Wikipedia
vewiki
https://ve.wikipedia.org/wiki/Hayani
MediaWiki 1.47.0-wmf.14
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Makhadzi
0
4807
22786
22085
2026-08-08T14:44:58Z
Ronewa22
9408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1338607025|Makhadzi]]"
22786
wikitext
text/x-wiki
A '''{{Lang|ve|makhadzi}}''' ndi khaladzi muhulwane wa khotsi (khaladzi a khotsi) wa muvhusi wa [[Ḓivhazwakale ya Vhavenḓa|Venda]] kana [[Family head|thoho ya muta]] ; vho {{Lang|ve|makhadzi}} wa muvhusi ndi ene mufumakadzi are na maanda kha lushaka lwa vhavenda. Khaladzi muhulwane wa thoho ya muta kana muvhusi u vhidzwa upfi '''{{Lang|ve|khadzi}}''', nahone u vha makhadzi kha mutevheli. Dzi na mishumo ya ndeme kha u tevhekana ha muvhusi, u tandulula dzikhakhathi, u thomiwa ha vhasidzana, na vhurereli. : iv
Musi muvhusi a tshi lovha , zwo vha zwi kha {{Lang|ve|makhadzi}} na khotsimunene (murathu muhulwane wa muvhusi o lovhaho) u dzhia tsheo malugana na maitele, na u vhea {{Lang|ve|khadzi}} ya muṱanganedzi . na {{Lang|ve|ndumi}} (murathu muhulwane na muthusi wa muvhusi, kanzhi khotsimunene kha muṱanganedzi a tevhelaho). Vho {{Lang|ve|makhadzi}} na hone vho vha a tshi eletshedza kha tsheo dza mbekanyamaitele, vho vha vha tshi tendiwa kha vhushaka ha tsini na mimuya ya vho makhulukuku ine ya vha na maanḓa (ine ha tendiwa khayo uri i hone). Vho Makhadzi vho ranga phanḓa mikhuvha ya muṱa ye ya vha i tshi katela u ṋekedza zwinwiwa na thabelo kha makhulukuku; kha {{Lang|ve|makhadzi}} a vhuhosi . hezwi kanzhi zwo vha zwi khagala. Miṅwe mishumo i katela u haṱula kha khanedzano dza muṱani, u ḓivha mbingano dza muṱa wavho, na u ranga phanḓa zwikolo zwa u thoma zwa vhasidzana ( {{Lang|ve|{{ill|musevhetho|ve}}}} .{{Lang|ve|{{ill|musevhetho|ve}}}}, {{Lang|ve|{{ill|vhusha|ve}}}}, {{Lang|ve|{{ill|domba|ve}}}}, na {{Lang|ve|{{ill|tshikanda|ve}}}} ). : 43-52 Kha Vhuhosi ha Venda, {{Lang|ve|makhadzi}} na ene o vha a tshi ṱhogomela [[Charm (religion)|zwithu zwa u tsireledza]] zwa vharangaphanḓa .
h2gm41zh1d3d5ygj0luqbboeawr9j8f
22792
22786
2026-08-08T15:56:46Z
Ronewa22
9408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343374216|Makhadzi (singer)]]"
22792
wikitext
text/x-wiki
'''Ndivhudzannyi Ralivhona''' (o bebwa nga ḽa 30 Fulwi 1996 ), a ḓivhiho nga dzina ḽawe ḽa tshiṱeidzhi '''ḽa Makhadzi''', ndi muimbi, muṅwali wa nyimbo na mutambi wa Afrika Tshipembe. O bebwa na u alutshela Ha-Mashamba, [[Limpopo]], mushumo wawe wo thoma musi e na miṅwaha ya 12 sa mutambi phanḓa ha musi a tshi tevhela mushumo wa muzika sa muimbi, musi a tshi kha ḓi dzhena tshikolo o saina thendelano ya u rikhoda na [[Rita Dee]] Entertainment nahone a bvisa ''Muhwalo Uya Ndemela'' nga 2015. Vh wana ṱhogomelo yapo nga murahu ha musi nyimbo yavho ya "Tshanda Vhuya" yo bviswa nga 2017. Albamu yawe ya vhuvhili ya studio ''Matorokisi'' (2019), yo bvelela kha nomboro ya vhuvhili Afrika Tshipembe.
Album ya vhuraru ya Makhadzi studio ''ine ya pfi Kokovha'' (2020), O vha muthihi wa u bvelela huhulwane nahone a thoma u vha kha nomboro ya u thoma kha tshati dza alibamu dza iTunes dza Afrika Tshioembe . Yo vha i na nyimbo dzine dza vha nṱha ha luta "Amadoda", "Mphemphe", " Kokovha " na "Tshikwama".
Album ya vhuṱanu ya studio ya Makhadzi ''African Queen 2.0'' (2022), yo swika kha nomboro ya u thoma Afrika Tshipembe. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2025)">hu ṱoḓea tshiṱirathedzhi</span></nowiki>'' ]</sup>
== Vhutshilo hawe ha u thoma ==
oelv6nyicpoxga8tq28jya3mc4blc32
User:Wawabless06
2
5619
22787
21451
2026-08-08T15:18:58Z
Wawabless06
9402
DRAFTS
22787
wikitext
text/x-wiki
Dzina langa ndi Wawbless06
[[User Wawabless/Draft 1|Draft 1]] * [[User Wawabless/Draft 2|Draft 2]] * [[User Wawabless/Draft 3|Draft 3]] [[* Draft 4]] [[* Draft 5]] [[* Draft 6]] [[* Draft 7]] [[* Draft 8]] [[* Draft 9]] [[* Draft 10]] [[* Draft 11]] [[* Draft 14]][[* Draft 15]][[* Draft 16*]] [[Draft 17 *]] [[Draft 18 *]] [[Draft 19]]
n3msoakve8gfq4tpq9k92l8kktfiny4
22804
22787
2026-08-08T19:07:02Z
Wawabless06
9402
drafts
22804
wikitext
text/x-wiki
Dzina langa ndi Wawbless06
[[User Wawabless/Draft 1|Draft 1]] * [[User Wawabless/Draft 2|Draft 2]] * [[User Wawabless/Draft 3|Draft 3]] [[* Draft 4]] [[* Draft 5]] [[* Draft 6]] [[* Draft 7]] [[* Draft 8]] [[* Draft 9]] [[* Draft 10]] [[* Draft 11]] [[* Draft 14]][[* Draft 15]][[* Draft 16*]] [[Draft 17 *]] [[Draft 18 *]] [[Draft 19]] * [[Draft 4|Draft 20]] * [[Draft 21]] * [[Draft 22]] * [[Draft 23]] * [[Draft 24]] * [[Draft 25]] * [[Draft 26]]* [[Draft 27]]*
57nlu7h9pfa88u99vjej0nm64htjfe8
22805
22804
2026-08-08T19:08:10Z
Wawabless06
9402
unfinished
22805
wikitext
text/x-wiki
Dzina langa ndi Wawbless06
[[User Wawabless/Draft 1|Draft 1]] * [[User Wawabless/Draft 2|Draft 2]] * [[User Wawabless/Draft 3|Draft 3]] [[* Draft 4]] [[* Draft 5]] [[* Draft 6]] [[* Draft 7]] [[* Draft 8]] [[* Draft 9]] [[* Draft 10]] [[* Draft 11]] [[* Draft 14]][[* Draft 15]][[* Draft 16*]] [[Draft 17 *]] [[Draft 18 *]] [[Draft 19]] * [[Draft 20]] * [[Draft 21]] * [[Draft 22]] * [[Draft 23]] * [[Draft 24]] * [[Draft 25]] * [[Draft 26]]* [[Draft 27]]*
4bylz8c508sy5u0fvnyjdqkotfu0g46
User:Minnie012
2
5677
22812
22746
2026-08-09T02:23:11Z
Minnie012
9412
I created draft 4
22812
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]]
qnin6cnzmao2jdyjml63fyiaf8y7ajt
22813
22812
2026-08-09T02:24:04Z
Minnie012
9412
22813
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] Draft 5
74bekifg9hrlwj7g5zu4ex462h26vda
22814
22813
2026-08-09T02:25:05Z
Minnie012
9412
22814
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] [[User:Minnie012/Draft 5|Draft 5]]
dtp5dqb25tdcxu8zg7mnzct4e3joiyo
22819
22814
2026-08-09T03:41:30Z
Minnie012
9412
I created draft 5
22819
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] Draft 5
74bekifg9hrlwj7g5zu4ex462h26vda
22820
22819
2026-08-09T03:43:07Z
Minnie012
9412
I created draft 5
22820
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] [[User:Minnie012/Draft 5|Draft 5]]
dtp5dqb25tdcxu8zg7mnzct4e3joiyo
22822
22820
2026-08-09T03:45:15Z
Minnie012
9412
I created draft 6
22822
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] [[User:Minnie012/Draft 5|Draft 5]] Draft 6
tpwggy7khgbx9u32uwv5c1k9loe95m3
22823
22822
2026-08-09T03:46:17Z
Minnie012
9412
I created draft 6
22823
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] [[User:Minnie012/Draft 5|Draft 5]] [[User:Minnie012/Draft 6|Draft 6]]
dszukgwbndvjgu8h9dx5n1qoqlk9o3c
22825
22823
2026-08-09T04:04:30Z
Minnie012
9412
i craeated drafts
22825
wikitext
text/x-wiki
Dzina ḽanga ndi minnie012.
[[User:Minnie012/Draft 1|Draft 1]] [[User:Minnie012/Draft 2|Draft 2]] [[User:Minnie012/Draft 3|Draft 3]] [[User:Minnie012/Draft 4|Draft 4]] [[User:Minnie012/Draft 5|Draft 5]] [[User:Minnie012/Draft 6|Draft 6]] [[User:Minnie012/Draft 7|Draft 7]] [[User:Minnie012/Draft 8|Draft 8]] [[User:Minnie012/Draft 9|Draft 9]]
[[User:Minnie012/Draft 10|Draft 10]] [[User:Minnie012/Draft 11|Draft 11]] [[User:Minnie012/Draft 12|Draft 12]] [[User:Minnie012/Draft 13|Draft 13]] [[User:Minnie012/Draft 14|Draft 14]] [[User:Minnie012/Draft 15|Draft 15]] [[User:Minnie012/Draft 16|Draft 16]] [[User:Minnie012/Draft 17|Draft 17]] [[User:Minnie012/Draft 18|Draft 18]]
[[User:Minnie012/Draft 19|Draft 19]] [[User:Minnie012/Draft 20|Draft 20]] [[User:Minnie012/Draft 21|Draft 21]]
[[User:Minnie012/Draft 22|Draft 22]]
l9nbibcv9trdd0r7qc83kye59fvufil
User:Minnie012/Draft 1
2
5687
22818
21893
2026-08-09T03:36:05Z
Minnie012
9412
22818
wikitext
text/x-wiki
Khuhu.
[[File:Gallus gallus domesticus 486257416.jpg|thumb|125x125px|Dzikhuhu]]
'''Khuhu''' ndi tshinoni tshine tsha vha mufuda wa zwinoni tshine tsha fuiwa muḓini tshine tsha zwala makumba tsha
dovha hafhu tsha vha nama. Nwana wa khuhu u pfi tshikukwana, makumba ndi zwithu zwine zwa bva kha khuhu
zwine zwa nga ḽiwa kana zwa thothonyiwa u ita zwikukwana. Huna mifuda yo fhambanaho ya khuhu, hu na
Origional [[Venḓa]] chicken, Boschveld chicken na Naked Neck chicken.<ref>ulius |date=1931-10 |title=The Bavenda. By H. A. Stayt. Pp. 392, illustr. London. Published for the International Institute of African Languages and Cultures by the Oxford University Press. 1931. 30<nowiki><i>s</i></nowiki>. |url=<nowiki>https://doi.org/10.2307/1155438</nowiki> |journal=Africa |volume=4 |issue=4 |pages=508–509 |doi=10.2307/1155438 |issn=0001-9720}}<nowiki></ref>
Origional Venḓa chicken ndi khuhu yo thomaho u wanala kha vhupo ha Venḓa nga nwaha wa 1979. Boschveld
chicken ndi khuhu yo ṱanganiswaho i tshi bva kha mifuda miraru ine ya vha ya Venḓa, Ovambo na Matebele.
Naked Neck chicken ndi khuhu dzi ne dza vha na mukulo u si na mavhudzi nahone dzi na mivhala yo fhambanaho,
dzi kudzela makumba a masese a re na muvhala wa "light brown".<ref>{{Cite journal|last=Smith|first=E. W.|date=1933-07|title=Kinship Terminology of the South African Bantu. By N. J. v. Warmelo. Pp. 119. The Government Printer, Pretoria.|url=https://doi.org/10.2307/1155692|journal=Africa|volume=6|issue=3|pages=351–351|doi=10.2307/1155692|issn=0001-9720}}</ref>
Khuhu dza u kudzela ndi khuhu dzo ṱuṅwaho u bveledza makumba, dzi vhidzwa pullets u swika dzi tshi thoma u
Khuhu dza u kudzela ndi khuhu dzo ṱuṅwaho u bveledza makumba, dzi vhidzwa pullets u swika dzi tshi thoma u
kudzela makumba.Khuhu ya [[TshiVenḓa|Tshivenḓa]] i ḓivhiwa sa khuhu ya nama i kondaho yo tea(hard body chicken). Khuhu dzi
dzula ngomu tshitumbani, huna zwiḽiwa zwine zwo tou iteliwa dzikhuhu fhedzi arali zwi siho u nga fha dzikhuhu
mavhele.<ref>{{Cite journal|last=Dammann|first=Ernst|date=1932-01|title=Transvaal Ndebele Texts. By N. J. V. Warmelo. Union of South Africa, Dept. of Native Affairs, Ethnological Publications, Vol. 1. Pretoria. 1930. 108 pp.|url=https://doi.org/10.2307/1155335|journal=Africa|volume=5|issue=1|pages=99–100|doi=10.2307/1155335|issn=0001-9720}}</ref>
[[File:Gallus gallus domesticus (Parque Quevedo).006 - Leon.jpg|center|thumb|111x111px|Khuhu]]
== Referentse ==
<references />
[[Category:Tshipuka]]
[[Category:Tshipuka tsha hayani]]
9e0dfhtf3mfby1pvkgkqkyfvbwf6mya
BlockSurvey
0
5952
22829
22729
2026-08-09T06:35:44Z
Achim55
8318
Requesting deletion ([[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]] v3.1c)
22829
wikitext
text/x-wiki
<noinclude>{{delete|1=Wrong language. Spam. See also https://spamcheck.toolforge.org/by-domain?q=blocksurvey.io <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small>}}</noinclude>
'''BlockSurvey''' is a privacy-focused online survey platform that enables organizations to create, distribute, and analyze surveys while emphasizing end-to-end encryption and data ownership. Founded in 2019, the platform is designed to provide secure data collection for businesses, educational institutions, healthcare organizations, non-profit organizations, and research professionals.
== History ==
BlockSurvey was founded in 2019 by Wilson Bright and Raja Ilayaperumal with the objective of building a survey platform that prioritizes user privacy and data ownership. The concept originated during the Stacks "Can't Be Evil" Hackathon, where the initial prototype was developed. The company later received an early-stage grant from Blockstack and joined the Afthonia Labs Accelerator.
Throughout its development, BlockSurvey introduced features including AI-powered survey creation, statistical analytics, multilingual support, enterprise authentication, webhook integrations, and encrypted survey infrastructure. The company also launched multiple products on Product Hunt, including AI-powered form generation, survey insights, and AI survey agents.
== Products and features ==
BlockSurvey provides cloud-based software for creating and managing online surveys. The platform includes:
* End-to-end encrypted survey responses
* AI-assisted survey creation
* AI-powered response analysis
* Conditional logic and adaptive forms
* Statistical analysis and cross-tabulation
* SPSS export
* Anonymous surveys
* Multi-language support
* Enterprise SSO and SAML authentication
* Webhook integrations
* Access-controlled forms and surveys
The platform is designed to support compliance requirements including GDPR, HIPAA, FERPA, ISO 27001, and SOC 2.
== Technology ==
BlockSurvey differentiates itself through a privacy-first architecture that encrypts survey responses by default. According to the company, users retain ownership of their collected data, while the platform does not employ advertising trackers or sell respondent information.
The platform incorporates artificial intelligence to automate survey generation, analyze collected responses, generate summaries, and identify trends while maintaining encrypted data handling.
== Customers ==
BlockSurvey is used by organizations across healthcare, education, research, government, and enterprise sectors. According to the company, the platform serves more than 1,000 organizations in over 50 countries and processes millions of survey responses annually.
== Leadership ==
The company's leadership includes:
* Wilson Bright – Co-founder and Chief Executive Officer
* Raja Ilayaperumal – Co-founder and Chief Technology Officer
== See also ==
* SurveyMonkey
* Qualtrics
* Typeform
* Jotform
* Online survey
== External links ==
Official website https://blocksurvey.io
iok52raedkuzzl5y07d4w7udubxiwp6
User:Minnie012/Draft 3
2
5958
22817
22744
2026-08-09T03:33:38Z
Minnie012
9412
/* Referentse */
22817
wikitext
text/x-wiki
Tshatshingo potholes.
'''Tshatshingo''' Potholes ndi tshiga tsha mvelo tshine tsha vha na ḓirama na tshikhethwa tshine tsha wanala tsini na muḓi wa Tshidzivhe ngei Limpopo, [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]]. Zwo vhumbiwa nga milambo ya [[Mutale]] na Tshirovha ine ya vhaḓa kha matombo o dzikaho.<ref>https://www.skyscanner.net/hotels/south-africa/thohoyandou-hotels/near-tshatshingo-potholes</ref>
Lushaka lwa [[VhaVenḓa]] vha [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]] vha na fhethu hukhethwa u fana na dziṅwe mvelele nnzhi dza sialala. Fhethu hukhethwa ndi fhethu hune ha davhidzana na mimuya, u sedza mvelo na u ita mikhuvha ine ya vha na ṱhalutshedzo dzo dzikaho dza mvelele kha tshitshavha.Tshatshingo Potholes ndi ine ya vha hone kha govha ḽo dzikaho nga nḓila ya geological tsini na mulambo wa Tshirovha. Ndi whirlpool khulwane ine ya vha na vhulapfu vhune ha swika 15m. Huna dzinwe dzi sinkhole khulwane tharu fhethu huthihi. <ref>https://sekhukhunetimes.co.za/</ref>
Tshatshingo Potholes ndi vhufa ha ndeme kha lushaka lwa [[VhaVenḓa|Vhavenḓa]] nga u angaredza na nga maanḓa kha lushaka lwa Makani. Nga pfanelo dzine dza vha uri dzo fhiwa lushaka lwa Makani nga mvelele, vho no vha vhone fhedzi vhane vha vha vhalindi vha Tshatshingo Potholes. Muhulwane wa Makani, sa ‘muṋe’ wa fhethu, ndi ene ane a dzhia tsheo ya u fhedzisela malugana na masia maṅwe na maṅwe ane a tshimbidzana na u shumiswa kana mveledziso dzo dzinginywaho u mona na Tshatshingo Potholes. Maitele a athikili o katela ṱhoḓisiso ya desike, inthavhiyu dza vhaḓivhazwakale vha ndeme, u fhiriselana mihumbulo hu si ha fomala nga vhakwamei na u dzhiwa ha mbonalo ya Tshatshingo Potholes nga kha zwifanyiso zwa didzhithala khathihi na u dalela fhethu ho vhalaho. Athikili yo khwaṱhisedza uri Tshatshingo Potholes ndi fhethu hukhethwa hune ha vha na khonadzeo yo khwaṱhaho sa fhethu ha vhuendelamashango. Fhedziha, mveledziso ya vhuendelamashango yo fhelelaho a i nga ḓo itea nga ṅwambo wa vhuḓifari ho dzikaho ha mvelele ha vhathu vha [[VhaVenḓa]] vhune ha vha hone. Naho zwo ralo, zwo bviselwa khagala uri nḓila ya mveledziso ine ya nga vha hone ngei Tshatshingo Potholes i nga vha hone nga thendelo na thendelo i ṱoḓeaho ya khosi ya Makani. Fhedzi mveledziso dzo raloho dzi fanela u ṱanganedzwa nga mvelele na u vhewa fhethu ho teaho u bva kha Tshatshingo Potholes.<ref>[https://www.researchgate.net/publication/321920533_Tshatshingo_Pothole_A_Sacred_Vha-Venda_Place_with_Cultural_Barriers_to_Tourism_Development_in_South_Africa (PDF) Tshatshingo Pothole: A Sacred Vha-Venda Place with Cultural Barriers to Tourism Development in South Africa.]</ref>
= Referentse =
<references />
rsxou2tcc86wq8iirin0kgxfiv5pog7
User:Minnie012/Draft 4
2
5961
22815
22747
2026-08-09T03:23:13Z
Minnie012
9412
i wrote an article
22815
wikitext
text/x-wiki
Mulambo wa Limpopo.
'''Mulambo''' wa [[Limpopo]] ndi muṅwe wa milambo mihulwane kha ḽa devhula ha Afrika, u elela kha mashango maṋa ane a vha [[Zimbagwe|Zimbabwe]], Botswana, Mozambique na Afrika Tshipembe u sa athu u shuluwa wa dzhena lwanzheni lwa Indian.<ref>[https://atlas.co/explore/rivers/limpopo-river/ Limpopo River Map | Atlas]</ref>
[[File:Mugger crocodile (Crocodylus palustris) Gal Oya.jpg|thumb|Ngwena]]
Mulambo uyu wo no vha tshiga tsha vhuleme vhu si na fulufhelo ha vhadzulapo vha Zimbabwe vhane vha khou ṱoḓa vhutshilo ha khwine Afrika Tshipembe. Zwigidi zwa vhathu vha Zimbabwe vha vhea vhutshilo havho khomboni u itela u pfhuka mulambo wo ḓalaho ngwena, kanzhi vha si na maṅwalo o teaho a lwendo, vha tshi khou ṱoḓa nḓila ya u shavha vhuleme ha tshifhinga tshilapfu ha zwa politiki, zwa ekonomi, na zwa matshilisano kha ḽeneḽo shango.<ref>[https://mapcarta.com/14311174 Limpopo River Map - Stream - South Africa]</ref>
Mulambo une wa vha mukano vhukati ha Zimbabwe na [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]], wo no vha nḓila ine ya vha na khombo, zwine zwa ita uri hu vhe na dzi mpfhu nnzhi nga ṅwambo wa u nwela na u ṱhaselwa nga dzi ngweṋa na dzi mvuvhu. Naho hu na khombo idzi, vhathu vha Zimbabwe vha shayaho vha si na maṅwalo o teaho a lwendo kanzhi vha nanga u pfhuka mulambo fhethu hu siho mulayoni, na nga tshifhinga tsha mvula musi khombo dzi nnṱha vhukuma. U pfhuka ha mulambo nga vhufhura zwo ita uri hu lovhe vhathu vhanzhi. Mulambo wa Limpopo, une nga zwiṅwe zwifhinga wa vhidzwa sa Mulambo wa Krokodil hune wa bva hone Afrika Tshipembe, wo no vha tshiga tshi ṱungufhadzaho tsha nndwa dzine vhathu vha Zimbabwe vha sedzana nadzo musi vha tshi khou shavha vhuleme hayani.<ref>https://assendelft.co.za/</ref>
[[File:Ellisras, South Africa - panoramio (1), hippos.jpg|thumb|174x174px|Mvuvhu]]
[[File:Limpopo River (6032363991).jpg|thumb|416x416px|Mulambo wa Limpopo]]
= Referentse =
<references />
72gkjaxotcwroorf60wx9712v100qb7
22816
22815
2026-08-09T03:24:02Z
Minnie012
9412
/* Referentse */
22816
wikitext
text/x-wiki
Mulambo wa Limpopo.
'''Mulambo''' wa [[Limpopo]] ndi muṅwe wa milambo mihulwane kha ḽa devhula ha Afrika, u elela kha mashango maṋa ane a vha [[Zimbagwe|Zimbabwe]], Botswana, Mozambique na Afrika Tshipembe u sa athu u shuluwa wa dzhena lwanzheni lwa Indian.<ref>[https://atlas.co/explore/rivers/limpopo-river/ Limpopo River Map | Atlas]</ref>
[[File:Mugger crocodile (Crocodylus palustris) Gal Oya.jpg|thumb|Ngwena]]
Mulambo uyu wo no vha tshiga tsha vhuleme vhu si na fulufhelo ha vhadzulapo vha Zimbabwe vhane vha khou ṱoḓa vhutshilo ha khwine Afrika Tshipembe. Zwigidi zwa vhathu vha Zimbabwe vha vhea vhutshilo havho khomboni u itela u pfhuka mulambo wo ḓalaho ngwena, kanzhi vha si na maṅwalo o teaho a lwendo, vha tshi khou ṱoḓa nḓila ya u shavha vhuleme ha tshifhinga tshilapfu ha zwa politiki, zwa ekonomi, na zwa matshilisano kha ḽeneḽo shango.<ref>[https://mapcarta.com/14311174 Limpopo River Map - Stream - South Africa]</ref>
Mulambo une wa vha mukano vhukati ha Zimbabwe na [[Afurika Tshipembe|Afrika Tshipembe]], wo no vha nḓila ine ya vha na khombo, zwine zwa ita uri hu vhe na dzi mpfhu nnzhi nga ṅwambo wa u nwela na u ṱhaselwa nga dzi ngweṋa na dzi mvuvhu. Naho hu na khombo idzi, vhathu vha Zimbabwe vha shayaho vha si na maṅwalo o teaho a lwendo kanzhi vha nanga u pfhuka mulambo fhethu hu siho mulayoni, na nga tshifhinga tsha mvula musi khombo dzi nnṱha vhukuma. U pfhuka ha mulambo nga vhufhura zwo ita uri hu lovhe vhathu vhanzhi. Mulambo wa Limpopo, une nga zwiṅwe zwifhinga wa vhidzwa sa Mulambo wa Krokodil hune wa bva hone Afrika Tshipembe, wo no vha tshiga tshi ṱungufhadzaho tsha nndwa dzine vhathu vha Zimbabwe vha sedzana nadzo musi vha tshi khou shavha vhuleme hayani.<ref>https://assendelft.co.za/</ref>
[[File:Ellisras, South Africa - panoramio (1), hippos.jpg|thumb|174x174px|Mvuvhu]]
[[File:Limpopo River (6032363991).jpg|thumb|254x254px|Mulambo wa Limpopo]]
= Referentse =
<references />
oz5w62vvp4ommdf5tzl5ovbw328swfv
* Draft 19
0
5982
22782
2026-08-08T12:19:26Z
Titos18
9393
VHUNDEME HA NYONYOLOSO
22782
wikitext
text/x-wiki
== VHUNDEME HA NYONYOLOSO ==
[[File:Exercise Treadmill Convey Motion.jpg|thumb|NYONYOLOSO]]
Nyonyoloso ndiya ndeme vhukuma kha vhutshilo ha muthu ngauri vhu thusa uri muvhili u dzule u na mutakalo wavhuḓi. Vhuḓitreni vhu katela zwithu zwi ngaho u tshimbila, u gidima, u tamba bola, u pembelela, u bambela na u ita dzi nyonyoloso dzo fhambanaho. Musi muthu a tshi ita vhuḓitreni tshifhinga tshoṱhe, zwi thusa uri muvhili u vhe na maanḓa na uri muthu a kone u ita mishumo yawe ya ḓuvha nga ḓuvha nga hu leluwaho. Vhuḓitreni vhu dovha ha thusa uri muthu a kone u langa muvhili wawe na u dzula e na muvhili une wa vha na maanḓa. Iṅwe ya mbuelo khulwane ya vhuḓitreni ndi uri vhu thusa u tsireledza mutakalo wa mbilu. Musi muthu a tshi ita exercise, mbilu i shuma nga maanḓa u phaḓaladza malofha kha muvhili woṱhe. Hezwi zwi nga thusa uri mbilu na malofha zwi dzule zwi na mutakalo. Nyonyoloso na tshifhinga tshoṱhe vhu nga dovha ha thusa u fhungudza khombo ya malwadze a ngaho vhulwadze ha mbilu, diabetes na thaidzo dzine dza tshimbidzana na muvhili u sa tshimbili. Ngauralo, u ita vhuḓitreni ndi iṅwe ya nḓila dza u ṱhogomela muvhili na u ita uri muthu a vhe na vhutshilo havhuḓi<ref>https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity</ref>.
Nyonyoloso vhu dovha ha thusa kha u khwaṱhisa marambo na misipha. Musi muthu a tshi tshimbila, a tshi gidima kana a tshi ita dzi nyonyoloso, misipha i a shuma nahone i nga khwaṱha nga tshifhinga. Marambo na one a nga wana thuso kha u dzula o khwaṱha. Hezwi ndi zwa ndeme zwihuluhulu kha vhana na vhaswa ngauri mivhili yavho i kha ḓi vha i tshi khou aluwa. U vha na misipha na marambo o khwaṱhaho zwi thusa muthu u tshimbila, u shuma na u ita mishumo ya ḓuvha nga ḓuvha nga hu leluwaho.<ref>https://www.cdc.gov/physical-activity/</ref>
Nyonyoloso vhu na mushumo muhulwane kha mutakalo wa muhumbulo. Musi muthu a tshi ita nyonyoloso, muvhili u bvisa zwithu zwine zwa nga thusa muthu u pfa o takala na u dzika. Hezwi zwi nga thusa u fhungudza mutsiko na mbilaelo dza ḓuvha nga ḓuvha. Nyolnyoloso vhu nga dovha ha thusa muthu u vha na vhuḓifulufheli ngauri musi a tshi vhona mvelelo ya u shuma hawe, a nga ḓipfa a tshi khou bvelela. Ngauralo, exercise a i thusi muvhili fhedzi, fhedzi i dovha ya thusa na muhumbulo<ref>https://www.nhs.uk/live-well/exercise</ref>.
Nyonyoloso vhu dovha ha thusa muthu u langa muvhili na tshelede ine ya shumiswa kha zwiḽiwa na zwa mutakalo. Musi muthu a tshi ita nyonyoloso nga tshifhinga tshoṱhe, muvhili u shumisa nungo na khalori, zwine zwa nga thusa u langa muvhili. U ita vhuḓitreni zwi tshi ṱanganyiswa na u ḽa zwiḽiwa zwi re na mutakalo zwi nga thusa muthu u iledza u vha na muvhili une wa vha na mafhi manzhi. Ndi zwa ndeme uri muthu a sa ite exercise fhedzi a tshi ṱoḓa u fhungudza muvhili, fhedzi a ite zwenezwo ngauri ndi nḓila ya u ṱhogomela mutakalo wawe lwa tshifhinga tshilapfu<ref>https://www.health.gov.za/</ref>.
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity
# https://www.cdc.gov/physical-activity/
# https://www.nhs.uk/live-well/exercise
# https://www.health.gov.za/
[[Category:NYONYOLOSO]]
g3mw95rmo7mgo4wv64yo4dwtj7l6gen
22783
22782
2026-08-08T12:20:36Z
Titos18
9393
/* BUGU TSHUMISWA: */
22783
wikitext
text/x-wiki
== VHUNDEME HA NYONYOLOSO ==
[[File:Exercise Treadmill Convey Motion.jpg|thumb|NYONYOLOSO]]
Nyonyoloso ndiya ndeme vhukuma kha vhutshilo ha muthu ngauri vhu thusa uri muvhili u dzule u na mutakalo wavhuḓi. Vhuḓitreni vhu katela zwithu zwi ngaho u tshimbila, u gidima, u tamba bola, u pembelela, u bambela na u ita dzi nyonyoloso dzo fhambanaho. Musi muthu a tshi ita vhuḓitreni tshifhinga tshoṱhe, zwi thusa uri muvhili u vhe na maanḓa na uri muthu a kone u ita mishumo yawe ya ḓuvha nga ḓuvha nga hu leluwaho. Vhuḓitreni vhu dovha ha thusa uri muthu a kone u langa muvhili wawe na u dzula e na muvhili une wa vha na maanḓa. Iṅwe ya mbuelo khulwane ya vhuḓitreni ndi uri vhu thusa u tsireledza mutakalo wa mbilu. Musi muthu a tshi ita exercise, mbilu i shuma nga maanḓa u phaḓaladza malofha kha muvhili woṱhe. Hezwi zwi nga thusa uri mbilu na malofha zwi dzule zwi na mutakalo. Nyonyoloso na tshifhinga tshoṱhe vhu nga dovha ha thusa u fhungudza khombo ya malwadze a ngaho vhulwadze ha mbilu, diabetes na thaidzo dzine dza tshimbidzana na muvhili u sa tshimbili. Ngauralo, u ita vhuḓitreni ndi iṅwe ya nḓila dza u ṱhogomela muvhili na u ita uri muthu a vhe na vhutshilo havhuḓi<ref>https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity</ref>.
Nyonyoloso vhu dovha ha thusa kha u khwaṱhisa marambo na misipha. Musi muthu a tshi tshimbila, a tshi gidima kana a tshi ita dzi nyonyoloso, misipha i a shuma nahone i nga khwaṱha nga tshifhinga. Marambo na one a nga wana thuso kha u dzula o khwaṱha. Hezwi ndi zwa ndeme zwihuluhulu kha vhana na vhaswa ngauri mivhili yavho i kha ḓi vha i tshi khou aluwa. U vha na misipha na marambo o khwaṱhaho zwi thusa muthu u tshimbila, u shuma na u ita mishumo ya ḓuvha nga ḓuvha nga hu leluwaho.<ref>https://www.cdc.gov/physical-activity/</ref>
Nyonyoloso vhu na mushumo muhulwane kha mutakalo wa muhumbulo. Musi muthu a tshi ita nyonyoloso, muvhili u bvisa zwithu zwine zwa nga thusa muthu u pfa o takala na u dzika. Hezwi zwi nga thusa u fhungudza mutsiko na mbilaelo dza ḓuvha nga ḓuvha. Nyolnyoloso vhu nga dovha ha thusa muthu u vha na vhuḓifulufheli ngauri musi a tshi vhona mvelelo ya u shuma hawe, a nga ḓipfa a tshi khou bvelela. Ngauralo, exercise a i thusi muvhili fhedzi, fhedzi i dovha ya thusa na muhumbulo<ref>https://www.nhs.uk/live-well/exercise</ref>.
Nyonyoloso vhu dovha ha thusa muthu u langa muvhili na tshelede ine ya shumiswa kha zwiḽiwa na zwa mutakalo. Musi muthu a tshi ita nyonyoloso nga tshifhinga tshoṱhe, muvhili u shumisa nungo na khalori, zwine zwa nga thusa u langa muvhili. U ita vhuḓitreni zwi tshi ṱanganyiswa na u ḽa zwiḽiwa zwi re na mutakalo zwi nga thusa muthu u iledza u vha na muvhili une wa vha na mafhi manzhi. Ndi zwa ndeme uri muthu a sa ite exercise fhedzi a tshi ṱoḓa u fhungudza muvhili, fhedzi a ite zwenezwo ngauri ndi nḓila ya u ṱhogomela mutakalo wawe lwa tshifhinga tshilapfu<ref>https://www.health.gov.za/</ref>.
== BUGU TSHUMISWA: ==
[[Category:NYONYOLOSO]]
kvcqzkmsvzow08ju7h8xjp3hvkzikl8
VHUNDEME HA NYONYOLOSO
0
5983
22784
2026-08-08T12:22:39Z
Titos18
9393
VHUNDEME HA NYONYOLOSO
22784
wikitext
text/x-wiki
== VHUNDEME HA NYONYOLOSO ==
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Exercise_Treadmill_Convey_Motion.jpg|link=File:Exercise_Treadmill_Convey_Motion.jpg|thumb|NYONYOLOSO]]
Nyonyoloso ndiya ndeme vhukuma kha vhutshilo ha muthu ngauri vhu thusa uri muvhili u dzule u na mutakalo wavhuḓi. Vhuḓitreni vhu katela zwithu zwi ngaho u tshimbila, u gidima, u tamba bola, u pembelela, u bambela na u ita dzi nyonyoloso dzo fhambanaho. Musi muthu a tshi ita vhuḓitreni tshifhinga tshoṱhe, zwi thusa uri muvhili u vhe na maanḓa na uri muthu a kone u ita mishumo yawe ya ḓuvha nga ḓuvha nga hu leluwaho. Vhuḓitreni vhu dovha ha thusa uri muthu a kone u langa muvhili wawe na u dzula e na muvhili une wa vha na maanḓa. Iṅwe ya mbuelo khulwane ya vhuḓitreni ndi uri vhu thusa u tsireledza mutakalo wa mbilu. Musi muthu a tshi ita exercise, mbilu i shuma nga maanḓa u phaḓaladza malofha kha muvhili woṱhe. Hezwi zwi nga thusa uri mbilu na malofha zwi dzule zwi na mutakalo. Nyonyoloso na tshifhinga tshoṱhe vhu nga dovha ha thusa u fhungudza khombo ya malwadze a ngaho vhulwadze ha mbilu, diabetes na thaidzo dzine dza tshimbidzana na muvhili u sa tshimbili. Ngauralo, u ita vhuḓitreni ndi iṅwe ya nḓila dza u ṱhogomela muvhili na u ita uri muthu a vhe na vhutshilo havhuḓi<ref>https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity</ref>.
Nyonyoloso vhu dovha ha thusa kha u khwaṱhisa marambo na misipha. Musi muthu a tshi tshimbila, a tshi gidima kana a tshi ita dzi nyonyoloso, misipha i a shuma nahone i nga khwaṱha nga tshifhinga. Marambo na one a nga wana thuso kha u dzula o khwaṱha. Hezwi ndi zwa ndeme zwihuluhulu kha vhana na vhaswa ngauri mivhili yavho i kha ḓi vha i tshi khou aluwa. U vha na misipha na marambo o khwaṱhaho zwi thusa muthu u tshimbila, u shuma na u ita mishumo ya ḓuvha nga ḓuvha nga hu leluwaho.<ref>https://www.cdc.gov/physical-activity/</ref>
Nyonyoloso vhu na mushumo muhulwane kha mutakalo wa muhumbulo. Musi muthu a tshi ita nyonyoloso, muvhili u bvisa zwithu zwine zwa nga thusa muthu u pfa o takala na u dzika. Hezwi zwi nga thusa u fhungudza mutsiko na mbilaelo dza ḓuvha nga ḓuvha. Nyolnyoloso vhu nga dovha ha thusa muthu u vha na vhuḓifulufheli ngauri musi a tshi vhona mvelelo ya u shuma hawe, a nga ḓipfa a tshi khou bvelela. Ngauralo, exercise a i thusi muvhili fhedzi, fhedzi i dovha ya thusa na muhumbulo<ref>https://www.nhs.uk/live-well/exercise</ref>.
Nyonyoloso vhu dovha ha thusa muthu u langa muvhili na tshelede ine ya shumiswa kha zwiḽiwa na zwa mutakalo. Musi muthu a tshi ita nyonyoloso nga tshifhinga tshoṱhe, muvhili u shumisa nungo na khalori, zwine zwa nga thusa u langa muvhili. U ita vhuḓitreni zwi tshi ṱanganyiswa na u ḽa zwiḽiwa zwi re na mutakalo zwi nga thusa muthu u iledza u vha na muvhili une wa vha na mafhi manzhi. Ndi zwa ndeme uri muthu a sa ite exercise fhedzi a tshi ṱoḓa u fhungudza muvhili, fhedzi a ite zwenezwo ngauri ndi nḓila ya u ṱhogomela mutakalo wawe lwa tshifhinga tshilapfu<ref>https://www.health.gov.za/</ref>.
== BUGU TSHUMISWA: ==
hohohg203mxye063nk0065iwfna6prt
Divha Zwakale
0
5984
22785
2026-08-08T14:17:47Z
Ronewa22
9408
Divha Zwakale
22785
wikitext
text/x-wiki
[[File:Venda dancer in traditional clothing, Mashovhela Bush Lodge, Louis Trichardt, Limpopo, South Africa (10185458853).jpg|thumb|[[Venda Traditional dance]]]]
Vhuḓi ha Divha Zwakale
Divha zwakale ndi zwinwe zwine vhavenda vha zwifuna vhukuma. Zwi khou sumbedza lushaka na mvelele ya vhathu vha Vhavenda.U fhiswa ha divha zwakale zwi sumbedza vhuthu ha Vhavenda. Vhathu vha Venda vha na vhuḓifari ho khwathaho.<ref name=":0">[[Mabasa,N.P.& Netshandama, V.O.2015.Indigenous Knowledge Systems: The role of traditional foods among Vhavenda.south Afrika Journal of Indigenous Knowledge,14(2),45-58]]</ref>
Mapungubwe ḽo vha ḽishango ḽihulu ḽa vhuhosi na vhutsila ha musuku. Vhavenda vha na vhushaka vhuhulu na mavu a Mapungubwe na Thulamela. Zwifho zwa sialala zwi kha ḓi vha zwithu zwa vhuḓifari ha vhukuma.<ref name=":0" />
'''Dzingu ḽa Thohoyandou na Khosi mupfumi'''
Khosi Thohoyandou o vha muvusi a thonifhiwaho vhukuma. O fhaṱa dzingu ḽa dzata ḽine ḽa vha tshumbo ya vhutsila ha masia-vhathu.Dzata ḽi kha ḓi vha shango ḽa ndeme kha vhurereli ha vhamusanda.<ref>Mulaudzi,T.E.(2018). Tshivenda Traditional Food and Nutrition. University of Venda press</ref>
'''Ngoma dza sialala na Nyimbo'''
Ngoma dza sialala dzi fana na Ngoma dza tshiila dzi na maitele a vhugala. Nyito dza dzingoma dzi fana na Tshikona dzo ramba milayo na vhuḓifari. Zwilidzo zwi shumiswa u rabela na u pembela dziphambano dza vhutshilo.<ref>[[Raulinga, B.B.(2020). Vhupo ha Venda: Mvelele.Sasavona Publisher.]]</ref>
<nowiki>==Mushumo==</nowiki>
ixuhztjdtnlljpjj9ozeuip7oe6iu36
* Draft 4
0
5985
22788
2026-08-08T15:41:12Z
Wawabless06
9402
VHUBVEMU
22788
wikitext
text/x-wiki
== VHUBVEMU ==
Vhungevhenga ndi thaidzo khulwane kha Afurika Tshipembe nahone vhu kwama vhutshilo ha vhathu nga nḓila nnzhi. Vhungevhenga vhu nga katela u tswa, u dzhaya, u vhulaya, u tambudza vhathu, u tshinya zwibveledzwa na zwiṅwe zwiito zwi sa tendelwi nga mulayo. Musi vhungevhenga vhu tshi engedzea, vhathu vha nga thoma u tshila nga nyofho nahone vha sa tsha pfa vho tsireledzea kha zwitshavha zwavho. Vhukhakhi vhu dovha ha kwama mabindu, zwikolo, zwiendedzi na mvelele ya tshitshavha<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>.
[[File:CrimeScene.jpg|thumb|VHUBVEMU]]
Zwiṅwe zwa zwiitisi zwa vhukhakhi ndi u shaya mishumo, vhushai, u shumisa zwidzidzivhadzi na vhuḓifari vhu si havhuḓi. Vhaswa vhane vha kundelwa u wana zwikhala zwa pfunzo kana mishumo vha nga wela kha vhathu vhane vha vha kungedza kha zwigwada zwa vhukhakhi. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri muthu a dzhie phetho dzi si dzavhuḓi kana a ite zwiito zwa vhukhakhi. Ngauralo, u sika mishumo na u ṋea vhaswa pfunzo na zwikili zwi nga thusa u fhungudza vhukhakhi.<ref>1. South African Government – Crime Prevention
[South African Government: Police, Defence and Intelligence](<nowiki>https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)
This supports information about community involvement, police visibility and crime-prevention programmes.
2. South African Government – Police Budget Vote 2026/27
[Police Department Budget Vote 2026/27](<nowiki>https://www.gov.za/news/speeches/minister-firoz-cachalia-police-dept-budget-vote-202627-19-may-2026?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)
This discusses crime prevention, youth development, substance-abuse prevention and community policing.
3. University of Cape Town – Socio-economic determinants of crime
[The socio-economic determinants of crime in South Africa](<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)
This research discusses the relationship between crime and socio-economic factors such as unemployment, poverty and inequality.</ref>
Vhugevhenga vhu dovha ha vha na masiandoitwa mahulwane kha miṱa na zwitshavha. Muthu ane a xelelwa nga murathu, ṅwana, mme kana khotsi nga mulandu wa vhukhakhi a nga pfa vhuṱungu vhuhulu na u tshuwa. Vhathu vhane vha vha vhashumi kana vhoṋe vha mabindu vha nga xelelwa nga mali musi zwibveledzwa zwavho zwi tshi tswa kana u tshinywa. Zwenezwi zwi nga ita uri mabindu maṅwe a vale kana a sa tsha kona u thola vhashumi vhanzhi.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
Muvhuso, mapholisa na tshitshavha vha na mushumo wa u lwa na vhukhakhi. Mapholisa vha tea u ṱola milandu, u fara vhathu vhane vha khakhisa na u shumisana na khothe uri vhane vha wanwa mulandu vha dzhielwe vhukando ho teaho. Tshitshavha tshone tshi nga thusa nga u vhiga vhukhakhi na u ṱhogomela vhathu vhane vha vha khomboni. Ndi zwa ndeme uri vhathu vha si dzule vho fhumula musi vha tshi vhona vhukhakhi, ngauri u vhiga milandu zwi nga thusa kha u tsireledza vhaṅwe.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
U fhelisa vhukhakhi zwi ṱoḓa mushumo wa vhathu vhoṱhe. Vhabebi vha tea u gudisa vhana vhuḓifari havhuḓi, zwikolo zwi tea u funza vhana nga ha vhuḓifari, mulayo na masiandoitwa a vhukhakhi, ngeno muvhuso u tshi tea u bveledza mishumo na zwikhala zwa vhaswa. Arali tshitshavha tsha shumisana, tsha tikedza vhaswa na u vhiga vhukhakhi, zwi nga thusa u ita uri Afurika Tshipembe li vhe fhethu ho tsireledzeaho hune vhathu vha kona u tshila nga mulalo.<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/news/speeches/minister-firoz-cachalia-police-dept-budget-vote-202627-19-may-2026?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com
# https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com
[[Category:VHUBVEMU]]
[[Category:VHUNGEVHENGA]]
qvmp34xdorgnrfejh7rn3qwrbil3y2z
22789
22788
2026-08-08T15:44:41Z
Wawabless06
9402
/* BUGU TSHUMISWA: */
22789
wikitext
text/x-wiki
== VHUBVEMU ==
Vhungevhenga ndi thaidzo khulwane kha Afurika Tshipembe nahone vhu kwama vhutshilo ha vhathu nga nḓila nnzhi. Vhungevhenga vhu nga katela u tswa, u dzhaya, u vhulaya, u tambudza vhathu, u tshinya zwibveledzwa na zwiṅwe zwiito zwi sa tendelwi nga mulayo. Musi vhungevhenga vhu tshi engedzea, vhathu vha nga thoma u tshila nga nyofho nahone vha sa tsha pfa vho tsireledzea kha zwitshavha zwavho. Vhukhakhi vhu dovha ha kwama mabindu, zwikolo, zwiendedzi na mvelele ya tshitshavha<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>.
[[File:CrimeScene.jpg|thumb|VHUBVEMU]]
Zwiṅwe zwa zwiitisi zwa vhukhakhi ndi u shaya mishumo, vhushai, u shumisa zwidzidzivhadzi na vhuḓifari vhu si havhuḓi. Vhaswa vhane vha kundelwa u wana zwikhala zwa pfunzo kana mishumo vha nga wela kha vhathu vhane vha vha kungedza kha zwigwada zwa vhukhakhi. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri muthu a dzhie phetho dzi si dzavhuḓi kana a ite zwiito zwa vhukhakhi. Ngauralo, u sika mishumo na u ṋea vhaswa pfunzo na zwikili zwi nga thusa u fhungudza vhukhakhi.<ref>1. South African Government </ref>
Vhugevhenga vhu dovha ha vha na masiandoitwa mahulwane kha miṱa na zwitshavha. Muthu ane a xelelwa nga murathu, ṅwana, mme kana khotsi nga mulandu wa vhukhakhi a nga pfa vhuṱungu vhuhulu na u tshuwa. Vhathu vhane vha vha vhashumi kana vhoṋe vha mabindu vha nga xelelwa nga mali musi zwibveledzwa zwavho zwi tshi tswa kana u tshinywa. Zwenezwi zwi nga ita uri mabindu maṅwe a vale kana a sa tsha kona u thola vhashumi vhanzhi.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
Muvhuso, mapholisa na tshitshavha vha na mushumo wa u lwa na vhukhakhi. Mapholisa vha tea u ṱola milandu, u fara vhathu vhane vha khakhisa na u shumisana na khothe uri vhane vha wanwa mulandu vha dzhielwe vhukando ho teaho. Tshitshavha tshone tshi nga thusa nga u vhiga vhukhakhi na u ṱhogomela vhathu vhane vha vha khomboni. Ndi zwa ndeme uri vhathu vha si dzule vho fhumula musi vha tshi vhona vhukhakhi, ngauri u vhiga milandu zwi nga thusa kha u tsireledza vhaṅwe.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
U fhelisa vhukhakhi zwi ṱoḓa mushumo wa vhathu vhoṱhe. Vhabebi vha tea u gudisa vhana vhuḓifari havhuḓi, zwikolo zwi tea u funza vhana nga ha vhuḓifari, mulayo na masiandoitwa a vhukhakhi, ngeno muvhuso u tshi tea u bveledza mishumo na zwikhala zwa vhaswa. Arali tshitshavha tsha shumisana, tsha tikedza vhaswa na u vhiga vhukhakhi, zwi nga thusa u ita uri Afurika Tshipembe li vhe fhethu ho tsireledzeaho hune vhathu vha kona u tshila nga mulalo.<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/news/</nowiki></ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com
# https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com
[[Category:VHUBVEMU]]
[[Category:VHUNGEVHENGA]]
m09z40ogrj1zrr3o3zbk6ybmvp2qe66
22790
22789
2026-08-08T15:45:29Z
Wawabless06
9402
/* BUGU TSHUMISWA: */
22790
wikitext
text/x-wiki
== VHUBVEMU ==
Vhungevhenga ndi thaidzo khulwane kha Afurika Tshipembe nahone vhu kwama vhutshilo ha vhathu nga nḓila nnzhi. Vhungevhenga vhu nga katela u tswa, u dzhaya, u vhulaya, u tambudza vhathu, u tshinya zwibveledzwa na zwiṅwe zwiito zwi sa tendelwi nga mulayo. Musi vhungevhenga vhu tshi engedzea, vhathu vha nga thoma u tshila nga nyofho nahone vha sa tsha pfa vho tsireledzea kha zwitshavha zwavho. Vhukhakhi vhu dovha ha kwama mabindu, zwikolo, zwiendedzi na mvelele ya tshitshavha<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>.
[[File:CrimeScene.jpg|thumb|VHUBVEMU]]
Zwiṅwe zwa zwiitisi zwa vhukhakhi ndi u shaya mishumo, vhushai, u shumisa zwidzidzivhadzi na vhuḓifari vhu si havhuḓi. Vhaswa vhane vha kundelwa u wana zwikhala zwa pfunzo kana mishumo vha nga wela kha vhathu vhane vha vha kungedza kha zwigwada zwa vhukhakhi. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri muthu a dzhie phetho dzi si dzavhuḓi kana a ite zwiito zwa vhukhakhi. Ngauralo, u sika mishumo na u ṋea vhaswa pfunzo na zwikili zwi nga thusa u fhungudza vhukhakhi.<ref>1. South African Government </ref>
Vhugevhenga vhu dovha ha vha na masiandoitwa mahulwane kha miṱa na zwitshavha. Muthu ane a xelelwa nga murathu, ṅwana, mme kana khotsi nga mulandu wa vhukhakhi a nga pfa vhuṱungu vhuhulu na u tshuwa. Vhathu vhane vha vha vhashumi kana vhoṋe vha mabindu vha nga xelelwa nga mali musi zwibveledzwa zwavho zwi tshi tswa kana u tshinywa. Zwenezwi zwi nga ita uri mabindu maṅwe a vale kana a sa tsha kona u thola vhashumi vhanzhi.<ref>(https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</ref>
Muvhuso, mapholisa na tshitshavha vha na mushumo wa u lwa na vhukhakhi. Mapholisa vha tea u ṱola milandu, u fara vhathu vhane vha khakhisa na u shumisana na khothe uri vhane vha wanwa mulandu vha dzhielwe vhukando ho teaho. Tshitshavha tshone tshi nga thusa nga u vhiga vhukhakhi na u ṱhogomela vhathu vhane vha vha khomboni. Ndi zwa ndeme uri vhathu vha si dzule vho fhumula musi vha tshi vhona vhukhakhi, ngauri u vhiga milandu zwi nga thusa kha u tsireledza vhaṅwe.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
U fhelisa vhukhakhi zwi ṱoḓa mushumo wa vhathu vhoṱhe. Vhabebi vha tea u gudisa vhana vhuḓifari havhuḓi, zwikolo zwi tea u funza vhana nga ha vhuḓifari, mulayo na masiandoitwa a vhukhakhi, ngeno muvhuso u tshi tea u bveledza mishumo na zwikhala zwa vhaswa. Arali tshitshavha tsha shumisana, tsha tikedza vhaswa na u vhiga vhukhakhi, zwi nga thusa u ita uri Afurika Tshipembe li vhe fhethu ho tsireledzeaho hune vhathu vha kona u tshila nga mulalo.<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/news/</nowiki></ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
# https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com
# https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com
[[Category:VHUBVEMU]]
[[Category:VHUNGEVHENGA]]
97htnu56ve2014cl0g3s9jrgljh04d4
Vhubvemu
0
5986
22791
2026-08-08T15:47:40Z
Wawabless06
9402
VHUBVEMU
22791
wikitext
text/x-wiki
== VHUBVEMU ==
Vhungevhenga ndi thaidzo khulwane kha Afurika Tshipembe nahone vhu kwama vhutshilo ha vhathu nga nḓila nnzhi. Vhungevhenga vhu nga katela u tswa, u dzhaya, u vhulaya, u tambudza vhathu, u tshinya zwibveledzwa na zwiṅwe zwiito zwi sa tendelwi nga mulayo. Musi vhungevhenga vhu tshi engedzea, vhathu vha nga thoma u tshila nga nyofho nahone vha sa tsha pfa vho tsireledzea kha zwitshavha zwavho. Vhukhakhi vhu dovha ha kwama mabindu, zwikolo, zwiendedzi na mvelele ya tshitshavha<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>.
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:CrimeScene.jpg|link=File:CrimeScene.jpg|thumb|VHUBVEMU]]
Zwiṅwe zwa zwiitisi zwa vhukhakhi ndi u shaya mishumo, vhushai, u shumisa zwidzidzivhadzi na vhuḓifari vhu si havhuḓi. Vhaswa vhane vha kundelwa u wana zwikhala zwa pfunzo kana mishumo vha nga wela kha vhathu vhane vha vha kungedza kha zwigwada zwa vhukhakhi. U shumisa zwidzidzivhadzi zwi nga ita uri muthu a dzhie phetho dzi si dzavhuḓi kana a ite zwiito zwa vhukhakhi. Ngauralo, u sika mishumo na u ṋea vhaswa pfunzo na zwikili zwi nga thusa u fhungudza vhukhakhi.<ref>1. South African Government</ref>
Vhugevhenga vhu dovha ha vha na masiandoitwa mahulwane kha miṱa na zwitshavha. Muthu ane a xelelwa nga murathu, ṅwana, mme kana khotsi nga mulandu wa vhukhakhi a nga pfa vhuṱungu vhuhulu na u tshuwa. Vhathu vhane vha vha vhashumi kana vhoṋe vha mabindu vha nga xelelwa nga mali musi zwibveledzwa zwavho zwi tshi tswa kana u tshinywa. Zwenezwi zwi nga ita uri mabindu maṅwe a vale kana a sa tsha kona u thola vhashumi vhanzhi.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki></ref>
Muvhuso, mapholisa na tshitshavha vha na mushumo wa u lwa na vhukhakhi. Mapholisa vha tea u ṱola milandu, u fara vhathu vhane vha khakhisa na u shumisana na khothe uri vhane vha wanwa mulandu vha dzhielwe vhukando ho teaho. Tshitshavha tshone tshi nga thusa nga u vhiga vhukhakhi na u ṱhogomela vhathu vhane vha vha khomboni. Ndi zwa ndeme uri vhathu vha si dzule vho fhumula musi vha tshi vhona vhukhakhi, ngauri u vhiga milandu zwi nga thusa kha u tsireledza vhaṅwe.<ref>(<nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>)</ref>
U fhelisa vhukhakhi zwi ṱoḓa mushumo wa vhathu vhoṱhe. Vhabebi vha tea u gudisa vhana vhuḓifari havhuḓi, zwikolo zwi tea u funza vhana nga ha vhuḓifari, mulayo na masiandoitwa a vhukhakhi, ngeno muvhuso u tshi tea u bveledza mishumo na zwikhala zwa vhaswa. Arali tshitshavha tsha shumisana, tsha tikedza vhaswa na u vhiga vhukhakhi, zwi nga thusa u ita uri Afurika Tshipembe li vhe fhethu ho tsireledzeaho hune vhathu vha kona u tshila nga mulalo.<ref>(<nowiki>https://www.gov.za/news/</nowiki></ref>
== BUGU TSHUMISWA: ==
# <nowiki>https://www.gov.za/about-sa/police-and-defence?utm_source=chatgpt.com</nowiki>
# <nowiki>https://www.datafirst.uct.ac.za/dataportal/index.php/citations/5987?utm_source=chatgpt.com</nowiki>
epnzx6566dfdurgph53z5bja8micqk6
* Draft 5
0
5987
22793
2026-08-08T16:14:40Z
Wawabless06
9402
citation
22793
wikitext
text/x-wiki
== Zwikambi na zwidzidzivhadzi ==
U shumisa luvhi zwidzidzivhadzi
[[File:Heroin paraphernalia.jpg|thumb|Zwikambi na zwidzidzivhadzi]]
U shumiswa luvhi ha zwidzidzivhadzi ndi thaidzo khulwane ya matshilisano ine ya kwama muthu nga eṱhe, miṱa na zwitshavha Afrika Tshipembe. Zwi vha hone musi vhathu vha tshi shumisa zwidzidzivhadzi kana zwiṅwe zwithu nga nḓila i re na khombo zwine zwa kwama nga nḓila i si yavhuḓi mutakalo wavho, vhuḓifari, pfunzo, vhushaka na vhutshilo havho ha ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe. Zwidzidzivhadzi zwi nga katela zwithu zwi ngaho nyaope, khokheini, methamphetamine, heroin na zwiṅwe zwidzidzivhadzi zwi siho mulayoni. Vhaswa ndi vhone vhane vha vha na khombo ya u shumisa luvhi zwidzidzivhadzi ngauri vha nga ṱuṱuwedzwa nga mutsiko wa thangana ya murole, u ṱoḓa u ḓivha, mutsiko, thaidzo dza muṱa, vhushai, u sa shuma kana lutamo lwa u ṱanganelana na khonani. Musi muthu o no ḓitika nga zwidzidzivhadzi, zwi nga konḓa u zwi litsha arali a si na thikhedzo na dzilafho ḽo teaho. U shumisa luvhi zwidzidzivhadzi zwi nga vha na masiandoitwa mahulwane kha mutakalo wa muthu wa muvhili na wa muhumbulo nahone zwi nga dovha zwa shela mulenzhe kha khakhathi, vhugevhenga, u litsha tshikolo na khuḓano miṱani. Muvhuso wa Afrika Tshipembe wo topola u shumiswa luvhi ha zwidzidzivhadzi sa thaidzo khulwane ya matshilisano ngauri zwi nga tshinyadza miṱa na zwitshavha na u vhea mutsiko kha mutakalo na tshumelo dza matshilisano<ref name=":0" details="<nowiki>https://www.westerncape.gov.za/service/substance-use-disorder-sbt-0</nowiki>">https://www.gcis.gov.za/content/newsroom/blogs/2025-12/dangers-of-substance-abuse</ref>.
U shumisa luvhi zwidzidzivhadzi zwi nga dovha zwa vha na masiandoitwa mavhi kha pfunzo. Vhagudi vhane vha shumisa zwidzidzivhadzi vha nga tambula nga u livhisa ṱhogomelo kha kilasi, vha sa shume zwavhuḓi kha milingo, vha ṱahela tshikoloni kana vha fheleledza vho litsha tshikolo. Muhasho wa Pfunzo ya Mutheo u na mbekanyamushumo ya u thivhela u shumisa halwa na zwidzidzivhadzi ine ya dzheniswa kha Life Orientation/Life Skills na u tikedzwa nga mishumo ya pfunzo ya thangana ya murole. Mbekanyamushumo yo sedza kha u thivhela, u ṱavhanya u wana, dzilafho, ṱhogomelo na thikhedzo. Ngauralo vhabebi na vhadededzi vha na mushumo wa ndeme wa u thusa vhaswa uri vha iledze u shumisa luvhi zwidzidzivhadzi. Vha fanela u davhidzana vho vhofholowa na vhana, u vha funza nga ha khombo dza zwidzidzivhadzi na u ṱhogomela tshanduko dza nga u ṱavhanya dza vhuḓifari, mbonalo kana kushumele kwa tshikolo. Vhaswa vha tea u dovha vha ṱuṱuwedzwa u shela mulenzhe kha mishumo yavhuḓi u fana na mitambo, pfunzo, mbekanyamushumo dza tshitshavha na mveledziso ya zwikili nṱhani ha u fhedza tshifhinga fhethu hune ha ṱuṱuwedzwa u shumiswa ha zwidzidzivhadzi. Zwitshavha zwi nga thusa nga u ḓivhadza, u tikedza miṱa yo kwameaho na u vhiga u rengiswa ha zwidzidzivhadzi zwi siho mulayoni kha vhavhusi vho teaho.<ref>https://www.education.gov.za/Programmes/CareandSupport/HealthPromotion/AlcoholandDrugUsePrevention.aspx</ref>
U shumisa luvhi zwidzidzivhadzi a zwo ngo fanela u dzhiiwa sa thaidzo ya muthu nga eṱhe fhedzi, fhedzi zwi fanela u dzhiiwa sa thaidzo ya tshitshavha na matshilisano ine ya ṱoḓa tshumisano. Muvhuso wa Afrika Tshipembe wo bveledza mbekanyamaitele dzine dza sedza kha u thivhela, u dzhenelela hu tshe na tshifhinga, dzilafho, u vusuludza na ndondolo ya nga murahu ha u shumisa zwidzidzivhadzi kha vhathu vho kwameaho nga vhuleme ha u shumisa zwidzidzivhadzi. Vhathu vhane vha khou lwa na u ḓitika nga zwidzidzivhadzi vha fanela u ṱuṱuwedzwa uri vha ṱoḓe thuso ya vhaḓivhi nṱhani ha u hanedzwa kana u dzhiiwa sa vhatshinyi. Dzilafho na u vusuludzwa zwi nga thusa vhathu uri vha fhole na u vhuyelela miṱani yavho, pfunzo na zwitshavhani. Muvhuso, zwikolo, vhabebi, mapholisa, vhaḓivhi vha zwa mutakalo na madzangano a tshitshavha vhoṱhe vha na mushumo wa u thivhela u shumiswa luvhi ha zwidzidzivhadzi na u thusa avho vho kwameaho. Musi ri tshi phetha, u shumiswa luvhi ha zwidzidzivhadzi zwi nga tshinyadza matshilo na u kwama miṱa na zwitshavha nga nḓila i si yavhuḓi, fhedzi nga kha pfunzo, u dzhenelela hu tshee nga phanḓa, dzilafho, u vusuludza na thikhedzo yo khwaṱhaho ya tshitshavha, masiandoitwa azwo a nga fhungudzwa. Vhaswa vha fanela u ṱuṱuwedzwa u khetha zwithu zwi re na mutakalo na u pfesesa uri vhumatshelo havho ndi ha ndeme u fhira mutsiko wa tshifhinganyana u bvaho kha zwidzidzivhadzi<ref name=":1">https://www.gov.za/news/cabinet-statements/statement-cabinet-meeting-23-october-and-6-november-2024-13-nov-2024</ref>.
== Bugu tshumiswa ==
1. https://www.gcis.gov.za/content/newsroom/blogs/2025-12/dangers-of-substance-abuse<ref name=":0" details="<nowiki>https://www.westerncape.gov.za/service/substance-use-disorder-sbt-0</nowiki>" />
2. https://www.education.gov.za/Programmes/CareandSupport/HealthPromotion/AlcoholandDrugUsePrevention.aspx<ref>https://www.westerncape.gov.za/service/substance-use-disorder-sbt-0</ref>
3. https://www.gov.za/news/cabinet-statements/statement-cabinet-meeting-23-october-and-6-november-2024-13-nov-2024<ref name=":1" />
[[Category:Zwikambi]]
[[Category:Zwidzidzivhadzi]]
swy6cjowz2l2l3bwhzvakzmmk0huqso
* Draft 6
0
5988
22794
2026-08-08T16:34:24Z
Wawabless06
9402
Gomelelo
22794
wikitext
text/x-wiki
== Gomelelo ==
Gomelelo
[[File:Cotton field experiencing drought conditions Ropesville Texas 2014.png|thumb|Gomelelo]]
Gomelelo ndi thaidzo khulwane ya mupo ine ya vha hone musi fhethu hune ha vha na mvula ṱhukhu vhukuma lwa tshifhinga tshilapfu, zwine zwa ita uri hu vhe na u ṱahela ha maḓi. I nga kwama vhathu, zwifuwo, vhulimi na mupo nga nḓila nnzhi dzo fhambanaho. Musi hu si na mvula yo eḓanaho, milambo, madamu na zwiṅwe zwiko zwa maḓi zwi thoma u oma, zwa ita uri zwitshavha zwi konḓelwe u swikelela maḓi o eḓanaho a u nwa, u bika, u ṱamba na u lima. Vhalimi vha anzela u vha vhanwe vha vhathu vhane vha kwamea vhukuma nga gomelelo ngauri zwimela zwi ya toda madi ane avha uri o linganela uri zwi kone u hula na zwifuwo zwi ya toda madi uri zwi kone u tshila. Gomelelo ḽa tshifhinga tshilapfu ḽi nga ita uri zwimela zwi ome zwa fa, ngeno zwifuwo zwi tshi nga vha zwi si na maanḓa kana zwa fa nga mulandu wa u shaya maḓi na zwiḽiwa. Hezwi zwi nga ita uri hu vhe na u ṱahela ha zwiḽiwa na mitengo ya nṱha ya zwiḽiwa ngauri vho rabulasi vha bveledza zwiḽiwa zwiṱuku.<ref>https://www.gov.za/blog/sa-water-scarce-country</ref> Gomelelo ḽi nga dovha ḽa kwama miṱa ine ya ḓitika nga zwa vhulimi u itela u wana tshelede, zwa ita uri zwi konḓele u ḓiṱhogomela. Kha zwitshavha zwa mahayani, vhathu vha nga tea u tshimbila tshikhala tshilapfu u itela u wana maḓi a miṱa yavho na zwifuwo zwavho. Vhana vha nga dovha vha kwamea ngauri vha nga ṱahela tshikoloni musi vha tshi fanela u thusa miṱa yavho u kuvhanganya maḓi kana musi zwikolo zwi tshi ṱangana na ṱhahelelo ya maḓi. Gomelelo ḽi nga dovha ḽa tshinyadza mupo ngauri zwimela zwi ya oma na zwifuwo zwi nga tambula nga u wana zwiḽiwa na maḓi.<ref>https://www.gov.za/news/media-statements/agriculture-forestry-and-fisheries-provides-update-agricultural-drought</ref> Kha dzinwe fhethu, nyimelo dzo omaho dzi nga engedza khombo ya mulilo wa ḓaka, zwine zwa nga tshinyadza zwimela, mahaya, mabulasi na fhethu hune ha dzula zwipuka zwa ḓaka. Tshanduko ya kilima i nga ita uri nyimelo dza gomelelo dzi konḓe kha maṅwe madzingu ngauri tshanduko kha nḓila dza mvula na u gonya ha mufhiso zwi nga engedza mutsiko wa maḓi. U fhungudza masiandoitwa a gomelelo, zwitshavha zwi fanela u shumisa maḓi nga vhuḓifhinduleli na u iledza u tambisa maḓi zwi sa ṱoḓei. Vhathu vha nga vhulunga maḓi nga u lugisa pompo na phaiphi dzine dza khou vuḓa, u ṱamba tshifhinga tshipfufhi, u shumisa maḓi hafhu hune zwa vha zwo tea na u iledza u sia pompo dzi tshi khou shuma zwi sa ṱoḓei. Vhalimi vha nga dovha vha shumisa ndila dza u sheledza dzine dza vha uri dzi ya vhulunga madi vha tavha zwimela zwine zwa vha uri zwo tea kha nyimelo dzine dza vha uri dzo oma. Mivhuso i tea u khwinisa themamveledziso ya maḓi, u ṱhogomela madamu na phaiphi, u ṋetshedza nḓisedzo dza maḓi dza shishi hune zwa ṱoḓea na u gudisa zwitshavha nga ha u vhulunga maḓi.<ref>https://www.gcis.gov.za/newsroom/media-releases/government-media-briefing-water-scarcity-and-drought</ref> Zwitshavha zwi nga dovha zwa kuvhanganya na u vhulunga maḓi a mvula musi nyimelo dzi tshi tendela na u tsireledza maḓaka, milambo na zwiṅwe zwisima zwa maḓi zwa mvelo. Ndi zwa ndeme uri muṅwe na muṅwe a pfesese uri maḓi ndi tshishumiswa tsho linganelaho nahone tsha ndeme tshine a tsho ngo fanela u tambisa, nga maanḓa nga zwifhinga zwa gomelelo. Musi ri tshi phetha, gomelelo ḽi nga vha na masiandoitwa mahulwane kha nḓisedzo ya maḓi, u bveledzwa ha zwiḽiwa, nḓila dza u ḓitshidza, zwifuwo na mupo. Fhedziha, nga u shumisa maḓi nga vhuḓifhinduleli, u pulana zwavhuḓi, themamveledziso dzo khwiniswaho, tsireledzo ya mupo na tshumisano vhukati ha zwitshavha, vhalimi na muvhuso, masiandoitwa a gomelelo a nga fhungudzwa nahone zwiko zwa maḓi zwi nga tsireledzwa u itela mirafho i ḓaho.<ref>https://www.gov.za/news/media-statements/water-and-sanitation-maintaning-strong-dam-storage-levels-22-jul-2026</ref>
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.gov.za/blog/sa-water-scarce-country
# https://www.gov.za/news/media-statements/agriculture-forestry-and-fisheries-provides-update-agricultural-drought
# https://www.gcis.gov.za/newsroom/media-releases/government-media-briefing-water-scarcity-and-drought
# https://www.gov.za/news/media-statements/water-and-sanitation-maintaning-strong-dam-storage-levels-22-jul-2026
[[Category:Gomelelo]]
[[Category:Zwa mupo]]
qr3zdo8yxc5fxwyj29w5e2rqfdi3n03
* Draft 7
0
5989
22795
2026-08-08T16:52:20Z
Wawabless06
9402
mufhe
22795
wikitext
text/x-wiki
== Tshikhafhadzo ya mufhe ==
Tshikafhadzo ya Mufhe
[[File:Air pollution3.jpg|thumb|Tshikhafhadzo ya mufhe]]
Tshikafhadzo ya mufhe ndi thaidzo khulwane ya mupo ine ya kwama vhathu, zwifuwo, zwimela na mupo. I vha hone musi zwithu zwine zwa vha khombo u fana na vhutsi, buse, gese na dzi khemikhali zwi tshi bviswa muyani, zwine zwa ita uri muya u sa tsireledzee u fema.<ref>https://www.who.int/health-topics/air-pollution</ref> Tshikafhadzo ya mufhe i nga bva kha zwithu zwinzhi, hu tshi katelwa na vhutsi ha goloi, dzifeme, zwiṱitshi zwa muḓagasi, u fhisa thukhwi, mulilo wa ḓakani, mulilo wa mahayani na miṅwe mishumo ya nḓowetshumo. Kha zwiṅwe zwitshavha, vhathu vha dovha vha fhisa khuni, malasha kana zwiṅwe zwishumiswa zwa u bika na u fhisa, zwine zwa nga bveledza vhutsi na zwithu zwi tshinyadzaho zwine zwa vha khombo. Musi vhathu vha tshi fema muya wo tshikafhadzwaho lwa tshifhinga tshilapfu, zwi nga engedza khombo ya thaidzo dza u fema na dziṅwe thaidzo dza mutakalo, nga maanḓa kha vhana, vhaaluwa na vhathu vhane vha vha uri vho no vha khomboni.<ref>https://www.gov.za/air-pollution</ref> U tshikafhadzwa ha muya zwi nga ita uri muthu a hoṱole, u sinyuwa ha maṱo, u konḓelwa u fema nahone zwi nga ṋaṋisa nyimelo dza u fema. Zwi nga dovha zwa fhungudza vhuimo ha vhutshilo ha vhathu vhane vha dzula fhethu hune ha vha na tshikafhadzo nnzhi. Muya u si wavhuḓi a u kwami mutakalo wa vhathu fhedzi; zwi nga dovha zwa tshinyadza zwimela, zwifuwo, mavu na maḓi. Zwiṅwe zwithu zwi tshikafhadzaho mufhe zwi shela mulenzhe kha tshanduko ya kilima, ngeno zwiṅwe zwi tshi nga sika vhutsi na u fhungudza u vhonala. Tshikafhadzo i bvaho kha dzifeme na zwiendedzi i nga vhilaedzisa nga maanḓa fhethu hune vhathu vhanzhi vha dzula na u shuma tsini na zwisima zwa muhasaladzo. <ref>https://www.dffe.gov.za/airqualitymanagement</ref>Zwitshavha zwi nga thusa u fhungudza tshikafhadzo ya mufhe nga u iledza u fhisa thukhwi zwi sa ṱoḓei, u ṱavha na u tsireledza miri, u shumisa zwiendedzi zwa nnyi na nnyi hune zwa konadzea, u ṱhogomela zwiendedzi zwavhuḓi na u shumisa zwiko zwo kunaho zwa fulufulu. Mafeme na maṅwe mabindu a fanela u tevhela milayo ya mupo na u shumisa thekinoḽodzhi dzine dza fhungudza muhasaladzo u re na khombo. Muvhuso u dovha wa vha na vhuḓifhinduleli ha ndeme ha u ṱola vhuimo ha mufhe, u kombetshedza milayo ya mupo na u ṱuṱuwedza nḓowetshumo u fhungudza tshikafhadzo. Vhathu vha nga shela mulenzhe nga u vhuedzedza mathukhwi, u fhungudza u shumiswa ha zwibveledzwa zwine zwa sika tshikafhadzo i sa ṱoḓei na u gudisa vhaṅwe nga ha ndeme ya muya wo kunaho.<ref>https://www.sanews.gov.za/south-africa/air-pollution-and-health</ref> Zwikolo zwi nga dovha zwa gudisa vhagudi nga ha tsireledzo ya mupo na u vha ṱuṱuwedza uri vha shele mulenzhe kha mishumo i fanaho na u ṱavha miri na mafulo a u kunakisa vhupo. Ndi zwa ndeme uri zwitshavha zwi pfesese uri muya wo kunaho ndi wa ndeme kha vhutshilo ha mutakalo na uri u thivhela tshikafhadzo ndi khwine u fhira u lingedza u sedzana na masiandoitwa awo nga murahu. Musi ri tshi phetha, tshikafhadzo ya mufhe ndi khaedu khulwane ya mupo ine ya ṱoḓa tshumisano vhukati ha vhathu, zwitshavha, mabindu na muvhuso. Nga u fhungudza muhasaladzo u re na khombo, u tsireledza mupo na u ita khetho dza vhuḓifhinduleli, tshitshavha tshi nga khwinisa vhuimo ha muya na u sika vhupo ha mutakalo na u tsireledzea ha mirafho ya zwino na ya matshelo.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.who.int/health-topics/air-pollution
# https://www.gov.za/air-pollution
# https://www.dffe.gov.za/airqualitymanagement
# https://www.sanews.gov.za/south-africa/air-pollution-and-health
# https://www.environment.gov.za/projectsprogrammes/airqualitymanagement
[[Category:Mupo]]
[[Category:Tshikhafhadzo ya mufhe]]
1cs22hk2pbyomtstbgyl9197vezi8r6
Makhadzi muimbi
0
5990
22796
2026-08-08T16:52:54Z
Ronewa22
9408
Makhadzi muimbi
22796
wikitext
text/x-wiki
Ndivhudzannyi Ralivhona, ane a ḓivhiwa sa Makhadzi, ndi muimni,muṅwali wa nyimbo, na mutshini wa Afrika Tshipembe o duma nga mafhungo a u ranga phanḓa muzika wa Limpopo House ns luambo lwa Tshivenda. Dzina lawe la tshitedzhini ndi Makhadzi.<ref name=":0">[[Makhadzi Entertainment Web Page]]</ref>
O bebwa nga ḽa 30 fulwi 1996 Ha Mashamba Tshivhangani, tsini na Elim, Limpopo. O hula kha muvhundu u ralo, a tshi shengela na u vha mulenzhe wa vhaṅwe vha nga u vha tanzhe. O dzhena tshikolo u swika kha gireidi 12 Mukula Intergrated School, a isa phanda na pfunzo dza Public Relations. O thoma zwa muzika a ana miṅwaha ya 12 a tshi tshinela u rengisa dzi CD dzi rinngini dza thekhisi ,a kono saina na Rita Dee Entertainment u bveledza album ya Muhwalo uya Ndemela nga 2015<ref name=":0" />.
[[File:Makhadzi performing live in February 2020.png|thumb|[[Makhadzi muimbi]]]]
Nga murahu ha u duma nga luimbo lwa Tshanda Vhuya nga 2017, Makhadzi o bveledza nyimbo dzo thakhisaho dze dza thutha dzinwaho kha [[Makhadzi Entertainment Official]]. Matorokisi ndi album ye ya muranga phanḓa ya muvhea kha vhuimo ha vhuvhili muvhunduni wa Africa Tshipembe. African Queen (2021) na African Queen (2025) ndi dzi album dze dza fhiwa dzipfufho dza Gold Certification na u dzhia vhuimo ha u thoma shangoni. Ghanama luimbo lwe lwa bveledzwa na Prince Benza lwo dzhia vhuimo ha Doublu Platinum.<ref>[[BET Awards Archive]]</ref>
Makhadzi upfhi Queen of Africa nga u kunda pfufho nnzhi dza vhudi na u vha muimbi ane a tevhelwa vhukuma.<ref name=":0" />
<nowiki>==Mushumo==</nowiki>
r9dt3kdg3qo6pmy0ilxew5ubjnw3yjx
* Draft 8
0
5991
22797
2026-08-08T17:18:51Z
Wawabless06
9402
mudagasi
22797
wikitext
text/x-wiki
== U dzima ha mudagasi ==
[[File:Load shedding hour - Flickr - deeps.adhi.jpg|thumb|Load shedding]]
Load shedding ndi u dzima lwa tshifhinganyana ha muḓagasi fhethu ho fhambanaho u itela u thivhela sisiṱeme ya muḓagasi uri i sa ḓale. Yo vha khaedu khulwane Afrika Tshipembe nahone yo kwama miṱa, mabindu, zwikolo, zwibadela na zwiṅwe zwipiḓa zwinzhi zwa tshitshavha. Musi muḓagasi wo dzimiwa, vhathu vha nga tambula nga u ita mishumo yo ḓoweleaho ya ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe u fana na u bika, u guda, u shuma, u ṱaṱisa founu na u shumisa zwishumiswa zwa nḓuni.<ref>https://www.eskom.co.za/</ref>Mabindu na one a nga tambula ngauri mavhengele, dzirestuarente, dzisaloni, dzifeme na huṅwe fhethu ha mishumo zwi ḓitika nga muḓagasi u itela u shumisa zwishumiswa zwavho na u ṋetshedza tshumelo kha vharengi. Mabindu maṱuku a kwamea nga maanḓa ngauri u thithiswa ha muḓagasi zwi nga ita uri hu vhe na u xelelwa nga mbuelo, zwishumiswa zwo tshinyalaho na zwiḽiwa zwo tshinyalaho. U fhungudzea ha muḓagasi zwi nga dovha zwa kwama vhagudi na matshudeni ngauri vha nga kha ḓi vha vha si na mavhone o eḓanaho u itela u guda vhusiku kana vha nga kha ḓi tambula nga u swikelela inthanethe na u charge zwishumiswa zwa eḽekiṱhironiki.<ref>https://www.gov.za/speeches/minister-electricity-and-energy-2025-budget-vote-20-may-2025-1215</ref> Zwibadela na dzikiḽiniki zwi nga sedzana na khaedu dzo engedzeaho ngauri zwishumiswa zwa mishonga, sisiṱeme dza u fhisa na dziṅwe tshumelo dza ndeme zwi ṱoḓa nḓisedzo ya muḓagasi i fulufhedzeaho, naho sisiṱeme dza u tikedza dzi ngaho dzidzheneratha na beṱiri dzi tshi nga ṋetshedza thikhedzo. Vhuendi vhu nga dovha ha vha khombo musi mavhone a vhuendi a tshi litsha u shuma, zwihuluhulu mahaḓani a re na vhathu vhanzhi, nahone zwenezwi zwi nga ita uri hu vhe na u ḓala ha vhathu na khombo. U fhungudzea ha muhwalo zwi nga dovha zwa kwama nḓisedzo ya maḓi ngauri dziṅwe sisiṱeme dza maḓi dzi ḓitika nga muḓagasi u itela u pomba na u phaḓaladza maḓi kha zwitshavha. Miṱa i nga ṱangana na zwiṅwe zwithu zwine zwa ṱoḓea ngauri i ṱoḓa u renga makhanḓela, mavhone ane a nga ṱanganedzwa hafhu, dzibannga dza muḓagasi, zwishumiswa zwa gese kana dziṅwe nḓila dza u renga muḓagasi.<ref>https://www.energy.gov.za/</ref> U engedza kha zwenezwo, u thithiswa ha muḓagasi lunzhi-lunzhi zwi nga sika u dinalea, mutsiko na u sa vha na vhuṱanzi kha vhathu vhane vha ṱoḓa muḓagasi u fulufhedzeaho wa mushumo, pfunzo na mabindu. Afrika Tshipembe ḽo ṱangana na khaedu dza muḓagasi lwa miṅwaha minzhi nga ṅwambo wa zwithu zwi katelaho thaidzo dza kushumele kwa zwiṱitshi zwa muḓagasi, themamveledziso dza kale, ṱhoḓea dza ndondolo na ṋetshedzo ya muḓagasi i songo eḓanaho nga zwifhinga zwa ṱhoḓea khulwane. U tandulula khaedu idzi zwi ṱoḓa ndondolo yo teaho ya themamveledziso ya muḓagasi, vhubindudzi kha vhukoni ha mveledziso ntswa, khwiniso kha nethiweke ya muḓagasi na ndaulo ya vhuḓifhinduleli ya zwishumiswa zwi re hone.<ref>https://www.statssa.gov.za/</ref> Zwiko zwa fulufulu ḽi vusuludzeaho u fana na fulufulu ḽa ḓuvha na ḽa muya na zwone zwi nga shela mulenzhe kha u khwinisa nḓisedzo ya muḓagasi musi zwo ṱanganyiswa zwavhuḓi kha sisiṱeme ya muḓagasi ya lushaka. Miṱa na mabindu zwi nga fhungudza dziṅwe dza masiandoitwa a u thithiswa ha muḓagasi nga u shumisa zwishumiswa zwi sa shumisiho muḓagasi zwavhuḓi, mavhone ane a nga ṱanganedzwa hafhu, beṱiri dza u tikedza na zwiṅwe zwiko zwa muḓagasi hune zwa konadzea. Muvhuso, vhaṋetshedzi vha muḓagasi, mabindu na zwitshavha vhoṱhe vha na mushumo wa u khwinisa u fulufhedzea ha muḓagasi na u fhungudza masiandoitwa a u thithiswa ha muḓagasi. Musi ri tshi phetha, u fhungudzwa ha muhwalo zwi kwama hu ṱoḓaho u vha tshipiḓa tshiṅwe na tshiṅwe tsha tshitshavha, u bva kha pfunzo na ṱhogomelo ya mutakalo u ya kha mabindu na mishumo ya hayani. Nḓisedzo ya muḓagasi yo dzikaho nahone i fulufhedzeaho ndi ya ndeme kha nyaluwo ya ikonomi na vhuimo ha khwine ha vhutshilo, na u isa phanḓa na vhubindudzi, ndondolo na u pulana nga vhuḓifhinduleli ndi zwa ndeme kha u fhungudza ṱhahelelo ya muḓagasi na u fhaṱa sisiṱeme ya fulufulu i fulufhedzeaho.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.eskom.co.za/
# https://www.gov.za/speeches/minister-electricity-and-energy-2025-budget-vote-20-may-2025-1215
# https://www.energy.gov.za/
# https://www.statssa.gov.za/
# https://www.sanews.gov.za/south-africa
#
[[Category:Mudagasi]]
1f1yps6v5kr01sly44pkpcnl0nlkweq
* Draft 9
0
5992
22798
2026-08-08T17:37:47Z
Wawabless06
9402
high alarming rate of unemployment
22798
wikitext
text/x-wiki
== U shaya mushumo ha vhaswa ==
Vhushayamushumo ha vhaswa
[[File:Youth Unemployment rate in OECD.svg|thumb|Youth unemployment stats]]
U shaea ha mishumo ha vhaswa ndi thaidzo khulwane ya matshilisano na ikonomi ine ya kwama vhaswa vhanzhi, miṱa na zwitshavha, nga maanḓa Afrika Tshipembe. Zwi amba nyimele ine vhaswa vhane vha kona na u ḓiimisela u shuma vha sa kone u wana zwikhala zwo teaho zwa mishumo.<ref>https://www.statssa.gov.za/?p=18434</ref> Vhunzhi ha vhaswa vha fhedza tshikolo, khoḽedzhi kana yunivesithi vhe na ṱhanziela na vhukoni fhedzi vha kha ḓi tambula nga u wana mishumo ngauri a hu na zwikhala zwo eḓanaho zwa mishumo zwine zwa vha hone. Vhaṅwe vhaswa vha dovha vha shaya tshenzhemo ya mushumo, zwine zwa nga vha konḓela u ṱaṱisana na vhathu vhe vha no shuma masimuni avho. U ḓura huhulwane ha pfunzo na u sa swikelela zwikhala zwa mveledziso ya zwikili zwi nga sika khaedu dzo engedzeaho kha vhaswa vha bvaho kha vhubvo vhu si na zwishumiswa. U sa shuma zwi nga vha na masiandoitwa mahulwane kha matshilo a vhaswa ngauri arali vha si na mbuelo yo dzikaho, vha nga tambula nga u badela ṱhoḓea dza mutheo u fana na zwiḽiwa, vhuendi, vhudzulo na pfunzo.<ref>https://www.statssa.gov.za/publications/P0211/P02112ndQuarter2026.pdf</ref> Vhaṅwe vhaswa vha sa shumi vha thoma u ḓitika nga vhabebi vhavho kana vhaṅwe miraḓo ya muṱa, zwine zwa nga vhea mutsiko wa zwa masheleni kha miṱa. U sa shuma lwa tshifhinga tshilapfu zwi nga dovha zwa vhanga u dinalea, u dinalea, mutsiko na u xelelwa nga fulufhelo, nga maanḓa musi vhaswa vha tshi dzulela u ita khumbelo dza mishumo vha sa wani phindulo dzavhuḓi. U sa shuma ha vhaswa zwi nga dovha zwa kwama zwitshavha ngauri vhaswa vha si na mishumo vha nga vha na zwikhala zwiṱuku zwa u bveledza vhukoni havho na u shela mulenzhe kha ikonomi. Kha zwiṅwe zwiimo, u sa shuma na vhushai zwi nga engedza u vha khomboni ha vhaswa kha vhugevhenga, u shumisa luvhi zwidzidzivhadzi na dziṅwe thaidzo dza matshilisano, naho u sa shuma zwi sa ambi uri muthu u ḓo ḓidzhenisa kha vhugevhenga. Iṅwe khaedu ndi ya uri mishumo minzhi i ṱoḓa tshenzhemo ya mushumo yo fhiraho, zwine zwa sika nyimele i konḓaho kha vhaswa vhane vha sa kone u wana tshenzhemo ngauri vhatholi vha a timatima u thola vhashumi vha si na tshenzhemo. U gudiswa mushumo, u gudiswa mushumoni, u gudiswa mushumoni na u gudiswa mushumoni zwi nga thusa u tandulula thaidzo iyi nga u ṋea vhaswa tshenzhemo na zwikili zwi shumaho. Muvhuso, mabindu na zwiimiswa zwa pfunzo zwi tea u shumisana u sika zwikhala zwinzhi kha vhaswa na u vhona uri mbekanyamushumo dza pfunzo na vhugudisi dzi ṋetshedza zwikili zwine zwa tshimbilelana na ṱhoḓea dza makete wa vhashumi.<ref>https://www.gov.za/speeches/minister-employment-and-labour-youth-employment-17-jun-2025-1230</ref> Mabindu maṱuku na vhubindudzi zwi nga dovha zwa ṋetshedza zwikhala kha vhaswa u sika mbuelo na khonadzeo ya u thola vhaṅwe vhathu. Fhedziha, vhoramabindu vhaswa vha ṱoḓa tswikelelo ya masheleni, vhugudisi ha mabindu, mimakete na vhueletshedzi u itela uri mabindu avho a kone u bvela phanḓa. Vhaswa vha nga dovha vha khwinisa zwikhala zwavho zwa mushumo nga u bveledza zwikili zwa u shuma, u wana tshenzhemo nga u ḓiṋekedza kana u guda mushumo, u lugisela CV dzavhuḓi na u bvela phanḓa na u khwinisa ṱhanziela dzavho. Zwitshavha zwi nga tikedza vhaswa vha sa shumi nga u ṋetshedza vhulivhisi ha mishumo, mbekanyamushumo dza mveledziso ya zwikili na mafhungo nga ha zwikhala zwi re hone.<ref>https://www.gov.za/news/media-statements/employment-and-labour-youth-employment-services-27-jun-2025</ref> Vhatholi vha nga shela mulenzhe nga u ṋetshedza zwikhala zwa u thoma, mbekanyamushumo dza u guda mushumo na vhugudisi dzine dza tendela vhaswa u wana tshenzhemo ya ndeme. Musi ri tshi phetha, u shaea ha mishumo ha vhaswa ndi khaedu khulwane ine ya ṱoḓa tshumisano vhukati ha muvhuso, mabindu, zwiimiswa zwa pfunzo, zwitshavha na vhaswa vhone vhaṋe. U sika mishumo minzhi, u khwinisa tswikelelo ya zwikili na u ṋetshedza vhaswa tshenzhemo ya mushumo i shumaho zwi nga thusa u fhungudza u shaea ha mishumo, u khwaṱhisa ikonomi na u ṋea vhaswa zwikhala zwihulwane zwa u fhaṱa vhumatshelo ho ḓiimisaho na vhu bvelelaho.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.statssa.gov.za/?p=18434
# https://www.statssa.gov.za/publications/P0211/P02112ndQuarter2026.pdf
# https://www.gov.za/speeches/minister-employment-and-labour-youth-employment-17-jun-2025-1230
# https://www.gov.za/news/media-statements/employment-and-labour-youth-employment-services-27-jun-2025
# https://www.sanews.gov.za/south-africa/government-intensifies-efforts-tackle-youth-unemployment
[[Category:U shaeha ha nmishumo]]
[[Category:Vhaswa]]
hw5mwfeeyesrt4ndy8dlvizyf53xa9p
* Draft 10
0
5993
22799
2026-08-08T17:55:12Z
Wawabless06
9402
Global economy
22799
wikitext
text/x-wiki
== Ikomomi ya lifhasi ==
Ikonomi ya Ḽifhasi
[[File:Inégalités de revenu dans le monde en 2021.png|thumb|World ecomony stats]]
Ikonomi ya ḽifhasi i amba mishumo ya ikonomi na vhushaka vhukati ha mashango u mona na ḽifhasi. Mashango a ḓitika nga maṅwe kha thundu, tshumelo, vhubindudzi, thekhinoḽodzhi, zwishumiswa zwi songo ṱanganyiswaho na zwikhala zwa mishumo. Nga zwenezwo, tshanduko kha shango ḽithihi dzi nga kwama maṅwe mashango manzhi ngauri ikonomi dzo ṱumana nga kha mbambadzo ya dzitshaka na mimakete ya zwa masheleni.<ref>https://www.imf.org/en/Topics/world-economic-outlook</ref> Ikonomi ya ḽifhasi yo khwaṱhaho i nga sika zwikhala kha mabindu, u engedza mishumo, u khwinisa maimo a vhutshilo na u tikedza mveledziso ya ikonomi. Fhedziha, ikonomi ya ḽifhasi i dovha ya sedzana na khaedu nnzhi, dzi katelaho infleisheni, vhushai ha mishumo, vhushai, mvelelo dza nṱha dza mvelelo, dzikhuḓano, tshanduko ya kilima, nyiledzo dza mbambadzo na u sa eḓana ha ikonomi. Musi mitengo ya zwithu zwa ndeme u fana na mapfura, zwiḽiwa na muḓagasi i tshi gonya, miṱa i nga tambula nga u renga ṱhoḓea dza mutheo, nga maanḓa vhane vha hola tshelede ṱhukhu. Mabindu a nga dovha a sedzana na mbadelo dza nṱha dza u bveledza na u endedza, zwine zwa nga ita uri mitengo i vhe nṱha kha vharengi.<ref>https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects</ref> Mashango ane a khou bvelela a nga kwamea nga maanḓa nga thaidzo dza ikonomi ya ḽifhasi ngauri a nga ḓitika nga maanḓa nga mbambadzo ya dzitshaka, vhubindudzi ha nnḓa na thundu dzi bvaho nnḓa. Nyimele dza ikonomi ya ḽifhasi dzi nga dovha dza kwama ndeme ya tshelede, zwine zwa amba uri zwibveledzwa zwi bvaho nnḓa zwi nga ḓura musi tshelede ya shango i tshi xelelwa nga ndeme. Khuḓano dza dzitshaka na u thithiswa ha nḓisedzo zwi nga ita uri zwi konḓele mashango u wana zwibveledzwa zwa ndeme na zwishumiswa zwi songo ṱanganyiswaho. Tshanduko ya kilima ndi iṅwe khaedu khulwane ngauri gomelelo, miḓalo, maḓumbu na dziṅwe khombo dza mupo zwi nga tshinyadza mabulasi, mabindu na themamveledziso, zwa fhungudza mveledziso na u kwama nḓisedzo ya zwiḽiwa. Nga tshifhinga tshithihi, mveledziso dza thekhinoḽodzhi na vhuṱali ha vhubveledzi zwi khou shandula nḓila ine mabindu a shuma ngayo na u sika tshaka ntswa dza mishumo ngeno zwi tshi khou ita uri miṅwe mishumo ya mvelele i sa ṱoḓee. <ref>https://unctad.org/topic/macroeconomics</ref>Ngauralo mashango a tea u bindudza kha pfunzo, mveledziso ya zwikili, thekhinoḽodzhi na themamveledziso u itela uri vhashumi vha kone u ṱanganedza tshanduko kha makete wa vhashumi. Tshumisano ya dzitshaka ndi ya ndeme na yone ngauri mashango a nga si kone u tandulula thaidzo iṅwe na iṅwe ya ikonomi nga ene muṋe. Mivhuso, mabindu na madzangano a dzitshaka zwi tea u shumisana u itela u ṱuṱuwedza mbambadzo, vhubindudzi, vhudziki ha masheleni na mveledziso i bveledzaho. Mashango ane a khou bvelela a dovha a ṱoḓa zwikhala zwa u shela mulenzhe nga nḓila yo teaho kha mimakete ya dzitshaka na u kunga vhubindudzi vhune ha sika mishumo na u khwinisa ikonomi dzapo. Vhathu vha nga shela mulenzhe kha nyaluwo ya ikonomi nga u wana zwikili zwi shumaho, u thoma mabindu, u tikedza mabindu apo na u langa masheleni avho nga vhuḓifhinduleli. Musi ri tshi phetha, ikonomi ya ḽifhasi i na mushumo wa ndeme kha matshilo a vhathu a ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe ngauri i ṱuṱuwedza mishumo, mitengo, mabindu, mbambadzo na mveledziso. Naho ikonomi ya ḽifhasi yo livhana na khaedu nnzhi, tshumisano vhukati ha mashango, vhubindudzi kha vhathu na zwikili, vhubveledzi ha thekhinoḽodzhi na mbekanyamaitele dza ikonomi dzi re na vhuḓifhinduleli zwi nga thusa u sika ikonomi ya ḽifhasi yo khwaṱhaho, yo katelaho na i bveledzaho.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.imf.org/en/Topics/world-economic-outlook
# https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects
# https://unctad.org/topic/macroeconomics
# https://www.wto.org/english/res_e/booksp_e/wtr25_e/wtr25_e.pdf
[[Category:Zwa dzhango]]
[[Category:Ikomomi]]
lu46yht05wjo5soe4rtrjr7bfp8v5bl
* Draft 16*
0
5994
22800
2026-08-08T18:14:13Z
Wawabless06
9402
corruption
22800
wikitext
text/x-wiki
== Tshanda nguvhoni ==
Tshanḓa nguvhoni
[[File:10 - hands shaking with euro bank notes inside handshake - royalty free, without copyright, public domain photo image 01.JPG|thumb|Corruption]]
Tshanḓanguvhoni ndi thaidzo khulwane ine ya kwama mivhuso, mabindu, zwitshavha na vhathu vho ḓoweleaho. Zwi itea musi muthu a tshi shumisa vhuimo hawe kana maanḓa awe u itela u ḓivhuyedza nṱhani ha u ita zwithu nga u fulufhedzea na u itela u vhuyedza tshitshavha. Tshanḓa nguvhoni i nga vha nga nḓila dzo fhambanaho, hu tshi katelwa tshanḓanguvhoni, vhufhura, u ṱalula, u ṱangula masheleni a muvhuso, u shumisa maanḓa nga nḓila i si yavhuḓi na u ṋetshedza thendelano nga nḓila i si yavhuḓi. Zwi nga itea musi vhathu vha tshi ṋetshedza kana u ṱanganedza tshelede kana dziṅwe mbuelo u itela u wana tshumelo, mishumo, thendelano kana u farwa ho khetheaho.<ref>https://www.publicprotector.org/</ref> Vhufhura vhu nga vha na masiandaitwa a si avhuḓi kha shango ngauri tshelede ine ya fanela u shumiswa u khwinisa tshumelo dza tshitshavha i nga kha ḓi shumiswa nga nḓila i si yavhuḓi kana ya tswiwa. Sa tsumbo, masheleni o itelwaho zwikolo, zwibadela, dzibada, themamveledziso dza nnḓu na maḓi a nga kha ḓi sa swika kha vhathu vhane vha a ṱoḓa. Nga ṅwambo wa zwenezwo, zwitshavha zwi nga tshenzhela nḓisedzo ya tshumelo i si yavhuḓi, themamveledziso dzo tshinyalaho na u shaya tshumelo dza ndeme. Vhufhura vhu nga dovha ha nyabwisa mabindu na vhabindudzi ngauri vha nga kha ḓi sa ṱoḓa u shuma fhethu hune thendelano na zwikhala zwa sa ṋewe nga nḓila yo teaho. Hezwi zwi nga kwama nyaluwo ya ikonomi na u shela mulenzhe kha u shaea ha mishumo na vhushai. Vhadzulapo vho ḓoweleaho na vhone vha nga tambula musi vha tshi kombetshedzea u badela nzumbamulomo u itela u wana tshumelo dzine vha fanela u dzi wana nga nḓila yo teaho na i re mulayoni. <ref>https://www.sahrc.org.za/</ref>Vhufhura vhu nga fhungudza fulufhelo vhukati ha vhadzulapo na zwiimiswa zwa muvhuso ngauri vhathu vha nga thoma u tenda uri vhaofisiri vha muvhuso vha khou ḓishumela nṱhani ha u shumela tshitshavha. Zwi nga dovha zwa tshinyadza dimokirasi na vhuvhusi ha mulayo musi vhathu vha re na maanḓa vha tshi iledza vhuḓifhinduleli kana u ṱuṱuwedza phetho u itela u ḓivhuyedza. Vhaswa vha nga kulea nungo musi vha tshi vhona vhuḓifari ha u sa fulufhedzea vhu tshi lambedzwa, zwihuluhulu musi vha tshi tenda uri pfaneleo na u shuma nga maanḓa a si zwa ndeme u fhira vhushaka kana tshelede. Ngauralo u lwa na tshanḓa nguvhoni zwi ṱoḓa milayo yo khwaṱhaho, u tevhedzwa ha mulayo hu shumaho, sisiṱeme dza muvhuso dzi re khagala na vhaofisiri vho ḓiimiselaho u vha na vhuḓifhinduleli kha zwiito zwavho. Zwiimiswa zwa muvhuso zwi tea u vhona uri masheleni a muvhuso a khou langiwa zwavhuḓi na uri thendelano dzi ṋetshedzwa nga kha maitele o teaho na a re khagala. Vhavhigi vha mafhungo vha fanela u dovha vha tsireledzwa musi vha tshi vhiga tshanḓa nguvhoni ngauri vha na mushumo wa ndeme kha u bvukulula vhukhakhi. <ref>https://www.publicprotector.org/</ref>Vhadzulapo vha nga shela mulenzhe nga u hana u shela mulenzhe kha u ṋetshedza tshanḓa nguvhoni, u vhiga zwihumbulelwa zwa tshanḓa nguvhoni na u ṱoḓa u vha khagala kha vhaofisiri vha muvhuso na zwiimiswa. Vhoramafhungo na madzangano a tshitshavha vha nga dovha vha thusa nga u sedzulusa tshanḓa nguvhoni na u ḓivhadza tshitshavha nga ha mafhungo ane a kwama zwitshavha. Zwikolo na miṱa zwi fanela u funza vhaswa nga ha u fulufhedzea, vhuḓifhinduleli, u sa ṱalula na u ṱhonifha mulayo. Musi ri tshi phetha, tshanḓa nguvhoni i nga vha na masiandoitwa a tshinyadzaho kha ikonomi ya shango, tshumelo dza tshitshavha, mveledziso na fulufhelo kha muvhuso. U fhungudza vhuaḓa zwi ṱoḓa tshumisano vhukati ha muvhuso, mabindu, zwitshavha na vhathu nga muthihi nga muthihi. Musi vhaofisiri vha muvhuso vha tshi shuma nga u fulufhedzea, tshelede ya muvhuso i tshi tsireledzwa na vhadzulapo vha tshi vhea vhuḓifhinduleli kha vharangaphanḓa, shango ḽi nga sika zwikhala zwa khwine na u khwinisa vhuimo ha vhutshilo ha vhathu vhaḽo.<ref>https://www.transparency.org/en/cpi</ref>
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.publicprotector.org/
# https://www.sahrc.org.za/
# https://www.publicprotector.org/
# https://www.transparency.org/en/cpi
[[Category:Vhubvemu]]
[[Category:Khoraphusheni]]
61j2bvfvbixwd3rq2li5mpp7hbo0yq6
Draft 17 *
0
5995
22801
2026-08-08T18:29:25Z
Wawabless06
9402
overpopulation
22801
wikitext
text/x-wiki
== U dala ha vhathu ==
U ḓala ha vhathu
[[File:WorldPopGrowth.png|thumb|world population growth stats]]
U ḓala ha vhathu ho kalulaho ndi nyimele ine tshivhalo tsha vhathu vhane vha dzula fhethu ho khetheaho tsha vha tshihulwane vhukuma musi tshi tshi vhambedzwa na zwishumiswa zwi re hone, tshumelo na themamveledziso. Ndi fhungo ḽa ndeme ngauri tshivhalo tshine tsha khou aluwa nga u ṱavhanya tshi nga vhea mutsiko kha nnḓu, zwiḽiwa, maḓi, ṱhogomelo ya mutakalo, pfunzo, mishumo, vhuendedzi na mupo. Musi vhathu vhanzhi vha tshi pfulutshela dziḓoroboni na dziḓoroboni vha tshi khou ṱoḓa mishumo na zwikhala zwa khwine, fhethu ha dziḓoroboni hu nga vha na vhathu vhanzhi nahone hu nga tambula nga u ṋetshedza tshumelo dzo teaho kha muṅwe na muṅwe.<ref>https://www.un.org/en/global-issues/population</ref> U ḓala ha vhathu zwi nga shela mulenzhe kha u ṱahela ha nnḓu, vhudzulo vhu si ha fomala na nyimele dza vhutshilo dzo ḓalaho, nga maanḓa musi hu si na nnḓu dzo eḓanaho dzi ḓureaho dzine dza vha hone. Zwi nga dovha zwa vhea mutsiko kha zwikolo na zwibadela, zwa ita uri hu vhe na u ḓala ha kilasi, tshifhinga tshilapfu tsha u lindela na u sa swikelela tshumelo. U engedzea ha vhathu zwi dovha zwa engedza ṱhoḓea ya zwiḽiwa na maḓi, zwine zwa nga vhea mutsiko kha mavu a vhulimi na zwishumiswa zwa maḓi zwa mvelo. Arali zwishumiswa zwi sa langiwi zwavhuḓi, zwitshavha zwi nga ṱangana na ṱhahelelo ya maḓi, u sa tsireledzea ha zwiḽiwa na u ḓura ha nṱha ha vhutshilo. U ḓala ha vhathu zwi nga dovha zwa ita uri hu vhe na thaidzo dza mupo ngauri vhathu vhanzhi vha ṱoḓa mavu manzhi, fulufulu, zwiendedzi na zwiṅwe zwishumiswa. U engedzea ha madzulo zwi nga ita uri hu vhe na u remiwa ha maḓaka na u tshinyadzwa ha fhethu ha mvelo, ngeno u engedzea ha mathukhwi na tshikafhadzo zwi tshi nga tshinyadza milambo, mavu na vhuḓi ha muya.<ref>https://www.worldbank.org/en/topic/population</ref> U ḓala ha zwiendedzi zwi nga vha iṅwe thaidzo khulwane musi vhathu vhanzhi vha tshi shumisa bada na sisiṱeme dza zwiendedzi zwa nnyi na nnyi. Zwiṅwe hafhu, tshivhalo tsha vhathu tshine tsha khou engedzea nga u ṱavhanya tshi nga ita uri zwi konḓele mivhuso u sika mishumo yo eḓanaho ya muṅwe na muṅwe, zwine zwa nga shela mulenzhe kha u shaea ha mishumo na vhushai. Fhedziha, nyaluwo ya vhathu a i ambi uri ndi mmbi musi mivhuso i na pulane dzi shumaho na zwishumiswa zwo eḓanaho u tikedza vhathu vhayo. Tshivhalo tshine tsha khou aluwa tshi nga ṋetshedza vhashumi vhanzhi, u sika mimakete miswa na u shela mulenzhe kha mveledziso ya ikonomi musi vhathu vha tshi kona u swikelela pfunzo, mishumo na zwikhala. Ngauralo mivhuso i tea u pulana nga vhuronwane nyaluwo ya vhadzulapo nga u bindudza kha dzinnḓu, zwikolo, zwibadela, sisiṱeme dza maḓi, bada, vhuendi ha nnyi na nnyi na u sika mishumo. <ref>https://www.un.org/development/desa/pd/</ref>U swikelela pfunzo na mafhungo a u pulana miṱa zwi nga dovha zwa thusa vhathu uri vha dzhie phetho dzo teaho nga ha vhuhulwane na vhumatshelo ha miṱa yavho. Zwitshavha zwi nga shela mulenzhe nga u shumisa zwishumiswa nga vhuḓifhinduleli, u tsireledza mupo na u tikedza mveledziso i bveledzaho. Ndi zwa ndeme hafhu uri mivhuso i bveledzise dziḓorobo nga nḓila ine ya ṋetshedza vhathu nnḓu dzo tsireledzeaho, maḓi o kunaho, vhuthathatshili na dziṅwe tshumelo dza ndeme. Musi ri tshi phetha, u ḓala ha vhathu zwi nga vhea mutsiko muhulwane kha zwishumiswa, themamveledziso, tshumelo dza tshitshavha na mupo musi nyaluwo ya vhathu i songo pulaniwa zwavhuḓi. Fhedziha, nga kha u pulana ha ḓorobo hu shumaho, pfunzo ya vhuimo ha nṱha, u shumisa zwishumiswa nga vhuḓifhinduleli, u sika mishumo, themamveledziso dzo khwiniswaho na mveledziso i bveledzaho, mashango a nga langa nyaluwo ya vhadzulapo na u sika nyimele dza khwine dza vhutshilo ha mirafho ya zwino na ya matshelo.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.un.org/en/global-issues/population
# https://www.worldbank.org/en/topic/population
# https://www.un.org/development/desa/pd/
# https://www.who.int/health-topics/population-growth
[[Category:U dala ha vhathu]]
[[Category:Population]]
kmm76lgk1co1wk6pbhghf5j6h0fnxad
Draft 18 *
0
5996
22802
2026-08-08T18:42:06Z
Wawabless06
9402
human trafficking
22802
wikitext
text/x-wiki
== U rengiswa na u dzwidzwiedziwa ha vhathu ==
U rengiswa ha vhathu
[[File:Human trafficking ... annual report - DPLA - 2082c213df102cbfc55bb9aa9c507e9d.jpg|thumb|riphotho ya u xedzwa ha vhathu]]
U rengisa vhathu ndi vhugevhenga vhuhulwane nahone ndi thaidzo khulwane ya matshilisano ine ya kwama vhathu mashangoni manzhi u mona na ḽifhasi, hu tshi katelwa na Afrika Tshipembe. I katela u thola, u hwala, u fhirisela, u dzudza kana u ṱanganedza vhathu nga nḓila dzi ngaho u kombetshedza, u tshuwisa, u fhura kana u shumisa luvhi vhushayatsireledzo nga ndivho ya u vha shumisa. Vhapondwa vha u rengiswa ha vhathu vha nga shumiselwa mushumo wa u kombetshedzwa, u shumiswa lwa vhudzekani, mushumo wa hayani, mishumo ya vhugevhenga kana dziṅwe nḓila dza u shumiswa. Vharengisi vha vhathu vha anzela u sedza vhathu vhane vha vha khomboni nga ṅwambo wa vhushai, u sa shuma, u sa vha na haya, thaidzo dza miṱa, u shaya pfunzo kana zwikhala zwiṱuku zwa mishumo. Vha nga fulufhedzisa vhapondwa mishumo yavhuḓi, pfunzo, vhudzulo kana vhutshilo ha khwine nahone nga murahu vha shumisa tshutshedzo, khakhathi, u vha shumisa nga nḓila i si yavhuḓi kana zwikolodo u itela u vha langa. Vhaswa na vhana vha nga vha khomboni nga maanḓa ngauri vha nga kha ḓi sa ṱhogomela zwiimo zwi re na khombo kana vha nga kha ḓi ṱuṱuwedzwa nga mafulufhedziso a mazwifhi nga hu leluwaho. U rengiswa ha vhathu zwi nga vha na masiandoitwa a tshinyadzaho kha vhapondwa ngauri vha nga xelelwa nga mbofholowo yavho, vha tshenzhela u tambudzwa ṋamani na maḓipfeleni na u fhandekana na miṱa yavho na zwitshavha zwavho.<ref>https://www.justice.gov.za/vg/humantrafficking.html</ref> Vhapondwa vha nga dovha vha vha na vhuleme ha tshifhinga tshilapfu ha muhumbulo na ha matshilisano nga murahu ha musi vho ponyoka u tambudzwa. U rengiswa ha vhathu zwi nga dovha zwa kwama miṱa ngauri mashaka a nga kha ḓi sa ḓivha hune vhafuniwa vhavho vha vha hone kana vha nga lwisana na u wana thuso ya u vha vhuisa hayani vho tsireledzea. Zwitshavha zwi nga kwamea musi nethiweke dza u rengisa vhathu dzi tshi shuma tshiphirini na u shumisa vhathu vha re khomboni. U thivhela u rengiswa ha vhathu zwi ṱoḓa nḓivho na tshumisano vhukati ha vhalanguli vha muvhuso, mazhendedzi a u tevhedza mulayo, zwikolo, zwitshavha, madzangano a si a muvhuso na tshitshavha. Vhathu vha fanela u gudiswa nga ha nḓila dzo ḓoweleaho dza u thola na u ṱuṱuwedzwa u ṱhogomela musi vha tshi ṱanganedza mishumo, u tshimbila na vhathu vhane vha sa vha ḓivhe kana u kovhelana mafhungo a muthu nga eṱhe na vhathu vha sa ḓivhei. Vhaswa vha fanela u gudiswa nḓila ya u ṱhogomela vhuḓifari vhu soliseaho na hune vha nga ṱoḓa hone thuso arali vha tshi pfa vha tshi khou tshuwiswa kana vha songo tsireledzea.<ref>https://www.saps.gov.za/services/human_trafficking.php</ref> Zwitshavha zwi tea u dovha zwa ṱhogomela nyimele dzine vhathu vha vhonala vha tshi khou langiwa, u kombetshedzwa u shuma, u thivhelwa u bva mushumoni kana u dzhielwa maṅwalo avho a vhuṱanzi. Fhedziha, u humbulelwa ha u rengisa zwi fanela u vhigwa kha vhavhusi vho teaho nṱhani ha u sedzana na vhahumbulelwa vha u rengisa thwii, ngauri hezwi zwi nga vhea vhapondwa kana vhaṅwe vhathu khomboni khulwane. Mivhuso i na vhuḓifhinduleli ha ndeme ha u sedzulusa milandu ya u rengisa vhathu, u sengisa vhatshinyi na u tsireledza vhapondwa. Vhapondwa vha tea u wana vhudzulo ho tsireledzeaho, ndondolo ya mishonga, nyeletshedzo, thuso ya mulayo na thikhedzo dziṅwe dzine dza nga vha thusa u fhaṱa matshilo avho hafhu. Milayo yo khwaṱhaho na u tevhedzwa hu shumaho na zwone zwi a ṱoḓea u itela u thivhela vharengisi vha vhathu uri vha si dzhiele nṱha vhathu vha re khomboni. Pfunzo na zwikhala zwa mishumo zwi nga thusa u fhungudza vhuṅwe ha vhushayatsireledzo vhune vharengisi vha vhu shumisa, naho vhuḓifhinduleli ha u rengisa vhu tshi dzula vhu kha vharengisi hu si kha vhapondwa vhavho.<ref>https://www.unodc.org/unodc/en/human-trafficking/</ref> Musi ri tshi phetha, u rengisa vhathu ndi u kandekanya huhulwane ha pfanelo dza vhathu hune ha nga tshinyadza matshilo na u fhandekanya vhathu na miṱa yavho na zwitshavha zwavho. U lwa na u rengiswa ha vhathu zwi ṱoḓa u tevhedzwa ha mulayo ho khwaṱhaho, u ḓivhadza tshitshavha, mbekanyamushumo dza u thivhela na thikhedzo yo teaho ya vhapondwa. Muṅwe na muṅwe u na mushumo wa u sika zwitshavha zwo tsireledzeaho nga u guda nga ha u rengisa vhathu, u tsireledza vhathu vha re khomboni na u vhiga milandu ine ya khou humbulelwa kha vhalanguli vho teaho<ref>https://www.unicef.org/protection/child-trafficking</ref>.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.justice.gov.za/vg/humantrafficking.html
# https://www.saps.gov.za/services/human_trafficking.php
# https://www.unodc.org/unodc/en/human-trafficking/
# https://www.unicef.org/protection/child-trafficking
[[Category:U zwizwiedziwa ha vhathu]]
[[Category:U xela ha vhathu]]
i4wgr0g70st87l1eo0w8o1dtgqm6p60
Draft 19
0
5997
22803
2026-08-08T19:01:33Z
Wawabless06
9402
teenage pregnacy
22803
wikitext
text/x-wiki
== U vhifha muvhilini ha vhaswa ==
[[File:Time Lapse Pregnancy - 6800 pictures in 37 seconds.webm|thumb|Teenage pregnacy]]
U vhifha muvhilini ha vhaswa ndi fhungo ḽihulwane ḽa matshilisano na mutakalo ḽine ḽa nga kwama vhaswa, miṱa yavho, zwikolo na zwitshavha. I amba nga ha u vhifha muvhilini hune ha itea kha musidzana musi e miṅwahani ya vhufumi, kanzhi vhukati ha miṅwaha ya 13 na 19. U vhifha muvhilini ha vhaswa zwi nga itea nga zwiitisi zwinzhi zwo fhambanaho, hu tshi katelwa na u sa swikelela mafhungo o teaho a mutakalo wa zwa vhudzekani na wa mbebo, u sa swikelela zwithivhela mimba, mutsiko wa thangana ya murole, u tambudzwa ha zwa vhudzekani kha vhushai vhu konḓaho, vhushai, tswikelelo ya zwa vhudzekani. <ref>https://www.gov.za/teenage-pregnancy</ref>tshumelo. Vhaṅwe vhaswa vha re miṅwahani ya vhufumi vha nga dovha vha vhifha muvhilini nga ṅwambo wa uri a vha pfesesi nga vhuḓalo mvelelo dza u ita zwa vhudzekani vha songo ḓitsireledza kana nga ṅwambo wa uri vha sedzana na mutsiko u bvaho kha vhafarisi vhavho. U vhifha muvhilini ha vhaswa zwi nga vha na masiandoitwa mahulwane kha pfunzo ya muswa na zwikhala zwa vhumatshelo. Mugudi o vhifhaho muvhilini a nga ṱangana na vhuleme ha u dzhena tshikolo nga ṅwambo wa khaedu dzi tshimbilelanaho na u vhifha muvhilini, vhuḓifhinduleli ha u ṱhogomela ṅwana kana u nyadziwa nga vhaṅwe vhagudi. Vhaṅwe vhomme vhaswa vha nga litsha tshikolo lwa tshifhinganyana kana lwa tshoṱhe, zwine zwa nga ita uri zwi konḓe u wana ṱhanziela na u wana mushumo tshifhingani tshi ḓaho. Naho zwo ralo, u vhifha muvhilini ha vhaswa a zwo ngo fanela u amba uri muswa u fanela u litsha pfunzo kana vhumatshelo hawe. Nga thikhedzo yo teaho u bva kha vhabebi, zwikolo, vhashumi vha zwa mutakalo na zwitshavha, vhomme vhaswa vha nga isa phanḓa na pfunzo dzavho na u swikelela zwipikwa zwavho. U vhifha muvhilini ha vhaswa zwi nga dovha zwa vhea mutsiko wa zwa masheleni kha miṱa ngauri u alusa ṅwana zwi ṱoḓa tshelede ya zwiḽiwa, zwiambaro, ṱhogomelo ya mutakalo, pfunzo na dziṅwe ṱhoḓea dza mutheo. Vhomme vhaswa vha nga dovha vha ṱangana na khaedu dza maḓipfele dzi ngaho nyofho, mutsiko, vhuludu na u sa vha na vhuṱanzi nga ha vhumatshelo havho, nga maanḓa musi vha sa wani thikhedzo u bva kha miṱa yavho kana vhafarisi vhavho. Vhokhotsi vha re miṅwahani ya vhufumi na vhone vha na vhuḓifhinduleli nahone vha fanela u ṱuṱuwedzwa u tikedza vhana vhavho na u shela mulenzhe nga nḓila yavhuḓi kha u vha alusa. U thivhela u vhifha muvhilini ha vhaswa zwi ṱoḓa uri vhaswa vha vhe na tswikelelo kha mafhungo o teaho nga ha mutakalo wa zwa vhudzekani, vhushaka, thendelo na u thivhela u beba. Vhabebi vha fanela u sika vhupo hune vhaswa vha re miṅwahani ya vhufumi vha nga vhudzisa mbudziso na u haseledza nga ha vhushaka na mutakalo wa zwa vhudzekani vha sa ofhi u haṱulwa. Zwikolo zwi nga ṋetshedza pfunzo yo teaho miṅwaha ine ya thusa vhagudi u pfesesa masiandaitwa a u vhifha muvhilini vha tshe vhaṱuku na ndeme ya u dzhia tsheo dzi re na vhuḓifhinduleli.<ref>https://www.education.gov.za/Programmes/CareandSupport/HealthPromotion/TeenagePregnancy.aspx</ref> Zwiimiswa zwa ṱhogomelo ya mutakalo zwi tea u dovha zwa ṋetshedza vhaswa tshumelo na mafhungo a tshiphiri, a ṱhonifheaho na a swikeleleaho. Zwitshavha zwi nga tikedza vhaswa vha re miṅwahani ya vhufumi nga u tandulula vhushai, khakhathi dzo ḓisendekaho kha mbeu, u shumiswa luvhi ha zwa vhudzekani na zwiṅwe zwiimo zwine zwa nga engedza u vha khomboni havho. Ndi zwa ndeme hafhu u tsireledza vhana kha u tambudzwa na u shumiswa luvhi lwa vhudzekani na u vhona uri milandu ya u tambudzwa i a vhigwa na u shumana nayo nga nḓila yo teaho. Vhaswa vha tea u ṱuṱuwedzwa u sedza kha pfunzo yavho, mveledziso ya muthu nga eṱhe na zwipikwa zwa vhumatshelo ngeno vha tshi khou dzhia tsheo dza vhuḓifhinduleli nga ha vhushaka. Musi ri tshi phetha, u vhifha muvhilini ha vhaswa zwi nga vha na masiandoitwa mahulwane kha pfunzo, mutakalo, masheleni na zwikhala zwa matshelo, fhedzi zwi nga thivhelwa nahone masiandoitwa azwo a nga fhungudzwa nga kha pfunzo, vhudavhidzani ho vuleaho, tswikelelo ya tshumelo ya mutakalo, thikhedzo ya vhabebi na u dzhia tsheo nga vhuḓifhinduleli. Vhaswa vha re miṅwahani ya vhufumi vhane vha vha vhabebi a vho ngo fanela u ṱutshelwa kana u ṱalulwa; nṱhani hazwo, vha fanela u wana thikhedzo ine vha i ṱoḓa u itela u isa phanḓa na pfunzo dzavho na u ḓifhaṱela vhumatshelo ha khwine na ha vhana vhavho.<ref>https://www.unfpa.org/adolescent-pregnancy</ref>
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.gov.za/teenage-pregnancy
# https://www.education.gov.za/Programmes/CareandSupport/HealthPromotion/TeenagePregnancy.aspx
# https://www.unfpa.org/adolescent-pregnancy
[[Category:Vhaswa]]
[[Category:U dihwala]]
dgqqpbyycgsf033nl6t1aftcfv4y112
Draft 20
0
5998
22806
2026-08-08T19:17:23Z
Wawabless06
9402
floods
22806
wikitext
text/x-wiki
== Midalo na zwa mupo ==
Miḓalo
[[File:KatrinaNewOrleansFlooded edit2.jpg|thumb|City being submerged under floods]]
Miḓalo ndi khombo khulwane ya mupo ine ya vha hone musi maḓi a tshi fukedza mavu ane nga nḓowelo a vha o oma. Zwi nga itea nga ṅwambo wa mvula nnzhi, milambo yo ḓalaho, maḓumbu, sisiṱeme dza u bvisa maḓi dzi si dzavhuḓi, u gonya ha maḓi na, kha zwiṅwe zwiimo, u kundelwa ha madamu kana zwiṅwe zwishumiswa zwa maḓi. Miḓalo i nga vha na masiandoitwa a tshinyadzaho kha zwitshavha ngauri i nga tshinyadza mahaya, dzibada, buroho, zwikolo, mabindu na mavu a vhulimi.<ref>https://www.sanews.gov.za/south-africa</ref> Vhathu vhane vha dzula fhethu hune ha vha fhasi kanzhi vha khomboni khulwane ngauri maḓi manzhi a nga dzhena mahayani avho na fhethu ho vha tangaho nga u ṱavhanya. Miḓalo i nga dovha ya kombetshedza miṱa uri i ṱutshele mahaya ayo nahone i ṱoḓe vhukhudo fhethu ho tsireledzeaho, nga zwiṅwe zwifhinga lwa maḓuvha kana vhege dzo vhalaho. Vhalimi vha nga xelelwa nga zwimela na zwifuwo musi masimu a tshi ḓala maḓi, zwine zwa nga kwama nḓisedzo ya zwiḽiwa na mbuelo dza miṱa. Maḓi a miḓalo a nga dovha a tshikafhadzwa nga maḓi a soga, thukhwi na dzikhemikhala, zwine zwa sika khombo dza mutakalo kha vhathu vhane vha kwamana nao kana u shumisa maḓi o tshikafhadzwaho. Zwiṅwe hafhu, miḓalo i nga tshinyadza themamveledziso dza muḓagasi na maḓi, zwa sia zwitshavha zwi si na tshumelo dza ndeme. Bada dzi nga kha ḓi sa tshimbila, zwa ita uri zwi konḓele tshumelo dza shishi u swikelela vhathu vhane vha ṱoḓa thuso. Vhana vha nga dovha vha xelelwa nga tshikolo musi zwikolo zwo tshinyala kana bada dzi songo tsireledzea. Miḓalo i nga vhanga mafuvhalo na dzimpfu, zwihuluhulu musi vhathu vha tshi lingedza u pfuka maḓi ane a khou ṱavhanya u tshimbila kana u dzula fhethu hu re na khombo<ref>https://www.weathersa.co.za/</ref>. U fhungudza masiandoitwa a miḓalo, zwitshavha zwi fanela u iledza u fhaṱa fhethu hune ha vha na khombo khulwane ya miḓalo nahone zwi fanela u ita uri milambo, sisiṱeme dza u bvisa maḓi na nḓila dza maḓi dzi si vhe na thukhwi. Mivhuso na mimasipala vha tea u ṱhogomela sisiṱeme dza u bvisa maḓi, u khwinisa themamveledziso ya maḓi a mvula na u ṋetshedza ngeletshedzo hu tshe na tshifhinga musi hu tshi khou lavhelelwa mutsho muvhi. Vhadzulapo vha fanela u thetshelesa ngeletshedzo dza tshiofisi, vha pfulutshele fhethu ho tsireledzeaho musi vho laedzwa na u iledza u tshimbila kana u reila kha maḓi a miḓalo ane a khou elela. Tshumelo dza shishi na madzangano a tshitshavha na zwone zwi na mushumo wa ndeme nga u ṋetshedza tshumelo dza u phulusa, vhudzulo ha tshifhinganyana, zwiḽiwa na dziṅwe thuso kha miṱa yo kwameaho. Musi ri tshi phetha, miḓalo i nga vhanga tshinyalelo khulwane kha matshilo, thundu, themamveledziso na mupo, fhedzi u pulana zwavhuḓi, sisiṱeme dza u bvisa maḓi dzi shumaho, sisiṱeme dza u tsivhudza hu tshe na tshifhinga na tshumisano vhukati ha zwitshavha na vhavhusi zwi nga thusa u fhungudza masiandoitwa ayo na u tsireledza matshilo a vhathu.
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.sanews.gov.za/south-africa
# https://www.weathersa.co.za/
# https://www.gov.za/floods
[[Category:Zwa mupo]]
mi9c01ul037c4itcfj5g7pcvy694pdl
Draft 21
0
5999
22807
2026-08-08T19:30:33Z
Wawabless06
9402
U tambudzwa ha vhana
22807
wikitext
text/x-wiki
== U tambudzwa ha vhana ==
[[File:Exploitation enfants Angleterre.png|thumb|Child abuse]]
U tambudzwa ha vhana ndi thaidzo khulwane ya matshilisano ine ya nga vha na masiandoitwa a tshoṱhe kha vhana, miṱa na zwitshavha. Zwi amba u farwa luvhi ha ṅwana ṋamani, maḓipfeleni kana lwa vhudzekani, khathihi na u sa ṱhogomelwa musi ṱhoḓea dza mutheo dza ṅwana dzi sa ṋetshedzwa nga nḓila yo teaho. U tambudzwa ṋamani zwi nga katela u rwa, u rwa, u fhisa kana u huvhadza nga khole, ngeno u tambudzwa maḓipfeleni zwi tshi katela u dzulela u sema, u shonisa, u tshuwisa, u landula kana u ita uri ṅwana a ḓipfe a si wa ndeme. <ref>https://www.gov.za/child-protection</ref>U tambudzwa nga zwa vhudzekani zwi itea musi ṅwana a tshi dzhenelela kha mishumo ya zwa vhudzekani ine a sa kone u i pfesesa kana u tenda, nahone u sa londa hu itea musi vhaṱhogomeli vha tshi kundelwa u ṋetshedza zwiḽiwa zwo teaho, zwiambaro, vhudzulo, pfunzo, vhulavhelesi, ṱhogomelo ya mutakalo kana thikhedzo ya maḓipfele. U tambudzwa ha vhana zwi nga itea fhethu ho fhambanaho, hu tshi katelwa mahayani, zwikoloni, zwitshavhani na huṅwe fhethu hune vhana vha fanela u ḓipfa vho tsireledzea. Kha zwiṅwe zwiimo, muthu ane a vha na vhuḓifhinduleli ha u tambudzwa a nga vha muthu ane ṅwana a mu ḓivha na ane a mu fulufhela, zwine zwa nga ita uri zwi konḓele ṅwana u amba nga ha zwine zwa khou itea. Vhana vha nga fhumula ngauri vha ofha u ṱarafiwa, u tshuwiswa kana u vhonwa mulandu, kana ngauri vha tenda uri a hu na ane a ḓo vha tenda. Vhushai, khuḓano miṱani, u shumiswa luvhi ha zwidzidzivhadzi, u shaya thikhedzo ya vhabebi, khakhathi na vhuleme ha matshilisano zwi nga engedza khombo dzine vhaṅwe vhana vha sedzana nadzo, naho zwenezwi zwithu zwi sa vhuyi zwa ṋea tshiitisi tsha vhuḓifari ha u tambudza. Masiandoitwa a u tambudzwa ha vhana a nga vha mahulu nahone a nga katela u huvhala muvhilini, nyofho, mbilaelo, u sa ḓiṱhonifha, vhuleme tshikoloni, u ḓiṱalula kha matshilisano na thaidzo dza u fulufhela vhaṅwe vhathu.<ref>https://www.justice.gov.za/vg/children.html</ref> Vhana vhane vha tshenzhela u tambudzwa vha nga kundelwa u livhisa ṱhogomelo kha ngudo dzavho kana vha nga shandula vhuḓifari havho nga ṅwambo wa mvelelo dza maḓipfele dza zwe vha ṱangana nazwo. Vhaṅwe vha nga ḓibvisa kha vhaṅwe, ngeno vhaṅwe vha tshi nga vha na vhuhali kana vha tshi ofha. U tambudzwa zwi nga dovha zwa kwama mveledziso ya ṅwana na vhushaka hawe ha tshifhingani tshi ḓaho arali ṅwana a sa wani thikhedzo yo teaho. Ngauralo ndi zwa ndeme uri vhabebi, vhadededzi, vhashumi vha zwa mutakalo na miraḓo ya tshitshavha vha dzhiele nṱha tshanduko kha vhuḓifari ha ṅwana na u dzhiela nṱha mbilaelo. Vhana vha tea u funzwa uri vha na pfanelo ya u ḓipfa vho tsireledzea na uri vha nga amba na muthu muhulwane ane vha mu fulufhela arali muthu a vha vhaisa, a vha tshuwisa kana a vha ita uri vha sa ḓigeḓe. Vhabebi na vhaṱhogomeli vha fanela u ṋea vhana lufuno, vhulivhisi, vhulavhelesi na fhethu ho tsireledzeaho hune vha nga kona u bvisela khagala maḓipfele avho. Zwikolo zwi tea u vha na mbekanyamaitele dzi re khagala dza u tsireledza vhagudi nahone zwi tea u vhona uri mbilaelo dza u tambudzwa dzi shumiwa nga vhuḓifhinduleli. Zwitshavha zwi nga dovha zwa thusa nga u ḓivhadza nga ha tsireledzo ya vhana na u tikedza miṱa ine ya khou ṱangana na vhuleme. Musi hu tshi humbulelwa u tambudzwa, ndi zwa ndeme u vhiga mbilaelo kha vhavhusi vho teaho kana tshumelo dza tsireledzo ya ṅwana u itela uri ṅwana a kone u tsireledzwa na u wana thikhedzo yo teaho. <ref>https://www.saps.gov.za/services/child_protection.php</ref>Vhana vhe vha ṱangana na u tambudzwa vha nga ṱoḓa ṱhogomelo ya zwa ngalafho, nyeletshedzo, thikhedzo ya maḓipfele na tsireledzo kha u vhaisala huṅwe. Musi ri tshi phetha, u tambudzwa ha ṅwana ndi u pfuka tsireledzo na vhuḓifari ha ṅwana zwihulwane, nahone a zwo ngo fanela u dzhielwa fhasi kana u ṱanganedzwa. U tsireledza vhana zwi ṱoḓa tshumisano vhukati ha miṱa, zwikolo, zwitshavha, vhashumi vha zwa mutakalo, zwiimiswa zwa muvhuso na mazhendedzi a u tevhedza mulayo. Ṅwana muṅwe na muṅwe o tea u alutshela fhethu ho tsireledzeaho, hune ha ṱhogomela na u tikedza hune pfanelo dzawe dza ṱhonifhiwa na vhumatshelo hawe vhu nga bvelela hu si na nyofho ya u tambudzwa.<ref>https://www.unicef.org/protection/violence-against-children</ref>
== Bugu tshumiswa ==
# https://www.gov.za/child-protection
# https://www.justice.gov.za/vg/children.html
# https://www.saps.gov.za/services/child_protection.php
# https://www.unicef.org/protection/violence-against-children
[[Category:U tambudzwa]]
[[Category:Zwa muta]]
2y1ap0tyy4a4i7pa8agsh0or37sgdtl
Khotsi
0
6000
22808
2026-08-09T01:46:53Z
Minnie012
9412
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1364750868|Father]]"
22808
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Father's_love_(cropped).jpg|thumb| Khotsi na nwana.]]
'''Khotsi''', '''baba''', kana '''baba''', ndi mubebi wa ṅwana wa munna,.Nga nnḓa ha vhushaka ha khotsi na ṅwana wawe kana vhana vhawe, vho khotsi vha nga vha na vhushaka ha vhubebi, ha mulayo, na ha matshilisano na ṅwana wavho kana vhana vhavho vhune ha vha na dziṅwe pfanelo na vhuḓifhinduleli.
'''Khotsi wa malofhani''' ndi munna ane a shela mulenzhe kha u sikwa ha ṅwana, nga u ita zwa vhudzekani kana u ṋetshedza mbeu. Khotsi wa malofhani a nga vha na vhuḓifhinduleli ha mulayo kha ṅwana a songo mu alusaho, vhu ngaho vhuḓifhinduleli ha u mu tikedza nga masheleni. '''Khotsi ane a humbulelwa''' ndi ane vhushaka hawe na ṅwana ha humbulelwa fhedzi vhu sa athu khwaṱhisedzwa.
fzrddiqmz7oaipu9rhw2eao1s0sfi5x
Mme
0
6001
22809
2026-08-09T01:53:21Z
Minnie012
9412
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368350333|Mother]]"
22809
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>
[[File:Portrait_of_a_woman_holding_a_baby_(I0024828).jpg|thumb| Tshifanyiso tsha mufumakadzi o fara ṅwana wawe muṱuku, c. 1900 – c. 1920]]
[[File:Cimitero_di_Staglieno,_statue_of_mother_and_children-img114.jpg|thumb| Tshifanyiso tsha mme a re na vhana Mavhiḓani a Tshihumbudzo a Staglieno ngei Genoa .]]
'''Mme''', mma '''mme''', '''mme''', kana '''mme''' ndi mubebi wa ṅwana wa mufumakadzi. Mufumakadzi a nga dzhiiwa sa mme nga ṅwambo wa u beba, nga u alusa ṅwana ane a nga vha kana a sa vhe ṅwana wawe wa malofhani, kana nga u ṋetshedza mbumbelo yawe uri i kone u ṱangana na mbeu arali hu na mbumbelo ya u beba.
Mme wa malofhani ndi ene mufumakadzi ane a shela mulenzhe kha u sika ṅwana, nga [[Zwavhudzekami|u ita zwavhudzekani]] kana u ṋetshedza makumba. Mme wa malofhani a nga vha na vhuḓifhinduleli ha mulayo kha ṅwana a songo mu alusaho, vhu ngaho vhuḓifhinduleli ha u mu tikedza nga masheleni. Mme wa u alusa ndi mufumakadzi we a vha mubebi wa ṅwana nga kha maitele a mulayo a u alusa ṅwana. Mme ane a humbulelwa ndi musadzi ane vhushaka hawe na ṅwana ha malofhani ha khou humbulelwa fhedzi vhu sa athu khwaṱhisedzwa. Mme wa vhuvhili ndi mubebi wa musadzi a si wa malofhani o malaho mubebi wa ṅwana we a vha e hone kale, nahone a nga vhumba yuniti ya muṱa fhedzi nga u angaredza ha na pfanelo dza mulayo na vhuḓifhinduleli ha mubebi malugana na ṅwana.
kho9jmu7rdx4wsra56typ1dno0fwv75
Malume
0
6002
22810
2026-08-09T02:09:25Z
Minnie012
9412
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1365992304|Uncle]]"
22810
wikitext
text/x-wiki
[[File:Uncle_and_nephew_both_members_of_Congress._Uncle_and_nephew_combination_in_Congress,_Rep._Charles_A._Eaton_of_New_Jersey,_(right)_and_his_nephew_Rep._William_R._Eaton_of_Colorado,_are_both_LCCN2016889271_(cropped).jpg|alt=1929 photograph of United States Representative Charles A. Eaton and his nephew Rep. William R. Eaton.|thumb| Muimeleli wa United States Vho Charles A. Eaton (nga tsha u ḽa) na ṅwana wa khaladzi avho Vho William R. Eaton (nga tsha monde)]]
'''Malume''' kanzhi vha ṱalutshedzwa sa shaka ḽa munna ḽine ḽa vha shaka ḽa mubebi; themo ya u mala sesi wa muṅwe wa mubebi, ndi malume wa vhuhadzi, khathihi na mubebi wa vhazwala. Malume vhane vha na vhushaka nga mabebo ndi mashaka a vhuimo ha vhuvhili. Mufumakadzi wa malume ndi makhadzi, vhushaka ha u fhindulana ndi ha muḓuhulu kana muḓuhulu. Ipfhi li bva kha Latin: ḽiiti ḽiṱuku ḽa ''avus'' (makhulu), nahone ndi vhushaka ha muṱa nga ngomu ha muṱa wo ṱanḓavhuwaho kana wa tsini. Ipfi ḽo ḓoweleaho ḽa Luisimane ndi '''Unc.'''
Kha dziṅwe mvelele na miṱa, vhana vha nga vhidza vhazwala vha vhabebi vhavho sa malume (kana makhadzi). I dovha ya shumiswa sa dzina ḽa u ṱhonifha kha mashaka mahulwane, vhahura, vhathu vhane vha vha ḓivha, khonani dza muṱa, na vhathu vhane vha sa vha ḓivhe tshoṱhe kha dziṅwe mvelele, tsumbo vhahulwane vha Aboriginal Australia. U shumisa ipfhi nga iyi nḓila ndi tshivhumbeo tsha vhushaka ha tsini.
b2grk3hqmyzt5add9wxdjd5967qet28
Khaladzi
0
6003
22811
2026-08-09T02:19:18Z
Minnie012
9412
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1362990205|Sister]]"
22811
wikitext
text/x-wiki
[[File:Little_Julia_tending_the_baby_at_home.jpg|right|thumb| Vhana vhavhili vha vhasidzana, muhulwane a tshi ṱhogomela muṱuku c. 1911 .]]
[[File:The_Chess_Game_(Sofonisba_Anguissola)_1555_(4096x3236px).jpg|thumb| ''Mutambo wa Tshese'' (1555 ) nga Sofonisba Anguissola (I sumbedza khaladzi dzawe Lucia (tsha monde), [[:fr:Minerva Anguissola|Minerva]] (tsha u ḽa) na [[:it:Europa Anguissola|Europa]] (vhukati) Anguissola vha tshi khou tamba tshese. Mufumakadzi muhulwane ndi phuli yavho ya musidzana.)]]
[[File:Henrika_Šantel_-_Sestra_Danica.jpg|thumb| Khaladzi a Mutsila Danica Šantel nga Henrika Šantel]]
[[File:Spencer-sisters.jpg|thumb|211x211px| Vho sesi vhararu vha bva ho muṱani wa ha Spencer, c. 1902 .]]
'''Khaladzi''' ndi mufumakadzi kana musidzana ane a kovhelana vhabebi kana mubebi na muṅwe muthu; shaka ḽa musidzana. Mufarisi wa munna ndi khaladzi. Naho ipfhi ḽeneḽi ḽi tshi anzela u ambela kha vhushaka ha muṱa, tshiṅwe tshifhinga ḽi shumiswa nga nḓila i takadzaho u itela u ambela kha vhushaka vhu si ha muṱa. Khaladzi o fhelelaho ndi shaka ḽa digirii ya u thoma .
imzpjymh8yy0ti7gm1qzhkow5nuxjcy
User:Minnie012/Draft 5
2
6004
22821
2026-08-09T03:44:36Z
Minnie012
9412
i wrote the title
22821
wikitext
text/x-wiki
Thavha ya Modimolle.
lnsra07q9jyep6zdcs1miim4xg419eo
User:Minnie012/Draft 6
2
6005
22824
2026-08-09T03:47:29Z
Minnie012
9412
i wrote the title
22824
wikitext
text/x-wiki
Kholomo.
h3ixpbeyhynd2g40bn8h7utvpmiwf4h
User:Minnie012/Draft 7
2
6006
22826
2026-08-09T04:06:37Z
Minnie012
9412
i created a title
22826
wikitext
text/x-wiki
Mmbya.
8pau6pdcf6hf2959e9xn50n0btdkx7z
User:Minnie012/Draft 8
2
6007
22827
2026-08-09T04:07:41Z
Minnie012
9412
i created a title
22827
wikitext
text/x-wiki
Maḓi.
o6bokc16084haloni247ixjt2d5yghj