Wikipedia vewiki https://ve.wikipedia.org/wiki/Hayani MediaWiki 1.47.0-wmf.3 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Emperor Cruises 0 5887 22436 2026-05-26T00:57:26Z FuziMaxg 9580 /* */ Siaṱari ḽo sikiwa 22436 wikitext text/x-wiki '''Emperor Cruises''' é uma empresa vietnamita de cruzeiros de luxo fundada em 2014 por '''Phạm Hà'''. A empresa opera experiências turísticas marítimas principalmente na [[Baía de Hạ Long]] e em [[Nha Trang]], no Vietname. A empresa faz parte do grupo '''Lux Cruises Group'''. <ref>https://www.ttgasia.com/2019/08/19/lux-group-takes-full-ownership-of-emperor-cruises/</ref> A temática da empresa inspira-se na herança histórica de [[Bảo Đại]], o último imperador da [[Dinastia Nguyễn]]. <ref>https://e.theleader.vn/touching-the-heritage-on-vietnams-first-boutique-cruise-d1812.html</ref> == História == A Emperor Cruises foi criada em 2014 por Phạm Hà, fundador da LuxGroup. <ref>https://www.ttgasia.com/2019/08/19/lux-group-takes-full-ownership-of-emperor-cruises/</ref> O conceito inicial foi desenvolvido em Nha Trang, região historicamente associada ao imperador Bảo Đại. <ref>https://e.theleader.vn/touching-the-heritage-on-vietnams-first-boutique-cruise-d1812.html</ref> Posteriormente, a empresa expandiu operações para a [[Baía de Hạ Long]] através do navio '''Emperor Cruises Legacy Halong'''. <ref>https://vir.com.vn/overnight-cruise-in-halong-bay-68363.html</ref> == Operações == A empresa opera: * Cruzeiros de pernoite * Cruzeiros panorâmicos * Cruzeiros gastronómicos * Cruzeiros privados * Eventos corporativos As operações concentram-se sobretudo na [[Baía de Hạ Long]] e em [[Nha Trang]]. <ref>https://www.halongbaycruises.com/cruise/emperor-cruise.html</ref> == Nha Trang == Na Baía de Nha Trang, a empresa oferece experiências gastronómicas, apresentações musicais e eventos privados. <ref>https://www.vietnamplus.vn/am-thuc-hoang-gia-tren-du-thuyen-va-dac-quyen-cua-mot-ba-hoang-post709596.vnp</ref> == Hạ Long == Na Baía de Hạ Long, a empresa opera itinerários de pernoite com alojamento e excursões turísticas. <ref>https://vir.com.vn/overnight-cruise-in-halong-bay-68363.html</ref> == Frota == {| class="wikitable" ! Embarcação ! Tipo ! Área de operação |- | Emperor Cruises Legacy Halong | Cruzeiro de pernoite | Baía de Hạ Long |- | Emperor Origin Nha Trang | Cruzeiro diurno | Nha Trang |- | Emperor Legend Nha Trang | Cruzeiro ao pôr do sol | Nha Trang |} == Conceito e design == O conceito visual da Emperor Cruises baseia-se em elementos da herança imperial vietnamita e arquitetura da Indochina Francesa. <ref>https://e.theleader.vn/touching-the-heritage-on-vietnams-first-boutique-cruise-d1812.html</ref> Os interiores incluem referências históricas associadas ao período de Bảo Đại. <ref>https://vietnamtourism.gov.vn/en/tags/the-Emperor-Cruises</ref> == Turismo cultural == As experiências turísticas incluem gastronomia vietnamita, música e património cultural. <ref>https://www.vietnamplus.vn/am-thuc-hoang-gia-tren-du-thuyen-va-dac-quyen-cua-mot-ba-hoang-post709596.vnp</ref> == Reconhecimento == Em 2025, embarcações do grupo foram destacadas nos ''Travel + Leisure Luxury Awards Asia Pacific''. <ref>https://www.travelandleisureasia.com/sea/hotels/luxuryawards/these-are-the-best-airlines-airports-and-cruise-lines-in-2025/</ref> A empresa também foi mencionada pela Voice of Vietnam. <ref>https://english.vov.vn/en/travel/five-vietnamese-river-cruises-honoured-among-asias-best-by-travel-leisure-post1209535.vov</ref> == Ver também == * [[LuxGroup]] * [[Heritage Cruises]] * [[Baía de Hạ Long]] * [[Nha Trang]] * [[Bảo Đại]] * [[Turismo no Vietname]] == Referências == {{Referências}} == Ligações externas == * https://www.emperorcruises.com * https://www.halongbaycruises.com/cruise/emperor-cruise.html * https://in.hotels.com/ho699114/emperor-cruise-ha-long-ha-long-vietnam/ 8e3v6rnhl2ccgiw8isjm5yvn4irjebs Richard Msimang 0 5888 22437 2026-05-26T08:09:39Z Muvhulawa Mphohoni 9574 Created Article 22437 wikitext text/x-wiki [https://sahistory.org.za/people/richard-msimang Richard Msimang] o vha e murwa wa Joel Ngadala Msimang (1854–1929) na muḓuhulu wa Daniel Msimang, vhoṱhe vho vha vhe vhafunzi vha Methodist vhe vha ita mishumo ya ndeme kha u phaḓaladza vhurumiwa ha Tshikhreste [[Afurika Tshipembe]].<ref>[https://www.mymethodisthistory.org.uk/people-2/lay-people/richard-w-msimang-1884-1933 Richard W Msimang (1884-1933) | Lay people | My Methodist History]</ref> == Biography == Muṱa wa Msimang u ḓivhea vhukuma ngomu kha ḓivhazwakale ya Afrurika Tshipembe. Muthu ane a ḓivhea vhukuma ndi Selby Msimang, ane tshifanyiso tshawe tshihulwane tsha tombo tsha vha ngei [[Pietermaritzburg|Pietermaritzburg,]] hune na tshiṱaraṱa tsha vhidzwa nga dzina lawe. Hayani ha muṱa wa Msimang [[:en:Edendale,_KwaZulu-Natal|Edendale]], [[KwaZulu-Natal]], hu na tshifanyiso tshavhuḓi tsha Selby tshingaho musuku lufherani lwau dzula. Vhanzhi vhaḓi vhidza washaka, nahone vha ya dalela vhiḓa lawe ngei Pietermaritzburg sa lwendo lwa vhurereli, mvusuludzo ya tshimuya, na u ḓi ṱumanisa na shango ḽa kale. Zwa mafhungo a kwamaho [[:en:African_National_Congress|African National Congress]] zwi na dzina la Selby Msimang sa muthihi wa vhatumbuli vha African National Congress. Nga ṅwaha wa 2015, [[Yunivesithi ya Witwatersrand|Yunivesithi ya Wits]] yo ṋetshedza digirii ya vhudokotela kha mugudiswa we a ṅwala thesisi ye ya sedza vhutshilo ha Selby Msimang ha vhu poḽotiki. Hovha na tshifhinga tshe Msimang a ḓadza magurannḓa khaḽa Afurika tshipembe na khaḽa [[:en:United_Kingdom|United Kingdom.]] Dzina ḽawe ḽovha ḽi Richard William Msimang. Ovha muṅwe wa vhagudiswa vhavhili vha u thoma u ṅwaliswa kha tshiimiswa tsha Ohlange, tshine tshavha tshikolo tshau thoma tshi vhuswaho nga murema ngei khaḽa Natala. Sa muṱhannga, tshifhinga tshe a nzhenelela kha ngudo dza milayo ngei [[:en:England|England]], ovha mutambi wa rugby a ḓivheaho zwavhuḓi.<ref>[https://sahistory.org.za/people/richard-msimang Richard Msimang | South African History Online]</ref> Richard Msimang ovha ramilayo wa England na [[:en:Wales|Wales]] nga ṅwaha wa 1912, lwe ovha murema wa u thoma wa uzwi swikelela wa Afurika tshipembe. Musi a tshi humela Afurika Tshipembe nga ṅwaha wonoyo, vhukhethululi ha muvhala ho vha ho hulesa zwe zwa ita uri a lwise na uvhu fhelisa. Sa musi o gudela zwa Milayo, o shumisa nḓivho na vhuṱali hawe uri a fhumudze khethululo ya muvhala. Tshishumiswa tshihulwane tshamulayo tshitshinyaho tshe tsha khwaṱhisa khethululo iyi hovha mulayo wa shango ḽa vhadzulapo wa 1913 [Native Land Act of 1913<ref>[https://sahistory.org.za/article/natives-land-act-1913 The Natives Land Act of 1913 | South African History Online]</ref>]. Msimang o ṋekedza vhutshilo hawe vhukuma uri a shumane na mulayo, na mbuelo dza uyo mulayo kha matshilo a vhadzulapo vha Afurika. Ngau ita izwo, u ṋetshedza nḓila iṅwe ine vharema na vhatshena vhado tshilisana kha shango ḽe ḽovha ḽiḽa vhathu vha Afurika. Ho sedzwa u shela mulenzhe hawe huhulwane kha u vhumba Afrurika Tshipembe, zwia a solea uri ṋamusi Richard Msimang ndi munna o hangweaho. Ndi vhukhakhi uhu vhune siaṱari iḽi ḽa khou ṱoḓa u lugisa. Tsha u thoma na tsha ndeme ndi uri Vhutshilo ha Richard Msimang vhu fanela u lavheleswa u thoma tshifhinga na fhethu he havha na u ṱanganedzwa ha vhurereli ha vhukhriste nga vhathu vha Afurika. Makhulu wa we vha mukalaha Vho-Daniel, vho vha murema wa u thoma u rembuluwa, vha vha na tshiṱitshi tsha mishinari he vha vha na kereke ya [[:en:Wesleyan_Church|Wesleyan Methodist]] ya Afurika Tshipembe ngei [[:en:Eswatini|Swaziland]]. Khotsi a Richard vho-Joel Msimang navho vho tevhela vha vha na tshiṱitshi tsha mishinari haningei kha ḽa Swaziland he Richard sa ṅwana a fhedzesa tshifhinga hone. U humela ha Richard Swaziland o novha muhulwane, Khosi ya Swazi, Vho-Sobhuza II, vho themba Richerd nga mafhungo a ndeme a muvhuso a kwamaho u dzhenelelwa ha shango nga muvhuso wa British. Vhushaka hawe vhudo fhelela kha uḓi sola, ha lovha vhu tshilo ha mishumogudwa ha Msimang kha thihi na u lovha hawe a tshisiwana.<ref>[https://www.mymethodisthistory.org.uk/people-2/lay-people/richard-w-msimang-1884-1933 Richard W Msimang (1884-1933) | Lay people | My Methodist History]</ref> Mbudziso yo fanelaho yo vhudzisiwa nga muanewa Orlov kha nganea ya [[:en:Anton_Chekhov|Anton Chekhov]], The story of Unknown Man:<ref>[https://everything.explained.today/The_Story_of_an_Unknown_Man/ The Story of an Unknown Man explained]</ref> Ndi ngani riṋe, ro thomaho na maswelabilu ngau rali, ravha na tshivhindi, vhugala na themba, ritshi fhuriwa tshelede nga miṅwaha ya vhu fumiraru kana furaru ṱhanu? Ndi ngani vhaṅwe vhatshi fhumudzwa nga kushumisele kwa zwithu, muṅwe u vhea gulu ṱhohoni, wa vhuraru u ṱoḓa u hangwa ngakha vodka, khadi, wa vhuṋa, uri a kone u thivhela vhuṱungu, nga nḓila ya tshiṱuhu u kandekanya tshifanyiso tsha vhuswa hawe ho kunaho na u naka nga milenzhe.<ref>[[iarchive:completeshortnov00anto/page/n579/mode/2up|The complete short novels : Chekhov, Anton Pavlovich, 1860-1904 : Free Download, Borrow, and Streaming : Internet Archive]]</ref> Hedzi mbudziso ndidza ndeme dzo livhiswa na vhutshilo ha Richard Msimang. Kha miṅwaha yawe ya vhu fumiraru, Msimang u ṱanutshela tshenzhemo yawe kha shango. Zwi a konadzea uri o wiswa nga vhuleme ha dzindavhalelo dza vhutshilo hawe na dza mushumogudwa. Uya mafheloni ha vhutshilo hawe, Msimang uḓo thoma u balelwa u langa mbingano yawe, zwe a gudela zwone zwa milayo na u langa masheleni awe. O sengisa vha rengi vhawe lwa mulayo na vhone vhamu sengisa. Oḓo salela murahu na kha zwe a ḓi ṅwalisa khazwo na tshigwada tshi langaho tsha vhoramilayo, vha Transvaal Law Society, vhe vhovha vha tshi khou ṱoḓa tshiitisi tsha u mu bvisa kha mutevhe wa zwa vhoramilayo. Musi izwo zwi songo itea, ho vha na dzi khaṱhulo dzo livhanywaho nae. Zwiṅwe zwazwo hovha u dzhiiwa ha muḓi nge a balelwa u badela zwikolodo zwawe.<ref>[https://www.thejournalist.org.za/pioneers/richard-william-msimang-1884-to-1983/ Richard William Msimang: 1884 to 1983 | The Journalist]</ref> Msimang oḓi dzhenisa kha zwikambi a tshi khou ṱoḓa u hangwa nga kha vodka a ṱutshela zwe a gudela zwa ramilayo. Nga lufu lwawe he a lovha a muṱuku, hovha hu tshi pfala hu sina tshi dzinginyisaho shango nga ha vhutshilo hawe. Zwo si a u shaya, mufumakadzi wa we a lusa u humbela thikho ya masheleni kha mashaka, zwe zwa sumbedza u kundelwa. Naho ho vha na magumo a ṱungufhadzaho a vhutshilo hawe, zwiṅwe zwipiḓa zwa u thoma vhutshiloni hawe zwi thusa u ṋea nḓivho yo fhambanaho nga ha u itwa ha munna we naho zwo ralo a vha na phambano ya u vha murema wa u thoma wa Afrika Tshipembe we a ṱanganedzwa u shuma sa ramilayo wa England na Wales.<ref>[https://sahistory.org.za/sites/default/files/natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf]</ref> === Vhatendi vha Edendale. === Richard Msimang, murwa wa Joel na muḓuhulu wa Daniel, o bebiwa Edendale, nga ṅwaha wa 1884. Mme awe, Vho-Johanna Mtimkulu, vho vha vha tshi vha na vhushaka na muṱa wa vhuhosi wa vha Hlubi, vhe vha vhuya vha dzula devhula vhukovhela ha [[:en:Zululand|Zululand.]] Miṅwahani i si gathi musi Richard a sa athu u bebiwa, nga Ṅwaha wa 1873, ho vuwa nndwa ya shango vhukati ha vha Hlubi, vho rangwa phanḓa nga Langalibalele, na mmbi dza British dza vhukoloni ha Natala. Vhatevheli vha Langalibalele vho vha vho no wana zwihali nga mushumo wavho kha masimu a daimane a [[Kimberley]], ngau ralo vho kona u lingana na maanḓa a vha British. Mafheleloni, naho zwo ralo, vha Hlubi vho mbo ḓi kundwa, Langalibalele a pandelwa a iswa [[:en:Robben_Island|Robben Island]], ubva he nga murahu a pfulutshelisiwa [[Uitvlugt, Ephraim Mogale|Uitvlugt]], [[Cape Town]]. Johanna na muṱa wawe vho vha vho shavha nndwa vha ḓa vha dzula Edendale. U pfuluwa ha vha Msimang zwo vha zwo no dzhia nḓila yo fhambanaho, nahone zwi nga sedzuluswa uya nga Mufunzi James Allison, murumiwa wa Wesleyan. Lwa tshifhinganyana, Allison o vha o no dzula Richmond, a tshi khou phaḓaladza mafhungo madifha na u rembulusa vhadzulapo vha henefho. Fhedzi hu sathu fhela tshifinga o mbo ḓi ḓi wana a tshi khou lwa na vhahulwane vha kereke, nga miṅwaha ya 1840 a dzhia tsheo ya u pfulutshela devhula. Vhathu vha fhiraho maḓana mavhili vha tshaka dzo fhambanaho vho mu tevhela, vho ṱanganiswa nga lutendo lwavho lwa uri Mufunzi Allison o khakhelwa. Musi vha tshi swika Edendale, hetshi tshigwada tsha renga tshipiḓa tsha shango tshine tsha vhidziwa upfi [[:en:Welverdiend,_Ehlanzeni|Welverdiend]], tshine tsha vha tsha [[:en:Andries_Pretorius|Andries Pretorius]], murangaphanḓa wa Voortrekker. U rengwa ha Welverdiend, kha Zwartkop Reserve, nga miṋeelo ya Allison na vhatevheli vhawe zwo vha zwi zwa ndeme vhukuma. Mavu o vha o fhandekanywa vhukati ha vhaṋe vhaswa, vhe vha vha vho vhumbwa nga zwigwada zwine zwa nga vha [[:en:Griqua|Griqua]], vha [[:en:Rolong|Barolong]], vha [[:en:Sotho_people|Basotho]], vha [[:en:Tlôkwa_people|Batlokwa]], vha Hlubi na vha Swazi. Nga nndwa dza vha Mfecane, muṱa wa Daniel Msimang wo vha wo no pfuluswa devhula vhukovhela ha Natala, vha shavha vha ya vha dzula vhukati ha vha Batlokwa kha vhupo he nga murahu ha mbo ḓi dzheniswa kha vhukoloni ha mulambo wa Orange [<nowiki/>[[:en:Orange_River_Colony|Orange River Colony]]], he nga murahu ha ḓivhiwa sa [[:en:Orange_Free_State|Orange Free State]]. Daniel o vha e vhukati ha vhe vha tevhela Allison vha tshi ya Edendale nga miṅwaha ya 1840.<ref>[https://sahistory.org.za/sites/default/files/natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf]</ref> == Reference == {{Reflist}} 67uff1c6tk1iictrc09ywbeyo0zvo3u 22438 22437 2026-05-26T08:18:06Z Muvhulawa Mphohoni 9574 unhyperlink Uitvlugt 22438 wikitext text/x-wiki [https://sahistory.org.za/people/richard-msimang Richard Msimang] o vha e murwa wa Joel Ngadala Msimang (1854–1929) na muḓuhulu wa Daniel Msimang, vhoṱhe vho vha vhe vhafunzi vha Methodist vhe vha ita mishumo ya ndeme kha u phaḓaladza vhurumiwa ha Tshikhreste [[Afurika Tshipembe]].<ref>[https://www.mymethodisthistory.org.uk/people-2/lay-people/richard-w-msimang-1884-1933 Richard W Msimang (1884-1933) | Lay people | My Methodist History]</ref> == Biography == Muṱa wa Msimang u ḓivhea vhukuma ngomu kha ḓivhazwakale ya Afrurika Tshipembe. Muthu ane a ḓivhea vhukuma ndi Selby Msimang, ane tshifanyiso tshawe tshihulwane tsha tombo tsha vha ngei [[Pietermaritzburg|Pietermaritzburg,]] hune na tshiṱaraṱa tsha vhidzwa nga dzina lawe. Hayani ha muṱa wa Msimang [[:en:Edendale,_KwaZulu-Natal|Edendale]], [[KwaZulu-Natal]], hu na tshifanyiso tshavhuḓi tsha Selby tshingaho musuku lufherani lwau dzula. Vhanzhi vhaḓi vhidza washaka, nahone vha ya dalela vhiḓa lawe ngei Pietermaritzburg sa lwendo lwa vhurereli, mvusuludzo ya tshimuya, na u ḓi ṱumanisa na shango ḽa kale. Zwa mafhungo a kwamaho [[:en:African_National_Congress|African National Congress]] zwi na dzina la Selby Msimang sa muthihi wa vhatumbuli vha African National Congress. Nga ṅwaha wa 2015, [[Yunivesithi ya Witwatersrand|Yunivesithi ya Wits]] yo ṋetshedza digirii ya vhudokotela kha mugudiswa we a ṅwala thesisi ye ya sedza vhutshilo ha Selby Msimang ha vhu poḽotiki. Hovha na tshifhinga tshe Msimang a ḓadza magurannḓa khaḽa Afurika tshipembe na khaḽa [[:en:United_Kingdom|United Kingdom.]] Dzina ḽawe ḽovha ḽi Richard William Msimang. Ovha muṅwe wa vhagudiswa vhavhili vha u thoma u ṅwaliswa kha tshiimiswa tsha Ohlange, tshine tshavha tshikolo tshau thoma tshi vhuswaho nga murema ngei khaḽa Natala. Sa muṱhannga, tshifhinga tshe a nzhenelela kha ngudo dza milayo ngei [[:en:England|England]], ovha mutambi wa rugby a ḓivheaho zwavhuḓi.<ref>[https://sahistory.org.za/people/richard-msimang Richard Msimang | South African History Online]</ref> Richard Msimang ovha ramilayo wa England na [[:en:Wales|Wales]] nga ṅwaha wa 1912, lwe ovha murema wa u thoma wa uzwi swikelela wa Afurika tshipembe. Musi a tshi humela Afurika Tshipembe nga ṅwaha wonoyo, vhukhethululi ha muvhala ho vha ho hulesa zwe zwa ita uri a lwise na uvhu fhelisa. Sa musi o gudela zwa Milayo, o shumisa nḓivho na vhuṱali hawe uri a fhumudze khethululo ya muvhala. Tshishumiswa tshihulwane tshamulayo tshitshinyaho tshe tsha khwaṱhisa khethululo iyi hovha mulayo wa shango ḽa vhadzulapo wa 1913 [Native Land Act of 1913<ref>[https://sahistory.org.za/article/natives-land-act-1913 The Natives Land Act of 1913 | South African History Online]</ref>]. Msimang o ṋekedza vhutshilo hawe vhukuma uri a shumane na mulayo, na mbuelo dza uyo mulayo kha matshilo a vhadzulapo vha Afurika. Ngau ita izwo, u ṋetshedza nḓila iṅwe ine vharema na vhatshena vhado tshilisana kha shango ḽe ḽovha ḽiḽa vhathu vha Afurika. Ho sedzwa u shela mulenzhe hawe huhulwane kha u vhumba Afrurika Tshipembe, zwia a solea uri ṋamusi Richard Msimang ndi munna o hangweaho. Ndi vhukhakhi uhu vhune siaṱari iḽi ḽa khou ṱoḓa u lugisa. Tsha u thoma na tsha ndeme ndi uri Vhutshilo ha Richard Msimang vhu fanela u lavheleswa u thoma tshifhinga na fhethu he havha na u ṱanganedzwa ha vhurereli ha vhukhriste nga vhathu vha Afurika. Makhulu wa we vha mukalaha Vho-Daniel, vho vha murema wa u thoma u rembuluwa, vha vha na tshiṱitshi tsha mishinari he vha vha na kereke ya [[:en:Wesleyan_Church|Wesleyan Methodist]] ya Afurika Tshipembe ngei [[:en:Eswatini|Swaziland]]. Khotsi a Richard vho-Joel Msimang navho vho tevhela vha vha na tshiṱitshi tsha mishinari haningei kha ḽa Swaziland he Richard sa ṅwana a fhedzesa tshifhinga hone. U humela ha Richard Swaziland o novha muhulwane, Khosi ya Swazi, Vho-Sobhuza II, vho themba Richerd nga mafhungo a ndeme a muvhuso a kwamaho u dzhenelelwa ha shango nga muvhuso wa British. Vhushaka hawe vhudo fhelela kha uḓi sola, ha lovha vhu tshilo ha mishumogudwa ha Msimang kha thihi na u lovha hawe a tshisiwana.<ref>[https://www.mymethodisthistory.org.uk/people-2/lay-people/richard-w-msimang-1884-1933 Richard W Msimang (1884-1933) | Lay people | My Methodist History]</ref> Mbudziso yo fanelaho yo vhudzisiwa nga muanewa Orlov kha nganea ya [[:en:Anton_Chekhov|Anton Chekhov]], The story of Unknown Man:<ref>[https://everything.explained.today/The_Story_of_an_Unknown_Man/ The Story of an Unknown Man explained]</ref> Ndi ngani riṋe, ro thomaho na maswelabilu ngau rali, ravha na tshivhindi, vhugala na themba, ritshi fhuriwa tshelede nga miṅwaha ya vhu fumiraru kana furaru ṱhanu? Ndi ngani vhaṅwe vhatshi fhumudzwa nga kushumisele kwa zwithu, muṅwe u vhea gulu ṱhohoni, wa vhuraru u ṱoḓa u hangwa ngakha vodka, khadi, wa vhuṋa, uri a kone u thivhela vhuṱungu, nga nḓila ya tshiṱuhu u kandekanya tshifanyiso tsha vhuswa hawe ho kunaho na u naka nga milenzhe.<ref>[[iarchive:completeshortnov00anto/page/n579/mode/2up|The complete short novels : Chekhov, Anton Pavlovich, 1860-1904 : Free Download, Borrow, and Streaming : Internet Archive]]</ref> Hedzi mbudziso ndidza ndeme dzo livhiswa na vhutshilo ha Richard Msimang. Kha miṅwaha yawe ya vhu fumiraru, Msimang u ṱanutshela tshenzhemo yawe kha shango. Zwi a konadzea uri o wiswa nga vhuleme ha dzindavhalelo dza vhutshilo hawe na dza mushumogudwa. Uya mafheloni ha vhutshilo hawe, Msimang uḓo thoma u balelwa u langa mbingano yawe, zwe a gudela zwone zwa milayo na u langa masheleni awe. O sengisa vha rengi vhawe lwa mulayo na vhone vhamu sengisa. Oḓo salela murahu na kha zwe a ḓi ṅwalisa khazwo na tshigwada tshi langaho tsha vhoramilayo, vha Transvaal Law Society, vhe vhovha vha tshi khou ṱoḓa tshiitisi tsha u mu bvisa kha mutevhe wa zwa vhoramilayo. Musi izwo zwi songo itea, ho vha na dzi khaṱhulo dzo livhanywaho nae. Zwiṅwe zwazwo hovha u dzhiiwa ha muḓi nge a balelwa u badela zwikolodo zwawe.<ref>[https://www.thejournalist.org.za/pioneers/richard-william-msimang-1884-to-1983/ Richard William Msimang: 1884 to 1983 | The Journalist]</ref> Msimang oḓi dzhenisa kha zwikambi a tshi khou ṱoḓa u hangwa nga kha vodka a ṱutshela zwe a gudela zwa ramilayo. Nga lufu lwawe he a lovha a muṱuku, hovha hu tshi pfala hu sina tshi dzinginyisaho shango nga ha vhutshilo hawe. Zwo si a u shaya, mufumakadzi wa we a lusa u humbela thikho ya masheleni kha mashaka, zwe zwa sumbedza u kundelwa. Naho ho vha na magumo a ṱungufhadzaho a vhutshilo hawe, zwiṅwe zwipiḓa zwa u thoma vhutshiloni hawe zwi thusa u ṋea nḓivho yo fhambanaho nga ha u itwa ha munna we naho zwo ralo a vha na phambano ya u vha murema wa u thoma wa Afrika Tshipembe we a ṱanganedzwa u shuma sa ramilayo wa England na Wales.<ref>[https://sahistory.org.za/sites/default/files/natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf]</ref> === Vhatendi vha Edendale. === Richard Msimang, murwa wa Joel na muḓuhulu wa Daniel, o bebiwa Edendale, nga ṅwaha wa 1884. Mme awe, Vho-Johanna Mtimkulu, vho vha vha tshi vha na vhushaka na muṱa wa vhuhosi wa vha Hlubi, vhe vha vhuya vha dzula devhula vhukovhela ha [[:en:Zululand|Zululand.]] Miṅwahani i si gathi musi Richard a sa athu u bebiwa, nga Ṅwaha wa 1873, ho vuwa nndwa ya shango vhukati ha vha Hlubi, vho rangwa phanḓa nga Langalibalele, na mmbi dza British dza vhukoloni ha Natala. Vhatevheli vha Langalibalele vho vha vho no wana zwihali nga mushumo wavho kha masimu a daimane a [[Kimberley]], ngau ralo vho kona u lingana na maanḓa a vha British. Mafheleloni, naho zwo ralo, vha Hlubi vho mbo ḓi kundwa, Langalibalele a pandelwa a iswa [[:en:Robben_Island|Robben Island]], ubva he nga murahu a pfulutshelisiwa Uitvlugt, [[Cape Town]]. Johanna na muṱa wawe vho vha vho shavha nndwa vha ḓa vha dzula Edendale. U pfuluwa ha vha Msimang zwo vha zwo no dzhia nḓila yo fhambanaho, nahone zwi nga sedzuluswa uya nga Mufunzi James Allison, murumiwa wa Wesleyan. Lwa tshifhinganyana, Allison o vha o no dzula Richmond, a tshi khou phaḓaladza mafhungo madifha na u rembulusa vhadzulapo vha henefho. Fhedzi hu sathu fhela tshifinga o mbo ḓi ḓi wana a tshi khou lwa na vhahulwane vha kereke, nga miṅwaha ya 1840 a dzhia tsheo ya u pfulutshela devhula. Vhathu vha fhiraho maḓana mavhili vha tshaka dzo fhambanaho vho mu tevhela, vho ṱanganiswa nga lutendo lwavho lwa uri Mufunzi Allison o khakhelwa. Musi vha tshi swika Edendale, hetshi tshigwada tsha renga tshipiḓa tsha shango tshine tsha vhidziwa upfi [[:en:Welverdiend,_Ehlanzeni|Welverdiend]], tshine tsha vha tsha [[:en:Andries_Pretorius|Andries Pretorius]], murangaphanḓa wa Voortrekker. U rengwa ha Welverdiend, kha Zwartkop Reserve, nga miṋeelo ya Allison na vhatevheli vhawe zwo vha zwi zwa ndeme vhukuma. Mavu o vha o fhandekanywa vhukati ha vhaṋe vhaswa, vhe vha vha vho vhumbwa nga zwigwada zwine zwa nga vha [[:en:Griqua|Griqua]], vha [[:en:Rolong|Barolong]], vha [[:en:Sotho_people|Basotho]], vha [[:en:Tlôkwa_people|Batlokwa]], vha Hlubi na vha Swazi. Nga nndwa dza vha Mfecane, muṱa wa Daniel Msimang wo vha wo no pfuluswa devhula vhukovhela ha Natala, vha shavha vha ya vha dzula vhukati ha vha Batlokwa kha vhupo he nga murahu ha mbo ḓi dzheniswa kha vhukoloni ha mulambo wa Orange [<nowiki/>[[:en:Orange_River_Colony|Orange River Colony]]], he nga murahu ha ḓivhiwa sa [[:en:Orange_Free_State|Orange Free State]]. Daniel o vha e vhukati ha vhe vha tevhela Allison vha tshi ya Edendale nga miṅwaha ya 1840.<ref>[https://sahistory.org.za/sites/default/files/natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf natives_land_act_1913_specific_cases_of_evictions_and_hardship.pdf]</ref> == Reference == {{Reflist}} nnkxa71a3wvypht7qcdnlgqw9xvqw9r