dijo le Temothuo wa Lekgotla la Ditšhaba( FAO ) wa Ngwaga wa Boditšhabatšhaba wa Dinawa.<ref name="Naturally">{{Cite news|title=Elizabeth Mpofu, Africa’s Pulse Ambassador|url=http://naturallyzimbabwean.com/2016/12/31/elizabeth-mpofu-africas-pulse-ambassador/|accessdate=10 March 2020|work=Naturally Zimbabwean|date=31 December 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190810094456/http://naturallyzimbabwean.com/2016/12/31/elizabeth-mpofu-africas-pulse-ambassador/|archivedate=10 August 2019}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFDavies2016">Davies, Sara (31 December 2016). [https://web.archive.org/web/20190810094456/http://naturallyzimbabwean.com/2016/12/31/elizabeth-mpofu-africas-pulse-ambassador/ "Elizabeth Mpofu, Africa's Pulse Ambassador"]. ''Naturally Zimbabwean''. Archived from [http://naturallyzimbabwean.com/2016/12/31/elizabeth-mpofu-africas-pulse-ambassador/ the original] on 10 August 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">10 March</span> 2020</span>.</cite></ref> Mpofu ga jaana (2020) ke Mogokaganyikakaretso wa Via Campesina, mokgatlho wa lefatshe lotlhe o o emelang ditshwanelo tsa balemibarui ba le didikadike di le makgolo mabedi.<ref name="EAT">{{Cite web |title=Elizabeth Mpofu |url=https://eatforum.org/contributor/elizabeth-mpofu/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20200310114434/https://eatforum.org/contributor/elizabeth-mpofu/ |archive-date=10 March 2020 |access-date=10 March 2020 |website=EAT}}</ref> Mpofu o nnile mogokaganyi ka 2013 mme o dira matsholo ka dintlha tse di jaaka go bona lefatshe le go fedisa tirisodikgoka kgatlhanong le basadi.<ref name="RadioMundo">{{Cite news|title=Women are the Ones Who Take Care of Mother Earth|url=https://www.radiomundoreal.fm/6853-women-are-the-ones-who-take-care?lang=es|accessdate=10 March 2020|work=Radio Mundo Real|date=12 July 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310114654/https://www.radiomundoreal.fm/6853-women-are-the-ones-who-take-care?lang=es|archivedate=10 March 2020|language=en}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20200310114654/https://www.radiomundoreal.fm/6853-women-are-the-ones-who-take-care?lang=es "Women are the Ones Who Take Care of Mother Earth"]. ''Radio Mundo Real''. 12 July 2013. Archived from [https://www.radiomundoreal.fm/6853-women-are-the-ones-who-take-care?lang=es the original] on 10 March 2020<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">10 March</span> 2020</span>.</cite></ref> Lekgotla la Ditshwanelo tsa Batho la Lekgotla la Ditšhaba le fetisitse Maipolelo a UN ka ga Ditshwanelo tsa Balemi le Batho ba Bangwe ba ba Dirang kwa Magaeng ka 2018, morago ga kakanyo e e dirilweng la ntlha ke Via Campesina ka 2008. Mpofu o tshwaetse ka gore "Eno e nnile tsela e telele e e thata mme jaaka balemibarui, jaaka batho ba ba boneng lehuma le go tlhokomologiwa, le rona re thata mme ga re ke re ineela".<ref name="CADTM">{{Cite news|title=UN Human Rights Council passes a resolution adopting the peasant rights declaration in Geneva|url=https://www.cadtm.org/UN-Human-Rights-Council-passes-a-resolution-adopting-the-peasant-rights|accessdate=10 March 2020|work=www.cadtm.org|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310180822/https://www.cadtm.org/UN-Human-Rights-Council-passes-a-resolution-adopting-the-peasant-rights|archivedate=10 March 2020}}</ref> Morago ga moo kgoeletso eno e ne ya amogelwa ke [[United Nations General Assembly|Kokoano-Kakaretso ya Lekgotla la Ditšhaba]] moragonyana mo ngwageng oo.<ref name="Resilience">{{Cite news|title=UN Backs Seed Sovereignty in Landmark Peasants’ Rights Declaration|url=https://www.resilience.org/stories/2019-01-24/un-backs-seed-sovereignty-in-landmark-peasants-rights-declaration/|accessdate=10 March 2020|work=Resilience|date=24 January 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200310181730/https://www.resilience.org/stories/2019-01-24/un-backs-seed-sovereignty-in-landmark-peasants-rights-declaration/|archivedate=10 March 2020}}</ref> == Ditiro tse di tlhophilweng == * Elizabeth Mpofu (2016) 'Women farm through knowledge sharing' mo ''Farming Matters''.<ref name="Knowledge">{{Cite journal |last=Mpofu |first=Elizabeth |date=23 March 2016 |title=Women farm through knowledge sharing |url=https://www.ileia.org/2016/03/23/opinion-women-farm-knowledge-sharing/ |journal=Farming Matters |access-date=10 March 2020}}</ref> * Elizabeth Mpofu & Ndabezinhle Nyoni (2017) 'Role of pulses and smallholders in the transformation of Africa's agriculture' mo ''Nature & Faune'' <ref name="NatureFaune">{{Cite journal |last=Mpofu |first=Elizabeth |last2=Nyoni |first2=Ndabezinhle |title=Role of pulses and smallholders in the transformation of Africa's agriculture |journal=Nature & Faune |volume=31 |issue=1 |issn=2026-5611}}</ref>. == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] 7ms7a6occek4ez03rxrni3k2iy5d9dv Martha Ngano 0 14862 53899 2026-08-05T07:52:32Z KatieKea 10150 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1364534655|Martha Ngano]]" 53899 wikitext text/x-wiki '''Martha Ngano''' e ne e le molwela boipuso wa Rhodesia yo otlholegang kwa [[Aforika Borwa]], yo o neng a le matlhagatlhaga magareng ga dingwaga tsa bo 1890 le bo 1920. == Kakaretso == Ngano e ne e le moFingo, mme o ne a itsege ka bokgoni jwa gagwe jaaka sebui le morulaganyi.<ref name="Okoth2006">{{Cite book |last=Assa Okoth |year=2006 |title=A History of Africa: African nationalism and the de-colonisation process |url=https://books.google.com/books?id=suMvEWjK-OcC&pg=PA125 |publisher=East African Publishers |isbn=978-9966-25-358-3 |pages=125–}}</ref> E re ka a ne a rutegile sentle, o ne a tla kwa Rhodesia go tswa kwa Afrika Borwa ka 1897 mme go ise go ye kae a nna matlhagatlhaga mo mererong ya lefelo leo. O ne a dira go atolosa tshwanelo ya go tlhopha ya Maaforika, a kgala go tlhoka thuto ka [[Sekgowa|puo ya Seesemane]] ka nako e go itse go bala le go kwala ka puo eo e neng e le tlhokego ya go kgona go tlhopha. O ne a nna matlhagatlhaga mo [[Mokgatlhong wa Batlhophi ba Bantu wa Rhodesia]](RBVA), a atolosa phitlhelelo ya one kwa metseselegaeng le go itebaganya le matshwenyego a a farologaneng a metseselegae mo godimo ga a a tshwerweng ke banni ba ditoropong.<ref name="Sheldon2005">{{Cite book |last=Kathleen E. Sheldon |year=2005 |title=Historical Dictionary of Women in Sub-Saharan Africa |url=https://books.google.com/books?id=36BViNOAu3sC |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0-8108-5331-7}}</ref><ref name="Ndlovu-Gatsheni2009">{{Cite book |last=Sabelo J. Ndlovu-Gatsheni |year=2009 |title=The Ndebele Nation: Reflections on Hegemony, Memory and Historiography |url=https://books.google.com/books?id=pF07-3a_8HEC&pg=PA176 |publisher=Rozenberg Publishers |isbn=978-90-361-0136-3 |pages=176–}}</ref> Godimo ga moo, o ne a tlhoma letlole la tshireletso ya semolao la balemibarui mme a gwetlha boeteledipele jwa dikgosi tsa matagwa le tse di sa itseng go bala le go kwala tse a neng a bona di sa kgatlhegele itekanelo ya babusiwa ba tsone.<ref name="Okoth2006" /> Kgabagare o ne a nna mokwaledimogolo wa RBVA.<ref name="West2002">{{Cite book |last=Michael O. West |date=19 August 2002 |title=The Rise of an African Middle Class: Colonial Zimbabwe, 1898-1965 |url=https://books.google.com/books?id=BLREQGMgZ9AC&pg=PA128 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-10933-7 |pages=128–}}</ref> Ngano o ne a itsege ka go rulaganya ditlhopha tsa dipuisano tsa basadi kwa Bulawayo tse di neng di anamisa dipampitshana tsa sepolotiki tse di neng di thibetswe ka nako ya bokolone.<ref>{{Cite book |last=Mtisi |first=Joseph |year=2010 |title=Wives for Cattle: Bridewealth and Marriage in Southern Rhodesia |publisher=University of Zimbabwe Publications |page=142}}</ref> == Botshelo jwa pele le thuto == == Go fudugela kwa Rhodesia le go tsena mo dipolotiking == == Boeteledipele mo Mokgatlhong wa Batlhophi ba Bantu wa Rhodesia == == Go buelela baagi ba metseselegae le botsayakarolo jwa basadi mo dipolotiking == == Boswa le botlhokwa mo ditsong == == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] pqobdvzu6m2fyktk42gfl3hlo6xv3hj 53900 53899 2026-08-05T08:07:37Z KatieKea 10150 ke tsentse infobox le go oketsa tlhanolo 53900 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Martha Ngano|birth_place=South Africa|citizenship=South African|occupation=Activist, organizer|years active=1890s–1920s|organization=Rhodesian Bantu Voters' Association|known for=African suffrage activism in Rhodesia|notable works=Advocacy for African voting rights and rural mobilization|title=General Secretary}} '''Martha Ngano''' e ne e le molwela boipuso wa Rhodesia yo otlholegang kwa [[Aforika Borwa]], yo o neng a le matlhagatlhaga magareng ga dingwaga tsa bo 1890 le bo 1920. == Kakaretso == Ngano e ne e le moFingo, mme o ne a itsege ka bokgoni jwa gagwe jaaka sebui le morulaganyi.<ref name="Okoth2006">{{Cite book |last=Assa Okoth |year=2006 |title=A History of Africa: African nationalism and the de-colonisation process |url=https://books.google.com/books?id=suMvEWjK-OcC&pg=PA125 |publisher=East African Publishers |isbn=978-9966-25-358-3 |pages=125–}}</ref> E re ka a ne a rutegile sentle, o ne a tla kwa Rhodesia go tswa kwa Afrika Borwa ka 1897 mme go ise go ye kae a nna matlhagatlhaga mo mererong ya lefelo leo. O ne a dira go atolosa tshwanelo ya go tlhopha ya Maaforika, a kgala go tlhoka thuto ka [[Sekgowa|puo ya Seesemane]] ka nako e go itse go bala le go kwala ka puo eo e neng e le tlhokego ya go kgona go tlhopha. O ne a nna matlhagatlhaga mo [[Mokgatlhong wa Batlhophi ba Bantu wa Rhodesia]](RBVA), a atolosa phitlhelelo ya one kwa metseselegaeng le go itebaganya le matshwenyego a a farologaneng a metseselegae mo godimo ga a a tshwerweng ke banni ba ditoropong.<ref name="Sheldon2005">{{Cite book |last=Kathleen E. Sheldon |year=2005 |title=Historical Dictionary of Women in Sub-Saharan Africa |url=https://books.google.com/books?id=36BViNOAu3sC |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0-8108-5331-7}}</ref><ref name="Ndlovu-Gatsheni2009">{{Cite book |last=Sabelo J. Ndlovu-Gatsheni |year=2009 |title=The Ndebele Nation: Reflections on Hegemony, Memory and Historiography |url=https://books.google.com/books?id=pF07-3a_8HEC&pg=PA176 |publisher=Rozenberg Publishers |isbn=978-90-361-0136-3 |pages=176–}}</ref> Godimo ga moo, o ne a tlhoma letlole la tshireletso ya semolao la balemibarui mme a gwetlha boeteledipele jwa dikgosi tsa matagwa le tse di sa itseng go bala le go kwala tse a neng a bona di sa kgatlhegele itekanelo ya babusiwa ba tsone.<ref name="Okoth2006" /> Kgabagare o ne a nna mokwaledimogolo wa RBVA.<ref name="West2002">{{Cite book |last=Michael O. West |date=19 August 2002 |title=The Rise of an African Middle Class: Colonial Zimbabwe, 1898-1965 |url=https://books.google.com/books?id=BLREQGMgZ9AC&pg=PA128 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-10933-7 |pages=128–}}</ref> Ngano o ne a itsege ka go rulaganya ditlhopha tsa dipuisano tsa basadi kwa Bulawayo tse di neng di anamisa dipampitshana tsa sepolotiki tse di neng di thibetswe ka nako ya bokolone.<ref>{{Cite book |last=Mtisi |first=Joseph |year=2010 |title=Wives for Cattle: Bridewealth and Marriage in Southern Rhodesia |publisher=University of Zimbabwe Publications |page=142}}</ref> == Botshelo jwa pele le thuto == Martha Ngano ke leloko la morafe wa [[Fingo]] kgotsa [[Mfengu]], mme letlha la gagwe le le rileng la matsalo ga le a kwalwa. Morafe wa Fingo kwa tshimologong e ne e le setšhaba sa badisa ba dikgomo le balemibarui.<ref>[https://web.archive.org/web/20260105235636/https://www.britannica.com/topic/Mfengu "Mfengu | South African, Xhosa, Bantu | Britannica"]. ''Encyclopedia Britannica''. Archived from [https://www.britannica.com/topic/Mfengu the original] on 5 January 2026. Retrieved Phatwe a ferabobedi ka 2026.</ref> Le fa go ntse jalo ka fa tlase ga balaodi ba bokolone ba Borithane le puso ya barongwa batho ba Fingo ba ne ba nna Bakeresete ba ba fetotsweng ke Bophirima. Batho ba Fingo ba ne ba newa phitlhelelo ya thuto ya borongwa le ditheo tsa Bokeresete ka ngwagakgolo wa bolesomeborobabongwe. O ne a kgona go tsaya karolo mo dingangisanong tsa sepolotiki le mo botshelong jwa setšhaba ka nako ya bokolone. Ka ntlha ya maiteko a barongwa bontsi jwa batho ba Borwa jwa Aforika ba ne ba tsenelela dipolotiki.<ref name=":0">West, Michael O. [https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0020859000111344/type/journal_article ""Equal Rights for all Civilized Men":: Elite Africans and the Quest for "European" Liquor in Colonial Zimbabwe, 1924–1961"]. ''International Review of Social History''. '''37''' (3): 376–397. doi:10.1017/S0020859000111344. ISSN&#x20;0020-8590.</ref> Mo tshimologong ya lekgolo la dingwaga la masome a mabedi baeteledipele ba le bantsi ba sepolotiki ba ne ba tswa kwa merafeng e e neng e na le batho ba ba kwa godimo ba puso ya Borithane le go senolwa ga barongwa. Ditsamaiso tsa go tlhopha tsa bokolone gantsi di ne di tlhoka go nna le dithoto, lotseno, go itse go bala le go kwala, se se neng se lekanyetsa go tsaya karolo ga maAforika mo pusong.<ref name=":0" /> Tikologo ya ga Ngano ya ntlha e ka tswa e ne ya tlhotlheletsa go nna le seabe ga gagwe moragonyana mo botshelong le go kopana ga gagwe le ditheo tsa borongwa tse di neng di gatelela thuto. Baditso ba ela tlhoko gore ditsamaiso tsa bokolone di ne tsa tlhola batho ba maemo ba Aforika ba bannye mme ba na le tlhotlheletso ba ba neng ba gola go gwetlha melao ya tlhaolele ba dirisa thulaganyo ya sepolotiki le go buelela.<ref>Thobejane, Tsoaledi (11 October 2025). [https://www.academia.edu/18457969/History_of_Apartheid_Education_and_the "History of Apartheid Education and the Problems of Reconstruction in South Africa"]. ''History of Apartheid''.</ref> == Go fudugela kwa Rhodesia le go tsena mo dipolotiking == == Boeteledipele mo Mokgatlhong wa Batlhophi ba Bantu wa Rhodesia == == Go buelela baagi ba metseselegae le botsayakarolo jwa basadi mo dipolotiking == == Boswa le botlhokwa mo ditsong == == Metswedi == [[Karolo:Articles with hCards]] lwfdbpx4ubnjn7baoqkmuz1l03ey3nf