Wikipedia
vewiki
https://ve.wikipedia.org/wiki/Hayani
MediaWiki 1.47.0-wmf.14
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Hayani
0
1
22750
22728
2026-08-07T03:16:45Z
Mirlim
8361
Undid revision [[Special:Diff/22728|22728]] by [[Special:Contributions/Minnie012|Minnie012]] ([[User talk:Minnie012|talk]])
22750
wikitext
text/x-wiki
{{DISPLAYTITLE:<span style="position: absolute; clip: rect(1px 1px 1px 1px); clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);">{{FULLPAGENAME}}</span>}}
<!-- BANNER ACROSS TOP OF PAGE -->
<div style="border: 1px solid #ddd; background-color: #fff977; text-align: center;" class="mpbox">
<span style="font-size: 200%;">Vho ṱanganedzwa kha [[Wikipedia]]</span><br>ṅwala bugu yo vhofholowa<br>ho ṅwaliwa dziathikila dza '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' nga [[tshiVenḓa]]
</div>
<!-- Inputbox create a page -->
<div class="mpbox" style="margin-top: .3em; background-color:#d76fb0; padding: .25em;">
<inputbox>
type=create
width=45
break=no
bgcolor=none
buttonlabel=ṅwala thero
searchbuttonlabel=Search
</inputbox>
</div>
<div id="mpbanner" style="text-align:left; font-size:85%;width: 100%; background-color:#74cfe9; padding: .2em 0; border: 1px solid #AFAFAF; color: #000; margin-top:+.2em;font-family:verdana,arial,helvetica">{{Wikipedia-Welcome}}</div>
<!------------Strapline immediately below banner---------->
<!-- TODAY'S FEATURED CONTENT -->
{| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;"
<!-- TODAY'S FEATURED ARTICLE; DID YOU KNOW -->
| class="MainPageBG" style="width:55%; border:1px solid #AFAFAF; background:#F0F7FD; vertical-align:top; color:#000;" |
{| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:#F0F7FD;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-dyk-h2" style="margin:3px; background:#FFF6DD; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #AFAFAF; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Thero yo gandiswaho</h2>
|-
| style="color:#000; padding:2px 5px 5px;" | {{Featured Article of the day}}
|-
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-dyk-h2" style="margin:3px; background:#FFF6DD; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #AFAFAF; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Zwifanyiso zwo gandiswaho</h2>
|-
| style="color:#000; padding:2px 5px 5px;" | {{Featured picture of the day}}
|}
| style="border:1px solid transparent;" |
<!-- PIC OF THE DAY -->
| class="MainPageBG" style="width:45%; border:1px solid #AFAFAF; background:#D0C5EA; vertical-align:top;"|
{| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:#D0C5EA;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#FFF6DD; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #AFAFAF; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;">Thero dzo khethwaho</h2>
|-
| style="color:#000; padding:2px 5px;" | {{Featured-Articles}}
|}
|}
{| width=100% cellpadding="0" cellspacing="0" valign="top" style="background:#F1FAFF;"
|-
<!-- SECTIONS AT BOTTOM OF PAGE -->
<div id="mpbanner" style="text-align:center; font-size:100%;width: 100%; padding: .2em 0; border: 1px solid #AFAFAF; color: #000; margin-top:+.2em;font-family:verdana,arial,helvetica">{{Wikipedias-in-Africa}}</div>
<div id="mpbanner" style="text-align:center; font-size:100%;width: 100%; background-color:#B6D7A8; padding: .2em 0; border: 1px solid #AFAFAF; color: #000; margin-top:+.2em;font-family:verdana,arial,helvetica">{{Wikipediasister}}</div>
|}
<!-- INTERWIKI STRAPLINE TO BE ADDED AT A LATER STAGE -->
<noinclude> </noinclude>__NOTOC____NOEDITSECTION__
27hiq411h9ng7tet5hvpc7u0ecvyl41
User:Titos18
2
5604
22751
21735
2026-08-07T09:26:58Z
Titos18
9393
Drafts
22751
wikitext
text/x-wiki
[[Dzina]] langa ndi Titos18
[[User:Titos18/Draft 1|Draft 1]] * [[User:Titos18/Draft 2|Draft 2]] * [[User:Titos18/Draft 3|Draft 3]] * [[Draft 4]] * [[Draft 5]] * [[Draft 8]] * [[Draft 9]]* Draft 10* Draft 11* Draft 12 * Draft 13 * Draft 13 * Draft 14 * Draft 15 * Draft 16 * Draft 17 * Draft 18 * Draft 19 * Draft 20
8va2adtu66yd5c7xsjmzga218pu0v5u
22752
22751
2026-08-07T09:30:34Z
Titos18
9393
Drafts
22752
wikitext
text/x-wiki
[[Dzina]] langa ndi Titos18
[[User:Titos18/Draft 1|Draft 1]] * [[User:Titos18/Draft 2|Draft 2]] * [[User:Titos18/Draft 3|Draft 3]] * [[Draft 4]] * [[Draft 5]] * [[Draft 8]] * [[Draft 9]]* [[DRAFT 10|Draft 10* Draft 11* Draft 12 * Draft 13 * Draft 13 * Draft 14 * Draft 15 * Draft 16 * Draft 17 * Draft 18 * Draft 19 * Draft 20*]]
ni53lp5fomogro9ajxj7vcoftk2z820
22753
22752
2026-08-07T09:34:53Z
Titos18
9393
drafts
22753
wikitext
text/x-wiki
[[Dzina]] langa ndi Titos18
[[User:Titos18/Draft 1|Draft 1]] * [[User:Titos18/Draft 2|Draft 2]] * [[User:Titos18/Draft 3|Draft 3]] * [[Draft 4]] * [[Draft 5]] * [[Draft 8]] * [[Draft 9]]* [[Draft 10]][[* Draft 11]][[* Draft 12]] [[* Draft 13]] [[* Draft 14]] [[* Draft 15]] [[* Draft 16]] [[* Draft 17]] [[* Draft 18]] [[* Draft 19]] [[* Draft 20]] [[* Draft 21*]]
058dh6ctwh5ckcuoin2zeoiwpihm7df
User:Minnie012
2
5677
22738
21639
2026-08-06T15:58:17Z
Minnie012
9412
ndo sika mvetamveto ntswa
22738
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] Draft 3
ryprl83msfex4mlhg8ygv9gku1j535e
22740
22738
2026-08-06T16:26:12Z
Minnie012
9412
I created draft 3
22740
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]]
qwi10kdml530s4tr5jz9zj3hio9oqgq
22745
22740
2026-08-06T22:28:18Z
Minnie012
9412
I created draft 4
22745
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:minnie012/Draft 4|Draft 4]]
6or3sttg8jtqk0fo1m36ulpmodhdc7e
22746
22745
2026-08-06T22:33:04Z
Minnie012
9412
22746
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] Draft 4
12118gt3b5sof34zqzkme5ap46mr9wa
Khuhu
0
5745
22748
21917
2026-08-07T01:14:42Z
Minnie012
9412
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368073713|Chicken]]"
22748
wikitext
text/x-wiki
'''Khuhu''' ( '''''Gallus gallus domesticus''''' ) ndi tshivhumbeo tsho fuwiwaho tsha tshiṋoni tshitswuku tsha ḓakani (Gallus gallus), tsho thomaho tshi tshi bva Tshipembe vhubvaḓuvha ha Asia. Yo thoma u fuwiwa minwaha ya 8,000 yo fhiraho nahone ndi inwe ya zwipuka zwine zwa vha uri zwo ḓoweleya na u phaḓalala kha ḽifhasi. Khuhu dzi ya fuwiwa nga maanḓa kha ṋama yadzo na makumba, naho dzi tshi dovha dza fuwiwa sa zwifuwo zwa hayani.
d1z4u7na5bqd6jsch2qe0krdk19ba4g
Tshienge
0
5772
22749
21970
2026-08-07T01:24:53Z
Minnie012
9412
Created by translating the section "__LEAD_SECTION__" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1364118436|Pineapple]]"
22749
wikitext
text/x-wiki
'''Muṱokola'''
Ndi tshimela ndi ne tsha funesiwa vhukuma nga vhathu vha mabindudzi.
Tshienge ndi tsha mvelo ya Afurika Tshipembe hune tsha vha uri tsho no ṱavhiwa lwa maḓana manzhi a miṅwaha. Ubva nga vho 1820. Tshienge tsho vha tshi khou tavhiwa kha zwa vhubindudzi kha dzi greenhouse na kha maḓaka manzhi tropical.Mutshelo uyo u shumiseswa kha zwiliwa kana dzi dzhusi na nyamunaithi.
Tshienge tshi hula sa tshiṱaka tshiṱuku maluvha nga oṱhe a tshimela a songo ṱanganyiswaho a ṱangana u itela u vhumba mitshelo minzhi. Tshimela tshi ya phaḓalala nga nḓila yo ḓoweleaho ubva he ya thoma hone ine ya vha uri yo bveledziwa nṱha ha mutshelo, kana ubva kha ṱhodzi ya thungo, nahone nga nḓila yo ḓoweleaho i ya vhibva hu sa a thu fhela ṅwaha.
Maipfi ane ra ri, ''Tshienge'', wo thoma u chi pfi cone (mutshelo) wa muri wa pine nga ḓana ḽa vhu-14 ḽa miṅwaha . Heḽi dzina ḽo vha hone ngauri vhaḓivhi vha zwimela vha tshifhingani tsha vhukati vho vha vha tshi vhidza mutshelo muṅwe na muṅwe wa muri une vha sa ḓivhe uri ''ndi apula'' arali u na tshivhumbeo tsho khwaṱhaho, tsha tshitendeledzi.
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
'''Munana''' ( '''''Ananas comosus''''' ) ndi tshimela tshine tsha fhisa tshine tsha vha na mutshelo une wa ḽiwa; ndi tshimela tshine tsha vha tsha ndeme kha zwa ikonomi kha muṱa wa Bromeliaceae.
Munana u bva kha ḽa South America, hune wa vha uri wo no ṱavhiwa hone lwa maḓana manzhi a miṅwaha. U ḓivhadzwa ha tshimela tsha munana kha ḽa Europe nga centuary ya vhu 17 zwo ita uri tshi vhe tshiga tsha ndeme tsha mvelele ya vhuimo ha nṱha. U bva nga vho 1820, munana wo vha u tshi khou tavhiwa kha zwa vhubindudzi kha dzi greenhouse na kha mabulasi manzhi a tropical. Mutshelo, nga maanḓa juice yawo, u na tshumiso dzo fhambanaho kha zwiḽiwa na kha dzi dessert .
95ojaojfoc0nv7g76oozorcmyw9r1ko
Khaelo ya HIV
0
5954
22732
2026-08-06T12:25:44Z
Ronewa22
9408
ndo nwala nga ha HIV
22732
wikitext
text/x-wiki
'''Task 5 – Translation'''
'''24 July 2026'''
'''Khaelo ya HIV'''
Ḓuvha ḽa u thoma: U ṱanganedza dzhekiseni mbili na philisi mbili<ref name=":0">https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hiv-aids</ref>
Ḓuvha ḽa vhuvhuli: Dzi philisi dza ḓuvha ḽa vhuvhili dzi tea u nwiwa hu sa athu fhela awara dza 24<ref name=":0" />
<ref name=":0" />Ḓuvha ḽa vhuraru: Mishonga i thoma u shuma
'''I thoma u shuma nga u ṱavhanya lungafhani?'''<ref name=":0" />
· Lenacapavir i thoma u shuma nga ḓuvha ḽa vhuraru arali vho wana dzhekiseni nahone vhi nwa philisi mbili nga ḓuvha ḽa u thoma na philisi mbili nga ḓuvha la vhuvhili.
· U vhuyelela kiḽiniki nga murahu ha ṅwedzi muthihi u itela u ita ndingo dza HIV na u ṱoliwa.
· Vheani khumbudzo ya u vhuyelela kiḽiniki nga murahu ha minwedzi miṅwe na miṅwe ya rathi.
· Kha vha shumise nomboro dza WhatsApp: 078 168 0192.
· U vhuyelela kiḽiniki nga murahu ha miṅwedzi ya rathi u itela u ṱhavhiwa lwa vhuvhuli.
Lenacapavir i thivhela HIV.
Khondomu na mishonga ya u thivhela mbebo zwi tea u shumiwa u thivhela u vhifha muvhilini na STIs.<ref name=":1">https://www.health.gov.za</ref>
'''Ndi ngani u tshi tea u nanga lenacapavir?'''
· I nga dzula zwi tshiphirini.
· Yo tsireledzea.
· I shuma zwavhudi vhukuma kha u thivhela HIV.
· Ahuna ṱhoḓea ya u humbula u i shumisa ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe.
· Zwa ndeme: Zwo ḓowelea u pfha tshipindu tshiṱuku fhasi ha lukanda he vha thavhelwa hone. Hezwi zwo ḓowelea nahone a u tei u vhilaela.<ref name=":1" />
<nowiki>==Mushumo==</nowiki>
8on9el1v6arh4dsfmylsoxptxc9mxi4
22733
22732
2026-08-06T12:26:35Z
Ronewa22
9408
NDO KONA U NWALA HA HIV
22733
wikitext
text/x-wiki
'''Khaelo ya HIV'''
Ḓuvha ḽa u thoma: U ṱanganedza dzhekiseni mbili na philisi mbili<ref name=":0">https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hiv-aids</ref>
Ḓuvha ḽa vhuvhuli: Dzi philisi dza ḓuvha ḽa vhuvhili dzi tea u nwiwa hu sa athu fhela awara dza 24<ref name=":0" />
<ref name=":0" />Ḓuvha ḽa vhuraru: Mishonga i thoma u shuma
'''I thoma u shuma nga u ṱavhanya lungafhani?'''<ref name=":0" />
· Lenacapavir i thoma u shuma nga ḓuvha ḽa vhuraru arali vho wana dzhekiseni nahone vhi nwa philisi mbili nga ḓuvha ḽa u thoma na philisi mbili nga ḓuvha la vhuvhili.
· U vhuyelela kiḽiniki nga murahu ha ṅwedzi muthihi u itela u ita ndingo dza HIV na u ṱoliwa.
· Vheani khumbudzo ya u vhuyelela kiḽiniki nga murahu ha minwedzi miṅwe na miṅwe ya rathi.
· Kha vha shumise nomboro dza WhatsApp: 078 168 0192.
· U vhuyelela kiḽiniki nga murahu ha miṅwedzi ya rathi u itela u ṱhavhiwa lwa vhuvhuli.
Lenacapavir i thivhela HIV.
Khondomu na mishonga ya u thivhela mbebo zwi tea u shumiwa u thivhela u vhifha muvhilini na STIs.<ref name=":1">https://www.health.gov.za</ref>
'''Ndi ngani u tshi tea u nanga lenacapavir?'''
· I nga dzula zwi tshiphirini.
· Yo tsireledzea.
· I shuma zwavhudi vhukuma kha u thivhela HIV.
· Ahuna ṱhoḓea ya u humbula u i shumisa ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe.
· Zwa ndeme: Zwo ḓowelea u pfha tshipindu tshiṱuku fhasi ha lukanda he vha thavhelwa hone. Hezwi zwo ḓowelea nahone a u tei u vhilaela.<ref name=":1" />
<nowiki>==Mushumo==</nowiki>
r33s4tejbkwo1ehh1yb8qftevay4165
Vhaswa nga nwaha wa 1976
0
5955
22734
2026-08-06T13:43:07Z
Ronewa22
9408
vhaswa nga nwaha wa 1976
22734
wikitext
text/x-wiki
'''Nga nwaha ha 1976,Fulwi 16,''' Vhaswa vha tshikolo vho ima nga nnda ha mulayo wa u kondelela vhana vha tshikolo u guda nga luambo lwa A frikaans hu sina English kana Tshivenda . <ref name=":0">[[sahistory.org.za]]</ref>
Muvhuso wa ndaulo ya vhaswa wo vha u tshi kondelela vhana vha tshikolo u shumisa luambo lwa Afrikaans zwikolo zwothe .Vhaswa vho vha vhasa todi luambo lwa vhanweli. Vhaswa vho vha vha tshi toda u guda nga English na luambo lwavho .<ref name=":0" />
Nga Fulwi 16,1976 vhaswa vha soweto vho tangana u ya protesta.Mapholisa vho tuma lurali na u vhulaha vhaswa vhanwe .Mutukana a nopfi Hector Pieterson ndi ene o vhaho wa mathomo.<ref>[[dac.gov.za]]</ref>
Mashandulo a 1976 o shandula Afrika Tshipembe . O sumbedza uri vhaswa vha nga shandula maano.Nwaha wa 1976 zwino ndi Fulwi 16 ndi duvha la vhaswa vha Afrika Tshipembe.<ref name=":1">wits.ac.za[7575240236259384588</ref>
Vhaswa vha venda na vhone vho ima na vhanwe. vho lwa uri vha gude nga Tshivenda tshikoloni.Zwino Tshivenda ndi luambo lwa tshikoloni na muvhusoni.<ref name=":1" />
<nowiki>==Mushumo==</nowiki>
0kjwketvznfx95rpw46p6zilg8jedj7
22735
22734
2026-08-06T13:44:20Z
Ronewa22
9408
vhaswa mga nwaha wa 1976
22735
wikitext
text/x-wiki
'''Nga nwaha ha 1976,Fulwi 16,''' Vhaswa vha tshikolo vho ima nga nnda ha mulayo wa u kondelela vhana vha tshikolo u guda nga luambo lwa A frikaans hu sina English kana Tshivenda . <ref name=":0">[[sahistory.org.za]]</ref>
Muvhuso wa ndaulo ya vhaswa wo vha u tshi kondelela vhana vha tshikolo u shumisa luambo lwa Afrikaans zwikolo zwothe .Vhaswa vho vha vhasa todi luambo lwa vhanweli. Vhaswa vho vha vha tshi toda u guda nga English na luambo lwavho .<ref name=":0" />
Nga Fulwi 16,1976 vhaswa vha soweto vho tangana u ya protesta.Mapholisa vho tuma lurali na u vhulaha vhaswa vhanwe .Mutukana a nopfi Hector Pieterson ndi ene o vhaho wa mathomo.<ref>[[dac.gov.za]]</ref>
Mashandulo a 1976 o shandula Afrika Tshipembe . O sumbedza uri vhaswa vha nga shandula maano.Nwaha wa 1976 zwino ndi Fulwi 16 ndi duvha la vhaswa vha Afrika Tshipembe.<ref name=":1">[[wits.ac.za]][7575240236259384588</ref>
Vhaswa vha venda na vhone vho ima na vhanwe. vho lwa uri vha gude nga Tshivenda tshikoloni.Zwino Tshivenda ndi luambo lwa tshikoloni na muvhusoni.<ref name=":1" />
<nowiki>==Mushumo==</nowiki>
45sorc1l0waulp4h16gxbi98uxbf8gl
Luambo lwa tshivenda
0
5956
22736
2026-08-06T14:16:36Z
Ronewa22
9408
Luambo lwa tshivenda
22736
wikitext
text/x-wiki
Tshivenda ndi luambo lushumiswaho nga Vhavenda vha Afrika Tshipembe na Zimbabwe.Ndi lunwe lwa nyambo da 12 dza Afrika Tshipembe.<ref>[[statssa.gov.za]]</ref>
Vhathu vha ambaho Tshivenda vha fhira 1 million .Vhunzhi ha vho vha wanalesa Limpopo .Vhanwe vha amba Tshivenda vha Zimbabwe, vha tshi pfi tshikalanga.<ref>[[pansalb.org]]</ref>
Huna zwipida zwivhili zwa Tshivenda <ref>gov.za</ref> 1.Tshivenda tsha Tshipembe - tsha Vhembe na Makhado 2.Tshivenda tsha Tshitshavha - tsha Zimbabwe
Tshivenda tsho vha luambo lwa tshikoloni na muvhusoni nga 1994. zwino tshi shumiswa kha radio, thelevishini, na dzi bugu. SABC 2 i na manwalo a Tshivenda.<ref>[[univen.ac.za]]</ref>
<nowiki>==Mishumo==</nowiki>
9hzk7xpdui8c8zt1mgjb99p906tr0wo
U shumisa internet nga Tshivenda
0
5957
22737
2026-08-06T14:56:30Z
Ronewa22
9408
u shumisa internet nga tshivenda
22737
wikitext
text/x-wiki
'''U shumisa internet nga tshivenda''' ndi ndila ine vhathu vha shumisa ithanete nga luambo lwa Tshivenda.Nga 2024 vhathu vha amba Tshivenda vho thoma u wana zwa ithanete zwinzhi nga luambo lwavho.<ref>[[statssa.gov.za]]</ref>
'''Ndi nga mini zwi tshi todea?'''<ref>[[ve.wikipedia.org]]</ref>
1.U kondelela vhathu - Vhakalaha na vhaswa vha sa divhi Luisimani vha nga shumisa inthanete 2.U wana mafhungo - Mafhungo a vhutshilo, tshikolo, na maano nga Tshivenda
Zwithu zwine zwa shumiswa<ref>[[sabc.co.za]]</ref>
1.Facebook na whatsapp - Vhathu vha ruma mivhigo nga Tshivenda 2.SABC Phalaphala FM - news naradio online nga Tshivenda 3.Google Translate - U thivhela maipfi u bva kha Luisimane u ya kha Tshivenda 4.Youtube
Tshivenda tshi na zwithu zwinzhi kha inthanete, sa Luisimane . Vhaswa vhanwe vha khou thoma u nwala dzi blog na u ita content nga Tshivenda u itela u engedza zwifanyiso.u shumisa inthanete nga Tshivenda zwi thusa u ita uri liambo lu vhe lu hone kha thekhinolodzhi.Hu todea vhathu vhanwe na vhanwe na u bveledza zwinwe nga Tshivenda.<ref>[[univern.ac.za]]</ref>
<nowiki>==Mishumo==</nowiki>
7t9naqezzjejl9tcj3t70t4etd6gy4t
User:Minnie012/Draft 3
2
5958
22739
2026-08-06T16:17:12Z
Minnie012
9412
Created page with "Dzina ḽanga ndi Minnie012."
22739
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi Minnie012.
32onjca9vwy0f232o55oq1xbiokilwx
22743
22739
2026-08-06T22:21:41Z
Minnie012
9412
i wrote an article
22743
wikitext
text/x-wiki
Tshatshingo potholes.
'''Tshatshingo''' Potholes ndi tshiga tsha mvelo tshine tsha vha na ḓirama na tshikhethwa tshine tsha wanala tsini na muḓi wa Tshidzivhe ngei Limpopo, [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]]. Zwo vhumbiwa nga milambo ya [[Mutale]] na Tshirovha ine ya vhaḓa kha matombo o dzikaho.<ref>1 <nowiki>https://www.dsac.gov.za</nowiki></ref>
Lushaka lwa [[VhaVenḓa]] vha [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]] vha na fhethu hukhethwa u fana na dziṅwe mvelele nnzhi dza sialala. Fhethu hukhethwa ndi fhethu hune ha davhidzana na mimuya, u sedza mvelo na u ita mikhuvha ine ya vha na ṱhalutshedzo dzo dzikaho dza mvelele kha tshitshavha.Tshatshingo Potholes ndi ine ya vha hone kha govha ḽo dzikaho nga nḓila ya geological tsini na mulambo wa Tshirovha. Ndi whirlpool khulwane ine ya vha na vhulapfu vhune ha swika 15m. Huna dzinwe dzi sinkhole khulwane tharu fhethu huthihi. <ref>2</ref>
Tshatshingo Potholes ndi vhufa ha ndeme kha lushaka lwa [[VhaVenḓa|Vhavenḓa]] nga u angaredza na nga maanḓa kha lushaka lwa Makani. Nga pfanelo dzine dza vha uri dzo fhiwa lushaka lwa Makani nga mvelele, vho no vha vhone fhedzi vhane vha vha vhalindi vha Tshatshingo Potholes. Muhulwane wa Makani, sa ‘muṋe’ wa fhethu, ndi ene ane a dzhia tsheo ya u fhedzisela malugana na masia maṅwe na maṅwe ane a tshimbidzana na u shumiswa kana mveledziso dzo dzinginywaho u mona na Tshatshingo Potholes. Maitele a athikili o katela ṱhoḓisiso ya desike, inthavhiyu dza vhaḓivhazwakale vha ndeme, u fhiriselana mihumbulo hu si ha fomala nga vhakwamei na u dzhiwa ha mbonalo ya Tshatshingo Potholes nga kha zwifanyiso zwa didzhithala khathihi na u dalela fhethu ho vhalaho. Athikili yo khwaṱhisedza uri Tshatshingo Potholes ndi fhethu hukhethwa hune ha vha na khonadzeo yo khwaṱhaho sa fhethu ha vhuendelamashango. Fhedziha, mveledziso ya vhuendelamashango yo fhelelaho a i nga ḓo itea nga ṅwambo wa vhuḓifari ho dzikaho ha mvelele ha vhathu vha [[VhaVenḓa]] vhune ha vha hone. Naho zwo ralo, zwo bviselwa khagala uri nḓila ya mveledziso ine ya nga vha hone ngei Tshatshingo Potholes i nga vha hone nga thendelo na thendelo i ṱoḓeaho ya khosi ya Makani. Fhedzi mveledziso dzo raloho dzi fanela u ṱanganedzwa nga mvelele na u vhewa fhethu ho teaho u bva kha Tshatshingo Potholes.<ref>3</ref>
= Referentse =
<nowiki>https://www.dsac.gov.za</nowiki>
<nowiki>https://.wwwunivenspace,univen.ac,za</nowiki>
<nowiki>https://.www.sahistory.org.za</nowiki>
h5phbmjsbwsycbr1m8r9ieupxffkq74
22744
22743
2026-08-06T22:22:21Z
Minnie012
9412
/* Referentse */
22744
wikitext
text/x-wiki
Tshatshingo potholes.
'''Tshatshingo''' Potholes ndi tshiga tsha mvelo tshine tsha vha na ḓirama na tshikhethwa tshine tsha wanala tsini na muḓi wa Tshidzivhe ngei Limpopo, [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]]. Zwo vhumbiwa nga milambo ya [[Mutale]] na Tshirovha ine ya vhaḓa kha matombo o dzikaho.<ref>1 <nowiki>https://www.dsac.gov.za</nowiki></ref>
Lushaka lwa [[VhaVenḓa]] vha [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]] vha na fhethu hukhethwa u fana na dziṅwe mvelele nnzhi dza sialala. Fhethu hukhethwa ndi fhethu hune ha davhidzana na mimuya, u sedza mvelo na u ita mikhuvha ine ya vha na ṱhalutshedzo dzo dzikaho dza mvelele kha tshitshavha.Tshatshingo Potholes ndi ine ya vha hone kha govha ḽo dzikaho nga nḓila ya geological tsini na mulambo wa Tshirovha. Ndi whirlpool khulwane ine ya vha na vhulapfu vhune ha swika 15m. Huna dzinwe dzi sinkhole khulwane tharu fhethu huthihi. <ref>2</ref>
Tshatshingo Potholes ndi vhufa ha ndeme kha lushaka lwa [[VhaVenḓa|Vhavenḓa]] nga u angaredza na nga maanḓa kha lushaka lwa Makani. Nga pfanelo dzine dza vha uri dzo fhiwa lushaka lwa Makani nga mvelele, vho no vha vhone fhedzi vhane vha vha vhalindi vha Tshatshingo Potholes. Muhulwane wa Makani, sa ‘muṋe’ wa fhethu, ndi ene ane a dzhia tsheo ya u fhedzisela malugana na masia maṅwe na maṅwe ane a tshimbidzana na u shumiswa kana mveledziso dzo dzinginywaho u mona na Tshatshingo Potholes. Maitele a athikili o katela ṱhoḓisiso ya desike, inthavhiyu dza vhaḓivhazwakale vha ndeme, u fhiriselana mihumbulo hu si ha fomala nga vhakwamei na u dzhiwa ha mbonalo ya Tshatshingo Potholes nga kha zwifanyiso zwa didzhithala khathihi na u dalela fhethu ho vhalaho. Athikili yo khwaṱhisedza uri Tshatshingo Potholes ndi fhethu hukhethwa hune ha vha na khonadzeo yo khwaṱhaho sa fhethu ha vhuendelamashango. Fhedziha, mveledziso ya vhuendelamashango yo fhelelaho a i nga ḓo itea nga ṅwambo wa vhuḓifari ho dzikaho ha mvelele ha vhathu vha [[VhaVenḓa]] vhune ha vha hone. Naho zwo ralo, zwo bviselwa khagala uri nḓila ya mveledziso ine ya nga vha hone ngei Tshatshingo Potholes i nga vha hone nga thendelo na thendelo i ṱoḓeaho ya khosi ya Makani. Fhedzi mveledziso dzo raloho dzi fanela u ṱanganedzwa nga mvelele na u vhewa fhethu ho teaho u bva kha Tshatshingo Potholes.<ref>3</ref>
= Referentse =
anasb5ymmq4od97zz9l5018j0894f47
Vhaswa vha ano maduvha
0
5959
22741
2026-08-06T18:28:30Z
Beyo04
9398
Vhaswa vha ano maduvha.
22741
wikitext
text/x-wiki
Vhaswa vha ano maduvha.
Vhaswa vha ano maduvha vha na mashudu vhukuma ngauri nga tshifhinga tsha vhorine ho vha hu si na muthu ane a nga ri tutuwdza nga ha uri ri kondelele tshikolo uri ri kone u bvelela, naho vhabebi vhashu vho vha vha tshi ri vhudza wo vha u nga si tou zwipfesesa zwavhudi ngauri udiri vha co soko amba afhu vha songo funzea.Fhedzi vhaswa vha ano maduvha vha na mashudu ngauri hu na zwiimiswa zwi no nga Musanda foundation zwine zwa tshimbila nga zwikolo zwi tshi khou tutuwedza vhaswa na u thusa vhaswa vhane a vha na dzi bugu dza tshikolo na dziyunifomo.<ref>[https://scripturesavvy.com/youth-quotes/ Top 150 Youth Quotes (With Meanings)]</ref>
Arali u muswa wa ano maduvha wa sa bvelela u vha u tshi khou tou funa ngauri hano maduvha naho wa feila murole wa vhu fumimbili ine vhaswa vhari ndi grade 12( matric) u a kona u dovha wa humela tshikoloni u khwinifhadza uri u fhedze u tshi khou ya university kana college ngeno nga tshifhinga tshashu Matric wo vha u tshi nwaliwa luthihi wa feila wo feila u khou dzula u si na grade 12. futhi u a tendelwa na u khwinifhadza maraga dzau u hayani wa to ya nga u nwala mahala.Vhaswa vha ano maduvha vha na mashudu ngauri vha na dzi thingothendeleki dzine dza vha thusa uri vha kone u vhona pfunzo dzine dza funziwa online uri vha kone u vhala arali vha songo zwpfesesa kilasini.<ref>[https://www.facebook.com/youthoftodayofficial/ <nowiki>Youth Of Today [Official] | Facebook</nowiki>]</ref>
Refarentsi
[https://scripturesavvy.com/youth-quotes/ Top 150 Youth Quotes (With Meanings)]
[https://www.facebook.com/youthoftodayofficial/ <nowiki>Youth Of Today [Official] | Facebook</nowiki>]
cxymt8qqieq7c4udljcos0dhd0hh3g4
User:Minnie012/Draft 4
2
5961
22747
2026-08-06T22:49:04Z
Minnie012
9412
i wrote the title
22747
wikitext
text/x-wiki
Mulambo wa Limpopo.
or5d0iawc2536827ausnwkclx0b7klk
Draft 10
0
5962
22754
2026-08-07T10:08:37Z
Titos18
9393
nelson mandela
22754
wikitext
text/x-wiki
== VHO-NELSON MANDELA ==
[[File:Nelson Mandela 1994.jpg|thumb|nelson mandela ]]
Nelson Mandela o vha e mulweli wa u lwa na khethululo ya muvhala (apartheid), murangaphanḓa wa zwa politiki, na muṋe wa mbilu ya u thusa vhaṅwe Afurika Tshipembe. O bebwa nga ḽa 18 Fulwana 1918 ngei Mvezo, kha ḽa Kapa Vhubvaḓuvha. O guda mulayo nahone a dzhena kha African National Congress (ANC) u itela u lwela ndinganelo na pfanelo dza vhathu vhoṱhe.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref>
Nga 1962, Mandela o farwa a dovha a haṱulwa u valelwa dzhele lwa vhutshilo nga mulandu wa mushumo wawe wa u lwa na khethululo ya muvhala. O fhedza miṅwaha ya 27 e dzhele, hunzhi ha yeneyo miṅwaha o i fhedza Robben Island<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref>. Naho o vha e dzhele, o dzula e tshiga tsha fulufhelo kha vhathu vhanzhi.
Nga murahu ha musi o bviswa dzhele nga 1990, Mandela o thusa u fhelisa khethululo ya muvhala nga mulalo. Nga 1994, o vha Phuresidennde wa u thoma wa muthu mutswu wa Afurika Tshipembe nga murahu ha khetho dza demokirasi dza u thoma. Sa Phuresidennde, o shuma u kuvhanganya lushaka na u khwaṱhisa mulalo na vhuthihi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref>
Nga 1993, Nelson Mandela<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref> o wana Nobel Peace Prize nga mushumo wawe wa u ṱuṱuwedza mulalo na ndinganelo. O ṱutshela zwa politiki nga 1999, fhedzi o bvela phanḓa na mushumo wa u thusa vhathu na u tikedza pfanelo dza vhathu. O lovha nga ḽa 5 Nyendavhusiku 2013, nahone u kha ḓi humbulwa sa tshiga tsha vhuhali, u hangwela, na vhurangaphanḓa. Nelson Mandela o vha a tshi tenda uri pfunzo ndi tshiṅwe tsha zwishumiswa zwa ndeme zwa u shandukisa lushaka. O ṱuṱuwedza vhaswa uri vha gude nga nungo, vha ṱhoniphe vhaṅwe, nahone vha shume vhoṱhe u fhaṱa matshelo a khwine. Mulaedza wawe wa mulalo, ndinganelo, na u hangwela u kha ḓi ṱuṱuwedza vhathu vha dzimilioni shangoni ḽoṱhe.
Nelson Mandela o vha a tshi tenda uri pfunzo ndi yone ndila ya u shandukisa shango. O ṱuṱuwedza vhaswa uri vha gude nga maanḓa, vha ṱhoniphe vhaṅwe, nahone vha shumisane u fhaṱa matshelo a khwine. O vha e tsumbo ya u fulufhedzea na u sa fhele mbilu.
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.nelsonmandela.org/biography
# https://www.nelsonmandela.org/learners-biography
# https://www.nelsonmandela.org/biography-timeline<nowiki/>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela
[[Category:Nelson mandela]]
3coxx5lotkvotf2uaeengx4nn1llzko
22755
22754
2026-08-07T10:09:48Z
Titos18
9393
nelson mandela
22755
wikitext
text/x-wiki
== VHO-NELSON MANDELA ==
[[File:Nelson Mandela 1994.jpg|thumb|nelson mandela ]]
Nelson Mandela o vha e mulweli wa u lwa na khethululo ya muvhala (apartheid), murangaphanḓa wa zwa politiki, na muṋe wa mbilu ya u thusa vhaṅwe Afurika Tshipembe. O bebwa nga ḽa 18 Fulwana 1918 ngei Mvezo, kha ḽa Kapa Vhubvaḓuvha. O guda mulayo nahone a dzhena kha African National Congress (ANC) u itela u lwela ndinganelo na pfanelo dza vhathu vhoṱhe.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref>
Nga 1962, Mandela o farwa a dovha a haṱulwa u valelwa dzhele lwa vhutshilo nga mulandu wa mushumo wawe wa u lwa na khethululo ya muvhala. O fhedza miṅwaha ya 27 e dzhele, hunzhi ha yeneyo miṅwaha o i fhedza Robben Island<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref>. Naho o vha e dzhele, o dzula e tshiga tsha fulufhelo kha vhathu vhanzhi.
Nga murahu ha musi o bviswa dzhele nga 1990, Mandela o thusa u fhelisa khethululo ya muvhala nga mulalo. Nga 1994, o vha Phuresidennde wa u thoma wa muthu mutswu wa Afurika Tshipembe nga murahu ha khetho dza demokirasi dza u thoma. Sa Phuresidennde, o shuma u kuvhanganya lushaka na u khwaṱhisa mulalo na vhuthihi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref>
Nga 1993, Nelson Mandela<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela</ref> o wana Nobel Peace Prize nga mushumo wawe wa u ṱuṱuwedza mulalo na ndinganelo. O ṱutshela zwa politiki nga 1999, fhedzi o bvela phanḓa na mushumo wa u thusa vhathu na u tikedza pfanelo dza vhathu. O lovha nga ḽa 5 Nyendavhusiku 2013, nahone u kha ḓi humbulwa sa tshiga tsha vhuhali, u hangwela, na vhurangaphanḓa. Nelson Mandela o vha a tshi tenda uri pfunzo ndi tshiṅwe tsha zwishumiswa zwa ndeme zwa u shandukisa lushaka. O ṱuṱuwedza vhaswa uri vha gude nga nungo, vha ṱhoniphe vhaṅwe, nahone vha shume vhoṱhe u fhaṱa matshelo a khwine. Mulaedza wawe wa mulalo, ndinganelo, na u hangwela u kha ḓi ṱuṱuwedza vhathu vha dzimilioni shangoni ḽoṱhe.
Nelson Mandela o vha a tshi tenda uri pfunzo ndi yone ndila ya u shandukisa shango. O ṱuṱuwedza vhaswa uri vha gude nga maanḓa, vha ṱhoniphe vhaṅwe, nahone vha shumisane u fhaṱa matshelo a khwine. O vha e tsumbo ya u fulufhedzea na u sa fhele mbilu.
== BUGU TSHUMISWA: ==
#
[[Category:Nelson mandela]]
l8iglwc0qab2uxzy49dgn1fk9f7g4n2
Nelson mandela
0
5963
22756
2026-08-07T10:12:59Z
Titos18
9393
ndinga nelson mandela
22756
wikitext
text/x-wiki
VHO-NELSON MANDELA
nelson mandela
Nelson Mandela o vha e mulweli wa u lwa na khethululo ya muvhala (apartheid), murangaphanḓa wa zwa politiki, na muṋe wa mbilu ya u thusa vhaṅwe Afurika Tshipembe. O bebwa nga ḽa 18 Fulwana 1918 ngei Mvezo, kha ḽa Kapa Vhubvaḓuvha. O guda mulayo nahone a dzhena kha African National Congress (ANC) u itela u lwela ndinganelo na pfanelo dza vhathu vhoṱhe.[1]
Nga 1962, Mandela o farwa a dovha a haṱulwa u valelwa dzhele lwa vhutshilo nga mulandu wa mushumo wawe wa u lwa na khethululo ya muvhala. O fhedza miṅwaha ya 27 e dzhele, hunzhi ha yeneyo miṅwaha o i fhedza Robben Island[2]. Naho o vha e dzhele, o dzula e tshiga tsha fulufhelo kha vhathu vhanzhi.
Nga murahu ha musi o bviswa dzhele nga 1990, Mandela o thusa u fhelisa khethululo ya muvhala nga mulalo. Nga 1994, o vha Phuresidennde wa u thoma wa muthu mutswu wa Afurika Tshipembe nga murahu ha khetho dza demokirasi dza u thoma. Sa Phuresidennde, o shuma u kuvhanganya lushaka na u khwaṱhisa mulalo na vhuthihi.[3]
Nga 1993, Nelson Mandela[4] o wana Nobel Peace Prize nga mushumo wawe wa u ṱuṱuwedza mulalo na ndinganelo. O ṱutshela zwa politiki nga 1999, fhedzi o bvela phanḓa na mushumo wa u thusa vhathu na u tikedza pfanelo dza vhathu. O lovha nga ḽa 5 Nyendavhusiku 2013, nahone u kha ḓi humbulwa sa tshiga tsha vhuhali, u hangwela, na vhurangaphanḓa. Nelson Mandela o vha a tshi tenda uri pfunzo ndi tshiṅwe tsha zwishumiswa zwa ndeme zwa u shandukisa lushaka. O ṱuṱuwedza vhaswa uri vha gude nga nungo, vha ṱhoniphe vhaṅwe, nahone vha shume vhoṱhe u fhaṱa matshelo a khwine. Mulaedza wawe wa mulalo, ndinganelo, na u hangwela u kha ḓi ṱuṱuwedza vhathu vha dzimilioni shangoni ḽoṱhe.
Nelson Mandela o vha a tshi tenda uri pfunzo ndi yone ndila ya u shandukisa shango. O ṱuṱuwedza vhaswa uri vha gude nga maanḓa, vha ṱhoniphe vhaṅwe, nahone vha shumisane u fhaṱa matshelo a khwine. O vha e tsumbo ya u fulufhedzea na u sa fhele mbilu.
BUGU TSHUMISWA:
https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela
https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela
https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela
https://en.wikipedia.org/wiki/Nelson_Mandela
dc67gdvpvjgudhok94an2w7nlb5ae8z
* Draft 11
0
5964
22757
2026-08-07T10:29:43Z
Titos18
9393
U LINGANA HA MBEU
22757
wikitext
text/x-wiki
== U LINGANA HA MBEU ==
U lingana ha mbeu zwi amba uri vhanna na vhafumakadzi vha tea u vha na pfanelo dzi fanaho na zwikhala zwi fanaho kha vhutshilo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gender_equality</ref>. Muṅwe na muṅwe u tea u ṱhoniphiwa hu sa sedzwi mbeu yawe.Vhana vha vhasidzana na vha vhatukana vha tea u wana pfunzo i fanaho. Pfunzo i thusa uri vhoṱhe vha kone u swikelela miloro yavho na u bvelela vhutshiloni.Kha fhethu ha mushumo, vhanna na vhafumakadzi vha tea u wana muholo na zwikhala zwi fanaho musi vha tshi ita mushumo u fanaho a hu tei u vha na khethulula. Zwi dovha zwa amba uri lingana ha mbeu zwi amba uri vhanna na vhafumakadzi vha tea u vha na pfanelo dzi fanaho na zwikhala zwi fanaho kha vhutshilo. Muṅwe na muṅwe u tea u ṱhoniphiwa na u sa khethululwa nga mulandu wa mbeu yawe. U lingana ha mbeu zwi thusa u fhaṱa tshitshavha tshi re na mulalo, ndinganelo, na mveledziso.
[[File:Gender Equality 2024 in Benin Cérémonie de remise des prix aux meilleures contributrices 2.jpg|thumb|U LINGANA HA MBEU]]
Musi vhanna na vhafumakadzi vha tshi wana pfunzo, mishumo, na zwikhala zwi fanaho, shango ḽi a aluwa nahone vhathu vhoṱhe vha a vhuyelwa.U lingana ha mbeu zwi thusa u fhelisa u tambudzwa na u khethululwa ha vhafumakadzi na vhasidzana. Muṅwe na muṅwe u tea u dzula o tsireledzea nahone a ṱhoniphiwe.Vhafumakadzi na vhanna vha tea u vha na tshikhala tsha u vha vharangaphanḓa kha muvhuso, mabindu, na kha tshitshavha. Hezwi zwi thusa uri hu vhe na mbonalo dzo fhambanaho kha u ita tsheo.
Mahaya ndi fhethu hune vhanna na vhafumakadzi vha tea u kovhekana mishumo. Musi muṅwe na muṅwe a tshi ita tshipiḓa tshawe, hu vha na vhuthihi na mulalo muṱani.Muṅwe na muṅwe u na mushumo wa u ṱuṱuwedza u lingana ha mbeu nga u ṱhonipha vhaṅwe, u lwa na khethululo, na u tikedza ndinganelo kha tshitshavha. U lingana ha mbeu ndi zwa ndeme kha mveledziso<ref>https://www.un.org/en/global-issues/gender-equality</ref> ya shango. Musi vhanna na vhafumakadzi vha tshi wana pfanelo na zwikhala zwi fanaho, tshitshavha tshi a aluwa nahone vhutshilo ha vhathu vhoṱhe vhu a khwinisea.
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.un.org/en/global-issues/gender-equality
# https://www.unesco.org/en/gender-equality
# https://en.wikipedia.org/wiki/Gender_equality
[[Category:U LINGANA HA MBEU]]
75o0lsmihychie20229nzw63ebx9fx9
U lingana ha mbeu
0
5965
22758
2026-08-07T10:32:26Z
Titos18
9393
U LINGANA HA MBEU
22758
wikitext
text/x-wiki
== U LINGANA HA MBEU ==
U lingana ha mbeu zwi amba uri vhanna na vhafumakadzi vha tea u vha na pfanelo dzi fanaho na zwikhala zwi fanaho kha vhutshilo. Muṅwe na muṅwe u tea u ṱhoniphiwa hu sa sedzwi mbeu yawe.Vhana vha vhasidzana na vha vhatukana vha tea u wana pfunzo i fanaho. Pfunzo i thusa uri vhoṱhe vha kone u swikelela miloro yavho na u bvelela vhutshiloni.Kha fhethu ha mushumo, vhanna na vhafumakadzi vha tea u wana muholo na zwikhala zwi fanaho musi vha tshi ita mushumo u fanaho a hu tei u vha na khethulula. Zwi dovha zwa amba uri lingana ha mbeu zwi amba uri vhanna na vhafumakadzi vha tea u vha na pfanelo dzi fanaho na zwikhala zwi fanaho kha vhutshilo. Muṅwe na muṅwe u tea u ṱhoniphiwa na u sa khethululwa nga mulandu wa mbeu yawe. U lingana ha mbeu zwi thusa u fhaṱa tshitshavha tshi re na mulalo, ndinganelo, na mveledziso.<ref>https/woman equal</ref>
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Gender_Equality_2024_in_Benin_Cérémonie_de_remise_des_prix_aux_meilleures_contributrices_2.jpg|link=File:Gender_Equality_2024_in_Benin_Cérémonie_de_remise_des_prix_aux_meilleures_contributrices_2.jpg|thumb|U LINGANA HA MBEU]]
Musi vhanna na vhafumakadzi vha tshi wana pfunzo, mishumo, na zwikhala zwi fanaho, shango ḽi a aluwa nahone vhathu vhoṱhe vha a vhuyelwa.U lingana ha mbeu zwi thusa u fhelisa u tambudzwa na u khethululwa ha vhafumakadzi na vhasidzana. Muṅwe na muṅwe u tea u dzula o tsireledzea nahone a ṱhoniphiwe.Vhafumakadzi na vhanna vha tea u vha na tshikhala tsha u vha vharangaphanḓa kha muvhuso, mabindu, na kha tshitshavha. Hezwi zwi thusa uri hu vhe na mbonalo dzo fhambanaho kha u ita tsheo.
Mahaya ndi fhethu hune vhanna na vhafumakadzi vha tea u kovhekana mishumo. Musi muṅwe na muṅwe a tshi ita tshipiḓa tshawe, hu vha na vhuthihi na mulalo muṱani.Muṅwe na muṅwe u na mushumo wa u ṱuṱuwedza u lingana ha mbeu nga u ṱhonipha vhaṅwe, u lwa na khethululo, na u tikedza ndinganelo kha tshitshavha. U lingana ha mbeu ndi zwa ndeme kha mveledziso ya shango. Musi vhanna na vhafumakadzi vha tshi wana pfanelo na zwikhala zwi fanaho, tshitshavha tshi a aluwa nahone vhutshilo ha vhathu vhoṱhe vhu a khwinisea.
== BUGU TSHUMISWA: ==
# <nowiki>https://www.un.org/en/global-issues/gender-equality</nowiki>
# <nowiki>https://www.unesco.org/en/gender-equality</nowiki>
# <nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/Gender_equality</nowiki>
13413dm5aroaytaq5mrci8di9204nmi
* Draft 12
0
5966
22759
2026-08-07T10:45:38Z
Titos18
9393
U SHAYA MUSHUMO
22759
wikitext
text/x-wiki
== VHUSHAYAMUSHUMO AFRIKA TSHIPEMBE ==
Vhushayamushumo Afurika Tshipembe ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi<ref>https://www.gov.za</ref>. Vhathu vhanzhi vha fhedza pfunzo, fhedzi a vha wani mishumo ya u ḓitshidza.Hu na zwiitisi zwinzhi zwa vhushayamushumo, zwi ngaho u shaya mishumo, vhathu vhanzhi vha no ṱoḓa mushumo, na u shaya zwikili zwi ṱoḓeaho nga vhashumi. Hezwi zwi ita uri zwi konḓe u wana mushumo.
Vhushayamushumo vhu na masiandoitwa mavhi kha vhutshilo ha vhathu. Malapa manzhi a shaya tshelede ya u renga zwiḽiwa, u badela pfunzo, na u ṱhogomela ṱhoḓea dza ndeme.Vhaswa ndi vhone vha kwameaho nga maanḓa nga vhushayamushumo. Vhanzhi vhavho vha fhedza u guda, fhedzi vha fhedza miṅwaha minzhi vha sa wani mishumo.Muvhuso na mabindu vha tea u shumisana u sika mishumo miswa na u tikedza mabindu matuku. Hezwi zwi nga thusa vhathu vhanzhi u wana mishumo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa</ref>
Pfunzo na vhugudisi ha zwikili ndi zwa ndeme kha u fhungudza vhushayamushumo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa</ref>. Musi vhathu vha tshi guda zwikili zwiswa, vha vha na tshikhala tsha u wana mishumo kana u thoma mabindu avho.Vhaswa vha tea u ṱuṱuwedzwa u vha na vhushimamilayo na u thoma mabindu matuku. Hezwi zwi nga sika mishumo yavho na ya vhaṅwe. Arali muvhuso, mabindu, na tshitshavha vha shumisana, vhushayamushumo vhu nga fhungudzea. Hezwi zwi nga ita uri vhutshilo ha vhathu Afurika Tshipembe vhu khwinisee na ikonomi i aluwe.
[[File:American Jobs Plan State Fact Sheet IN.pdf|thumb|U SHAYA MUSHUMO]]
Vhushayamushumo a vhu kwami muthu muthihi fhedzi, vhu kwama na muṱa na tshitshavha tshoṱhe. Nga zwenezwo, ndi zwa ndeme uri muvhuso, mabindu, na tshitshavha vha shumisane u sika mishumo na u ṋea vhathu zwikhala zwa u guda na u bvelela. Hezwi zwi nga thusa u fhungudza vhushayamushumo na u khwinisa vhutshilo ha vhathu Afurika Tshipembe.
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.statssa.gov.za
# https://www.gov.za
# https://www.worldbank.org/en/country/southafrica
# https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa
[[Category:VHUSHAYAMUSHUMO AFRIKA TSHIPEMBE]]
[[Category:U SAVHA NA MUSHUMO]]
tl7sf8u38nmhw9y2gq1ae2386soo8ey
22760
22759
2026-08-07T10:47:09Z
Titos18
9393
/* BUGU TSHUMISWA: */
22760
wikitext
text/x-wiki
== VHUSHAYAMUSHUMO AFRIKA TSHIPEMBE ==
Vhushayamushumo Afurika Tshipembe ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi<ref>https://www.gov.za</ref>. Vhathu vhanzhi vha fhedza pfunzo, fhedzi a vha wani mishumo ya u ḓitshidza.Hu na zwiitisi zwinzhi zwa vhushayamushumo, zwi ngaho u shaya mishumo, vhathu vhanzhi vha no ṱoḓa mushumo, na u shaya zwikili zwi ṱoḓeaho nga vhashumi. Hezwi zwi ita uri zwi konḓe u wana mushumo.
Vhushayamushumo vhu na masiandoitwa mavhi kha vhutshilo ha vhathu. Malapa manzhi a shaya tshelede ya u renga zwiḽiwa, u badela pfunzo, na u ṱhogomela ṱhoḓea dza ndeme.Vhaswa ndi vhone vha kwameaho nga maanḓa nga vhushayamushumo. Vhanzhi vhavho vha fhedza u guda, fhedzi vha fhedza miṅwaha minzhi vha sa wani mishumo.Muvhuso na mabindu vha tea u shumisana u sika mishumo miswa na u tikedza mabindu matuku. Hezwi zwi nga thusa vhathu vhanzhi u wana mishumo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa</ref>
Pfunzo na vhugudisi ha zwikili ndi zwa ndeme kha u fhungudza vhushayamushumo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa</ref>. Musi vhathu vha tshi guda zwikili zwiswa, vha vha na tshikhala tsha u wana mishumo kana u thoma mabindu avho.Vhaswa vha tea u ṱuṱuwedzwa u vha na vhushimamilayo na u thoma mabindu matuku. Hezwi zwi nga sika mishumo yavho na ya vhaṅwe. Arali muvhuso, mabindu, na tshitshavha vha shumisana, vhushayamushumo vhu nga fhungudzea. Hezwi zwi nga ita uri vhutshilo ha vhathu Afurika Tshipembe vhu khwinisee na ikonomi i aluwe.
[[File:American Jobs Plan State Fact Sheet IN.pdf|thumb|U SHAYA MUSHUMO]]
Vhushayamushumo a vhu kwami muthu muthihi fhedzi, vhu kwama na muṱa na tshitshavha tshoṱhe. Nga zwenezwo, ndi zwa ndeme uri muvhuso, mabindu, na tshitshavha vha shumisane u sika mishumo na u ṋea vhathu zwikhala zwa u guda na u bvelela. Hezwi zwi nga thusa u fhungudza vhushayamushumo na u khwinisa vhutshilo ha vhathu Afurika Tshipembe.
== BUGU TSHUMISWA: ==
[[Category:VHUSHAYAMUSHUMO AFRIKA TSHIPEMBE]]
[[Category:U SAVHA NA MUSHUMO]]
mb6yyll90v6g0xpvk50t5kj11ouck1r
Vhushayamushumo afrika tshipembe
0
5967
22761
2026-08-07T10:49:11Z
Titos18
9393
vhushayamushumo afrika tshipembe
22761
wikitext
text/x-wiki
== VHUSHAYAMUSHUMO AFRIKA TSHIPEMBE ==
Vhushayamushumo Afurika Tshipembe ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi<ref>[https://www.gov.za/ https://www.gov.za]</ref>. Vhathu vhanzhi vha fhedza pfunzo, fhedzi a vha wani mishumo ya u ḓitshidza.Hu na zwiitisi zwinzhi zwa vhushayamushumo, zwi ngaho u shaya mishumo, vhathu vhanzhi vha no ṱoḓa mushumo, na u shaya zwikili zwi ṱoḓeaho nga vhashumi. Hezwi zwi ita uri zwi konḓe u wana mushumo.
Vhushayamushumo vhu na masiandoitwa mavhi kha vhutshilo ha vhathu. Malapa manzhi a shaya tshelede ya u renga zwiḽiwa, u badela pfunzo, na u ṱhogomela ṱhoḓea dza ndeme.Vhaswa ndi vhone vha kwameaho nga maanḓa nga vhushayamushumo. Vhanzhi vhavho vha fhedza u guda, fhedzi vha fhedza miṅwaha minzhi vha sa wani mishumo.Muvhuso na mabindu vha tea u shumisana u sika mishumo miswa na u tikedza mabindu matuku. Hezwi zwi nga thusa vhathu vhanzhi u wana mishumo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa</ref>
Pfunzo na vhugudisi ha zwikili ndi zwa ndeme kha u fhungudza vhushayamushumo<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Unemployment_in_South_Africa</ref>. Musi vhathu vha tshi guda zwikili zwiswa, vha vha na tshikhala tsha u wana mishumo kana u thoma mabindu avho.Vhaswa vha tea u ṱuṱuwedzwa u vha na vhushimamilayo na u thoma mabindu matuku. Hezwi zwi nga sika mishumo yavho na ya vhaṅwe. Arali muvhuso, mabindu, na tshitshavha vha shumisana, vhushayamushumo vhu nga fhungudzea. Hezwi zwi nga ita uri vhutshilo ha vhathu Afurika Tshipembe vhu khwinisee na ikonomi i aluwe.
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:American_Jobs_Plan_State_Fact_Sheet_IN.pdf|link=File:American_Jobs_Plan_State_Fact_Sheet_IN.pdf|thumb|U SHAYA MUSHUMO]]
Vhushayamushumo a vhu kwami muthu muthihi fhedzi, vhu kwama na muṱa na tshitshavha tshoṱhe. Nga zwenezwo, ndi zwa ndeme uri muvhuso, mabindu, na tshitshavha vha shumisane u sika mishumo na u ṋea vhathu zwikhala zwa u guda na u bvelela. Hezwi zwi nga thusa u fhungudza vhushayamushumo na u khwinisa vhutshilo ha vhathu Afurika Tshipembe.
== BUGU TSHUMISWA: ==
jvdmp8q4y4njasoxqqmvt38gimnoqb2
* Draft 13
0
5968
22762
2026-08-07T11:07:59Z
Titos18
9393
U SHUMISWA HA ZWIDZIDZIVHADZI
22762
wikitext
text/x-wiki
== U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI ==
U shumisa zwidzidzivhadzi ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi, nga maanḓa vhaswa. Zwidzidzivhadzi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref> zwi nga vha na masiandoitwa mavhi kha mutakalo, muhumbulo, na vhutshilo ha muthu.Vhathu vha nga thoma u shumisa zwidzidzivhadzi nga mulandu wa mutsiko wa khonani, thaidzo dza hayani, kana u ṱoḓa u lingedza zwithu zwiswa. Hezwi zwi nga ita uri vha dzhiele zwenezwo mbilu nahone vha kundelwe u zwi litsha. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri vhathu vha xele mushumo, vha kundelwe u guda zwavhuḓi, na u kwama vhushaka havho na muṱa. Zwi dovha zwa engedza vhutshinyi na dzinwe thaidzo kha tshitshavha.
Vhabebi, vhadededzi, na miraḓo ya tshitshavha vha na mushumo wa u gudisa vhaswa nga khombo dza u shumisa zwidzidzivhadzi. U amba navho na u vha tikedza zwi nga thusa u vha tsireledza.Vhathu vhane vha khou tambula nga u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u ṱuṱuwedzwa uri vha ṱoḓe thuso kha vhutshilo<ref>https://www.who.int/health-topics/substance-abuse</ref> kana fhethu hune ha ṋetshedzwa thuso. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga vha thusa u dovha vha tshila vhutshilo ha mutakalo. Arali roṱhe ra shumisana u gudisa vhathu, u tikedza vhaswa, na u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi, ri nga fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.
Vhushaka ha muṱani na tshitshavha vhu dovha ha kwamea nga u shumisa zwidzidzivhadzi. Hu nga vha na nndwa dza hayani, vhutshinyi, na u sa tshila nga mulalo. Vhabebi, vhadededzi, na vharangaphanḓa vha tshitshavha vha tea u shumisana u gudisa vhaswa nga khombo dza zwidzidzivhadzi na u vha ṱuṱuwedza u ita zwithu zwavhuḓi zwine zwa nga thusa vhutshilo havho.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
[[File:Toxicoman - Substance abuse.jpg|thumb|ZWIDZIDZIVHADZI]]
Vhathu vhane vha khou tambula nga mulandu wa u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u wana thuso nga u ṱavhanya. Vha nga ya zwibadela, fhethu ha u alafhiwa, kana vha amba na vhaeletshedzi uri vha wane thuso. Muṱa na khonani vha tea u vha tikedza na u vha ṱuṱuwedza uri vha litsha u shumisa zwidzidzivhadzi. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga thusa muthu u dovha a tshila vhutshilo ha mutakalo. Roṱhe ri na vhudifhinduleli ha u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi. Musi muvhuso, zwikolo, vhabebi, na tshitshavha vha tshi shumisana, hu nga vha na phambano khulwane. U gudisa vhathu, u sika mishumo, na u ṋea vhaswa zwikhala zwa u ita mitambo na zwiṅwe zwithu zwi re zwavhuḓi zwi nga thusa u fhungudza u shumisa zwidzidzivhadzi na u fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.who.int/health-topics/substance-abuse
# https://www.unodc.org
# https://www.sadag.org
# https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse
[[Category:U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI]]
kmi94v41tnzu56wpww7sj4wrhe2wj9p
22763
22762
2026-08-07T11:08:50Z
Titos18
9393
U SHUMISWA HA ZWIDZIDZIVHADZI
22763
wikitext
text/x-wiki
== U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI ==
U shumisa zwidzidzivhadzi ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi, nga maanḓa vhaswa. Zwidzidzivhadzi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref> zwi nga vha na masiandoitwa mavhi kha mutakalo, muhumbulo, na vhutshilo ha muthu.Vhathu vha nga thoma u shumisa zwidzidzivhadzi nga mulandu wa mutsiko wa khonani, thaidzo dza hayani, kana u ṱoḓa u lingedza zwithu zwiswa. Hezwi zwi nga ita uri vha dzhiele zwenezwo mbilu nahone vha kundelwe u zwi litsha. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri vhathu vha xele mushumo, vha kundelwe u guda zwavhuḓi, na u kwama vhushaka havho na muṱa. Zwi dovha zwa engedza vhutshinyi na dzinwe thaidzo kha tshitshavha.
Vhabebi, vhadededzi, na miraḓo ya tshitshavha vha na mushumo wa u gudisa vhaswa nga khombo dza u shumisa zwidzidzivhadzi. U amba navho na u vha tikedza zwi nga thusa u vha tsireledza.Vhathu vhane vha khou tambula nga u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u ṱuṱuwedzwa uri vha ṱoḓe thuso kha vhutshilo<ref>https://www.who.int/health-topics/substance-abuse</ref> kana fhethu hune ha ṋetshedzwa thuso. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga vha thusa u dovha vha tshila vhutshilo ha mutakalo. Arali roṱhe ra shumisana u gudisa vhathu, u tikedza vhaswa, na u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi, ri nga fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.
Vhushaka ha muṱani na tshitshavha vhu dovha ha kwamea nga u shumisa zwidzidzivhadzi. Hu nga vha na nndwa dza hayani, vhutshinyi, na u sa tshila nga mulalo. Vhabebi, vhadededzi, na vharangaphanḓa vha tshitshavha vha tea u shumisana u gudisa vhaswa nga khombo dza zwidzidzivhadzi na u vha ṱuṱuwedza u ita zwithu zwavhuḓi zwine zwa nga thusa vhutshilo havho.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
[[File:Toxicoman - Substance abuse.jpg|thumb|ZWIDZIDZIVHADZI]]
Vhathu vhane vha khou tambula nga mulandu wa u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u wana thuso nga u ṱavhanya. Vha nga ya zwibadela, fhethu ha u alafhiwa, kana vha amba na vhaeletshedzi uri vha wane thuso. Muṱa na khonani vha tea u vha tikedza na u vha ṱuṱuwedza uri vha litsha u shumisa zwidzidzivhadzi. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga thusa muthu u dovha a tshila vhutshilo ha mutakalo. Roṱhe ri na vhudifhinduleli ha u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi. Musi muvhuso, zwikolo, vhabebi, na tshitshavha vha tshi shumisana, hu nga vha na phambano khulwane. U gudisa vhathu, u sika mishumo, na u ṋea vhaswa zwikhala zwa u ita mitambo na zwiṅwe zwithu zwi re zwavhuḓi zwi nga thusa u fhungudza u shumisa zwidzidzivhadzi na u fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
[[Category:U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI]]
srz3qbhtznaz9tatcccau7b0fl2c8zh
U SHUMISWA HA ZWIDZIDZIVHADZI
0
5969
22764
2026-08-07T11:10:49Z
Titos18
9393
U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI
22764
wikitext
text/x-wiki
== U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI ==
U shumisa zwidzidzivhadzi ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi, nga maanḓa vhaswa. Zwidzidzivhadzi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref> zwi nga vha na masiandoitwa mavhi kha mutakalo, muhumbulo, na vhutshilo ha muthu.Vhathu vha nga thoma u shumisa zwidzidzivhadzi nga mulandu wa mutsiko wa khonani, thaidzo dza hayani, kana u ṱoḓa u lingedza zwithu zwiswa. Hezwi zwi nga ita uri vha dzhiele zwenezwo mbilu nahone vha kundelwe u zwi litsha. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri vhathu vha xele mushumo, vha kundelwe u guda zwavhuḓi, na u kwama vhushaka havho na muṱa. Zwi dovha zwa engedza vhutshinyi na dzinwe thaidzo kha tshitshavha.
Vhabebi, vhadededzi, na miraḓo ya tshitshavha vha na mushumo wa u gudisa vhaswa nga khombo dza u shumisa zwidzidzivhadzi. U amba navho na u vha tikedza zwi nga thusa u vha tsireledza.Vhathu vhane vha khou tambula nga u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u ṱuṱuwedzwa uri vha ṱoḓe thuso kha vhutshilo<ref>https://www.who.int/health-topics/substance-abuse</ref> kana fhethu hune ha ṋetshedzwa thuso. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga vha thusa u dovha vha tshila vhutshilo ha mutakalo. Arali roṱhe ra shumisana u gudisa vhathu, u tikedza vhaswa, na u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi, ri nga fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.
Vhushaka ha muṱani na tshitshavha vhu dovha ha kwamea nga u shumisa zwidzidzivhadzi. Hu nga vha na nndwa dza hayani, vhutshinyi, na u sa tshila nga mulalo. Vhabebi, vhadededzi, na vharangaphanḓa vha tshitshavha vha tea u shumisana u gudisa vhaswa nga khombo dza zwidzidzivhadzi na u vha ṱuṱuwedza u ita zwithu zwavhuḓi zwine zwa nga thusa vhutshilo havho.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Toxicoman_-_Substance_abuse.jpg|link=File:Toxicoman_-_Substance_abuse.jpg|thumb|ZWIDZIDZIVHADZI]]
Vhathu vhane vha khou tambula nga mulandu wa u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u wana thuso nga u ṱavhanya. Vha nga ya zwibadela, fhethu ha u alafhiwa, kana vha amba na vhaeletshedzi uri vha wane thuso. Muṱa na khonani vha tea u vha tikedza na u vha ṱuṱuwedza uri vha litsha u shumisa zwidzidzivhadzi. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga thusa muthu u dovha a tshila vhutshilo ha mutakalo. Roṱhe ri na vhudifhinduleli ha u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi. Musi muvhuso, zwikolo, vhabebi, na tshitshavha vha tshi shumisana, hu nga vha na phambano khulwane. U gudisa vhathu, u sika mishumo, na u ṋea vhaswa zwikhala zwa u ita mitambo na zwiṅwe zwithu zwi re zwavhuḓi zwi nga thusa u fhungudza u shumisa zwidzidzivhadzi na u fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
h21vjpsiieabl2zzffd5feqcfymaiyq
U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI
0
5970
22765
2026-08-07T11:11:45Z
Titos18
9393
U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI
22765
wikitext
text/x-wiki
== U SHUMISA ZWIDZIDZIVHADZI ==
U shumisa zwidzidzivhadzi ndi thaidzo khulwane ine ya kwama vhathu vhanzhi, nga maanḓa vhaswa. Zwidzidzivhadzi<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref> zwi nga vha na masiandoitwa mavhi kha mutakalo, muhumbulo, na vhutshilo ha muthu.Vhathu vha nga thoma u shumisa zwidzidzivhadzi nga mulandu wa mutsiko wa khonani, thaidzo dza hayani, kana u ṱoḓa u lingedza zwithu zwiswa. Hezwi zwi nga ita uri vha dzhiele zwenezwo mbilu nahone vha kundelwe u zwi litsha. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri vhathu vha xele mushumo, vha kundelwe u guda zwavhuḓi, na u kwama vhushaka havho na muṱa. Zwi dovha zwa engedza vhutshinyi na dzinwe thaidzo kha tshitshavha.
Vhabebi, vhadededzi, na miraḓo ya tshitshavha vha na mushumo wa u gudisa vhaswa nga khombo dza u shumisa zwidzidzivhadzi. U amba navho na u vha tikedza zwi nga thusa u vha tsireledza.Vhathu vhane vha khou tambula nga u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u ṱuṱuwedzwa uri vha ṱoḓe thuso kha vhutshilo<ref>https://www.who.int/health-topics/substance-abuse</ref> kana fhethu hune ha ṋetshedzwa thuso. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga vha thusa u dovha vha tshila vhutshilo ha mutakalo. Arali roṱhe ra shumisana u gudisa vhathu, u tikedza vhaswa, na u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi, ri nga fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.
Vhushaka ha muṱani na tshitshavha vhu dovha ha kwamea nga u shumisa zwidzidzivhadzi. Hu nga vha na nndwa dza hayani, vhutshinyi, na u sa tshila nga mulalo. Vhabebi, vhadededzi, na vharangaphanḓa vha tshitshavha vha tea u shumisana u gudisa vhaswa nga khombo dza zwidzidzivhadzi na u vha ṱuṱuwedza u ita zwithu zwavhuḓi zwine zwa nga thusa vhutshilo havho.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Toxicoman_-_Substance_abuse.jpg|link=File:Toxicoman_-_Substance_abuse.jpg|thumb|ZWIDZIDZIVHADZI]]
Vhathu vhane vha khou tambula nga mulandu wa u shumisa zwidzidzivhadzi vha tea u wana thuso nga u ṱavhanya. Vha nga ya zwibadela, fhethu ha u alafhiwa, kana vha amba na vhaeletshedzi uri vha wane thuso. Muṱa na khonani vha tea u vha tikedza na u vha ṱuṱuwedza uri vha litsha u shumisa zwidzidzivhadzi. U wana thuso nga tshifhinga zwi nga thusa muthu u dovha a tshila vhutshilo ha mutakalo. Roṱhe ri na vhudifhinduleli ha u lwa na u shumisa zwidzidzivhadzi. Musi muvhuso, zwikolo, vhabebi, na tshitshavha vha tshi shumisana, hu nga vha na phambano khulwane. U gudisa vhathu, u sika mishumo, na u ṋea vhaswa zwikhala zwa u ita mitambo na zwiṅwe zwithu zwi re zwavhuḓi zwi nga thusa u fhungudza u shumisa zwidzidzivhadzi na u fhaṱa tshitshavha tshi re na mutakalo, mulalo, na matshelo a khwine.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
h21vjpsiieabl2zzffd5feqcfymaiyq
* Draft 14
0
5971
22766
2026-08-07T11:23:38Z
Titos18
9393
U TAMBA
22766
wikitext
text/x-wiki
== U TAMBA ==
[[File:People bathing in Ahiritola Ghat on river Hooghly in Kolkata.jpg|thumb|U TAMBA]]
U ṱamba ndi mushumo wa ndeme wa u ṱhogomela mutakalo na vhutsireledzi ha muvhili. Musi muthu a tshi ṱamba ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe, u bvisa maḓi a mufufutso, buse, na dzitheria dzine dza nga ita uri a lwale. U ṱamba zwi ita uri muvhili u dzule wo kuna, u nunhele zwavhuḓi, nahone zwi thusa u tsireledza lukanda kha malwadze.U ṱamba hu tea u itwa nga maḓi o kunaho na seshe. Muthu u tea u ṱamba muvhili woṱhe, u ṱamba mavoko, milenzhe, misisi, na maṋo. Nga murahu ha u ṱamba, u tea u ḓiomisa nga thaulo yo kunaho na u ambara zwiambaro zwo kunaho. Hezwi zwi thusa u tsireledza mutakalo na u ita uri muthu a dzule o kuna.<ref>https://www.who.int</ref>
U ṱamba a zwi thusi mutakalo wa muvhili fhedzi, zwi dovha zwa khwinisa nḓila ine muthu a ḓipfa ngayo. Musi muthu o ṱamba, u ḓipfa o vhofholowa, o kunaho, nahone o lugela u ita mishumo ya ḓuvha. U ṱamba zwi dovha zwa engedza u ḓifulufhela, ngauri vhathu vha funa u dzula tsini na muthu ane a ṱhogomela vhutsireledzi hawe.Vhabebi na vhadededzi vha tea u gudisa vhana ndeme ya u ṱamba misi yoṱhe. Hezwi zwi ita uri vha aluwe vha tshi ḓivha nḓila ya u ṱhogomela mutakalo wavho. U ṱamba misi yoṱhe ndi tshipiḓa tsha ndeme tsha vhutshilo ha mutakalo nahone zwi thusa u thivhela malwadze na u fhaṱa maitele avhuḓi a vhutsireledzi.<ref>https://www.cdc.gov/hygiene</ref>
U ṱamba misi yoṱhe ndi maitele avhuḓi ane a tea u tevhedzwa nga muṅwe na muṅwe, hu sa londwi miṅwaha. Musi muthu a tshi ṱamba nga maḓi o kunaho na seshe, u bvisa buse, mufufutso, na dzitheria dzine dza nga vhangela malwadze. U dovha a ṱhogomela misisi, maṋo, na zwikunwani zwawe uri muvhili woṱhe u dzule wo kuna. U ṱamba zwi ita uri muthu a ḓipfe o vhofholowa, o kunaho, nahone o lugela u ita mishumo ya ḓuvha nga nungo. Zwi dovha zwa thusa u tsireledza mutakalo wa lukanda, u fhungudza munukho wa muvhili, na u engedza u ḓifulufhela musi muthu a tshi ṱangana na vhaṅwe. Nga zwenezwo, u ṱamba a si mushumo wa u kuna muvhili fhedzi, fhedzi ndi tshipiḓa tsha ndeme tsha u tshila vhutshilo ha mutakalo na u ṱhogomela vhutsireledzi ha muthu.<ref>https://www.unicef.org/wash</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.who.int
# https://www.cdc.gov/hygiene
# https://www.unicef.org/wash
# https://en.wikipedia.org/wiki/Bathing
[[Category:U TAMBA]]
t0t6qb0u6bn5b514fu520mcz4ygsr8p
22767
22766
2026-08-07T11:24:28Z
Titos18
9393
/* BUGU TSHUMISWA: */
22767
wikitext
text/x-wiki
== U TAMBA ==
[[File:People bathing in Ahiritola Ghat on river Hooghly in Kolkata.jpg|thumb|U TAMBA]]
U ṱamba ndi mushumo wa ndeme wa u ṱhogomela mutakalo na vhutsireledzi ha muvhili. Musi muthu a tshi ṱamba ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe, u bvisa maḓi a mufufutso, buse, na dzitheria dzine dza nga ita uri a lwale. U ṱamba zwi ita uri muvhili u dzule wo kuna, u nunhele zwavhuḓi, nahone zwi thusa u tsireledza lukanda kha malwadze.U ṱamba hu tea u itwa nga maḓi o kunaho na seshe. Muthu u tea u ṱamba muvhili woṱhe, u ṱamba mavoko, milenzhe, misisi, na maṋo. Nga murahu ha u ṱamba, u tea u ḓiomisa nga thaulo yo kunaho na u ambara zwiambaro zwo kunaho. Hezwi zwi thusa u tsireledza mutakalo na u ita uri muthu a dzule o kuna.<ref>https://www.who.int</ref>
U ṱamba a zwi thusi mutakalo wa muvhili fhedzi, zwi dovha zwa khwinisa nḓila ine muthu a ḓipfa ngayo. Musi muthu o ṱamba, u ḓipfa o vhofholowa, o kunaho, nahone o lugela u ita mishumo ya ḓuvha. U ṱamba zwi dovha zwa engedza u ḓifulufhela, ngauri vhathu vha funa u dzula tsini na muthu ane a ṱhogomela vhutsireledzi hawe.Vhabebi na vhadededzi vha tea u gudisa vhana ndeme ya u ṱamba misi yoṱhe. Hezwi zwi ita uri vha aluwe vha tshi ḓivha nḓila ya u ṱhogomela mutakalo wavho. U ṱamba misi yoṱhe ndi tshipiḓa tsha ndeme tsha vhutshilo ha mutakalo nahone zwi thusa u thivhela malwadze na u fhaṱa maitele avhuḓi a vhutsireledzi.<ref>https://www.cdc.gov/hygiene</ref>
U ṱamba misi yoṱhe ndi maitele avhuḓi ane a tea u tevhedzwa nga muṅwe na muṅwe, hu sa londwi miṅwaha. Musi muthu a tshi ṱamba nga maḓi o kunaho na seshe, u bvisa buse, mufufutso, na dzitheria dzine dza nga vhangela malwadze. U dovha a ṱhogomela misisi, maṋo, na zwikunwani zwawe uri muvhili woṱhe u dzule wo kuna. U ṱamba zwi ita uri muthu a ḓipfe o vhofholowa, o kunaho, nahone o lugela u ita mishumo ya ḓuvha nga nungo. Zwi dovha zwa thusa u tsireledza mutakalo wa lukanda, u fhungudza munukho wa muvhili, na u engedza u ḓifulufhela musi muthu a tshi ṱangana na vhaṅwe. Nga zwenezwo, u ṱamba a si mushumo wa u kuna muvhili fhedzi, fhedzi ndi tshipiḓa tsha ndeme tsha u tshila vhutshilo ha mutakalo na u ṱhogomela vhutsireledzi ha muthu.<ref>https://www.unicef.org/wash</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
[[Category:U TAMBA]]
k655jzcutwitfxkufa79otlptka1hl4
U TAMBA
0
5972
22768
2026-08-07T11:25:32Z
Titos18
9393
U TAMBA
22768
wikitext
text/x-wiki
== U TAMBA ==
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:People_bathing_in_Ahiritola_Ghat_on_river_Hooghly_in_Kolkata.jpg|link=File:People_bathing_in_Ahiritola_Ghat_on_river_Hooghly_in_Kolkata.jpg|thumb|U TAMBA]]
U ṱamba ndi mushumo wa ndeme wa u ṱhogomela mutakalo na vhutsireledzi ha muvhili. Musi muthu a tshi ṱamba ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe, u bvisa maḓi a mufufutso, buse, na dzitheria dzine dza nga ita uri a lwale. U ṱamba zwi ita uri muvhili u dzule wo kuna, u nunhele zwavhuḓi, nahone zwi thusa u tsireledza lukanda kha malwadze.U ṱamba hu tea u itwa nga maḓi o kunaho na seshe. Muthu u tea u ṱamba muvhili woṱhe, u ṱamba mavoko, milenzhe, misisi, na maṋo. Nga murahu ha u ṱamba, u tea u ḓiomisa nga thaulo yo kunaho na u ambara zwiambaro zwo kunaho. Hezwi zwi thusa u tsireledza mutakalo na u ita uri muthu a dzule o kuna.<ref>[https://www.who.int/ https://www.who.int]</ref>
U ṱamba a zwi thusi mutakalo wa muvhili fhedzi, zwi dovha zwa khwinisa nḓila ine muthu a ḓipfa ngayo. Musi muthu o ṱamba, u ḓipfa o vhofholowa, o kunaho, nahone o lugela u ita mishumo ya ḓuvha. U ṱamba zwi dovha zwa engedza u ḓifulufhela, ngauri vhathu vha funa u dzula tsini na muthu ane a ṱhogomela vhutsireledzi hawe.Vhabebi na vhadededzi vha tea u gudisa vhana ndeme ya u ṱamba misi yoṱhe. Hezwi zwi ita uri vha aluwe vha tshi ḓivha nḓila ya u ṱhogomela mutakalo wavho. U ṱamba misi yoṱhe ndi tshipiḓa tsha ndeme tsha vhutshilo ha mutakalo nahone zwi thusa u thivhela malwadze na u fhaṱa maitele avhuḓi a vhutsireledzi.<ref>https://www.cdc.gov/hygiene</ref>
U ṱamba misi yoṱhe ndi maitele avhuḓi ane a tea u tevhedzwa nga muṅwe na muṅwe, hu sa londwi miṅwaha. Musi muthu a tshi ṱamba nga maḓi o kunaho na seshe, u bvisa buse, mufufutso, na dzitheria dzine dza nga vhangela malwadze. U dovha a ṱhogomela misisi, maṋo, na zwikunwani zwawe uri muvhili woṱhe u dzule wo kuna. U ṱamba zwi ita uri muthu a ḓipfe o vhofholowa, o kunaho, nahone o lugela u ita mishumo ya ḓuvha nga nungo. Zwi dovha zwa thusa u tsireledza mutakalo wa lukanda, u fhungudza munukho wa muvhili, na u engedza u ḓifulufhela musi muthu a tshi ṱangana na vhaṅwe. Nga zwenezwo, u ṱamba a si mushumo wa u kuna muvhili fhedzi, fhedzi ndi tshipiḓa tsha ndeme tsha u tshila vhutshilo ha mutakalo na u ṱhogomela vhutsireledzi ha muthu.<ref>https://www.unicef.org/wash</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
<references />
edit
[[Special:Categories|Category]]:
* [[:Category:U TAMBA|U TAMBA]]
hdeswx4933kr2dvw014ngjgn343h9j8
* Draft 15
0
5973
22769
2026-08-07T11:39:46Z
Titos18
9393
VHABEBI
22769
wikitext
text/x-wiki
== VHABEBI ==
[[File:Parents and their baby.jpg|thumb|VHABEBI]]
Vhabebi ndi vhathu vha ndeme vhukuma kha vhutshilo ha vhana. Vha na vhudifhinduleli ha u alusa, u tsireledza, na u ṱhogomela vhana u bva musi vha tshi bebwa u swika vha tshi aluwa. Vha ṋea vhana lufuno, zwiḽiwa, zwiambaro, fhethu ha u dzula, na zwoṱhe zwine vha zwi ṱoḓa uri vha aluwe zwavhuḓi. Vhabebi vha dovha vha gudisa vhana maitele avhuḓi, u ṱhonipha vhaṅwe, u fulufhedzea, na u vha na vhuḓifhinduleli. Mishumo yavho i thusa uri vhana vha aluwe vha vhe vhathu vha re na vhuḓifari havhuḓi.<ref>https://www.britannica.com/topic/parent</ref>
Vhabebi vha na mushumo wa u tikedza pfunzo ya vhana vhavho. Vha tea u ṱuṱuwedza vhana uri vha ye tshikoloni misi yoṱhe, vha ite mishumo yavho ya tshikolo, nahone vha gude nga maanḓa. Musi vhabebi vha tshi sumbedza dzangalelo kha pfunzo ya vhana, zwi ita uri vhana vha shumise nungo u swikelela miloro yavho. Vha dovha vha gudisa vhana uri pfunzo ndi yone khii ya u wana matshelo avhuḓi.Vhabebi vha dovha vha tsireledza vhana kha khombo na maitele a si avhuḓi. Vha gudisa vhana nga ha khombo dza zwidzidzivhadzi, vhutshinyi, na u tevhela khonani dzine dza vha na maitele mavhi. Nga u amba na vhana misi yoṱhe na u vha eletshedza, vhabebi vha vha thusa u ita tsheo dzo teaho. Hezwi zwi ita uri vhana vha aluwe vha tshi kona u fhambanya vhukati ha zwivhuya na zwivhi<ref>https://www.unicef.org/parenting</ref>.
Lufuno na ṱhonifho ndi zwa ndeme vhukuma kha vhushaka ha vhabebi na vhana. Musi vhabebi vha tshi sumbedza lufuno, u pfesesa, na mbilu yavhuḓi, vhana vha aluwa vha na fulufhelo na u ḓifulufhela. Vhana na vhone vha tea u ṱhonipha vhabebi vhavho, vha thetshelese ngeletshedzo dzavho, na u vha thusa nga mishumo ya hayani. Hezwi zwi ita uri hu vhe na mulalo na vhuthihi muṱani.Naho u vha mubebi zwi tshi nga vha na zwikhakhathi zwinzhi, vhabebi vha bvela phanḓa vha tshi shuma nga maanḓa u itela uri vhana vhavho vha wane vhutshilo havhuḓi. Vha ita maṱhavhelo manzhi, vha shumela u wana tshelede ya u badela zwiḽiwa, pfunzo, na zwiṅwe zwine muṱa wa zwi ṱoḓa. Nga zwenezwo, vhana vha tea u livhuwa vhabebi vhavho, vha vha ṱhoniphe, nahone vha shumise zwavhuḓi zwikhala zwine vhabebi vha vha ṋea. Vhabebi ndi mutheo wa muṱa wo khwaṱhaho na tshitshavha tshi re na mveledziso<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Parent</ref>.
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.unicef.org/parenting
# https://www.who.int/health-topics/parenting
# https://www.britannica.com/topic/parent
# https://en.wikipedia.org/wiki/Parent
[[Category:VHABEBI]]
6aex1fvg1wnndjf1mp1jjnas3rn6vn7